Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Na svijetu ima mnogo zlih ljudi. Jedan od njih probio je našu šifru za youtube i izbrisao, nažalost nepovratno, nekoliko stotina snimaka naših učenika na našim koncertima. Nama je time nanjeta nepopravljiva šteta. Molimo čitatelje ovog bloga da ovu primjedbu uzmu u obzir
Glazbeni studio Cerovac na YouTube

Postovi za pamćenje

Moć glazbe

Glazba i ponašanje

Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje

O glazbi

Glazba spaja neurone</a>

Mozak kao koncertna dvorana

Moć mozga

Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova

Moć glazbe II

Savjeti za orguljaše

Glazbenici

Glazba je snažan element u percipiranju branda

Iskoristi šansu

Umjetnost (ne) mjenja svijet

Romantizam

Savjeti za bolje učenje

Umjetnost kao simbol

Bubnjanje-ritmovi zdravlja

Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnji

Snaga emocija u marketinškoj komunikaciji

Ivan Cerovac, dirigent, Dugo Selo

31.03.2007., subota

Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje

Mala djeca koja primaju glazbeno obrazovanje imaju poboljšano pamćenje i sposobnost učenja, sugerira istraživanje kanadskih znanstvenika.

Istraživači s McMaster University su uspoređivali djecu u dobi od 4 do 6 godina koja su primala poduku iz glazbe s ostalom djecom iste dobi.

Pokazalo se kako mali "glazbenici" imaju bolje rezultate na testovima pamćenja, te na testovima pismenosti i matematičkih sposobnosti.

U istraživanju čije je rezultate objavio stručni časopis Brain je uz pomoć magnetoencefalografije utvrđeno kako kod djece koja su imala poduku iz glazbe već u roku od 4 mjeseca dolazi do promjena u načinu na koji mozak reagira na zvukove.

Znanstvenici zaključuju kako glazbeno obrazovanje utječe na pripremu mozga za opće kognitivno funkcioniranje povezano s pamćenjem i pozornošću.

Već su ranija istraživanja pokazala kako sati glazbe imaju snažan pozitivan utjecaj na kvocijent inteligencije djece.
BBC Objavljeno: 20.09.2006.

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.03.2007., petak

Apel Anne-Sophie Mutter

Glasovita violinistica Anne-Sophie Mutter zalaže se za poboljšanje nastave glazbenog odgoja u školama u Njemačkoj. Njezin angažman podupiru dva prominentna profesora Frankfurtskog sveučilišta: profesor glazbe Hans Guenter Bastiam i istraživač neuroloških reakcija mozga profesor Wolf Singer. Obojica smatraju da je glazba čak bitna podloga za svako daljnje učenje.

Glazba je za mozak teški rad i mozgovna akrobatika. Radi li se o početniku ili umjetniku najvišeg ranga – glazba je neusporedivo najbolja vježba za mozak. Zbog toga se Anne-Sophie Mutter i zalaže za više sati glazbenog odgoja u školama. Naime, glazbenog odgoja je u njemačkim školama sve manje.

Anne-Sophie Mutter kaže:“ Brinem se za našu djecu, brinem se za jednu vrstu duhovne hrane koja se u školama sve više gubi i nedostaje u svakodnevnom životu. Djeca imaju naprosto pravo a i dužnost je nas roditelja da im pružimo cijelu paletu mogućnosti za intelektualni razvoj. Mislim da je katastrofalno i neodgovorno od početka oduzeti djetetu jedan od najvažnijih elemenata razvoja, element zadovoljstva – glazbu. Dijete je bez glazbe siromašnije i u svom emocionalnom razvoju.“

Glazba stvara zadovoljstvo i veselje! Neka djeca su imala tu sreću, jer za njih ne bi bilo glazbe bez inicijative frankfurtskog profesora Bastiana.

Hans Guenter Bastian je izjavio: „ Treba upotrijebiti oštre izraze kako bi se opisalo katastrofalnu i za mene skandaloznu situaciju, iako bi se lako sve moglo popraviti. Zar nije katastrofa ono što nam kaže statistika, a to je da 80% glazbene nastave u osnovnim školama, u gotovo svim njemačkim pokrajinama, izostaje ili te predmete predaju nekvalificirani nastavnici. Doista ne možemo prihvatiti situaciju da nešto što je u našoj kulturi tako dragocjeno, unutar školskih zidova bude zanemareno. Ukoliko škola ne pripravlja učenike za život, onda je ona samo pusti otok“.

U projektu profesora Bastiana polaznici drugih razreda jedne frankfurtske osnovne škole prvi put dobivaju kvalificiranu glazbenu poduku. Uz igru i veselje djeca razvijaju daleko više nego samo njihovu muzikalnost.

Anne-Sophie Mutter:“ Svaki glazbenik uči, više nego u bilo kojem drugom zvanju, da je zajednička suradnja neophodna da bi se ostvarila cjelina, uči se podrediti zajednici ali i u datom trenutku povesti svoju grupu, što je normalan proces u svakodnevnom životu“.

Ali ne radi se samo o tome. Istraživačima mozga već je poznato kako muziciranje uspješno potiče ne samo socijalnu kompetenciju, nego i pozitivan razvoj cijelog mozga. Najvažnije jest, u tome su glazbenici i istraživači mozga složni, da djeca trebaju imati glazbeni odgoj već u vrtiću i u osnovnoj školi.

Wolf Singer:“Budući da je mozak u toj razvojnoj fazi još uvijek vrlo plastičan i organizacija i povezivanje raznih dijelova mozga još nije dovršena, ona se može, pomoću glazbe, tako unaprijediti i potaknuti da se mozak pripremi za najbolje moguće funkcioniranje. Sve to vodi i do proširenja neuronalnog substrata, dakle do količine stanica koje se stavljaju na raspolaganje, recimo za upravljanje rukom violinista. Kod one djece koja rano započinju muzicirati širi se veliki mozak odnosno područje koje je za tu vrstu poticaja odgovorno“.
Zato i ne čudi da su gotovo svi veliki majstori glazbe veći s tri ili četiri godine započeli svirati neki instrument. Za Anne-Sophie Mutter glazba je temeljem razvoja svih područja ličnosti.

Anne-Sophie Mutter:“ Umjetnost, bilo glazba bilo slikarstvo, je izraz naših emocija, ogledalo naše duše, potvrda naše kreativnosti i naše duhovnosti. Kad djeca ne započnu rano s glazbenom podukom, onda se – to sada znamo – zatvara jedan neurološki prozor, kojeg je kasnije vrlo teško ponovo otvoriti“.

Razvoj mozga najviše potiče aktivno muziciranje. A taj razvoj je nakon puberteta u velikoj mjeri dovršen. Ali glazba je protjerana iz nastave – pa i zato što se nakon PISA proučavanja vjeruje, da se razina znanja može podići jedino množenjem glavnih predmeta. To je krivo mišljenje jer glazba priprema i oplemenjuje mozak za SVE buduće izazove života.

Hans Guenter Bastian:“U Švicarskoj su proveli interesantno istraživanje i ustanovili da su u nekim školama pametni roditelji pristali na smanjenje broja sati glavnih predmeta kao matematike i njemačkog da bi njihova djeca imala zato veći broj nastavnih sati glazbe.. Projekt je vođen kroz tri godine. Rezultati su pokazali da djeca s više sati nastave glazbe, nisu imala nikakav manjak znanja u matematici i njemačkom, naprotiv bila su bolja od druge djece. Dakle, provokativno bi se moglo reći da iz švicarskih Alpa dolazi poklik:“Ukinite glavne predmete“.

Dakle, glazba formira inteligentnu djecu! Tako au mali đaci u Frankfurtu dvostruko sretni. Imaju kvalitetan glazbeni odgoj. Nažalost, pokušaji spašavanja glazbe i inteligencije ograničeni su samo na grad Frankfurt.

Wolf Singer:“ Takva inicijativa morala bi se proširiti na sve strane jer je očito da državni sustav obrazovanja nije u stanju naći dovoljan broj kompetentnih i školovanih glazbenih pedagoga. Onda bi, recimo, trebali poduku preuzeti oni koje glazba stvarno zanima i koji su zainteresirani da se odgoji novi naraštaj nastavnika glazbe“.

Ali potrebe su velike i inicijative pojedinaca ih ne mogu zadovoljiti. Mnogi roditelji zato šalju svoju djecu u privatne glazbene škole – pogotovo oni koji to financijski mogu izdržati.

