Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
04.04.2008., petak
Braća Anton i Nikolaj Rubinstein
|
Autor: Žanina Bilić, prof. 21.03.2008  Anton Rubinstein  Anton Grigorjevič Rubinstein (1829-1894) bio je ruski pijanist, skladatelj, pedagog i dirigent, kao i njegov brat Nikolaj Grigorjevič Rubinstein (1835-1881) koji je također bio pijanist, skladatelj, pedagog i dirigent. Zbog identičnog prezimena braću Antona i Nikolaja Rubinsteina često se miješa s poljskim pijanistom Arthurom Rubinsteinom (1887-1982), o kojem sam već pisala članak, a s kojim braća Anton i Nikolaj nemaju nikakve (rodbinske) veze. Jedina poveznica jest, naravno, bavljenje istom profesijom.  Braća Rubinstein Braću Antona i Nikolaja veže i povijesno izuzetno značajna inicijativa: Anton je 1862. godine osnovao glazbeni konzervatorij u St. Petersburgu, a Nikolaj 1866. godine glazbeni konzervatorij u Moskvi. Obje institucije tijekom desetljeća i stoljeća izrasle su u vrlo respektabilne i diljem svijeta cijenjene, poznate i priznate visokoškolske glazbeno-obrazovne institucije izuzetno visokih kriterija. Prvu poduku iz klavira braća us dobila od svoje majke, izvrsne pijanistice i učiteljice Kalerije Kristoforovne rođ. Löwenstein. Anton je klavir učio kod Alexandera Villoinga, koji je pak učio kod Johna Fielda. Antonovi poznatiji učenici su bili i Osip Gabrilovič, Nadežda Purgold (kasnije supruga Nikolaja Rimskog-Koraskova), te u komponiranju Pjotr Iljič Čajkovski. Nikolaj je klavir također učio kod Alexandera Villoinga, a među poznatijim Nikolajevim učenicima bili su također Pjotr Iljič Čajkovski te pijanist Alexander Siloti, o kojem sam već pisala članak, i pijanist Sergej Tanejev, koji je također bio spominjan u mojim člancima o ruskoj pijanističkoj školi. Između ostaloga Tanejev je bio određeno vrijeme i direktor moskovskoga konzervatorija. Oba brata bili su sjajni pijanisti, ali i skladatelji i dirigenti. Često nam u sjećanju ostane samo jedna aktivnost takvih višestruko nadarenih ljudi. Kao primjerice Rahmanjinov nam je u sjećanju prvenstveno kao skladatelj, premda je bio i sjajan pijanist, Skrjabin također češće ostaje u sjećanju kao skladatelj, a bio je i sjajan pijanist. Anton je imao izvrsnu pijanističku karijeru s brojnim koncertnim nastupima po cijeloj Europi. Nikolaj je po pijanističkoj kvaliteti bio ravnopravan bratu, no svoje koncertno djelovanje ograničio je na područje grada Moskve, pa tako nije stekao međunarodnu slavu kao pijanist. Kao dirigent sustavno i sa žarom promovirao djela Pjotra Iljiča Čajkovskog, i čak mu dao smještaj u vlastitom domu i osigurao posao na netom osnovanom moskovskom konzervatoriju. Anton je ostavio pozamašan broj skladbi iza sebe, različitih glazbenih oblika – 20 opera, 5 klavirskih koncerata, 6 simfonija, veliki broj skladbi za klavir solo te niz skladbi za različite komorne sastave. Anton se i sam smatrao više konzervativno nastrojenim u skladateljskom radu, pa stručnjaci smatraju da je i to jedan od razloga (ne)namjernog zanemarivanja izvođenja Antonovih skladbi. Skladatelji-inovatori su u vremenu neposredno nakon njegove smrti možda bolje prolazili i ustoličili se kao cijenjeni skladatelji. Anton je za sebe duhovito rekao: ‘Rusi me nazivaju Nijemcem, Nijemci me nazivaju Rusom, Židovi me nazivaju kršćaninom, kršćani me nazivaju Židovom, pijanisti me nazivaju skladateljem, skladatelji me nazivaju pijanistom. Klasicisti me nazivaju futuristom, a futuristi reakcionarom. Moj zaključak je da nisam niti riba niti rak, samo jedno obično biće.‘ Poznata je priča o Prvom klavirskom koncertu Pjotra Iljiča Čajkovskog, kojeg je Čajkovski napisao upravo na nagovor Nikolaja, koji je htio biti prvi pijanist koji će to djelo izvesti. Međutim, skladba mu se nije svidjela i priprijetio je Čajkovskom da je neće izvesti ukoliko je Čajkovski ne doradi i preradi. Čajkovski je odbio preraditi koncert, koji je danas jedan od najpoznatijih i najrađe sviranih romantičnih klavirskih koncerata, i prvi izvođač koncerta bio je Hans von Bülow. Navodno je Nikolaj nekoliko godina nakon toga htio pristati na izvedbu i bio spreman prihvatiti glazbu, no više nije mogao biti prvi. Prenosimo:Hrvatski povijesni portal |
