Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
08.06.2007., petak
GORDANA RABLJENOVIĆ: Sociologija rocka: Rock and roll kao masovni pokret I.
|
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU Metode istraživanja II prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić GORDANA RABLJENOVIĆ Sociologija,2. godina rabi8882000@yahoo.com Sociologija rocka: Rock and roll kao masovni pokret Sažetak Glazba, kao vid umjetnosti, uvijek je igrala vrlo važnu ulogu u društvu. Toga sam postala svjesna vrlo rano, onog trenutka kada sam se zaljubila u rock and roll kao jedan vid izražavanja glazbe. U trenucima adolescencije, svi pripadnici tzv. rockerske populacije osjete onu specifičnu «posebnost» i»jedinstvenost» koja ih veže za njihovu glazbu i koja im upravo te osjećaje daje. No, jesmo li ustinu mi svi jedinstveni ili se naprosto radi o jednom vidu masovnog pokreta? U ovom radu nastojat ću pokazati kako rock and roll prelazi dug i mukotrpan put od buntovničke glazbe kojom se hrane «neshvaćeni» adolescenti, pa do «odraslih adolescenata» koji se u načelu, bune protiv svega, kako bi zauzeo svoje mjesto u povijesti kao vid umjetnosti – što on uistinu i je. Bez obzira na sve popratne konotacije koje uz rock vežemo,ovdje ću pokušati dokazati kako je on bio i ostao, prije svega – dobra i kvalitetna glazba. Ključne riječi: glazba, jedinstvenost, posebnost, rockerska populacija, mase, buntovnička glazba Uvod Ako se čovjek ikada nađe u situaciji da bude dijelom bučne i glasne atmosfere kakvog rock – spektakla, vođen okolinom i dobrom glazbom, neće baš previše razmišljati o razlozima svog frenetičnog mlataranja glavom i skakanja i skakutanja. Kasnije, kada adrenalin dosegne normalnu tjelesnu razinu, pripadnik rock – pokreta će ustvrditi kako je bilo «fenomenalno i cool», bez potrebe da dublje protumači ono što mu se upravo dogodilo. Međutim, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sociolozi počinju sve ozbiljnije istraživati odnose između popularne glazbe i društvenih okvira, a naročito ih zanima rock. No, kako se pisati o glazbenom pokretu, u to vrijeme nije smatralo osobto akademskim, sve potencijalni tomovi o značaju rocka nisu nikada ugledali svjetlo dana. Rock spisateljstvo se ne smatra prikladni za uključivanje u akademski curriculum vitae; sociologija je pak, termin koji vrijeđa rock pisce. (Frith 1987;12) U želji da pojasnim ulogu ove glazbe, kako u životu mladih, tako i u životu vječnih buntovnika, oslonila sam se na rad S. Fritha i njegovo istraživanje u Engleskoj, provedeno u hippie razdoblju prošlog stoljeća, kada je rock još bio mlad, a njegove pristaše adolescenti ili vrlo mladi ljudi. Rock je zrio, a to se događalo i sa njegovim pristašama. Javljaju se mnogobrojni vidovi i podvrste koje se vežu uz određene društvene subkulture. Pokušat ću objasniti i ulogu jednog specifičnog rock vida (heavy-metala) u situaciji u Hrvatskoj osamedesetih godina prošlog stoljeća, te njegovu povezanost sa navijačkom subkulturom. No, najvažnije pitanje, na koje još treba pronaći odgovor je: da li je rock masovni pokret ili jednostavno dobra glazba. To, kao i sve ostalo u životu, ovisi o osobnim gledištima i o osobnom angažiranju u određenim društvenim događajima. Prenosimo:Hrvatsko sveučilište |