Hans Guenter Bastian:“ Ne bi se smjelo dogoditi da se Goethea i Schillera u školi dobiva zabadava a da se Mozarta i Beethovena izvan škole skupo plaća. Ako se to stvarno dogodi, onda će u osnovnim školama, gdje možemo doprijeti do djece iz svih socijalnih grupa, dogoditi socijalna i pedagoška kapitulacija. Time se raslojava društvo u privilegirane i one druge“.

Glazba za sve, to traži violinistica Anne-Sophie Mutter koja već duže vrijeme pomaže razvoj sličnih projekata u Bavarskoj. Ona želi da se što više djece osposobi u vještini koja će im svuda i uvijek u životu koristiti. A prije svega želi svakom djetetu: radost u glazbi i muziciranju.

Alexander Stenzel

Prenosimo:
http:www.hr-online.de

Linkovi:
http://www.anne-sophie-mutter.de/

http://www.dfg.de/aktuelles_presse/preise/communicator_preis/2003/singer

http://www.uni-frankfurt.de/fb09/musikpaed/bastian.html

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.03.2007., četvrtak

Seminari GSC-a

Glazbeni studio Cerovac organizira seminare iz dirigiranja i lijepog ponašanja. Seminar dirigiranja namjenjen je voditeljima crkvenih zborova, KUD-ova, limenih glazbi itd. Program seminara dogovara se direktno s zainteresiranima. Seminar lijepog ponašanja namjenjen je svim uzrastima a krajnji cilj mu je u našem društvu ponovo uvesti i osvježiti neke postulate pristojnosti i lijepog ponašanja koji se u dnevnom međuljudskom ophođenju zaboravljaju ili namjerno zaobilaze.

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.03.2007., srijeda

Glazbenici imaju veći mali mozak!!

Marc Prensky: Digitalni urođenici, digitalne pridošlice: Razmišljaju li doista drugačije?
Veljača 2005. / godište V / ISSN 1333-5987

Djeca današnjice socijaliziraju se na bitno drugačiji način od svojih roditelja. Brojke su zapanjujuće: više od 10.000 sati igranja videoigara, više od 200.000 primljenih i odaslanih e-mailova i trenutno razmijenjenih poruka na Internetu (IM poruka); više od 10.000 sati razgovora na mobitel; više od 20.000 sati provedenih pred televizorom (čemu je uvelike pridonio MTV), pogledano više od 500.000 promidžbenih poruka – i to prije nego što mladi diplomiraju. Te, možda, u najboljem slučaju, 5.000 sati provedenih u čitanju knjiga. To su »digitalno urođeni« studenti današnjice [1].
Marc Prensky
games2train
marc@games2train.com

U prvom dijelu svoga rada Digitalni urođenici, digitalni pridošlice raspravljao sam o razlikama između naših digitalno »urođenih« studenata i njihovih digitalno »priučenih« učitelja koje su ključni problem iz kojeg proizlaze svi ostali problemi na koje se danas nailazi u obrazovanju. Pretpostavio sam da se mozak digitalnih urođenika vrlo vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj tehnologiji tijekom odrastanja. Potom sam logički zaključio da je učenje putem digitalnih igara jedan od dobrih načina da se dopre do digitalnih urođenika korištenjem njihova »urođenog jezika«.

Ovdje ću predstaviti dokaze iz područja neurobiologije, socijalne psihologije te podatke nekih istraživanja djece koja su učila kroz igru na temelju kojih sam došao do tog zaključka.

Neuroplastičnost

Iako je velika većina današnjih odgojitelja i učitelja živjela u uvjerenju da se ljudski mozak fizički ne mijenja zbog poticaja koje dobiva izvana – poglavito nakon treće godine života – čini se da je to zapravo netočno.

Na temelju zadnjih istraživanja s područja neurobiologije potvrđeno je da različiti poticaji mijenjaju strukturu mozga i utječu na način na koji ljudi razmišljaju te da se te promjene odvijaju tijekom cijelog života. U razdoblju nakon 2. svjetskog rata u SAD-u se smatralo ili vjerovalo da mozak nije u tolikoj mjeri plastičan. Mozak se neprestano reorganizira. (Iako popularni termin “prespajanje” nije u potpunosti točan, njegova općenita potka jest – mozak se mijenja i organizira drugačije ovisno o poticajima koje prima). Zastarjeli stav da ljudski mozak sadrži konačan broj stanica koje odumiru jedna za drugom je odbačen na temelju istraživanja koja su pokazala da se stanice u mozgu neprestano obnavljaju. [2] Mozak se neprestano reorganizira tijekom djetinjstva i u odrasloj dobi, a stručni naziv tog fenomena je neuroplastičnost.

Jedan od pionira na području neuroloških istraživanja otkrio je da štakori u “poticajnijem” okružju pokazuju promjene na mozgu već nakon dva tjedna u usporedbi sa štakorima koji se nalaze u “nepoticajnom” okružju. Osjetilna područja njihovih mozgova bila su deblja, a drugi slojevi teži. Općenito je došlo do razvoja mozga, što navodi na zaključak da mozak zadržava plastičnost tijekom cijelog života. [3]

Drugi su pokusi doveli do sličnih zaključaka od kojih su neki sljedeći:

Mozgovi vretica fizički su nanovo spojeni, pri čemu su vidni impulsi prespojeni na mjesta gdje se nalaze slušni živci i obrnuto. Mozgovi su se srodno tome prilagodili za prihvaćanje novih impulsa. [4]
Pokusi sa slikama pokazali su da kada slijepi čitaju Brailleovo pismo, u mozgu im se pale “vizualna” područja. Istovjetno tome, gluhi se služe svojim auditivnim korteksom za čitanje znakova. [5]
Skeniranje mozga ljudi koji su prstima tapkali složene sekvence koje su tjednima vježbali pokazalo je da im se aktivira veći dio motoričkog korteksa nego kada su tapkali sekvence koje nisu uvježbavali. [6]
Japanski ispitanici bili su sposobni “reprogramirati” svoj mozak kako bi razlikovali “ra” od “la”, vještinu koju “zaboravljaju” nakon rođenja budući da u njihovu jeziku ne postoji ta razlika. [7]
Istraživači su otkrili da se dodatni strani jezik koji se kasnije uči u životu pohranjuje na drugo mjesto u mozgu od jednog ili više jezika koji se uče u dječjoj dobi. [8]
Pokusi s intenzivnim čitanjem kod ispitanika u dobi od deset i više godina uzrokovali su, čini se, dugotrajne kemijske promjene na ključnim područjima njihova mozga. [9]
Usporedba mozga glazbenika i onih koji ne sviraju glazbalo pomoću magnetske rezonancije pokazala su da mali mozak glazbenika ima veći volumen za 5%, što se pripisuje činjenici da se struktura mozga prilagodila intenzivnoj glazbenoj izobrazbi i vježbanju. [10]
Nalazimo se tek na samom početku razumijevanja i primjene istraživanja iz područja plastičnosti mozga. Cilj je mnogih – u koje se ubraja i tvrtka Scientific Learning [Znanstveno učenje] – "obrazovanje na temelju neuroznanosti"”. [11]

Prilagodljivost

Socijalna psihologija također pruža jake dokaze da se način razmišljanja pojedinca mijenja ovisno o njegovu iskustvu. Donedavno su zapadni filozofi i psiholozi uzimali zdravo za gotovo da ljudskim razmišljanjem upravljaju isti procesi. I dok kulturne razlike mogu utjecati na ljudske stavove, smatralo se da i svi ljudi posjeduju iste strategije i procese razmišljanja koji uključuju logičko razmišljanje i želju za razumijevanjem situacija i događaja u uzročno-posljedičnom linearnom slijedu. Međutim i to je, čini se, netočno.

Istraživanja socijalnih psihologa [12] dokazala su da ljudi koji su odrasli u drugačijim kulturama ne razmišljaju samo o različitim stvarima već doista i razmišljaju drugačije. Okružje i kultura u kojima su odrasli utječu pa čak i determiniraju brojne misaone procese.

“Običavali smo misliti da se svi koristimo istim kategorijama na isti način, da logika igra istu ulogu u svačijem razumijevanju svakodnevice, da su sjećanje, percepcija, primjena pravila i sl. isti za sve”, netko je rekao. “No, sada tvrdimo da su sami kognitivni procesi puno prilagodljiviji nego što je to zagovarala tradicionalna psihologija.” [13]

Danas znamo da se mozak koji prolazi kroz drugačije razvojno iskustvo drugačije razvija i da ljudi koji odrastaju u drugačijoj kulturi drugačije i razmišljaju. Iako nismo izravno promatrali mozgove digitalnih urođenika kako bismo ustvrdili jesu li doista i fizički drugačiji (kao što su navodno mozgovi glazbenika), za to postoje vrlo postojani neizravni dokazi.

