Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
17.10.2007., srijeda
Ivan Marko Lukačić
|
Ivan Marko Lukačić je najvažniji skladatelj u Hrvatskoj za vrijeme ranog baroka. Šibenčanin, rodom Hrvat, i sav je život proveo u Domovini, te je sav svoj rad posvetio promicanju glazbene umjetnosti. Spomenuta godina rođenja: l585. je sporna, jer se na nekim mjestima spominje l587., a na nekima čak l574. Bilo kako bilo, važno je da je proživio plodan život. Sav se njegov glazbenički rad odvijao u Splitu, gdje je i umro 2O. rujna l648. u 74 godini života. Ivan Lukačić je dominantna stvaralačka osobnost, umjetnik evropskih dometa, skladatelj na prijelazu renesanse u barok, majstor koji podjednako vješto i uvjerljivo barata tehnikama polifonije i homofonskom izražajnošću. Ostavio nam je samo jednu zbirku od 27 moteta, Sacrae Cantiones, tiskanu l62O. u Mlecima. l. Vrijeme života i djelovanja Ivana Lukačića U vrijeme života i djelovanja Ivana Lukačića još u društvu živi feudalni poredak, veliča se feudalna moć. Snažan pečat cjelokupnom feudalnom uređenju daje apsolutistički tip vladavine Luja XIV kojega oponašaju ostali evropski vladari podređujući svojoj volji sva područja političkog, društvenog, kulturnog, pa i umjetničkog života u svojoj zemlji. Što se tiče Katoličke Crkve u tom razdoblju, nju karakterizira protureformacija, nakon Lutherove reformacije. I Feudalcima i Crkvi su potrebni sjaj i raskoš, te se grade palače i crkve s bogatom vanjskom i unutrašnjom dekoracijom, nemirnih i vijugavih linija, s mnogim kontrastima svjetla i sjene, svijetlih i tamnih površina. To se sve odražavalo i u glazbi. Umjetnost, pa i glazbena, odraz je previranja u društvu, sukob starog i novog. S jedne strane feudalno društveno uređenje, a s druge strane buđenje nove civilizacije: «Znanje je moć!», govori filozof Francis Bacon. Znanje i spoznaja ljudskog razuma otkazuju poslušnost ideji veličanja tajnovitih sila i božanske svemoći. Utvrđuju kolika je ljudska moć. Ljudski razum si osvaja pravo rasuđivanja i zaključivanja, umjesto slijepog vjerovanja. Otkrivaju se mnogi nepoznati zakoni prirodnog zbivanja (Kopernik, Kepler, Galilei, Newton). Grade se zvjezdarnice i opservatoriji, izumljen je dalekozor, da bi se otkrile tajne neba. Matematika, fizika i astronomija se snažno razvijaju, a kao i druge znanosti: oko l6OO. godine pojavile su se prve logaritamske tablice u Evropi, objašnjeni su pojmovi elektriciteta i magnetizma. U privrednom životu umjesto srednjovjekovnog oblika naturalne privrede, tj zamjene dobara, uvodi se novčani, tj. kapitalistički sustav. Čovjekov život teče brže, duhovni nemir ubrzava vremenski hod, uspostavljaju se mnoge nove i bolje veze na kopnu i moru, tiskaju se prve novine, uvodi se pošta i konstruira prvi globus. Zov novog doba nalazi snažan odjek i na području umjetnosti, i glazbene. Ideja o snaženju ljudske moći, dostojanstvu i veličini čovjeka traži svoj umjetnički izraz u istaknutoj dekorativnosti, određenom sjaju i raskoši svega što čovjeka okružuje. U takvom vremenu živio je naš Ivan Lukačić. l.l. Društveno-političke prilike u Hrvatskoj u l6. i l7. stoljeću U to se vrijeme najviše spominje Dalmacija kao glavno središte kulturnih i drugih zbivanja u Hrvatskoj. Budući da je Lukačić glavninu svog života povezao sa Splitom, zaustavit ćemo se ovdje više na prilikama u Splitu u to doba. Split doživljava ekonomski uspon: trgovačke veze izviru iz Venecije i Turske, promet neprestano raste, grade se nova skladišta. Godine 1607. dolazi do prolaznog zastoja zbog epidemije kuge, od koje je u godinu dana pomro velik broj ljudi.No već 1611. godine u gradu je mnogo pridošlica, tako da se gubici gotovo i ne primjećuju. Splitsko je stanovništvo podijeljeno u tri odvojena staleža: malobrojno osiromašeno plemstvo, građanstvo i seljaštvo. Plemići i građani žive u nategnutim odnosima, međusobno se ne trpe, što dobro iskorištava venecijanska uprava držeći u rukama uzde svoje vladavine. U svemu tome u Splitu ima smisla za umjetnost, i za glazbenu. Gaji se ne samo duhovna, crkvena, već i svjetovna glazba, koja je pod velikim utjecajem talijanske svjetovne glazbe. l.2. Barokno ozračje toga razdoblja Barok je, kako smo već vidjeli, razdoblje puno novih izražajnih vrednota. Iz temelja se mijenjaju umjetnička shvaćanja: u prvi plan dolazi uloga pojedinca kao umjetničkog subjekta, mijenjaju se sredstva umjetničkog izražavanja (sve više prevladava monodija uz pratnju – jednoglasna melodija postaje izražajem duševnog života i osjećaja pojedinaca). Mijenjaju se i pogledi na svrhu umjetnosti – gubi se srednjevjekovno shvaćanje o prvenstvu duhovne glazbe, a prednost se daje svjetovnoj glazbi koja u razdoblju baroka počinje svoj veličanstveni uspon razvitkom opere i instrumentalnih oblika, koji traje sve do danas. Sva ta baština baroka prenijela se i na naše prostore bilo da su se naši glazbenici i drugi umjetnici školovani vani, bilo da su strani glazbenici i umjetnici djelovali u našim krajevima. Što se tiče stare dalmatinske crkvene glazbe, i u nju su stizali utjecaji s one strane Jadrana. Motet – pored mise jedan od najznačajnijih crkveno-glazbenih oblika renesanse i baroka – podlegao je u prijelazu na XVII stoljeće monodijskim težnjama, toliko karakterističnima za razdoblje ranog baroka i njegova dostignuća prvenstveno na područjima kazališne i vokalno-svjetovne glazbe. Prenosimo:Katolici na internetu |
