IUS BLOGER-PRAVNA POMOĆ-BESPLATNI PRAVNI SAVJETI

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

google-site-verification: google5307c860f32e51bd.html

besplatni upit na
e- mail:
ridddert@gmail.com

BROJAČ POSJETA
Symptoma

05.09.2019., četvrtak

Radi se o sljedećem. Moj prvi susjed koji je kupio kuću do mene prije tri godine nadvisio je svoje dvorište zemljom i šljunkom tako da je sada u višoj razini od mojega. Razumljivo je stoga da se sva oborinska voda iz njegovog dvorišta slijeva u moje. Obećao je kad se doselio da će na međi izbetonirati kanalice međutim do današnjeg dana ništa. U gradskom poglavarstvu su mi rekli da ne mogu učiniti ništa neka se dogovorimo ili tužba. Pošto su višekratni dogovori propali zanima me imam li kakvog osnova za tužbu.
--------------------------------------------------------
Točno vam je rečeno u poglavarstvu-slijedeći navode upita(to nije upravna stvar,nego sudska)-imate vrlo snažne razloge za tužbu. Okolnosti po navedenom sadržaju upita pripadaju pod pravni institut-susjedska prava-a koji institut je reguliran

Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Odvođenje kišnice s krova
Članak 113.
Vlasnik nekretnine je dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu.

Glava 5.
SUSJEDSKA PRAVA
Opće odredbe
Članak 100.
(1) Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom.
(2) Kad odredbe ovoga Zakona naređuju vlasniku neko trpljenje, propuštanje ili činjenje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva, tada su ovlašteni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviđen drugi put zaštite. Jednako kao i vlasnik ovlašteni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenoga iz njegova.
(3) Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti.
(4) Trpljenje, propuštanje i činjenje koje se može zahtijevati od vlasnika neke nekretnine može se umjesto od njega zahtijevati od onoga koji nekretninu posjeduje na temelju prava izvedenoga iz njegova.
(5) Ono što je određeno za susjedska prava vlasnika zemljišta vrijedi na odgovarajući način i za vlasnike ostalih nekretnina, uključujući i suvlasnike na čijim je suvlasničkim dijelovima uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina.

Oznake: kišnica, oborine, susjed

- 20:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.08.2019., petak

Naknada štete po kaznenom djelu maloljetnika

Interesira me da li je moguća tužba zbog uvrede i nanošenja štete.

Naime maloljetna osoba (7. razred osnovne škole) je na vratima kuće u susjedstvu napisala uvredljivu poruku:

Poruka ide ovako : Ime moje žene, zatim slijedi nacrtan muški spolni organ i u donjem redu piše KURBO DAJ MI DVA.

Moja žena radi u osnovnoj školi i profesorica je učeniku koji je to napisao.
To je napisano crnim sprejom na vratima dimenzija 3x2,2M. Sve je napisano velikim slovima i mi kao obitelj i moja supruga smo vrlo ozbiljno uznemireni zbog te poruke.

Istu večer je jedan njen drugi učenik istim sprejom ispisao cijelu stranu auta.
Nakon što je uhvaćen taj drugi učenik koji je ispisao auto i njegova majka su sutradan došli i ispričali se i priznali nedjelo i da će platiti štetu na autu.

Pozvana je policija i napravljen je uviđaj.

Mene interesira da li ih svejedno možemo tužiti zbog napravljene štete i izazvanog šoka.

Zbog težine uvrede i naše ozbiljne uznemirenosti zbog napisane poruke mislimo tužiti učenika ili njegovu majku zbog napisane uvrede. Svjedoka ima jako puno i imamo priznanja njegovih razrednih kolega koji su tu bili prisutni.

Nas interesira koliku novčanu naknadu možemo tražiti u oba slučaja.
…………………………………………………
Gospodine dragi,poslušajte me-za bilo kakvu štetu po maloljetniku-odgovaraju roditelji

U daljem tekstu po odgovoru na upit oglasit ću se- i po pravilima struke
te po po činjeničnoj stvarnosti tih okolnosti kada su u pitanju maloljetnici-(k.djelo-šteta) imate pravo ponijeti tužbu

I slijedom presude potraživati u parnici naknadu

Kako je vidljivo, po upitu,roditelji su se ponudili za mirno rješenje

Sva ostala šteta-vaša uznemirenost i sl.-tek po održanoj raspravi
po kojoj se maloljetnik osuđuje bilo kojom kaznom..............bila bi to opomena najvjerovatnije-tek po osuđujućoj presudi-opet parnica za naknadu štete.............................
SAVJET NEMOJTE-BIT ĆE PUNO VIKE ZA "NIZAŠTA"....................................PROCES JE DUG..........RADI MALOLJETNIŠTVA.......UKLJUČUJE SE CENTAR I BLA.....BLA……XY SLUŽBE KOJE NAŽALOST-NIKAD NIŠTA NISU RIJEŠILE-U SMISLU ODGOJA NA MLADE
Ne zamjerite mi na ovom tonu..........................................razmišljate i ovako supruga već samim time što je profesorica-na neki način je- apriori-izložena-recimo tako-mladalačkoj-nestašnosti-xy oblika
Molim vas-budite na visini.I pametni

SUMMA SUMARUM-UZMITE, PO RAČUNU, ODŠTETU OD RODITELJA

Oznake: Naknada štete po kaznenom djelu maloljetnika

- 20:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.08.2019., petak

Zastara grobne naknade

isam 4 godine platila račun za održavanje groblja koje se nalazi u ,razlog neplaćanja naknade za održavanje groblja grobovi koje nitko ne posjećuje zarasli u agaciju,a kako je grob roditelja mog supruga u blizini da sami ne sječemo istu zarastao bih.
Načelnika općine Vrhovine upoznali smo sa time,te smo ga pitali po kojima kriterijama određuju grobnu naknada,dali po kvadratu zauzete zemlje ili po ukopnom mjestu,nisam dobila odgovor,jer i u jednom i u drugom slučaju obračuna ne bih trebali plaćati naknadu isto kao drugi jer su u pitanju urne koje nisu ni metar kvadratni zauzele,a kako živimo u Zagrebu nitko se više tamo neće pokapati.

Zato smo dobili obavijest o neplaćenom dugovanju uz napomenu pokretanja postupka ovrhe.

Napominjem,nikada ništa ni s općinom ni sa tvrtkom koja održava groblja nismo potpisivali niti nas je itko ikada o čemu izvještavao samo unazad 4 godine počeli su slati uplatnicu s naznakom naknada za grobno mjesto od 70 kn,pa unazad 3 godine od 100 kn.

kako u zakonu o grobljima nigdje nisam našla da dugovanja za to mogu ovrhama naplaćivati,sem da ako 10 godina ne platim gubim pravo na grobno mjesto.

Molim Vas i pitam: po kojem to zakonu oni mogu pokrenuti ovrhu za to

dali postoji neki zakon i točka u njemu na koju se ja mogu pozvati za sve ove gore navode: ne održavaju,da ne plaćam za 2 urne kvadrat zemlje ko onaj tko ima 5 grobnih mjesta,da nismo s nikim nikada ništa potpisali,da tamo ne živim niti ću,da nisam dobila odgovor po kojim kriterijima ili zakonu oni određuju visinu - cijenu naknade po kvadratu ili grobnom mjestu npr.u Varaždinu je po kvadratu 32 kn,a u Gospiću isto lika 10 kn za jedno grobno mjesto,dva 18,tri 22 kn.

Molim Vas odgovor jer 8 dana mi je rok.
..............................................

Po zakonu o grobljima-gospodarenje i upravljanje njima dana je jedinicama lokalne samouprave-a po kojem Zakonu iste donose podzakonska akte

-te na temelju istih naplaćuje usluge grobnih mjesta

Budući ste vi korisik tog mjesta-grobnog mjesta-Korisnik,a ne vlasnik i sva dok se u očevidniku groblja vodite-i u obavezi ste plaćanja grobne naknade

Ukoliko iz xy razloga dođe do neplaćanja uprava groblja može pokrenti prisilnu naplatu

Zastara je 3 godine od posljednjeg dospjelog računa-to su povremena potraživanja
---------------------------------------------------------
Izvadak iz Zakona o grobljima

NN 19/98, 50/12

Članak 2.