Međutim, mozak i način razmišljanja ne mijenjaju se preko noći. Ključno je otkriće vezano uz plastičnost mozga da se mozak ne reorganizira ležerno, jednostavno i proizvoljno. “Reorganizacija mozga događa se samo kada životinja obrati pozornost na osjetilni podražaj i zadatak”. [14] “To iziskuje vrlo naporan rad.” [15] Za biološku povratnu informaciju potrebno je više od 50 sesija kako bi se došlo do rezultata. [16] Program ubrzanog učenja tvrtke Scientific Learning zahtijeva od studenata da mu posvete 100 minuta na dan, 5 dana u tjednu tijekom 5 do 10 tjedana kako bi se došlo do željenih promjena jer je “za promjene u mozgu potrebna potpuna koncentracija”. [17]

Nekoliko sati na dan, pet dana u tjednu, potpuna koncentracija – podsjeća li vas to na nešto? Pa, naravno, videoigre! To je upravo ono što djeca čine otkako je 1974. stigao Pong. Svoj su mozak prilagodili i programirali za brzinu, interakciju i druge čimbenike igara na isti način na koji se poslijeratni naraštaj reprogramirao za prihvaćanje televizije ili kako se mozak pismenih ljudi prilagodio izumu pisanog jezika i čitanja (kada je mozak trebalo prilagoditi poimanju stvari na linearan način.) [18] “Čitanje se ne događa samo od sebe, ono predstavlja strašnu bitku.” [19] “Čitanje ima drugačiju neurologiju od stvari koje su ugrađene u naš mozak kao što je usmeni jezik.” [20] Stotinama godina otkako je čitanje postalo općeprošireno jedna od ključnih zadaća u školama bila je naš mozak navikao na govor istrenirati na čitanje. I ponovno takav trening uključuje nekoliko sati na dan, pet dana u tjednu i visoku koncentraciju.

Naravno, upravo kada smo (manje-više) odgonetnuli kako obučiti mozak za čitanje, morali smo ga naviknuti na televiziju. A sada su se stvari nanovo izmijenile i naša djeca munjevito navikavaju svoj mozak na nove načine, od koji su mnogi u potpunosti drugačiji od našeg starog načina razmišljanja.

Djeca koja su odrasla uz računalo “razmišljaju drugačije od nas ostalih. Razvila su hipertekstualne umove. Oni skakuću, kao da imaju paralelne kognitivne strukture koje ne djeluju u sekvencama.” [21] “Linearni način razmišljanja koji dominira obrazovnim sustavima sada može zapravo otežati učenje mozgu koji se razvijao kroz računalne igre i surfanje Internetom.” [22]

Neki pretpostavljaju da tinejdžeri koriste drugačije dijelove mozga i razmišljaju na drugačiji način od odraslih kada su za računalom. [23] Danas znamo i više – da njihov mozak gotovo sigurno ima drugačiju fiziološku građu. Međutim, većina se stručnjaka slaže da je to manje stvar razlike, a više stvar stupnja. Primjerice, zbog ponovljenog istog iskustva određena područja u mozgu veća su i razvijenija od ostalih.

Primjerice, ponovljena izloženost računalnim igrama i drugim digitalnim medijima razvija vještine razmišljanja poput iščitavanja vizualnih slika kao da predstavljaju trodimenzionalni prostor (reprezentacijska kompetencija), poput višedimenzionalnih vizualno-prostornih vještina, mentalnih zemljovida, “mentalnog presavijanja papira” (tj. mentalnog predočavanja rezultata različitih oblika presavijanja poput origamija, a da se takvi oblici stvarno i ne naprave), “induktivnog zaključivanja” (tj. zaključivanja, oblikovanja pretpostavke i uočavanje pravila određene dinamičke reprezentacije), “razmještanja pozornosti” (kao što je istodobno promatranje više lokacija) te bržeg reagiranja na očekivane i neočekivane podražaje. [24]

Iako pojedinačno gledano te kognitivne vještine nisu nikakva novost, njihove kombinacije i jačina jest. Sada se nalazimo pred novim naraštajem koji ima drugačiju mješavinu kognitivnih vještina svojih prethodnika – pred naraštajem digitalnih urođenika.

Što je s trajanjem koncentracije?

Toliko često slušamo kako se učitelji žale na kratku koncentraciju digitalnih urođenika da je rečenica “ima koncentraciju kao kokoš” postala poštapalica. No, je li to doista točno?

“Naravno da imaju kraću koncentraciju za stari način učenja,” kaže jedan profesor. [25] Nemaju kratku koncentraciju za, na primjer, igre ili bilo što drugo što ih zaista zanima. Zbog svog iskustva, digitalni urođenici teže interaktivnosti – brzoj reakciji na svaku od svojih radnji. Tradicionalno im školstvo u tom pogledu pruža doista malo u usporedbi s ostatkom svijeta (jedno je istraživanje pokazalo da učenici u razredu u prosjeku postavljaju pitanje svakih 10 sati). [26] Stoga, nije istina da digitalni urođenici ne mogu pratiti nastavu već svjesno odlučuju to ne činiti.

Istraživanja na seriji Sesame Street pokazala su da djeca ne gledaju televiziju u kontinuitetu već “u naletima”. Uključe se upravo u onoj mjeri da uhvate bit i shvate smisao. U jednom od značajnih pokusa, polovici je djece prikazivan program u prostoriji prepunoj igračaka. Prema očekivanjima, skupini djece s igračkama igračke su odvukle pozornost i gledala su program samo 47% vremena za razliku od 87% djece u skupini bez igračaka. No, prilikom utvrđivanja koliko se djeca sjećaju i koliko su razumjela, rezultati su bili gotovo istovjetni. “Došli smo do zaključka da su petogodišnjaci u skupini s igračkama pratili program prilično strateški, raspodijelivši svoju pozornost na igru s igračkama i program tako da su gledali samo one dijelove emisije koja im je bila najinformativnija. Strategija je bila toliko učinkovita da djeca ne bi ništa više profitirala da su dulje pratila program.” [27]

Što smo izgubili?

No, često čujemo od učitelja da njihovi učenici imaju sve više problema s čitanjem i razmišljanjem. Što je s tim? Jesu li u postupku “reprogramiranja” digitalni urođenici izgubili određene vještine?

Jedno od ključnih područja koje se, čini se, promijenilo jest razmišljanje. Razmišljanje je prema brojnim stručnjacima ono što nam omogućuje da poopćujemo kada stvaramo “mentalne modele” na temelju svog iskustva. Riječ je uvelike o procesu “učenja na temelju iskustva”. U našem munjevito brzom svijetu ostaje sve manje vremena i mogućnosti za razmišljanje i takav razvoj događaja mnoge zabrinjava. Jedan od najzanimljivijih izazova i mogućnosti u poučavanju digitalnih urođenika jest shvatiti na koji način uključiti razmišljanje i kritičko prosuđivanje u postupak učenja (bilo da se to uključi u davanje naputaka ili u postupak razgovora s učiteljem radi dobivanja povratne informacije), i to na jeziku digitalnih urođenika. Možemo i moramo više učiniti na tom području.

Digitalnim urođenicima naviklima na veliku brzinu, istodobno izvođenje više zadataka, slučajan pristup, aktivnost, povezanost, zabavu, maštovitost, brze rezultate svijeta njihovih videoigara, MTV-a i Interneta dosadan je veći dio današnjeg obrazovnog programa neovisno o tome koliko on bio dobronamjeran. No, ozbiljniji je problem što brojne vještine koje nove tehnologije zapravo potiču (npr. paralelna obrada podataka, grafičko osvješćivanje, slučajan pristup) – te koje imaju znakovit utjecaj na njihovo učenje – odgojitelji gotovo u potpunosti zanemaruju.

Kognitivne razlike digitalnih urođenika vape za novim pristupima obrazovanju u koje bi se bolje “uklopile”. Zanimljivo je da ispada kako su upravo jedan od načina na koji bi se moglo doprijeti do novih potreba učenja digitalnih urođenika video i računalne igre u kojima toliko uživaju. Upravo je zato došlo do nastanka i razvoja “digitalnog učenja pomoću igara”.

Kako igre funkcioniraju?

