Glazbenici imaju veći mali mozak
Moć glazbe
Glazba i ponašanje
Glazbeno obrazovanje poboljšava pamćenje
O glazbi
Glazba spaja neurone</a>
Mozak kao koncertna dvorana
Glazbena poduka može povećati dječji IQ za nekoliko bodova
Moć glazbe II
Romantizam
Savjeti za bolje učenje
Umjetnost kao simbol
Bubnjanje-ritmovi zdravlja
Provedite na odmoru barem jedan dan - u šutnjiIvan Cerovac, dirigent, Dugo Selo
04.04.2007., srijeda
Moć glazbe III
|
3. Glazba za sve Glazba može poboljšati kvalitetu življenja kod osoba koje imaju poremećaje sluha ili poteškoće u učenju. Osobe oštećenog sluha Oko 14% stanovništva ima zamjetni poremećaj sluha. Ovaj broj među starijim osobama raste na otprilike 25%. Razvoj novih tehnologija omogućio je većini ljudi oštećenog sluha pristup glazbi. Sada je dostupna tehnologija koja gluhim osobama omogućuje da sviraju elektroničke klavijature, a razvijen je i cijeli niz multimedijalnih tehnika uz korištenje boje i vibracije koje pomažu gluhim osobama da uživaju u glazbi. Postoje i zborovi u kojima se pjesme izvode tako da su riječi izražene znakovima za gluhe. Razvijeno je i pjevanje kod kojeg se rukama pokazuju pjevane muzičke note. Djeca s poteškoćama u učenju Glazbena terapija može pomoći djeci s poteškoćama u učenju da usredotoče pažnju, povećaju period koncentracije i, tijekom vremena, poboljšaju vokalizaciju (govor), promatranje, oponašanje i pokretanje ideja. Glazbena se terapija često koristi za razvijanje komunikacije. Ona utječe na osobne veze i odnose među ljudima naglašavajući važnost aktivnog slušanja i izvedbe. Improvizirana glazbena drama s muzikom i tekstom koristila se da bi prenijela društvenu dramu između mentalno zaostale djece i one koja to nisu, u uobičajenoj javnoj ustanovi. Intervencija je omogućila da igrane epizode traju dulje nego što je to uobičajeno prema izvješćima u literaturi. Postoji znatan dio istraživanja koji pokazuje da glazba može biti učinkovita s djecom s poteškoćama u učenju kad se nudi kao nagrada za određeno ponašanje, na primjer, da razvije pažnju, poboljša čitanje ili vještine baratanja brojevima ili da smanji pojavu agresivnog ili neprilagođenog ponašanja. Djeca s ozbiljnim i teškim poteškoćama u učenju Sve donedavno djeca s ozbiljnim i teškim poteškoćama u učenju nisu mogla sudjelovati ni u jednom obliku muzičke aktivnosti, osim u slušanju. Tehnologija je i ovo promijenila. Sada je moguće da i djeca i odrasli stvaraju svoju vlastitu glazbu koristeći se 'zvučnim pretvaranjem' (sound beam). U terapiji zvukom, pojedinac radi i motiviran je da radi sa zvukom. Dijete po svojoj želji može uroniti u zvuk ili u tišinu. Djeca mogu istraživati, otkrivati i oblikovati zvukove. Glavni uređaji koji se koriste su procesor zvuka, sintisajzer i 'pretvarač zvuka'. Procesor zvuka može mijenjati i oblikovati glasove, sintisajzer se može koristiti kad je dijete donekle fizički pokretno i može svirati koristeći razne dijelove svojeg tijela koji mu za to najbolje odgovaraju. Pretvarač zvuka koriste uglavnom djeca s vrlo teškim višestrukim poteškoćama u učenju, npr. djeca s cerebralnom paralizom. To je uređaj koji mijenja fizički pokret ili gestu, npr. podizanje noge ili stopala, treptaj trepavice, u zvuk. Postoji izravan odnos između fizičkog pokreta i zvuka koji se dobiva. Pretvarač zvuka je povezan sa sintisajzerom, i sintisajzer je taj koji proizvodi zvuk. Tehnički razvoj će vjerojatno uskoro stvoriti nove mogućnosti za ovakve tipove glazbiranja. Disleksija Nema univerzalno prihvaćene definicije disleksije. Nju može karakterizirati cijeli niz simptoma. Bitno je, međutim, da dijete ima poteškoće u čitanju, pisanju, izgovaranju ili baratanju brojevima koje inače nisu tipične za opću razinu njihovih sposobnosti. Te poteškoće mogu biti povezane s nizom problema koji mogu biti slušni, vizualni, fizički, povezani s pamćenjem ili pomanjkanjem organizacije. Na raznim se mjestima mogu naći podaci koji ukazuju na to da glazba može pomoći disleksičarima. Istraživanja na ovom polju se razvijaju i moguće je uključiti takvu djecu da ravnopravno sudjeluju u muziciranju. Poremećaji osjećaja i ponašanja Djeca s poremećajima u ponašanju i iskazivanju osjećaja dobro reagiraju na glazbu. Već postoje rezultati istraživanja koji govore da sviranje glazbe u pozadini u razredu može poboljšati njihovu koncentraciju i kvalitetu školskih radova. Aktivna i pasivna glazbena terapija može smanjiti postojeću agresiju. Na neku djecu također vrlo povoljno utječe uvođenje glazbe u terapiju igrom. Autistična djeca Jedan od najvećih problema kod autistične djece je komunikacija. Rezultati ispitivanja pokazuju da improvizacijska glazbena terapija može dovesti do znatnog poboljšanja u njihovoj komunikaciji. Djelotvorno može biti i učenje riječi uz glazbu. Glazbena terapija također može imati ulogu u određivanju i diferencijalnom dijagnosticiranju autizma. Odrasli s mentalnim oštećenjima u razvoju Glazba koja tiho svira u pozadini pokazala se kao dobra u poboljšanju ponašanja orijentiranog na rad kod odraslih osoba s mentalnim poteškoćama u razvoju, smanjujući škripanje zubima i sklonost samoranjavanju. Kao što je i prije naglašeno, tehnološki je razvoj omogućio osobama s vrlo teškim mentalnim hendikepima da aktivnije sudjeluju u kreativnom muziciranju. Prenosimo: http://www.zamp.hr/moc/primjena.htm |