Groblja su komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) na čijem području se nalaze.

Članak 14.

(1) Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.

(2) Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se prema stavku 1. ovoga članka smatra da je napušteno može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati.

(3) Uprava groblja je dužna prije dodjele grobnog mjesta, odnosno grobnice drugom korisniku premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u zajedničku grobnicu izgrađenu za tu namjenu.

III. UPRAVLJANJE GROBLJEM

Članak 10.

(1) Grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom (u daljnjem tekstu: uprava groblja).

(2) Upravljanje grobljem razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima.

(3) Upravljanje grobljem treba obavljati na način kojim se iskazuje poštovanje prema umrlim osobama koje u njemu počivaju.

(4) O uređenju i održavanju dodijeljenih grobnih mjesta dužni su brinuti se korisnici.

Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima

NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15

Povremene tražbine

Članak 226.

(1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja

Oznake: Zastara grobne naknade

- 20:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.08.2019., ponedjeljak

Neispunjenje predugovora o prodaji stana

Postovani,u 12.mj.2015.g. potpisali smo predugovor za kupnju stana.Posto papiri za stan nisu bili do kraja rijeseni prodavatelj se u predugovoru obvezao da ce u roku 105 dana rijesiti papire, ukoliko ih ne rijesi da ce nam vratiti danu kaparu od 10000kn.Taj rok je premasen za 6mj.Prodavatelj je mailom obavjesten da odustajemo od kupnje stana i selimo se u roku 7 dana iz tog stana u kojem smo bili od potpisivanja predugovora.Taj predugovor je ovjeren kod javnog biljeznika.Da li nam je prodavatelj duzan vratiti tu kaparu i koliko?
..............................................
Slijedom sadržaja upita i zakonskih odredbi-neispunjenje ugovora-po kojem se javljate kao kupac-s danom kaparom-vi imate izbor-zahtijevati ispunjenje-ukoliko je moguće,
tražiti naknadu i vraćanje dane kapare
ili tražiti vraćanje dvostruke kapare
------------------------------
Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima
NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15

1. Kapara
Vraćanje i uračunavanje kapare
Članak 303.
(1) Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno.
(2) U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze.
(3) Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare.
Neispunjenje ugovora
Članak 304.
(1) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.
(2) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.
(3) U svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakaš¬njenja.
(4) Sud može, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.
Djelomično ispunjenje ugovora
Članak 305.
(1) U slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati kaparu, nego može zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja, ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu.
(2) Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana.

Oznake: Neispunjenje predugovora, stan kapara, naknada

- 21:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.08.2019., četvrtak

Utvrđivanje novih međašnih znakova

Vlasnica sam zemljišta i nekretnine na istom 30 godina, na tom zemljištu prije 15 godina smo postavili ogradu uz usmenu suglasnost susjeda do kojeg smo radili ogradu (imamo svjedoke). Navedeni susjed je u procesu parcelizacije svog zemljišta, znači prije 2 tjedna, ustanovio da je dio ograde na njegovoj zemlji te traži rušenje iste i ne pristaje na moj prijedlog otkupa tog zemljišta (cca 5m2). Također zahtjeva da izgradim novu ogradu ili ostavim prolaz da se koristi istim s obzirom da do te čestice ide uslužnost puta, ali završno s mojom parcelom. S obzirom da se cijelo to područje kasno vršila legalizacija i da su međe u katastru pomaknute molim Vaš savjet što činiti.
------------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Međa
Članak 103.
(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
(2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
------------------------------------------------------------

Postupak legalizacija ne odnosi se na zemljište Susjed-nema nikakvu obvezu vam prodati- sporno zemljište - ukoliko ne postoji dogovor

.

Oznake: legalizacija, zemljište, Meša

- 22:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zajednička i vlastita ograda

Poštovani zanima me kako i na koji način se održava međa između susjeda.Dali među moramo raditi zajedno ili mogu ja pa da mi se refundiraju troškovi.Do sada je bila postavljena moja ograda koja je bila unutar mojeg posjeda znači nije bila međa nego moja ograda.Srušio sam postojeću ogradu i želim postaviti na među tako da moja djeca neće imati problema sa određivanjem građevinske parcele.Ja ću napraviti među u svakom slučaju,ali me zanima da li granični susjed treba ili mora sudjelovati u istoj.
.......................................
Izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Zajednička ograda
Članak 101.
(1) Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.
(2) Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.
(3) Zajedničku ogradu može svaki od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.
(4) Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike.
Vlastita ograda
Članak 102.
(1) Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište.
(2) Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.
(3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid, osim ako to od njega traži odredba stavka 2. ovoga članka.
-------------------------------------------------
Uzimajući činjenice dane u upitu i slijedom danih zakonskih odredbi kao summa summarum
Podižući vlastitu ogradu susjed nije dužan sudjelovati u troškovima gradnje iste.

Oznake: Zajedička i vlastita ograda

- 21:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.08.2019., utorak

Neutvrđeno izvanbračno očinstvo

Poštovani,nedavno sam saznao da mi je otac s kojim se majka razvela prije 30-ak godina preminuo 2005g. u srbiji gdje je i rodjen i gdje je imao stan.Ima jedino sestru koja me nije obavijestila da je umro a ne želi mi se javiti ni danas.Zanima me imam li ikakvo pravo na nasljedstvo.
.
--------------------------------------------------------------------------------
Isčitava se,odnosno slučaj neupisa u maticu rođenih,a koji rok je 25 godina po rođenju djeteta koje ima pravni interes utvrđenja Ukratko bespredmetna je bilo koja pravna radnja-u smislu sadržaja upita
-----------------------------------------------------------------------------

Izvadak iz Obiteljskog zakona RH
NN 103/15
Tužba djeteta
Članak 383.
(1) Tužbu radi utvrđivanja majčinstva, odnosno očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godine života.
(2) Ako je dijete maloljetno ili punoljetno a lišeno poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na osobna stanja, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik.
(3) Ako je dijete maloljetno, tužbu radi utvrđivanja očinstva u njegovo ime prema članku 68. stavku 2. ovoga Zakona može podnijeti i centar za socijalnu skrb.
(4) Uz centar za socijalnu skrb, majka djeteta ovlaštena je poduzimati radnje u postupku.
(5) U slučaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i majke djeteta sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, procijeniti hoće li uzeti u obzir radnju centra za socijalnu skrb ili majke djeteta.

Oznake: Neutvrđeno izvanbračno očinstvo

- 18:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.08.2019., petak

Način biranja predstavnika stanara

molila bi za savjet,predstavnik stanara je preminuo te bi se ja sad uhvatila tog posla međutim nemogu doći do jednog suvlasnika , naime u stanu nitko ne živi , pričuva se uredno plaća , sve što znam je ime i prezime vlasnika. Zatim ima još jedan stan gdje je vlasnik preminuo i brat i sestra su naslijedili stan , međutim u dokumentaciji zgrade vidim da stan još uvijek glasi na preminulu osobu , kako ishoditi potpise ukoliko oni ne naprave do kraja upis u zemljišne knjige?
................................................................................................
Predmetni zakon daje –za valjanost donošenja odluke-naglasak na –ne na sveukupni broj stanara-nego na većinu stanara s time da ta većina ima više od polovine sveukupne veličine stambenog prostora
Shodno tome-nije potreban pristanak svih stanara
--------------------------------------------------------------------------------

Izvadak iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarum pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14

Međuvlasnički ugovor
Članak 375.
(1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor).
(2) Međuvlasnički ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
- veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine,
- uvjete i način upravljanja nekretninom,
- pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom,
- opseg poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl.,
- uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve,
- ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti,
- uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini.
(3) Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
(4) Odredbe međuvlasničkoga ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkoga ugovora.