Naravno da mnogi kritiziraju didaktičke igre jer se ima što kritizirati. No, ako neke od tih igara ne rezultiraju učenjem, to nije zbog toga što je riječ o samim igrama ili o krivom konceptu “učenja kroz igru”. Razlog tome je činjenica da su te dotične igre loše osmišljene. Postoje brojni dokazi da obrazovne igre za djecu koje su dobro osmišljene doista proizvode znanje, i to veliku količinu znanja kod djece koja im se posvete.

Dok neki odgojitelji nazivaju igre “zaslađivanjem gorke pilule”, čime one dobivaju vrlo negativnu konotaciju – a često ih prati i podsmijeh – one su digitalnim urođenicima od velike pomoći. Naposljetku, to je medij s kojim su dobro upoznati i u kojem stvarno uživaju.

Kada se izbaci školski odmor, užina i još neke međuaktivnosti, osnovna se škola zapravo sastoji od tri sata učenja na dan od 9 do 15 sati. [28] Ako pretpostavimo da su primjerice igre za učenje samo 50% zaista bitne za obrazovanje, ako bi ih djeca igrala šest sati tijekom vikenda, još bi jedan dan učinkovito posvetila obrazovanju! Šest je sati bitno kraće od vremena koje digitalni urođenik obično provede tijekom vikenda gledajući televiziju ili igrajući videoigre. Međutim, trik je osmisliti igre za učenje koje bi bile toliko primamljive da bi mogle zamijeniti videoigre i TV. Takve bi igre morale biti stvarne, a ne da se sastoje isključivo od strogog vježbanja umotanog u lijepi dizajn te bi trebale kombinirati kreativnost sa stvarnim sadržajem.

Brojke to i potvrđuju. Tvrtka Lightspan Partnership, koja je osmislila igre za Playstation za nadopunu nastavnog gradiva, provela je istraživanje u više od 400 različitih škola i detaljno analizirala podatke. Otkrilo se da je došlo do poboljšanja rezultata u širenju rječnika i jezičnim kolegijima za 24, odnosno 25 posto u kontrolnim skupinama, dok je rješavanje matematičkih zadataka i matematičkih postupaka te algoritama povećano za 51, odnosno 30 posto. [29]

Tvrtka Click Health, koja proizvodi igre što pomažu djeci da sama rješavaju zdravstvene probleme, provela je kliničke pokuse koje je financirao Državni institut za zdravstvo. Otkrili su da su u slučaju dijabetesa djeca koja su igrala njihove igre (u usporedbi s kontrolnom skupinom koja je igrala fliper) pokazala znakovit porast u samoučinkovitosti, komunikaciji s roditeljima i samostalnoj skrbi za vlastiti dijabetes. A što je još bitnije, hitni posjeti doktora zbog problema vezanih uz dijabetes u ispitivanoj su skupini pale za 77 posto. [30]

Program ubrzanog učenja tvrtke Scientific Learning koji se temelji na igrama za obučavanje djece s problemom čitanja proveo je ispitivanje na državnoj razini koristeći 60 nezavisnih stručnjaka na 35 lokacija diljem SAD-a i Kanade. Korištenjem standardnih testova na svih 35 lokacija zabilježena je učinkovitost programa s 90 posto djece koja su postigla znakovito poboljšanje na jednom ili više testiranih područja. [31]

Opet se ponavlja ista priča. Uvježbavanje – vrijeme utrošeno na učenje – daje rezultate. Djeca ne vole uvježbavati. Igre im zadržavaju pozornost i jednostavno djeluju. Naravno, djeca moraju vježbati odgovarajuće stvari pa je osmišljavanje igre bitno.

Američka vojska, koja godišnje obrazuje 250 tisuća osamnaestogodišnjaka, duboko vjeruje da se igrama za učenje može doprijeti do digitalnih urođenika. Znaju da njihovi dobrovoljci to očekuju: “Ne budemo li tako radili, oni neće htjeti biti u našem okružju.” [32]

Štoviše, vojska je ustvrdila da igre djeluju i u praksi. “Neprestano se to potvrđuje u letjelicama, u našim simulatorima za letenje.” Praktično ustrojeni instruktori Odjela za obranu iščuđavaju se odgojiteljima koji govore “Nismo sigurni da obrazovna tehnologija djeluje – trebamo provesti još istraživanja.” “Mi ZNAMO da je tehnologija djelotvorna,” žustro odgovaraju. “Naprosto je želimo nastaviti koristiti.” [33]

__________

Stoga se danas neurobiolozi i socijalni psiholozi slažu da se mozak može mijenjati i zaista se mijenja s obzirom na podražaje koje prima. Danas i odgojitelji s najvažnijom obrazovnom misijom – tj. oni koji poučavaju hendikepirane i vojsku – već koriste posebno osmišljene računalne igre i videoigre kako bi učinkovito doprli do digitalnih urođenika. No, većina današnjeg obrazovnog sustava koji se temelji na tradicionalnom pristupu ne pokazuje žurbu da slijedi njihov primjer.

No, ti odgojitelji znaju da nešto nije u redu jer ne mogu doprijeti do svojih digitalno urođenih studenata onako kako su nekada mogli doprijeti do svojih đaka. Stoga se nalaze pred važnom odlukom.

S jedne strane mogu odlučiti zanemariti ono što im govore oči, uši i intuicija, praviti se da ne postoji jaz između digitalno urođenih i digitalno priučenih te nastaviti koristiti se svojim “odjednom” sve manje korisnim tradicionalnim metodama te se povući kada digitalni urođenici preuzmu kormilo.

Ili pak mogu odlučiti prihvatiti činjenicu da su sada pridošlice u novom digitalnom svijetu i da se trebaju osvrnuti na vlastitu kreativnost, svoje digitalno urođene studente, svoje suosjećajne administratore i druge izvore koji bi im mogli pomoći u pretvorbi njihovog i dalje vrijednog znanja i mudrosti na nov svjetski jezik.

Put koji će naposljetku odabrati – i način obrazovanja svojih digitalno urođenih studenata – uvelike ovisi o nama.

Originalno ime članka i publikacija u kojoj je objavljen:
Digital Natives, Digital Immigrants, Part II:
Do They Really Think Differently?
By Marc Prensky

Životopis
Marc Prensky je pisac, savjetnik, i dizajner igara namijenjenih obrazovanju i učenju. Autor je knjiga Digital Game-Based Learning (McGraw-Hill, 2001) i Don't Bother Me, Mom, I'm Learning (Paragon, 2005).

games2train

marc@games2train.com
www.marcprensky.com/

Copyright © 2005. Edupoint. Sva prava zadržana.
Prenosimo iz: www.carnet.hr/casopis/

- 08:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.03.2007., utorak

Tečaj synthesizera

TEČAJ SYNTHESIZERA (Početni, I. i II. tečaj)
Godišnji plan i program

Tijekom školske godine polaznike tečaja osposobit ćemo za samostalno korištenje instrumenta te im stvoriti kvalitetnu osnovu za proširivanje svog znanja te ih potaknuti i na skupno muziciranje.
U sklopu ovog tečaja je, uz savladavanje tehnike sviranja, obuhvaćeno i savladavanje osnova glazbene teorije pa tako sam tečaj omogućava savladavanje gradiva i djeci koja imaju malo predznanja ili ga nemaju uopće.
Tijekom školske godine naučit ćemo svirati nekoliko desetaka pjesama. Osim samih pjesama zajedno ćemo upoznati:
• klavijaturu
• prstomet
• note
• notno crtovlje
• glazbene ključeve
• takt i taktne crte
• glazbenu abecedu
• ton C1 u crtovlju
• tipku, ton i notu C1
• C1 u polovinkama
• dobu i mjeru
• C1 u polovinkama
• C1 u osminkama
• tonove D1 i E1
• oznake za pratnju pjesama
• oktavu
• tonove F1 i G1
• tonove A1, H1 i C2
• tonove g, a i h (mali)
• nepotpuni takt
• znakove kojima produžujemo trajanje nota – nota s točkom
• ligaturu, koronu
• pauze ili stanke
• predznake – povisilicu
• snizilicu
• razrješilicu
• pjesme s akordičkom pratnjom u lijevoj ruci
• dvoglasno sviranje u lijevoj ruci.

Kalendar rada

Glazbeni studio organizira tečajeve sukladno školskoj nastavnoj godini i nastava se prekida u vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih praznika te državnih blagdana. U svakom polugodištu organiziramo tečajeve koji traju po 17 tjedana. Polaznici mogu upisati tečaj pojedinačno ili grupno (do 5 polaznika). Nastava je organizirana u tri turnusa: jutarnji, poslijepodnevni i večernji i to po dva školska sata jedanput tjedno. Raspored održavanja nastave dogovara se sa svakim polaznikom posebno.

