Glazbom se može mijenjati mozak. Intenzivno bavljenje instrumentom ima dramatične posljedice, kako na grubu strukturu velikog mozga tako i na veličinu malog mozga, koji je zadužen za finu motoričku koordinaciju i kontrolu, sve te pojave su kod glazbenika jasno uočljive i bitno se razlikuju od ne-glazbenika. A sve te promjene koje u mozgu izaziva glazba su tako dramatične i pokazuju takve posljedice, da se danas sviranje instrumenta uzima kao primjer mogućnosti oblikovanja i plastičnosti cijelog živčanog sustava. Rano, dakle, treba početi s glazbom i vježbom, onaj koji želi postati majstorom glazbe i umjetnosti, majstorom za osjećaje drugih.
Ali što je sa zločincima nacističkog režima za koje se zna da su voljeli glazbu i bavili se njome? „Poznato nam je da su visoki nacistički dužnosnici slali u smrt milijune ljudi, a navečer su svirali kvartete ili sonate. Mi mislimo da je to postalo moguće kroz sustavno pranje mozga i sustavno odvajanje od određenog ljudskog ponašanja i temeljnih ljudskih postavka. Pojedinosti o tome još su za nas tajna“ kaže Eckart Altenmueller. „Kao što nam je mnogo toga, što se događa u mozgu nepoznato“. Čini li dakle glazba ljude boljima? Pitanje na koje se ne može jednostavno odgovoriti s da ili ne, ali glazba sigurno povećava šanse da netko postane bolji i pametniji. A te šanse počinju već u prvih nekoliko mjeseci života.
Prenosimo:3 SAT
|