Oznake: Način biranja predstavnika stanara

- 23:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.08.2019., četvrtak

Isključiva nadleznost suda RH

Moj nevjencani suprug i ja se razilazimo. Zivimo izvan Hrvatske u EU i imamo dvojno drzavljanstvo, ja hrvatsko, suprug bosansko, i oboje imamo svedsko. imamo kuću za odmor u Hrvatskoj koju smo zajedno gradili,, dva stana koje je lako podijeliti. Da li za kuću u Hrvatskoj te podjelu vrijede isključivo hrvatski zakon? Naime, u Svedskoj postoji zakon koji definira izvanbračnu zajednicu i ogranicava prava supružnika na podjelu na jednake dijelove.
--------------------------------------------------------------------------------

Izvadak iz Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima
NN 53/91, 88/01

Članak 56.
Isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o pravu raspolaganja nekretninom u društvenom vlasništvu u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima nastalima iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o upotrebi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske .

Oznake: nekretnina, isključiva nadleđnost

- 21:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zakonom je određen način rješavanja pravnih instituta

Nasljedila sam jedno grobno mjesto nakon smrti majke. Isto zelim pokloniti i dala sam izjavu potvrditi kod javnog biljeznika. Pozvali su me na sud vezano za nasljedstvo. Dali ova izjava vrijedi na sudu ako je donese osoba kojoj to grobno mjesto poklanjam
--------------------------------------------------------------------------------
Ostavina je institut stvarnog prava pravo i uređeno je zakonom.-unificirano-unaprijed određeno ponašanje povodom pravnih instituta tog područja
prava
Darovni ugovor je obvezno pravo.daje se sloboda ugovaranja-ima tri o ograničenje .... suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva.....
U kontestu vašeg upita nespojivo je-to što pitate
......................................................................................

Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19

Sloboda uređivanja obveznih odnosa
Članak 2.
Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva.

Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje pravo nas¬¬ljeđiva¬¬nja.
(2) Ovim se Zakonom uređuju pravila po kojima sud, druga tijela i ovlaštene osobe postupaju u nas¬¬ljednim stvarima.

Oznake: Zakonom je određen način rješavanja pravnih inst

- 17:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Prednosni red u primanjima s računa(alimentacija)

Htio bi da mi se alimentacija skida sa plaće na osnovu pravomoćne sudske presude, e sad pošto imam ovrhe i FINA mi je sjela na plaću na koji način to mogu izvesti a da se prvo skida alimentacija pa tek onda ostalo. Zvao sam i sud ali su mi rekli da oni sad nemaju veze više s tim.
...............................................................................................
Slijedom Vašeg upita i danih odredbi-Ovršnog zakon i Obitejlskog zakona-napravite slijedeće-temeljem te presude-alimentacioni iznos ima prednost-no samo se smanjuju postojeće ovrhe-u visini iznosa.Potrebno je tim javnim finacijskim zavodima i sl.-predočiti rješenje o ovrsi-a koje donosi sud-postupak pokreće zastupano dijete-ili roditelji-ili odvjetnik-podnosi se ovršni prjedlog sudu prema mjestu prebivališta djeteta
................................................................................................
Izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 103/15

Pokretanje postupka i predmet ovrhe
Članak 527.
(1) Ovrha radi uzdržavanja određuje se i provodi na prijedlog djeteta.
(2) Centar za socijalnu skrb dužan je tražiti ovrhu radi uzdržavanja na temelju odluke o uzdržavanju djeteta donesene u postupku u kojem je zastupao dijete.
(3) Ovrha radi ostvarenja tražbine uzdržavanja za dijete provest će se na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina neovisno o vremenu njihova nastanka.
--------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Ovršnog zakona
NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17

Prednosni red
Članak 180.
(1) Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja određuje se prema danu primitka ovršnoga prijedloga.
(2) Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se danom primitka u sudu.
(3) Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red.
(4) Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.
(5) Ako zbog provedbe ovrhe na novčanoj tražbini prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovršnoga postupka.

Oznake: Prednosni red u primanjima s računa(alimentacija)

- 15:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Pravo uvida u državne matice

Naime, zanima me da li imam pravo ja ili moja djeca rođena u bračnoj zajednici (jedno dijete punoljetno) uvid u Rodni list djeteta i/ili utvrđivanje očinstva za to dijete za koje imam saznanje da je otac moj suprug. Znači njegovo dijete i njegove ljubavnice. Mi već neko vrijeme ne živimo zajedno i uslijedit će razvod braka. On navodi da nije, dok mi ta žena ne želi ništa odgovoriti. Da li moja djeca imaju pravo znati imaju li po polubrata/sestru.
------------------------------------------------------------
Slijedom vašeg teksta-upita i danog izvoda iz predmetnog zakona –predlažem vam slijedeće-neka dijete se obrati pismeno matičnom uredu-a po kojem podnesku će navesti upit .Po tom podnesku dat će svoje presliku matice rođenih-a matični ured će ako po tom podnesku stekne opravdanost . „Uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes“
–izvršiti uvid u potrebne matice po tom pitanju-u smislu saznanja krvnog srodstvo
--------------------------------------------------------------------------------
Izvod iz Zakona o državnim maticama
pročišćeni tekst zakona
NN 96/93, 76/13

Članak 44.

»Pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose ili članovima uže obitelji ili posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad ima za to na zakonu zasnovan pravni interes.
Uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes.
Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njegov bračni drug.
Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se maloljetnom posvojeniku, nakon što matičar pribavi suglasnost centra za socijalnu skrb koji treba utvrditi da je uvid u maticu rođenih u njegovu interesu.«

Oznake: Pravo uvida u državne matice

- 13:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.08.2019., srijeda

Lišavanjem roditeljske skrbi jednog od roditelja ostaju podaci u matici rođenih neprimijenjeni

rastavljena sam majka malodobnog djeteta, bivši suprug se ne pridržava odluke suda što se tiče plaćanja alimentacije kao i viđanja.
Ne sudjeluje u životu djeteta nikako te je i sam najavio odlazak iz RH što meni u budućnosti može prouzročiti velike probleme budući da je skrbništvo zajedničko, dakle, ne mogu upisati dijete u školu, promijeniti doktora, poslati dijete na izlet van RH i td bez njegovog potpisa.
Pokrenula sam postupak lišenja roditeljske skrbi sa kojom je on suglasan.
Zanima me da li se on briše iz Rodnog lista/Izvatka matice rođenih pod rubrikom otac?
Naime, ne potražujem ništa od njega, samo ne želim imati problema budući da ga neće biti u državi ali željela bi da se i dalje vodi u dokumentima kao otac bez obzira na alimentaciju i sl.

---------------------------------------------
pišete
"ali željela bi da se i dalje vodi u dokumentima kao otac bez obzira na alimentaciju i sl".

Bez obzira uspijete li u sporu oko rod. skrbi isti po neplaćanju alimentacije će se i dalje nesmetano voditi kao otac djeteta u matici rođenih-

Oznake: Lišavanjem roditeljske skrbi jednog od roditelja o

- 21:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Pravni institut vlastite i zajedničke imovine u braku

Supruga je dobila na dar1/3 kuce pa me zanima kakvo pravo imam ja na isto
-------------------------------------------------------------------------------

budući je to- vlastita imovina-a ne zajednička-nemate apsolutno nikakvo pravo na vlasnički udjel.Jedino ako supruga vama-izvrši npr.darovanje po toj njoj darovanoj imovni-u cijelosti ili dio

Može i ne mora
----------------------------------------------------------------

izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 103/15
Bračna stečevina i vlastita imovina
Članak 35.
Bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.
Bračna stečevina
Članak 36.
(1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
(2) Dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina.
(3) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.
(4) Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili.
(5) Na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu iz stavka 4. ovoga članka mora potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga biti ovjeren kod javnog bilježnika.
Vlastita imovina
Članak 39.
(1) Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.
(2) Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. ovoga Zakona.
(3) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga bračnog druga koji ga je stvorio.

Oznake: Pravni institut vlastite i zajedničke imovine u br

- 21:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

04.08.2019., nedjelja

Pravo potraživanja naknade za pravo puta

Postovani dali imam pravo naknadu za telefonske kablove koji su bez moje suglasnosi postavljanji perd 20 godina postavljanji po zemlji u mojem vlasnistvu Ako da dali imam pravo naknadu za sve te godine í zatezne kamate isto tako dali imam pravo naknadu za stubove dalekovoda
Isto tako postajevjleni bez suglasnositi
…………………………………………………………………

Imate pravo tražiti naknadu,ali samo unazad za tri godine

http://www.propisi.hr/print.php?id=11517

Izvadak iz
Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta,
NN 31/2009, NN 89/2010, NN 152/2011, NN 151/2014, NN 95/2017,

IV. NAKNADA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINA NA TEMELJU PRAVA PUTA

Članak 6.
1) Naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba se plaća godišnje, po četvornom metru zemljišta, jednoznačno na cijelom području Republike Hrvatske za pojedine vrste nekretnina.

Izvadak iz Zakona o obveznim odnosima

NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18
Povremene tražbine

Članak 226.
(1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja.

Oznake: Pravo potraživanja naknade za pravo puta

- 23:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ostavina.......pravovremeno nesklapanje ugovora s ostaviteljem

na ostavinskoj raspravi nakon smrti majke, sestra je tražila polovicu svega (stana, groba i nešto malo gotovine što je ostalo iza majke). Ona je nakon udaje prije 40 godina otišla živjeti u kuću svog supruga. Ja sam ostala živjeti sa majkom i ocem. U međuvremenu sam se udala i dobila sina. Nakon smrti oca ostali smo svi živjeti sa majkom. 32 godine vodili smo brigu o njoj i vjerovali smo svi da će se sestra odreći stana u moje ime. Naravno da smo suprug i ja sve te godine ulagali u taj stan (uvođenje centralnog grijanja, klime, izmjena PVC stolarije, postavljanje protuprovalnih vrata, keramika, lakiranje i slično). Budući da se ona nije željela odreći stana u moju korist i traži polovicu, što ja mogu poduzeti da se njezin zahtjev umanji za ono što smo mi investirali u stan. Naravno da za većinu toga nemam račune jer ih nisam čuvala, vjerujući da mi neće biti potrebni
……………………………………………………………………
Nesporno je javljanje sestre u tom predmetu kao nasljednika s vama

Slijedom sadržaja upita navodite zajednički život s majkom.Isto tako nigdje ne navodite neko pismeno u smislu nekog ugovora o uzdržavanju i sl. Da ste isti napravili s majkom sestra se ne bi mogla pojaviti kao nasljednik ,a koje pravo u objašnjenim okolnostima-ima
U ovakvoj situaciji sestra potražuje pola imovine s pravom; time što ste vi i suprug oplemenili imovinu vašim radom i ulaganjima,sud će priznati Naravno,kao dokaz mogu se pojaviti svjedoci te xy dokazi koji vam idu u prilog
Rečeno,ukoliko dođe do spora,a ne bude mirnog rješenja u smislu nekog dogovora
……………………………………………………….
Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19
Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora
Članak 222.
(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne či¬¬njenice o kojima ovisi neko ¬¬njihovo pravo.
(2) Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne či¬¬njenice:
1. o kojima ovisi nas¬¬ljedno pravo, a naročito va¬¬ljanost ili sadržaj oporuke ili odnos nas¬¬ljednika i ostavite¬¬lja na teme¬¬lju koje¬ga se po zakonu nas¬¬ljeđuje,
2. o kojima ovisi veličina nas¬¬ljednog dijela, vrijednost nuž¬nog dijela ili uračunava¬¬nje u nas¬¬ljedni dio,
3. o kojima ovisi opravdanost isk¬¬ljuče¬¬nja nužnih nas¬¬ljednika ili postoja¬¬nje razloga za nedostojnost,
4. je li se neka osoba odrekla nas¬¬ljedstva.
(3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o či¬¬njenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak, ne¬go će raspraviti pravna pita¬¬nja u ostavinskom postupku.
(4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o či¬¬njenicama čije postoja¬¬nje zakon pretpostav¬¬lja, o či¬¬njenicama koje su općepoznate, te ako su sporne či¬¬njenice koje može utvrditi na teme¬¬lju javnih ili javno ovjerov¬¬ljenih isprava, nego će na teme¬¬lju predm¬¬njeve o postoja¬¬nju tih či¬-njenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit, donijeti rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬-nju, a onoga koji tvrdi suprotno predm¬¬njevi uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora o pravu na zapis ili o drugom pravu na ostavinu
Članak 223.
(1) Ako su među strankama sporne či¬¬njenice o kojima ovisi pravo na oporukom određeni zapis ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom, ali neće prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne postoji spor o či¬¬njenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski će sud ta pravna pita¬¬nja raspraviti u ostavinskom postupku.
Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
Članak 224.
(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne či¬¬njenice:
1. o kojima ovisi sastav ostavine,
2. o kojima ovisi predmet zapisa.
(2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne či¬¬njenice koje može utvrditi na teme¬¬lju javnih ili javno ovjerov¬¬ljenih isprava, nego će na teme¬¬lju predm¬¬njeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispu¬¬njene pretpostavke za donoše¬¬nje djelomičnog rješe¬¬nja o nas¬-ljeđiva¬¬nju, pa će ga donijeti ako su ispu¬¬njene.
(4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješe¬¬njem o nas¬¬ljeđiva¬¬nju.
Koga se upućuje na parnicu. Traja¬¬nje prekida
Članak 225.
(1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra ma¬¬nje vjerojatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti du¬¬lji od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokreta¬¬nju obavijestiti ostavinski sud.
(3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješe¬¬nju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen.
(4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješe¬¬nju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno uprav¬ni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga članka, a i u slučaju da je ostavinu raspravio a trebao je stranku uputiti na pa parnicu ili upravni postupak

,

- 22:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.08.2019., subota

Opći rok zastare

Dobar dan,
Imam potpisani ugovor o priznavanju duga između mene i druge fizičke osobe. Zanima me nakon kojeg vremena nastupa zastara duga, da li nakon 3 ili 5 godina.

………………………………………………………………………………………..
5 godina
………………………………………………………………
IZVADAK IZ ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA
NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18

Članak 225.
Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.

Oznake: Opći rok zastare

- 00:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.08.2019., petak

Upis vlasništva temeljem presude

Poštovani,

Lijepo moim informaciju
Majka je umrla 2002 i zbog nemogućnosti dolaska na Sud na ostavinsku raspravu zbog odsutnosti, kao i zbog nemogučnoti predstaviti uredno dokumente o posjedu, rasprava je završila presudom da je majka umrla bez imovine.

To nije točno jer je ona bila univerzalni nasljednik po smrti naseg oca 1986, gdje smo se sva braća odrekli nasljedstva, u tom času, imovine u maminu korist dok je živa.
Posjedujemo urednu dokumentaciju o toj prvotnoj Ostavinskoj raspravi, i imovina je ostala jednaka u cijelosti i po smrti majke 2002 godine.

Što možemo poduzeti i koji je proces da se nova Ostavinska Rasprava pokrenei provede.
Ima nas 4 brata, jedan živi i ozbiljno je bolestan (nepokretan) u inozemstvu?
………………………………………………………………………………….
U kontekstu upita-pred nadležnim sudom dići će te tužbu na utvrđenje-odnosno tom tužbom-po povoljnom ishodu za vas-donijet će se presuda po kojoj će navedeno rješenje po ostavini iza majke proglasiti ništavnim i po pravomoćnosti presude-pred istim po gruntovnici temeljem presude prenijeti vlasništvo
Naravno,ukoliko druga strana ne istakne opravdani prigovor- čiji sadržaj može upućivati na opravdani prijelaz vlasništva- npr.postojanje ugovora o uzdržavanju i dr.
................................................................................................................................
Izvadak iz Zakona o parničnom postupku
NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14
Tužba za utvrđenje Član 187.
(1) Tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave.
(2) Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.
(3) Ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je u tijeku parnice postao sporan, tužitelj može, pored postojećeg zahtjeva, istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev.
(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stavka 3. ovog člana neće se smatrati preinakom tužbe.

Oznake: Upis vlasništva temeljem presude

- 22:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

31.07.2019., srijeda

Prodaja nekretnine s upisanim plodouživanjem

Dobar dan zanima me jedna informacija ....Ja sam vlasnica nekretnine poslovnog prostora i jos obiteljske kuce na koje oboje mama ima pravo uzivanja ... sada zelimo prodati poslovni prostor pa me zanima postoji li zakon koji odreduje da njoj kao uzivatelju ide neki odredeni postotak cijene prostore ili
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ne postoji relevantan zakonski propis koji bi plodoužitelja onemogućio na legalan način-uživati u opsegu i sadržaju plodouživanja
Odrenuće ploduživanja izvedivo je davanjem izjave po kojoj bi se osoba odrekla plodouživanja
Taj način prepostavlja slobodno izraženu volju-ovjera potpisa uz nazočnost osobe-a kojim dokumentom bi se brisalo pravo plodoživanja upisanog u zemljišne knjige
Tek tada ,po brisanju-plodoživanja u zemljišnim knjigama-vlasnik može nesmetano prodati nekretninu i aktivirati naknadu,po dogovoru s plodouživateljem-a što ovisi o slijedu povoljnih okolnosti
--------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Zakona o vlasnišzvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Odreknuće ovlaštenika

Članak 239.
(1) Pravo služnosti prestaje valjanim jednostranim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana.
(2) Pojedini suvlasnik ili zajednički vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreći prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih.
(3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterećena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći bez pristanka ovlaštenika tih prava.
(4) Na temelju odreknuća prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti.
(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek kad bude izbrisana.

D

- 22:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosim

moj suprug je Njemac, vjecani smo u Njemackoj.ja sam hrvatska drzavljanka.dali mogu pokrenuti postupak razvoda braka u Hrvatskoj, ako da, koliki su troskovi, koliko traje postupak i gdje se trebam obratiti?
....................................................................
-izvadak iz
Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim
odnosima

NN 53/91, 88/01
Članak 35.
Za razvod braka mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme podnošenja tužbe.
Ako su bračni drugovi državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.
Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu određenom u stavku 2. ovog članaka, za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske ako je jedan od bračnih drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Ako je jedan od bračnih drugova državljanin Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a brak se ne bi mogao razvesti po pravu određenom u stavku 2. ovog članaka. za razvod braka mjerodavno je pravo Republike Hrvatske.
......................................................................................
Slijedom Vašeg upita-brak sklopljen u Njemačkoj kao državljanin RH-da-možete pokrenuti brakorazvodnu parnicu u Hrvatskoj
trebat će te izvadak iz matice vjenčanih-a ako ima djece i izvod iz matice rođenih-imati odvjetnika nije uvjet pravovaljanosti
ukoliko podnisite tužbu po odvjetniku
izvadak iz odvjetničke tarife
2.

Odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova u sljedećim postupcima:

- radi smetanja posjeda

- radi služnosti

- iz stambenih odnosa (otkazi, iseljenja, utvrđenja)

- radi razvoda ili poniŔšenja braka, o postojanju ili nepostojanju braka

- za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, te o tome s kime će živjeti maloljetna djeca

- iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima na koje se primjenjuje Tbr. 7. toč. 1.

- za zakonsko uzdržavanje ili dokidanje obveze uzdržavanja

Tbr. 7.

Odvjetniku pripada nagrada za sastavljanje tužbe, protutužbe, prijedloga ili zahtjeva:

1.
Ako je vrijednost predmeta spora

OD KUNA DO KUNA BODOVA
0 2.500,00 25
2.500,01 5.000,00 50
5.000,01 10.000,00 75
10.000,01 100.000,00 100
100.000,01 250.000,00 250
250.000,01 500.000,00 500

Tbr. 50.
Vrijednost boda iznosi 10,00 kn.
ZNAČI 2000 KUNA I PDV-A POSLIJE-SVAKO ROČIŠTE-ISTO TOLIKO

- 22:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Nađena poruka nakon ostavinske rasprave

Šta se događa sa ostavštinom, ako se oporuka nađe nakon ostavinske rasprave. Naime ostavinskom oporukom je raspodjeljena imovina, a sada se našla opruka
........................................................................................................................
Ukoliko bude taj slučaj-a ostavina provedena-ustat će te tužbom pred sudom-u danim rokovima
Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15

4. Dokaziva¬¬nje uništene, izgub¬¬ljene, skrivene ili zametnute oporuke
Članak 41.
Oporuka uništena slučajem ili rad¬¬njom neke druge osobe, izgub¬¬ljena, skrivena, ili zametnuta, prije ili nakon oporučite¬¬ljeve smrti, ali bez ¬¬nje¬gova zna¬¬nja proizvest će učinke va¬¬ljane oporuke ako zainteresirana osoba dokaže da je oporuka postojala, da je uništena, izgub¬¬ljena, sakrivena ili zametnuta, da je bila sastav¬¬ljena u obliku propisanom u zakonu i ako dokaže sadržaj onoga dijela oporuke na koji se poziva.

Zastara prava zahtijevati ostavinu
Članak 138.
(1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nas¬¬ljednik ostavite¬¬lja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na ¬¬nju ima pravo kao nas¬¬ljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nas¬¬ljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nas¬¬ljednika od smrti ostavite¬¬ljeve, a za oporučnog nas¬¬ljednika od proglaše¬¬nja oporuke.
(2) Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

- 22:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.07.2019., utorak

Različitost u pravnim institutima iz radnog prava-godišnji i plaćeni dopust

imam pitanje u vezi plaćenog dopusta za dobrovoljno darivanje krvi. naime, zaposlena sam u srednjoj školi kao nastavnik te dala sam 17. rujna 2017. krv te ostvarila pravo na 2 dana plaćenog dopusta. Prvi sam iskoristila u studenom 2017., a drugi sam htjela iskoristiti u veljači 2018. No, rečeno mi je da nemam pravo jer je potvrda iz 2017. Imam li ili nemam pravo iskoristiti taj jedan dan?
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Slijedom postavljenog upita:Nije opravdano izjednačavati institute-plaćenih dopusta s godišnjim odmorom-plaćeni dopust nije „radni moment“ s temelja radnog odnosa te stoga nije „mobilan“-prenosiv,korištenje u dijelovima unutar dvije godine
-----------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

NN 39/2017

Plaćeni dopust
Članak 38.
(1) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom jedne kalendarske godine najviše do ukupno 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:
• sklapanje braka – 5 radnih dana;
• rođenje djeteta – 5 radnih dana;
• smrt supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka – 5 radnih dana;
• smrt brata, sestre, djeda, bake, te roditelja supružnika – 2 radna dana;
• teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja – 3 radna dana;
• selidba u isto mjesto stanovanja – 2 radna dana;
• selidba u drugo mjesto stanovanja – 4 radna dana;
• nastupanje u kulturnim i sportskim priredbama – 1 radni dan;
• sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. – 2 radna dana;
• dobrovoljni davatelji krvi – 2 radna dana za svako davanje krvi;
• elementarne nepogode – 5 radnih dana.
(2) Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.
(3) Ako slučaj iz stavka 1. ovog članka nastane dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koristi plaćeni dopust, a nakon toga nastavlja koristiti godišnji odmor. Obveza je zaposlenika vratiti se na rad zaključno sa zadnjim danom godišnjeg odmora po rješenju o korištenju godišnjeg odmora. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo koristiti sukladno odredbama članka 37. stavaka 1. i 2. ovog Ugovora.

- 14:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.07.2019., nedjelja

U kojem slučaju unuk ima obvezu uzdržavanja svog djeda

zanima me da li pravno gledano unuci imaju obavezu uzdržavati djeda u slijedećoj situaciji.

otac mi je prije 16 godina preminuo, sada je njegov otac tj. moj djed završio u domu za starije i nemoćne. Njegova primanja nisu dovoljna za plaćanje doma te bi nasljednici trebali dijeliti razliku troškova na jednake dijelove.
Moj djed ima još troje žive djece koji predlažu da se razlika za plaćanje doma dijeli i na mene s obzirom da sam ja također nasljednik.

Moje osobno mišljenje je da ja kao unuk nemam obavezu plaćati djedu dom s obzirom da on ima troje nasljednika iz prvog koljena ali me zanima kako to izgleda sa pravne strane.

S obzirom na obiteljsku situaciju prilikom ostavinske rasprave neće svi dobiti iste dijelove, ja ću u tom slučaju najmanje dobiti kao unuk.

S obzirom na obiteljsku situaciju prilikom ostavinske rasprave neće svi dobiti iste dijelove, ja ću u tom slučaju najmanje dobiti kao unuk.
………………………………………………………………………………………
Upit jasan-uzdržavanje pretka- djeda
U takvom slučaju-djeca su prvenstveno pozvana-vi tek ukoliko ne bi imao djece.NO situacijom životnih činjenica-u smislu nadopune novčanih sredstava-objašnjenih po sadržaju upita-možete,ali ne pod neku obvezu
----------------------------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Obiteljskog zakona
NN 103/15
Redoslijed osoba s pravom na uzdržavanje
Članak 283.
(1) Uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga i roditelja.
(2) Bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom od srodnika.
(3) Djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje od bake i djeda prije uzdržavanja od maćehe ili očuha.
(4) Ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost uzdržavanja maćehe i očuha zajednička je djeci i pastorcima.
(5) Baka, odnosno djed ostvaruju pravo na uzdržavanje od punoljetne djece prije uzdržavanja od unučadi.

- 18:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju

Da li ostavinski sud može donijeti Djelomično rješenje o nasljeđivanju u slučaju da dva nasljednika prihvate svoj dio nasljeđa na ostavinskoj raspravi kod javnog bilježnika,a jedan nasljednik ospori oporuku.Naime spor traje već nekoliko godina a nasljednici koji zive i rade na ostavini(zajedničko domaćinstvo)ne mogu donositi nikakve odluke jer nemaju nikakvo rješenje.Nasljednik koji je osporio oporuku ne zivi na ostavini.
…………………………………………………………………………………………………………………..
Slijedom sadržaja upita i zakonskih navoda-po pitanju mogućnosti suda o donošenju djelomičnog rješenja o naslijeđivanju.Odgovor je pozitivan-neka zainteresirana strana podnse prijedlog sudu
……………………………………………………………………………………………………………………………………
Izvadak iz Zakona o nasljeđivanju

NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15

Izvanparnični postupak
Članak 175.
(1) Ostavinski postupak je izvanparnični postupak.
(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

Članak 299.
Izvadak iz Zakona o parničnom postupku
pročišćeni tekst zakona
SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14

Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, na pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.
Stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze, ali su dužne naknaditi troškove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznošenjem novih činjenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponašanjem protivne stranke. Na zahtjev protivne stranke, sud će bez odgode rješenjem odlučiti o naknadi takvih troškova rješenjem. Protiv toga rješenja posebna žalba nije dopuštena, a ovrha se na temelju njega može tražiti prije njegove pravomoćnosti.
Stranke mogu i između ročišta za glavnu raspravu upućivati podneske u kojima će iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze. Odredba stavka 2. ovoga članka primijenit će se i u tom slučaju na odgovarajući način.

Djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju
Članak 231.
Kad je sastav ostavine samo djelomično nesporan, sud će nakon što utvrdi tko su nas¬¬ljednici, odnosno zapisovnici, donijeti djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju kojim će utvrditi nas¬¬ljednike i zapisovnike, te ono za što nije sporno da je u sastavu ostavine.

Upućiva¬¬nje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
Članak 224.
(1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne či¬¬njenice:
1. o kojima ovisi sastav ostavine,
2. o kojima ovisi predmet zapisa.
(2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne či¬-njenice koje može utvrditi na teme¬¬lju javnih ili javno ovjerov¬¬ljenih isprava, nego će na teme¬¬lju predm¬¬njeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
(3) Kad sud u slučaju iz stavka 1. ovoga članka prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispu¬¬njene pretpostavke za donoše¬¬nje djelomičnog rješe¬¬nja o nas¬-ljeđiva¬¬nju, pa će ga donijeti ako su ispu¬¬njene.
(4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješe¬¬njem o nas¬¬ljeđiva¬¬nju.

Djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju
Članak 231.
Kad je sastav ostavine samo djelomično nesporan, sud će nakon što utvrdi tko su nas¬¬ljednici, odnosno zapisovnici, donijeti djelomično rješe¬¬nje o nas¬¬ljeđiva¬¬nju kojim će utvrditi nas¬¬ljednike i zapisovnike, te ono za što nije sporno da je u sastavu ostavine.

…………………………………………………………………………………………….

- 00:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.07.2019., utorak

Obveza uzdržavanja djeteta nije predmet ugovora

Ja i mon bivsi Muz smo se vjencali ü November 2003 ü njemackoj a rastali ü Juli 2011.
Nasljedila San ugostiteljski objekt. Da bi pokrila oceve rückversichert vezane uz imobiliu podigla sam Kredit 2005 ü hrvatskoj.
Moj bivsi muz trazil danas da mu vratili njegov Dio otplacenog kredita. In od 2012, augusta ne placat nista za nase dvoje djece.
Daliegen postoji zastara na njegovo potrazivanje i dali bi Süd Uzeo ü obzir neplacanje za djecu.
Kaze da ce traziti i Pola Terroranschlägen.
Unaprijed zahvaljujem
Alimentacija je zakonska obveza te ona u tom smislu ne može biti neko „iskusirivanje-prebijanje“ sa nekim xy dugovanjem-potraživanjem,po bilo kojem roditelju
--------------------------------------------------------
izvadak iz Obiteljskog zakona RH NN 103/15

Zabrana odricanja
Članak 286.
(1) Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka.
(2) Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnovi uzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na drugi način.
(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece.

Uskraćeno uzdržavanje maloljetnog djeteta
Članak 289.
(1) Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe.
(2) Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala krajem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ovoga Zakona.
(3) Tražbina djeteta iz stavka 1. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze.

- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Obveza uzdržavanja djeteta nije predmet ugovora

- 21:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.07.2019., subota

Ugovorno i zakonsko nasljeđivanje

Od srednje škole živim (11 god.) sa u stanu sa gospođom Elizabetom ("bakom"). Pomažem joj, pazim na nju, brinem se o tekućim svim stvarima. Baka ima 95 godina, ali za svoje godine još se uvijek Bogu hvala dobro drži, bistra je kao bistar potok i relativno pokretna uz pomagalo i u kući. Nije teže bolesna (uzima lijekove za povišeni tlak i srce).

Prije godinu dana, na bakino uporno inzistiranje, sklopili smo kod javnog bilježnika ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje ona meni kao pranećaku nakon svoje smrti ostvalja nekretninu (stan u kojem živimo) u vlasništvo. Baka nije imala djece, muž joj je davno umro,

Zanima me kolika je pravna snaga takvog ugovora i da li netko iz moje obitelji po bilo kojoj osnovi u budućnosti može tražiti udio u nekretnini (stan). Obiteljski odnosi i nisu nažalost najbolji pa je moja zabrinutost itekako osnovana.

Ja se prema baki ponašam jednako kako sam se ponašao i zadnjih 11 godina tj. pomažem joj tamo gdje treba jer je iznad svega poštujem s obzirom da mi je u životu puno pomogla.

---------------------------------------------------------------------------

Pišete „sklopili smo kod javnog bilježnika ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje ona meni kao pranećaku nakon svoje smrtI“

U takvom kontekstu ponuđenih čimjenica
vi nasljeđujete-svu imovinu.Apsolutno.

njena rodbina nije pozvana na nasljeđivanje-oliti-pravno-to je ugovorno nasljeđivanje-a ne zakonsko,priroda tog ugovora je teretna-te isti ima prednost pred zakonskim nasljeđivanjem

- 23:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Nasljedstvo i bračna stečevina

Po smrti majke-istu nasljđuje polovinu njen muž-vaš očuh-polovinu vi-jer to je njena imovina u trenutku smrti

Ne razlikujete dva pravna instituta-dva pojma- nasljejdstvo i bračnu stečevinu
da su se rastali za vrijeme njenog života-tada-u tom trenutku- on ne bi imao nikakvo pravo na tu imovinu majke-a koju je majka naslijedila od svoga oca
sada-po majčinoj smrti-ima pravo naslijediti 1/2 dijela imovine majke
..............................................................
izvadak iz Zakona o nasljeđivanju
NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15
Clanak 10.
Prvi nasljedni red -Potomci i bracni drug umrloga
Ostavinu umrloga nasljeđuju prije sviju njegova djeca i njegov bracni drug.
Oni nasljeduju na jednake dijelove.

- 22:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.07.2019., petak

Prodaja poslovnog prostora-nekretnne- na kojoj je zabilježba plodouživanja

Dobar dan zanima me jedna informacija ....Ja sam vlasnica nekretnine poslovnog prostora i jos obiteljske kuce na koje oboje mama ima pravo uzivanja ... sada zelimo prodati poslovni prostor pa me zanima postoji li zakon koji odreduje da njoj kao uzivatelju ide neki odredeni postotak cijene prostore ili
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ne postoji relevantan zakonski propis koji bi plodoužitelja onemogućio na legalan način-uživati u opsegu i sadržaju plodouživanja
Odrenuće ploduživanja izvedivo je davanjem izjave po kojoj bi se osoba odrekla plodouživanja
Taj način prepostavlja slobodno izraženu volju-ovjera potpisa uz nazočnost osobe-a kojim dokumentom bi se brisalo pravo plodoživanja upisanog u zemljišne knjige
Tek tada ,po brisanju-plodoživanja u zemljišnim knjigama-vlasnik može nesmetano prodati nekretninu i aktivirati naknadu,po dogovoru s plodouživateljem-a što ovisi o slijedu povoljnih okolnosti
--------------------------------------------------------------------------------
Izvadak iz Zakona o vlasnišzvu i drugim stvarnim pravima
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Odreknuće ovlaštenika

Članak 239.
(1) Pravo služnosti prestaje valjanim jednostranim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom temelju osnovana.
(2) Pojedini suvlasnik ili zajednički vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreći prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih.
(3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterećena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći bez pristanka ovlaštenika tih prava.
(4) Na temelju odreknuća prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti.
(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek kad bude izbrisana.

- 22:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Plaćanje dimjačarskih uskuga

Dakle živim u Slavoniji u privatnoj obiteljskoj kuči te samostalno čistim svoj dimnjak nekoliko puta u sezoni a grijem se na drva dakle na kruto gorivo zašto bi plačao usluge dimnjačaru te mogu li po zakonu sam odlučiti o tome? i mogu li na neki način sam sebi obavnjati djelatnost održavanja dimnjaka.
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Vaš upit ide u smjeru-da li pojedinac se može iz xy razloga izuzeti od konkretno po upitu-plaćanja troškova dimnjačarske službe-odgovor je rezulutan-ne može.
Slijedom danih odredbi-Zakon o komunalnom gospodarstvu –po kojem jedinice lokalne samuprave i grada Zagreba i županija te poslove-poslove komunalne djelatnosti- koncesijom daju javnim poduzećima i inim kocesionarima u nadležnost.Time ste obveznik po mjestu prebivanja-automatski.
-------------------------------------------------------------------------------
Izvod iz Zakona o komunalnoj djelatnosti
NN 68/18, 110/18

I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona o komunalnom gospodarstvu
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti.
(2) Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pru¬žanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom

DIO PRVI UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, plaćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja važna za komunalno gospodarstvo.
Članak 2.
(1) Komunalno gospodarstvo cjelovit je sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture te održavanja komunalnog reda na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave).
(2) Obavljanje pojedine komunalne djelatnosti, građenje i održavanje određene komunalne infrastrukture može se urediti posebnim zakonom, ako to nije u suprotnosti s načelima komunalnog gospodarstva propisanim ovim Zakonom
Članak 7.
Financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture zasniva se na načelu solidarnosti u podmirenju troškova na području jedinice lokalne samouprave (načelo solidarnosti).
Članak 8.
Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba, a usluge koje se pružaju u obavljanju tih djelatnosti od općeg su interesa (načelo javne službe).

Članak 24.
(1) Uslužne komunalne djelatnosti su:
1. usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama
2. usluge javnih tržnica na malo
3. usluge ukopa i kremiranje pokojnika u krematoriju unutar groblja
4. komunalni linijski prijevoz putnika
5. obavljanje dimnjačarskih poslova.

- 22:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.07.2019., četvrtak

Pravo puta-naknada za postavljene telefonske stupove

PoŠtovani dali imam pravo naknadu za telefonske kablove koji su bez moje suglasnosi postavljanji perd 20 godina postavljanji po zemlji u mojem vlasnistvu Ako da dali imam pravo naknadu za sve te godine í zatezne kamate isto tako dali imam pravo naknadu za stubove dalekovoda
Isto tako postajevjleni bez suglasnositi
---------------------------------------------

IV. NAKNADA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINA NA TEMELJU PRAVA PUTA

Članak 6.
1) Naknada za korištenje općeg dobra i nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba se plaća godišnje, po četvornom metru zemljišta, jednoznačno na cijelom području Republike Hrvatske za pojedine vrste nekretnina.

Slijedom upita- budući to spada u povremena potraživanja,
ni u koje slučaju ne možete tražiti za sve protekle godine
nego samo unazad tri godine
podnesite zahtjev

izvadak iz Zakon o obveznim odnosima

Povremene tražbine

Članak 226.
(1) Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.
(2) Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja.

- 23:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Suvlasništvo-stan u stambenoj zgradi

Živim u zgradi sa tri stana, tj. tri smo različita vlasnika.
Jesam li obavezan plaćati pričuvu, i ako da, po kojemu zakonu, odnosno članku zakona?