Svi polaznici moraju posjedovati svoj ili posuđeni instrument kako bi mogli vježbati i napredovati.

Nastavna literatura dobiva se od učitelja i nije uračunata u cijenu školarine.

Glazbeni studio zadržava pravo otkazati tečajeve pojedinog predmeta ako se za njih javi premali broj učenika.

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.03.2007., ponedjeljak

Cerovac, Sanja. Glazba i ponašanje – povezanost glazbenog žanra, teksta pjesme i pretpostavljenog ponašanja slušatelja pjesme. Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Sažetak
Glazba je sastavni dio čovjekovog života, još od najranijih perioda ljudske povijesti. Danas je njezin utjecaj vidljiv u svim područjima ljudskog života, društvenim i privatnim. Ipak, najranjivijim pripadnicima društva i najvećim konzumentima glazbe smatraju se mladi ljudi, zbog čega su određene glazbene vrste konstantno pod medijskim napadima. Ovim istraživanjem htjelo se ispitati kakva je situacija u Hrvatskoj što se tiče mišljenja o utjecaju teksta različitih glazbenih vrsta na ponašanje. Cilj istraživanja je bio utvrditi postoji li povezanost između glazbenog žanra, teksta pjesme i pretpostavljenog ponašanja slušatelja pjesme, jer je dokazano da ispitanici različito vrednuju neki tekst ovisno o tome što misle kojem žanru taj tekst pripada. U svrhu sagledavanja tog problema, u istraživanju su korištene dvije vrste tekstova pjesama (tekst s društveno prihvatljivim sadržajem i tekst s društveno neprihvatljivim sadržajem) i 4 glazbena žanra (heavy metal, rap, pop i country). Na uzorku od 216 ispitanika, studenata svih godina dodiplomskog studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pokazalo se da ispitanici društveno prilagođeno tj. neprilagođeno ponašanje prvenstveno pripisuju utjecaju teksta pjesme, zanemarujući žanr kojem tekst navodno pripada. Osim toga, provedena je i usporedba rezultata hrvatskih ispitanika sa rezultatima američkih ispitanika. Dobiveni su isti rezultati što se tiče teksta pjesme, ali nešto drugačiji što se tiče žanra. Pokazalo se da se ispitanici slažu da nije vjerojatnije da će tekst označen kao heavy metal ili rap više izazvati društveno neprilagođeno ponašanje nego isti tekst označen kao pop ili country, ali američki ispitanici, za razliku od hrvatskih, smatraju da je manja vjerojatnost da će takav tekst izazvati društveno prilagođeno ponašanje nego isti označen kao pop ili country.

Kontakt

Knjižnice Filozofskog fakulteta . URI http://www.knjiznice.ffzg.hr
Filozofski fakultet u Zagrebu

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.03.2007., nedjelja

Zanima li vas gluma?

Osnivamo i dramski studio u suradnji s iskusnim voditeljicama dramskih tečajeva Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). Ovaj projekt je u eksperimentalnoj fazi i tražimo sredstva za financiranje propagande u Dugom Selu i okolici. Krajnji cilj ovog projekta je osnivanje amaterskog kazališta u Dugom Selu.

- 08:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.03.2007., subota

Da li znate?

GSC priređuje tečajeve:

synthesizer * električna i klasična gitara * bubnjevi *
harmonika * truba * trombon * zajedničko muziciranje *
solfeggio * violina * pjevanje (rock, pop) * glasovir

Informativni razgovori svakog ponedjeljka od 9 do 12 sati ili
od 15 do 17 sati (ili prema dogovoru)

- 08:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.03.2007., petak

Ravnatelj Glazbenog studia Cerovac

Ivan Cerovac diplomirao je dirigiranje u Beču (1969.) i Muzičku akademiju, smjer crkvena glazba (katolička) u Muenchenu 1982. Politologiju je također diplomirao u Muenchenu (1988.).

Prvo glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu (Glazbena škola „Blagoje Bersa“), a kao srednjoškolac vodio je zbor II. gimnazije, te crkvene zborove u kapelici Ranjenog Isusa i u bazilici Srca Isusova.

Nakon studija u Beču Ivan Cerovac zajedno s vlč. Franjom Jurakom, župnikom na Selskoj cesti u Zagrebu (ali i s njegovim nasljednikom vlč. Josipom Frkinom) pokreće opširan glazbeno-scenski program u ogromnoj župnoj dvorani župe bl. Marka Križevčanina. Spomenimo ovdje između brojnih drugih izvedbi dvije najveće: Mozartov „Requiem“ i „Razdiobu podneva“ Paula Claudela s mladim glumcima Radom Šerbedžijom i Ljubicom Jović u glavnim ulogama.

U isto vrijeme zapošljava se u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj izvoza, a ubrzo počinje pisati u Studentskom listu i Hrvatskom tjedniku. Slom hrvatskog proljeća(1971.god.) kraj je i djelatnosti u Zagrebu. Ivan Cerovac odlazi u Njemačku gdje nakon godina snalaženja nalazi mjesto orguljaša i zborovođe (A-Kantor) u župi sv. Marka u Muenchenu. Na tom mjestu pruža mu se prilika izvesti gotovo sva značajna djela tradicionalne crkvene glazbe od Haydna i Mozarta do Brahmsa i Francka. Godine 1984. natječe se svojom kompozicijom na natječaju koji je raspisao orkestar Suedwestfaelische Philharmonie iz Siegena. Igrom slučaja uskače kao zamjenski dirigent u program. Sljedećeg dana potpisuje ugovor s tim orkestrom, a ubrzo zatim i s Philharmonijom Hungaricom iz Marla te godinama surađuje s tim orkestrima ali i sa Suedbayerische Philhamonijom, The Masterplayersom (Švicarska), Simfonijskim orkestrom WDR-a itd.

U godini europske glazbe predlaže program glazbe malih naroda u koji uključuje i koncertnu izvedbu „Nikole Šubića Zrinskog“ Ivana pl. Zajca. Prva izvedba u Herculessaalu u Muenchenu 19.5.1985. doživjela je golem uspjeh kako kod publike, tako i kod kritike. Bila je to prva izvedba jedne hrvatske opere s njemačkim pjevačima na hrvatskom jeziku.

Slijede izvedbe «Zrinskog» u Offenbachu i Essenu te 1986. američka turneja u Vancouveru, Clevelandu, Chicagu, New Yorku i Torontu. Godine 1988. sa zborom sydneyskog sveučilišta, njemačkim solistima i orkestrom Sydneyske opere u okviru proslave 200. godišnjice Australije ponovo koncertno izvodi «Zrinskog» u Sydneyskoj operi s velikim uspjehom. Bile su to ujedno prve izvedbe jedne hrvatske opere na američkom i australskom kontinentu. Može se također reći da je Ivan Cerovac do sada jedini hrvatski dirigent koji je postigao karijeru izvodeći jednu hrvatsku operu.

Od 1985. do 1990. Ivan Cerovac posvećuje se organiziranju opernih izvedbi kao samostalan poduzetnik, a gotove produkcije prodaje raznim festivalima i ljetnim igrama u Bavarskoj i Austriji. Sam bira soliste, zbor, orkestar i uvježbava ih. Tako producira i sam dirigira Troubadura, Traviatu, Rigoletta, Aidu, Strijelca vilenjaka, Šišmiša, Čarobnu frulu, Carmen i mnoge druge.

Kao samostalan glazbenik Ivan Cerovac posvećuje se i pedagoškom radu: priprema strane studente glazbe za upise na njemačke muzičke akademije. U osam godina uspješno je pripremio više od stotinu učenika (većinom Japanaca i Amerikanaca).

Godine 1990., nakon demokratskih promjena, objavljuje u Večernjem listu oglas u kojem traži odgovarajući posao u sad već slobodnoj Hrvatskoj. Tako dolazi do mjesta ravnatelja Zagrebačke filharmonije koja tih godina doživljava neslućeni uspjeh. Ivan Cerovac osniva „Mozartov festival“ Zagrebačke filharmonije, a u Europi su odjeknuli njegovi „Koncerti mira i nade“ koje je u prvoj polovici 1991. dirigirao u trusnim područjima Republike Hrvatske: Pakracu, Hrvatskoj Kostajnici, Virovitici, Glini, Petrinji, Bjelovaru, Osijeku itd.

Nakon odlaska iz Zagrebačke filharmonije ponovo se vraća u Beč gdje se posvećuje pedagoškom radu, podučavajući sve uzraste iz violine i glasovira i dajući poduke iz dirigiranja budućim studentima bečkog Konzervatorija ili Glazbenog sveučilišta.

U ljeto 2006. vraća se ponovo u Hrvatsku i osniva Glazbeni studio u Dugom Selu.

- 08:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.03.2007., četvrtak

HARMONIKA

Nastava harmonike održava se jednom tjedno (subotom) po 60 min. Mogućnost i skupnog muziciranja u drugom polugodištu.
I. tečaj
- upoznavanje harmonike, njezinih dijelova i osnovnih svojstava
- položaj učenika kod sviranja, položaj ruku i prstiju
- učenje nota, čitanje najosnovnijih vrijednosti nota (cijela nota, polovinka), za učenike koji to ne znaju
- sviranje osnovnih melodija desnom rukom oko 10 sati
- sviranje osnovnih melodija lijevom rukom, učenje basova (C, G, D)
- sviranje laganih melodija po željama učenika

LITERATURA
prof. Vjera Odak-Jembrih
Izbor ostalih odgovarajućih kompozicija domaćih i stranih autora

II. tečaj
- dalje usavršavanje tehničkih problema iz predhodnog semestra
- ujednačavanje rada desne i lijeve ruke
- rad na bržem tempu desne ruke
- sviranje C, G dur ljestvica
- sviranje akorda (terce, kvinte)
- sviranje jednostavnijih melodija u C-duru i G-duru, učenje bržeg i laganijeg tempa
- sviranje melodija i pjesmica ovisi o uzrastu i željama učenika

LITERATURA
prof. Vjera Odak-Jembrih
Izbor ostalih odgovarajućih kompozicija domaćih i stranih autora

III. tečaj
- savladavanje sviranja složenijih kompozicija desnom i lijevom rukom
- sviranje melodija u bržem tempu
- sviranje mol ljestvice (ovisi o dobi učenika, ali obavezno naučiti (a-mol))
- upoznavanje i sviranje jednostavnijih kompozicija domaćih i stranih autora – mogućnost sviranja i upoznavanja na
sonatinama i etidama

LITERATURA
prof. Vjera Odak-Jembrih
Izbor ostalih odgovarajućih kompozicija domaćih i stranih autora

IV. tečaj
- daljni rad na usavršavanju tehničkih problema kompozicija u molu
- sviranje složenijih kompozicija
- savladavanje kompletnog gradiva nota i osnovnih ritmova
- sviranje zabavnih melodija dvjema rukama u duru i molu – po željama učenika
- savladavanje osnovnih tempa, dinamičkih oznaka

LITERATURA
prof. Vjera Odak-Jembrih
Izbor ostalih odgovarajućih kompozicija domaćih i stranih autora

- 08:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.03.2007., srijeda

BUBNJEVI

Program tečajeva I. do IV.

Polaznici se u početku upoznaju sa setom akustičnih bubnjeva - «živim bubnjevima».
Vježbaju jednostavne ritamske uzorke popularnih ritmova te s vremenom usvajaju složenije ritamske uzorke, uče čitati osnove notnih zapisa za set bubnjeva, uče svirati «breakove» ili «prijelaze» te nakon što usvoje glazbenu cjelinu, spremni su izvesti sola po vlastitom izboru znanja što su ih stekli u obrazovnom razdoblju.
Polaznicima se nudi mogućnost da vježbaju na matricama «minus one» te u paru muzciraju na bubnjevima.
Nakon usvojena početnog znanja iz sviranja bubnjeva, polaznici uče složenije ritmove, poput ritmova: latin, funk, slow rock, rock, beat, bossa nova, shuffle i mnogi drugi...
Od samog početka polaznike se usmjerava na učenje i osposobljavanje za sviranje u bendu, od polaznika viših stupnjeva očekuje se da na kraju obrazovnog razdoblja odsviraju dionice koje su uvježbali s ostalim članovima benda (s pjevačem, bas-gitaristom, klavijaturistom, gitaristom).

- 09:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.03.2007., utorak

Kako postati glumica / glumac

ŽELIŠ LI GLUMITI U KAZALIŠNOJ PREDSTAVI ?

Sada ti se za to pruža prilika!!!

Dramski studio Cerovac u Dugom Selu organizira tečajeve glume za sve uzraste, za djecu i odrasle. Tečajeve vode iskusni pedagozi Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM).

Tečajevi ti pružaju priliku da naučiš:
- vježbe disanja i pravilnog izgovora
- improvizaciju i razvijanje mašte
- scenski govor tijela, gestikulaciju i mimiku
- svjesno izvođenje pokreta, scensko kretanje
- shvaćanje i razrada dramskih likova
- uvježbavanje monologa i dijaloga
- govorništvo (retorika),
- vježbanje javnih nastupa pred kolegama a zatim i pred prijateljima i znancima
- sudjelovanje u amaterskim kazališnim predstavama
-
Tečajeve održavamo zasebno za starosne grupe:
- I. do IV. razred osnovne škole
- V. do VIII. razred osnovne škole
- srednjoškolci
- odrasli

Ako želiš učiti i naučiti, sve daljnje informacije možeš dobiti na adresi:

Glazbeni studio Cerovac
A.Starčevića 86
10370 Dugo Selo
tel. 01/ 622 77 66
mob. 091/ 572 56 70

Informativni razgovori samo ponedjeljkom od 9 do 12 i od 17 do 19 sati ili uz prethodnu telefonsku najavu.

--------------------------------------------------------------------------------------
Glazbeni studio Cerovac nudi i vrhunske tečajeve iz gitare, violine, glasovira, sintesajzera

- 17:34 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Tečajevi trombona

Program nastave trombona za početnike u 4 tečaja

Ovim programom je predviđeno učenje trombona za početnike u trajanju 4 tečaja. Cilj je osposobljavanje učenika za samostalno i komorno muziciranje, kao i uvod u teoriju glazbe i solfeggio.

I. tečaj – zimski
Ciljevi: upoznavanje s instrumentom, postavljanje ambažure, postavljanje disanja, učenje pozicija na instrumentu, upoznavanje nota i teorije glazbe, intonativne vježbe, tehničke vježbe, mali kompozicije za solo trombon i uz pratnju, završni koncert solo kompozicija.

II. tečaj – ljetni
Ciljevi: nastavak upoznavanja pozicija, rad na ambažuri, ljestvice po kvartnom i kvintnom krugu, nastavak solfeggia i teorije glazbe, komorno muziciranje, intonativne vježbe, tehničke vježbe, završni koncert solo i komornih kompozicija.

III. tečaj – zimski
Ciljevi: nastavak s ljestvicama, povećavanje opsega, tehničke vježbe, solo kompozicije, komorno muziciranje, upoznavanje s drugim glazbenim stilovima i mogućnostima instrumenta.

IV. tečaj – ljetni
Ciljevi: solo kompozicije i komorno muziciranje, nastavak upoznavanja s drugim glazbenim stilovima, završni solo koncert u trajanju 15 minuta po učeniku, te koncert komorne glazbe sa svim učenicima.

O samom instrumentu

Trombon je jedan od najstarijih instrumenata na svijetu. Njegovi počeci sežu još u biblijsko vrijeme s pričom o padu grada Jerihona. Princip na kojem instrument proizvodi zvuk nije se mijenjao od tada. U rimsko doba davni prethodnik po nazivu buccina – velika truba, uz zadržavanje važnosti pri religijskim obredima, postaje dio vojnog instrumentarija i tako se počinje širiti Europom.
Za vrijeme srednjeg vijeka trombon se koristi kao prateći instrument u crkvenoj glazbi i ima velik značaj u glazbi tog vremena. Također, instrument se počinje usavršavati i oko 1500. godine poprima svoj karakteristični izgled u obliku slova «S».
U orkestar ulazi u vrijeme W. Glucka i njegove opere «Orfej», ali punu vrijednost tek ostvaruje nakon Mozarta i Beethovena.
U doba romantizma dalje se radi na usavršavanju tehnike instrumenta, te postaje sve omiljeniji i kao solistički instrument.
Danas se trombon može naći u gotovo svim vrstama glazbe: od klasične glazbe do jazza, bluesa, rocka, reggea..., a i svim vrstama orkestara - od puhačkih orkestara do simfonijskog orkestra. Također se koristi i u komornoj glazbi, najčešće u formi trombonskog kvarteta i puhačkog kvinteta.

