Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
10.05.2008., subota
Organizatori plesnih zabava
|
Od 1780. do 1860. nastupaju u Zagrebu putujuće profesionalne njemačke glumačke družine. Njihovi voditelji su ujedno kazališni poduzetnici koji, osim što brinu o radu i opstanku svojih družina, upriličuju u Zagrebu javne plesove. Početkom 1786. godine stigla je iz Beča kazališna družina Johanna Weilhammera i Ignatza Podingbauera. U družini je kao glumica i plesačica nastupala i Weilhammerova supruga Rosalia rođ. Priner. Kod zagrebačke je "noblese" i publike osvajala mnoga priznanja i simpatije koje su pridonijele da je Weilhammer za poklade 1787. godine dobio isključivo pravo priređivati "noble Baale", a kavanar Augustin Schnepf i Ivan Plejel građanske plesove (Bürger Baal). Prvi su održavani u dvorani grofa Vojkovića, a potonji u dvorani gradske vijećnice. Za poklada 1790. Weilhammer je priređivao elitne plesove s baletnim divertismanima u dvorani grofa Vojkovića (Cindrić 1969:28-31). Vodstvo spomenuta Pejačevićeva kazališta u Demetrovoj 1 preuzela je 1796. godine austrijska kazališna glumica Barbara Krapf, čija je družina uz predstave davala i svečane plesne priredbe i baletne divertismane.5 Upravitelj kazališta nakon Barbare Krapf, Carl Horst (1799.-1801.), u Zagrebu je priređivao velike plesove, ali se puno zaduživao pa su zbog tih dugova po odredbi gradskog magistrata iz 1801. posjetiteljima plesova naplaćivane ulaznice. Godine 1802. dozvolu za izvođenje predstava u Zagrebu dobio je neki Friderik Adams. I on je zapao u dugove, ali se zna da je u Zagrebu priređivao plesove. Uskoro vodstvo zagrebačkog kazališta preuzima Joseph Bubenhofen. Godine 1806. dobio je dozvolu da može priređivati "noble Baale" i "redutne plesove" za vrijeme poklada i to nedjeljom i četvrtkom te zadnja tri pokladna dana. Za vrijeme predstava i plesova u kazalištu bile su postavljene straže radi održavanja reda. Bubenhofen si je ugovorom s grofom Amadeom osigurao kazališnu zgradu do Uskrsa 1817. i u njoj su redovito održavani redutni odnosno krabuljni plesovi (Laszowski 1925:89-93). Plesove su sredinom i u drugoj polovici 19. stoljeća uglavnom organizirale i priređivale veće institucije koje su imale odgovarajuće uvjete, odnosno adekvatan prostor za takav događaj. Zbog neophodne slobode kretanja u plesu bio je potreban oveći prostor. Najveći plesovi priređivani su u prostorijama Hrvatskog sokola i Kola, a najelitniji u Glazbenom zavodu. Streljana je na pokladni utorak priređivala maskiranu redutu. Društvo Crvenoga križa sa sjedištem u Zagrebu priređivalo je posebne priredbe u korist Crvenog križa, a na prvome mjestu veliki sjajni ples. Plesove je s uspjehom priređivalo i Društvo za poljepšanje Plitvičkih jezera, a sveučilištarci su priređivali svoj veliki, sjajni Akademski ples. Manje brojne i ne toliko raskošne plesove priređivali su vatrogasci, veterani, "Merkur", "Kolo" i pjevačko društvo "Sloga" te časnici zagrebačke vojne posade, iako uglavnom samo za svoje članove (Bučar 1944:49-51). Društva koja su priređivala plesove samo za svoje članove, ili za širu javnost, imala su uglavnom svoje odbore koje su činili članovi određenog društva ili organizacije i oni bi se pobrinuli oko organizacije plesa. Na glasu su bili plesovi u banskoj palači na Markovu trgu. Priređivale su ih banice Lila Pejačević za banovanja grofa Teodora Pejačevića i banica Margita, supruga Khuena Héderváryja, koja je priređivala velike banske plesove s diletantskim predstavama i živim slikama. Raskošne su bile i zabave kod barunice Klotilde Buratti-Vranyczany na Katarinskom trgu (Milčec 1989:16-25). Nešto kasnije plesne zabave su priređivala i športska društva: Prvo hrvatsko sklizačko, Prvo hrvatsko mačevalačko s akademijom, Prvo hrvatsko biciklističko te Družtvo biciklista, Sokol i Hašk. Priređivali su ih i novčano sposobni i uvaženi pojedinci kao npr. ban6 ili biskup7 (Vukotinović 1843:br.9 [nepag.]). 5 Divertismani su kratki plesni ulomci koji su se najčešće plesali u pauzama ili u međučinovima drama ili opera. Prenosimo:Časopis Narodna umjetnost Originalni znanstveni članak: ZAGREBAČKE PLESNE ZABAVE S KRAJA 18. I TIJEKOM 19. STOLJEĆA Autorica: IVANA KATARINČIĆ Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb |
