Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
12.04.2007., četvrtak
Glazba spaja neurone
|
Neki roditelji u Americi smatraju da će glazba pomoći u obrazovanju njihove djece. Jedno istraživanje, naime, pokazuje da izlaganje dojenčadi zvucima glazbe može poboljšati njihovo kasnije učenje u školi, kao i općenito kritičko mišljenje u odraslom životu. Znanstvenici Instituta MIND Sveučilišta Californije svoju su zamisao da glazba potiče razvitak mozga izložili još 1993. Studenti se okupljaju u učionici Sveučilišta Central Florida. No, to nisu tipični studenti koledža ... ne može ih se čak nazvati niti učenicima, jer su svi mlađi od dvije godine. Dr. Mary Palmer ovu djecu upoznaje s glazbom u vjerovanju da će ona poboljšati razvitak njihovih mozgova. "Dok djeca slušaju glazbu, njihov se mozak razvija; stvaraju se veze među neuronima koji bi inače možda ostali nepovezani. Na koncu, dobivaju veći kapacitet za učenje općenito za čitav daljnji život," kaže doktorica Palmer. Mary Palmer sa Sveučilišta Central Florida Doktorica Palmer vjeruje da djeca koja su slušala glazbu u najranijoj dobi ostvaruju znatno bolje rezultate kasnije u životu. Ta je teorija nazvana 'efekt Mozarta'. Znanstvenici sa Sveučilišta Californije, koji su postavili tu teoriju, kažu da djeca, koja su slušala glazbu u prve tri godine života, postižu više bodova na standardiziranim testovima. Istraživanje, provedeno 1999, u Institut MIND, pokazalo je da su djeca, koja su učila svirati klavir, postizala gotovo 30 posto bolje rezultate na testovima iz matematike. Carl Rendek, udaraljkaš u Filharmonijskom orkestru Orlanda kaže da je za njega "matematika bila 'luk i voda'. Sve mi je bilo lako, bilo aritmetika, ili derivacije i integrali ... sve bih odmah shvatio. Slično je bilo i s drugim predmetima. Bio sam dobar učenik i sve mi je bilo lako. Mislim da je tako bilo zbog glazbe." Znanstvenici su počeli proučavati medicinske i obrazovne koristi glazbe još četrdesetih godina prošlog stoljeća. Državno sveučilište Michigan prvo je u svijetu uvelo dodiplomski studij terapije glazbom. Skeptici, međutim, tvrde da je 'efekt Mozarta' često lažan ili preuveličan, te da ima vrlo malo temelja u znanosti o mozgu. Jedna nova knjiga – naslovljena 'Mit o prve tri godine' – čak napada medije zbog 'napuhavanja' važnosti te teorije. Doktorica Palmer priznaje kritike, ali, kaže, znanstvena podloga teorije je vrlo jaka: "Ljudi postaju sve svjesniji važnosti tih prvih – ne samo godina – nego dana u životu djeteta. Sve je manje skeptika oko značaja interakcija i stimulacija koje možemo pružiti dojenčetu. U zadnje vrijeme, vođeno je dosta istraživanja o učinku slušanja glazbe na učenje, na angažman učenika u školi, te općenito na uspjeh u životu." Stručnjaci koji vode satove glazbe kod doktorice Palmer kažu da jednostavno puštanje glazbe da ju djeca slušaju nije dovoljno – potrebno je aktivno sudjelovanje djeteta u činu slušanja glazbe. Roditeljima djece koja pohađaju satove dr. Palmer ostaje da pričekaju još nekoliko godina da bi vidjeli – po uspjehu u školi – očituje li se glazba zaista pozitivno na mentalne i intelektualne sposobnosti njihove djece. Steve Mort Orlando 14/03/2007 Prenašamo: Glas Amerike |