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.03.2007., ponedjeljak

Tečajevi trube

Program nastave tečaja 1. do 4.

1. - upoznavanje s instrumentom
- tehnike disanja
- postava usnica i puhanje zraka
2. - tehničke vjezbe
- vježbe disanja
- vježbe izdržljivosti (kondicija)
3. i 4. vježbanje i usavršavanje svih segmenata
iz 1. i 2. te sviranje skladbi i kompizicija po želji polaznika.

- 08:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.03.2007., nedjelja

Električna gitara/Klasična gitara

Program tečajeva

I. tečaj

Osnovni gitarski akordi
Osnovni riffovi
Prve vježbe za solo gitaru M. Dominić
Kromatske vježbe

II. tečaj

Ljestvice - dur, mol, pentatonska, blues, modusi
Arpeggio
Napredniji riffovi i akordi

III. tečaj

Vježbe Joe Satriani
Legato i tapping
Klasične kompozicije u obradi za el. gitaru

IV. tečaj

Frank Gambale speed picking
Don Mock fusion guitar
Vinnie Moore s albuma Time Odissey
Improvizacijske tehnike

Moguće dodatne vježbe i kompozicije po želji učenika

Kalendar rada

Glazbeni studio organizira tečajeve sukladno školskoj nastavnoj godini i nastava se prekida u vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih praznika te državnih blagdana. U svakom polugodištu organiziramo tečajeve koji traju po 17 tjedana. Polaznici mogu upisati tečaj samo pojedinačno. Nastava je organizirana u tri turnusa: jutarnji, poslijepodnevni i večernji i to po jedan školski sat tjedno. Raspored održavanja nastave dogovara se sa svakim polaznikom posebno.

Svi polaznici moraju posjedovati svoj ili posuđeni instrument kako bi mogli vježbati i napredovati.

Nastavna literatura dobiva se od učitelja i nije uračunata u cijenu školarine.

Glazbeni studio zadržava pravo otkazati tečajeve pojedinog predmeta ako se za njih javi premali broj učenika.

- 10:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.03.2007., subota

Što je to Glazbeni studio Cerovac ?

Glazbeni studio Cerovac (GSC) registrirana je glazbeno- scenska udruga. Studio je osnovan u prosincu 2006.g. GSC polazi od stajališta da je umjetnički, glazbeni i scenski razvoj osobe također jedno od temeljnih ljudskih prava koja su često u malim sredinama ugrožena ili ih nije moguće ostvariti.

Povod osnivanju GSC-a bila je činjenica da ni u Dugom Selu kao ni u bližoj okolici ne postoji mogućnost kulturno-umjetničkog obrazovanja na instrumentima – a niti scenskog obrazovanja, u prvomu redu za mlade. Pri tome treba imati na umu da Dugo Selo ima najveću Osmogodišnju školu u Hrvatskoj (1500 učenika) i Srednjoškolski centar s 870 učenika. U neposrednoj blizini (3 - 5 km) su mjesta Sesvetski Kraljevec, Rugvica i Brckovljani s velikim osmogodišnjim školama. Broj stanovnika Dugog Sela raste godišnje za 1000 stanovnika a Sesvetski Kraljevec je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje je prirodni prirast stanovništva daleko veći od smrtnosti.

GSC ima na raspolaganju prostor od 100 m2 – tj. četverosobni novouređeni stan u prizemlju obiteljske kuće, koji je uređen posebno za potrebe GSC-a (4 učionice, 2 wc-a).

Situacija

GSC je započeo s eksperimentalnim radom u prosincu prošle godine te nudi radionice i tečajeve za razne instrumente. Ova eksperimentalna faza je bila potrebna da se vidi kolika i kakva potražnja za umjetničkim odgojem uopće postoji u Dugom Selu i okolici.
Momentalno tečajeve pohađa 30 polaznika i to

violina 3
glasovir 4
sintesajzerr 16
el. i klas. gitara 7

Treba naglasiti da zbog oskudnih financijskih sredstava propaganda u Dugom Selu i okolici nije bila niti velika niti opsežna tako da je ovaj broj polaznika tečajeva u stvari veliki uspjeh (za početak). Tečajeve vodi za sada troje volontera ( od kojih je jedna kolegica upravo odustala zbog komplicirane trudnoće).

- 09:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.03.2007., petak

Tečaj synthesizera

- 08:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.03.2007., četvrtak

Vrhunski glazbeni seminari i tečajevi

- 09:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.03.2007., srijeda

Želiš li glumiti?

ŽELIŠ LI POSTATI GLUMCEM ?

ŽELIŠ LI GLUMITI U KAZALIŠNOJ PREDSTAVI ?

Sada ti se za to pruža prilika!!!

Dramski studio Cerovac u Dugom Selu organizira tečajeve glume za sve uzraste, za djecu i odrasle. Tečajeve vode iskusni pedagozi Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM).

Tečajevi ti pružaju priliku da naučiš:
- vježbe disanja i pravilnog izgovora
- improvizaciju i razvijanje mašte
- scenski govor tijela, gestikulaciju i mimiku
- svjesno izvođenje pokreta, scensko kretanje
- shvaćanje i razrada dramskih likova
- uvježbavanje monologa i dijaloga
- govorništvo (retorika),
- vježbanje javnih nastupa pred kolegama a zatim i pred prijateljima i znancima
- sudjelovanje u amaterskim kazališnim predstavama
-
Tečajeve održavamo zasebno za starosne grupe:
- I. do IV. razred osnovne škole
- V. do VIII. razred osnovne škole
- srednjoškolci
- odrasli

Ako želiš učiti i naučiti, sve daljnje informacije možeš dobiti na adresi:

Glazbeni studio Cerovac
A.Starčevića 86
10370 Dugo Selo
tel. 01/ 622 77 66
mob. 091/ 572 56 70

Informativni razgovori samo ponedjeljkom od 9 do 12 i od 17 do 19 sati ili uz prethodnu telefonsku najavu.

--------------------------------------------------------------------------------------
Glazbeni studio Cerovac nudi i vrhunske tečajeve iz gitare, violine, glasovira, sintesajzera

- 18:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dramski studio

- 18:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Razlozi osnivanja Glazbenog studija Cerovac

- 17:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Statut udruge

Na temelju članka 11. stavka 2. i 3. Zakona o udrugama („Narodne
novine“ broj 88/2001) Osnivačka skupština udruge Glazbeni studio Cerovac, održana dana 03.12.2006. u Dugom Selu, donijela je

S T A T U T

Udruge Glazbeni studio Cerovac

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Statutom uređuju se pitanja naziva, sjedišta, cilja, djelatnosti,
načina upravljanja, unutarnjeg ustrojstva, financiranja i druga pitanja
značajna za rad Udruge Glazbeni studio Cerovac ( u daljnjem tekstu: Udruga).
Udruga je nevladina i neprofitna organizacija.

Članak 2.
Naziv Udruge glasi: Glazbeni studio Cerovac

Skraćeni naziv Udruge glasi: GSC
Udruga djeluje na području Republike Hrvatske.

Članak 3.
Sjedište Udruge je u Dugom Selu.
Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor.
Udrugu u pravnom prometu zastupa predsjednik Upravnog odbora.

Članak 4.
Udruga može osnivati podružnice.
Odluku o osnivanju podružnice donosi Upravni odbor.
Podružnice nisu pravne osobe.

Članak 5.
Udruga posjeduje pečat. Pečat Udruge okruglog je oblika, promjera
40 mm. Uz obod je ispisan naziv Udruge, te adresa sjedišta
Udruge. U sredini pečata nalaze se slova GSC u obliku nota, na notnom crtovlju.
Pečat čuva i ovlašten je koristiti predsjednik Upravnog odbora i drugi članovi
Udruge koje on ovlasti.

II. CILJEVI I DJELATNOST

Članak 6.
Cilj i svrha osnivanja Udruge je:
-promicanje glazbene i scenske kulture i umjetnosti, osobito rad s djecom i mladima,
-zbližavanje i upoznavanje mladih s manjinskim i stranim kulturama; -prevladavanje razlika i strahova koje mladima donose kulturološke razlike u zemlji i inozemstvu,
-sudjelovanje u projektima s područja kulture i umjetnosti koje unapređuju civilno građansko društvo i multikulturnu građansku zajednicu.

