Želio bih vas danas pitati da li se dovoljno veselimo životu? Zdravlju? Svakom novom danu? Ili imamo razloge za nezadovoljstvo? Zbilja, kakvo nezadovoljstvo? O kakvom nezadovoljstvu pričamo?
Jesmo li dovoljno svjesni da ima među nama i onih kojima je puno teže nego nama. Recimo starih i nemoćnih. Pa bolesnih. Usamljenih. A pogotovo ima mnogo teških invalida.
Često puta ni mi koji smo zdravi ne znamo što bi s životom i sa sobom započeli. A primjer nam mogu dati teški invalidi koji su, usprkos teškoj invalidnosti, svoj život oplemenili na osobito vrijedan način.
Danas vam predstavljam teške invalide - slikare. Tako teške da slikaju držeći kist u ustima ili nogom. I sad pogledajte slike koje ovdje objavljujem. Jasno je da su nam motivi ovih slika poznati. Ali, ako kliknete na svaku pojedinu sliku, ona će vam se mnogostruko povećati. Pogledajte onda s koliko ljubavi i smisla za detalj ovi umjetnici stvaraju.
Romantičnu sliku božićnog drvca s mnogo detalja naslikao je umjetnik Alberto Alvarez. On slika držeći kist u ustima.

Ovaj, također božićni motiv naslikao je Wlodzimierz Kmiecik-Galicjanin koji slika držeći kist u ustima.

Osvjetljena kapelica i okićeno božićno drvce je također obljubljeni motiv. Ovu sliku naslikao je Stjepan Perković koji slika držeći kist nogama.

Djed Mraz ili djed Božićnjak, kako hoćete, motiv kojeg je s mnogo ljubavi za detalje naslikao Malgorzata Waskiewicz, slika nogama.

I ovakav svijećnjak nije lako osmisliti i s ovoliko umijeća naslikati. Umjetnik je Stjepan Perković, slika nogama

Crkvica, snijeg i snjegović uz drveće bez lišća - idealizirana slika zime. Naslikala ju je Elodie Cazes, slika ustima.

Gdje je tu politika ? Nadam se da je blizu. Nije naime dovoljno strpati teške invalide u bolnice i domove(sakriti ih od javnosti), nego im je potrebno pomoći da osmisle svoj život. Eto to je zadaća politike.
|