Članak 7.
U svrhu ostvarivanja cilja propisanog člankom 6. Udruga će obavljati
sljedeće djelatnosti:
organiziranje javnih tribina, radionica, seminara, izložbi, izdavanje vlastitih publikacija te proizvoda za tiskane i elektronske medije, sukladno posebnim propisima, sudjelovanje na glazbenim, scenskim i drugim kulturnim priredbama.

Uz djelatnosti iz stavka 1., Udruga će obavljati i sljedeće gospodarske
djelatnosti:
održavanje koncerata, izložaba i sličnih kulturnih manifestacija svojih članova.

III. ČLANOVI UDRUGE

Članak 8.

Članom Udruge može postati svaka punoljetna, poslovno sposobna
osoba, koja je zainteresirana za rad u Udruzi i koja prihvaća odredbe
ovog Statuta.
Članom Udruge mogu postati i pravne osobe. Članstvo u Udruzi
one ostvaruju putem ovlaštenog predstavnika.
Članstvo može biti redovito i počasno.
Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu u iznosu koji
utvrdi Upravni odbor.

Članak 9.
Osoba ili pravna osoba koja želi postati redovitim članom Udruge
podnosi zahtjev Upravnom odboru, koji donosi odluku o prijemu u
članstvo.

Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje
u radu Udruge te poštivanje odredbi njenog Statuta i drugih
akata, kao i odluka tijela Udruge.

Članak 10.
Upravni odbor može imenovati počasne članove Udruge. Počasnim
članom može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito
pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Članak 11.
Članovi Udruge imaju pravo:
– sudjelovati u aktivnostima Udruge,
– biti informirani o radu Udruge,
– birati i biti birani u tijela upravljanja Udrugom.
Članovi Udruge imaju dužnost:
– poštovati odluke tijela Udruge,
– poštovati odredbe Statuta,
– plaćati redovito godišnju članarinu.

Članak 12.
Članstvo prestaje:
– istupanjem,
– isključenjem zbog neplaćanja članarine za tekuću godinu,
– isključenjem zbog nepoštivanja odredbi Statuta.
Odluku o isključenju donosi Upravni odbor. Protiv odluke Upravnog
odbora o isključenju odnosno o odbijanju zahtjeva za primitak u
članstvo, može se, u roku od 15 dana, podnijeti prigovor Skupštini.
Odluka Skupštine je konačna.

IV. TIJELA UPRAVLJANJA

Članak 13.
Tijela upravljanja Udrugom su:
– Skupština i
– Upravni odbor.

Članak 14.

Skupština Udruge najviše je tijelo upravljanja.
Skupštinu čine svi redoviti članovi Udruge.

Članak 15.
Skupština Udruge nadležna je i obavlja sljedeće poslove:
– donosi Statut i druge opće akte Udruge,
– bira i razrješava članove Upravnog odbora,
- bira predsjednika Upravnog odbora,
– donosi financijske izvještaje,
– odlučuje o organizacijskim i statusnim promjenama i prestanku
Udruge,
– odlučuje o visini godišnje članarine,
– odlučuje o prigovorima protiv odluka Upravnog odbora,
– donosi sve odluke u vezi s radom Udruge za koje nije nadležan
Upravni odbor ili predsjednik Upravnog odbora.
Skupština se sastaje prema potrebi a najmanje jednom godišnje.
Skupštinu saziva Upravni odbor. Upravni odbor obvezan je sazvati
zasjedanje Skupštine u roku od 30 dana od dana kada je to predložio
predsjednik Upravnog odbora ili najmanje tri člana Udruge.
Upravni odbor dužan je pozive za zasjedanje Skupštine dostaviti
članovima najmanje sedam dana prije dana zasjedanja.
Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku iz stavka 3. ovoga
članka, predlagači mogu sami sazvati sjednicu Skupštine.

Članak 16.
Skupština punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična
većina redovitih članova Udruge.
Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članova,
osim u slučaju iz članka 25. stavka 2.

Članak 17.
Predsjednik Upravnog odbora organizira i rukovodi poslovanjem
Udruge.
Predsjednik Upravnog odbora zastupa i predstavlja Udrugu, te odgovara
za zakonitost njezina rada.
Mandat predsjednika Upravnog odbora traje četiri godine.

Članak 18.
Predsjednik Upravnog odbora može biti razriješen dužnosti i prije
isteka roka na koji je izabran:
– na vlastiti zahtjev,
– ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,
– ako djeluje protivno zakonu ili Statutu ili
– ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.
Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština, na prijedlog
Upravnog odbora ili najmanje tri redovna člana Udruge. U slučaju razrješenja, Skupština će odlučiti o tome hoće li razriješeni predsjednik
ostati članom Upravnog odbora.

Članak 19.
Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja
između dva zasjedanja Skupštine.
Upravni odbor čine 3 člana koje bira Skupština.
Mandat članova Upravnog odbora traje 4 godine uz mogućnost da
budu ponovno birani.

Članak 20.
Upravni odbor:
– priprema nacrt Statuta i drugih akata,
– saziva zasjedanje Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve
materijale o kojima Skupština raspravlja,
– izvršava odluke Skupštine,
– prima nove članove Udruge i predlaže Skupštini imenovanje počasnih
članova,
– odlučuje o isključenju iz članstva,
– odlučuje o promjeni adrese sjedišta Udruge,
– vodi popis članova Udruge,
– odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava.

Članak 21.
Upravni odbor punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje natpolovična
većina članova Upravnog odbora.
Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih
članova.

V. IMOVINA UDRUGE, NAKNADA TROŠKOVA I
FINANCIJSKA GODINA

Članak 22.
Udruga pribavlja novčana sredstva iz članarine, donacija, poklona,
nasljedstva, namjenskih sredstava iz proračuna jedinica lokalne sa-
mouprave, obavljanja gospodarskih djelatnosti te iz drugih pravno
dopuštenih izvora.
Sva prikupljena sredstva koriste se isključivo za ostvarivanje cilja
osnivanja Udruge.
O rasporedu prikupljenih sredstava odlučuje Upravni odbor.

Članak 23.
Za opravdane troškove učinjene u vezi s obavljanjem djelatnosti
Udruge članovi imaju pravo na naknadu, a za rad u vezi s djelatnosti
Udruge i na nagradu.
O visini naknade i nagrade odlučuje Upravni odbor.

Članak 24.
Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca
iste godine.

VI. PRESTANAK UDRUGE

Članak 25.
Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom.
Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom
prisutnih članova.

Članak 26.
U slučaju prestanka Udruge njezina se imovina poklanja zakladi ili
humanitarnoj udruzi, sukladno odluci Upravnog odbora.

VII. JAVNOST RADA INFORMIRANJE ČLANSTVA

Članak 27.

Rad udruge je javan. Javnost rada osigurava se obavijestima u prostorijama udruge putem oglasa, tiska i drugih sredstava javnog priopčavanja.
Članovi Udruge imaju pravo uvida u rad tijela Udruge i odluke koje
ta tijela donose.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.
Statut Udruge stupa na snagu s danom donošenja.

U Dugom Selu, 03. prosinca 2006. godine

Predsjednik Upravnog odbora:

Ivan Cerovac

- 17:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

	ožujak, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Ožujak 2018 (1)
Srpanj 2016 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Prosinac 2014 (1)
Rujan 2014 (3)
Svibanj 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Srpanj 2013 (5)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (8)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (2)
Rujan 2012 (1)
Kolovoz 2012 (4)
Srpanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (1)
Travanj 2012 (2)
Siječanj 2012 (2)
Prosinac 2011 (4)
Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (2)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (6)
Travanj 2011 (10)
Ožujak 2011 (4)
Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (8)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (5)
Kolovoz 2010 (6)
Srpanj 2010 (4)
Lipanj 2010 (13)
Svibanj 2010 (5)
Travanj 2010 (3)
Ožujak 2010 (7)
Veljača 2010 (2)
Siječanj 2010 (5)
Prosinac 2009 (10)
Studeni 2009 (7)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
glazbeno-scenska registrirana udruga koja u Dugom Selu i okolici nudi radionice, seminare i tečajeve s područja glazbe (instrumenata) i s područja glume (dramski studio)

Impressum
Glazbeni studio Cerovac
A.Starčevića 86
10370 Dugo Selo
Tel. 01/622 77 66
Mob. 091/ 572 56 70
Pošaljite nam mail

OIB 79780813359

MB 2173921
Registar udruga br. 01001802
Privredna banka Zagreb rn. 2340009-1110256981

Statut udruge

Ravnatelj glazbenog studia Cerovac

Osobni blog ravnatelja