KONSTATIRA SE-VLASNIŠTVO XY STANA A KOJI JE ISTOJ ZGRADI-DAKLE SUVLASNIŠTVO NA STAMBENOJ ZGRADI
U TOM SMISLU-PRIMJENJUJU SE ODREDBE ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STARNIMV PRAVIMA
------------------------------------------------------------------------
IZVADAK IZ ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA
NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14
Upravitelj
Članak 44.
(1) Suvlasnici mogu suglasno povjeriti upravljanje stvarju određenoj osobi kao upravitelju, koji će djelovati kao njihov opunomoćenik. Za upravitelja mogu izabrati jednoga ili nekolicinu između sebe, a mogu upravljanje povjeriti i bilo kojoj drugoj poslovno sposobnoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
(2) Za suvlasnika koji posjeduje suvlasničku stvar ili njezin samostalni dio na temelju odluke suvlasnika kojom su međusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje suvlasničkih ovlasti, smatra se da mu je povjerena redovita uprava nad time, ako nisu što drugo sporazumno odredili svi suvlasnici.
(3) Kad ima više upravitelja, oni odlučuju većinom glasova, ako suvlasnici nisu odlučili drukčije.
(4) Odlučivanje o postavljaju i djelokrugu upravitelja posao je izvanredne uprave, ali ako se suvlasnici ne mogu o tome suglasiti, svaki od njih može zahtijevati da umjesto njih o tome odluči sud u izvanparničnom postupku.
http://bolji-upravitelj-zgrada.hr/meduvlasnicki-ugovor-primjer/
Glava 3.
IZVRŠAVANJE OVLASTI GLEDE CIJELE NEKRETNINE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU
Članak 374.
(1) Odredbama ove glave uređuju se međusobni odnosi suvlasnika dok oni svoje odnose ne urede sukladno odredbama glave 4. trećega dijela ovoga Zakona.
(2) Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka na odnose između suvlasnika uređene po odredbama ove glave, primjenjuju se odredbe članka 91. i 92. glave 4. trećega dijela ovoga Zakona.
Međuvlasnički ugovor
Članak 375.
(1) Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor).
(2) Međuvlasnički ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži osobito:
- veličinu suvlasničkih dijelova nekretnine,
- uvjete i način upravljanja nekretninom,
- pobliže podatke o osobi koja će upravljati nekretninom,
- opseg poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornost za obavljanje poslova i sl.,
- uvjete i način prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke pričuve,
- ime suvlasnika ovlaštenoga za predstavljanje i zastupanje suvlasnika prema upravitelju, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti,
- uvjete i način korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za nadstojnika zgrade, te uređaja i zemljišta koje pripada određenoj nekretnini.
(3) Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
(4) Odredbe međuvlasničkoga ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkoga ugovora.
Članak 376.
(1) Ako je nekretninom upravljao fond u stambenom gospodarstvu, suvlasnici su dužni tom fondu dostaviti ugovor iz članka 375. ovoga Zakona i obavijestiti ga o računu sredstava zajedničke pričuve.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju upravljati određenom nekretninom nakon što suvlasnici te nekretnine dostave fondu ugovor sklopljen s upraviteljem, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ugovor u svezi zajedničkih dijelova
Članak 377.
Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajednički dijelovi i uređaji koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, kotlovnica), odnosno nadstojnički stan koji pripada i drugim nekretninama, suvlasnici tih nekretnina dužni su sklopiti ugovor o upravljanju i korištenju tih zajedničkih dijelova i uređaja, odnosno nadstojničkoga stana.
Upravitelj
Članak 378.
(1) Suvlasnici nekretnine su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju.
(2) Upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova.
(3) Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom.
(4) Upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve.
(5) Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno.
(6) Ako upravitelj upravlja s više nekretnina, dužan je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno.
Upraviteljeve dužnosti i ovlasti
Članak 379.
(1) Upravitelj je dužan osobito:
- brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje,
- obavljati povremeni i godišnji pregled nekretnine i o tome sačiniti zapisnik,
- utvrditi visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik,
- raspoređivati i druge troškove nekretnine na suvlasnike, naplaćivati dugovanja te redovno podmirivati te troškove prema trećima, sukladno sredstvima kojima raspolaže,
- obavještavati suvlasnike na prikladan način o obavljenim poslovima,
- obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom iz članka 378. ovoga Zakona,
- položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine,
- izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšice, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program) ili za višegodišnje razdoblje, te to na prikladan način objaviti u kući najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine,
- prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine kao i za veće radove radi poboljšice.
(2) Suvlasnici, u čije ime upravitelj upravlja nekretninom, dužni su o promjeni osobe upravitelja ili o promjenama njegovih ovlasti koje se i njih tiču, obavijestiti najmoprimce i zakupnike na prikladan način; ono što bi neobaviješteni najmoprimci i zakupnici ispunili osobi koja više nije upravitelj ili više nije ovlaštena primiti ispunjenje, valjano je ispunjeno i oslobađa dužnike obveze, ali samo ako nisu znali za tu promjenu.
(3) Upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz ovoga članka, suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta.
Zajednička pričuva
Članak 380.
(1) Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici su dužni uplaćivati na račun koji će u tu svrhu otvoriti, prema utvrđenom godišnjem, odnosno višegodišnjem programu.
(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni uplaćivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godišnje.
(3) Ako suvlasnici prikupe sredstva zajedničke pričuve u iznosu većem od 10% vrijednosti nekretnine, ta sredstva privremeno nisu dužni izdvajati sve dok se njihov iznos smanji ispod propisanoga minimuma iz stavka 3. ovoga članka.
(4) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni uplaćivati mjesečno.
Troškovi upravljanja
Članak 381.
Dok se ne utvrde vrijednosti posebnih dijelova nekretnine udio vlasnika posebnoga dijela nekretnine u troškovima upravljanja odredit će se na način da visina udjela odgovara udjelu korisne površine stana ili na druge samostalne prostorije koja je u njegovu vlasništvu, prema zbroju korisnih površina svih stanova i drugih samostalnih prostorija u nekretnini.
Hitni popravci
Članak 382.
(1) Ako suvlasnici ne osiguraju upravljanje nekretninom, jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave odredit će fizičku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravaka na toj nekretnini.
(2) Hitnim popravcima razumijevaju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprječavaju posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veća oštećenja nekretnine.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni osobi koja obavi hitne popravke platiti troškove u roku osam dana od dana kada ih ta osoba pisano obavijesti o iznosu dugovanja.
(4) Račun o obavljenom hitnom popravku smatra se vjerodostojnom ispravom u ovršnom postupku.
(5) Radi osiguravanja naplate nepodmirenih iznosa, pravna osoba koja je obavila hitne popravke ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio zgrade onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka.
Nužni popravci
Članak 383.
(1) Kada zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, građevinski inspektor naredit će upravitelju nekretnine, odnosno suvlasnicima ako nemaju upravitelja, izvršenje nužnih popravaka.
(2) Žalba izjavljena protiv rješenja inspektora ne zadržava ovrhu rješenja.
(3) Radi osiguravanja naplate troškova popravaka iz stavka 1. ovoga članka, tražitelj ovrhe ima pravo upisa hipoteke na stan, odnosno drugi posebni dio nekretnine onih suvlasnika koji nisu podmirili troškove popravka.
Rok za zaključenje ugovora
Članak 384.
Suvlasnici su dužni međuvlasnički ugovor iz članka 375., ugovor u svezi sa zajedničkim dijelovima iz članka 377. i ugovor s upraviteljem iz članka 378. ovoga Zakona zaključiti u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Prinudna uprava
Članak 385.
(1) Ako suvlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku iz članka 384. ovoga Zakona, jedinice lokalne samouprave odredit će fizičku ili pravnu osobu koja će obavljati poslove uprave tom nekretninom (prinudni upravitelj).
(2) Prinudni upravitelj ima sve ovlasti upravitelja nekretninom propisane odredbama ove glave Zakona.
Prestanak rada fondova
Članak 386.
Fondovi u stambenom gospodarstvu prestaju s radom u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

- 23:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.04.2019., ponedjeljak

SREDSTVA UDRUGE

Mi smo osnovali udrugu građana-2012 otvorili žiro račun jer smo dobili OIB kod banke. (potpisnik bio hrvatski državljanin). 2012 godine hrvatski građanin otišao u Bosnu-a dao punomoć da Bosanski državljanin bude umjesto njega potpisnik žiro računa kod banke. 2014-2015 stupio zakon o udrugama.Ova udruga nije se uskladila sa zakonom-bosanskom državljaninu banka nije omogućila promjenu potpisa-tražili su Rješenja da je udruga usklađena sa zakonom i Rješenje ovlaštene osobe sukladno tome.
Dali je banka ispravno postupila-ili je morala prihvatiti za potpisnika osobu sa ličnom kartom-jer je udruga imala OIB.
-----------------------------------------------------------------

BANKA JE POTPUNO U PRAVU-U TRAŽENJU TIH DOKUMENATA-KAKO STE IH NAVELI
"Rješenja da je udruga usklađena sa zakonom i Rješenje ovlaštene osobe sukladno tome."
oib -u i imanje osobne nisu dovoljni
naime- radi se sredstvima pravne osobe-udruge
i tu je zakonom određen način podizanja srestava s novčarskih institucija
udruga nije fizička osoba
Izvod iz zakona o udrugama
Članak 13.

(1) Udruga ima statut.

(2) Statut je temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom. Umjesto naziva statut udruga može rabiti i drugi naziv.

(3) Statut udruge sadrži odredbe o:

– nazivu i sjedištu

– zastupanju

– područjima djelovanja sukladno ciljevima

– ciljevima

– djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi

– gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja

– načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge

– uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova

– tijelima udruge, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata

– izboru i opozivu likvidatora udruge

– prestanku postojanja udruge

– imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom

– postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge

– načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

(4) Statut udruge može sadržavati odredbe o:

– teritorijalnom djelovanju udruge

– znaku udruge i njegovu izgledu

– drugim pitanjima od značaja za udrugu.

- 23:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.03.2019., ponedjeljak

Izvanbračna veza i plaćanje poreza

zanima me može li se prepisati automobil bez plaćanja 5% poreza na nevjenčanu suprugu sa kojom imaš dijete i živiš u izvanbračnoj zajednici duže od 5 godina i ovjerio si kod javnog bilježnika prije 5 godina da se vaša zajednica izjednačava sa bračnom zajednicom.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Po pozitivnom propisu RH -Zakona na promet nekretnina-zakona koji uređuje predmetno pitanje-da li su izvabračni drugovi oslobođeni poreza na promet nekretnina-po pravnom poslu-ugovoru-uvidom u dani članak(ispod)vidljivo je-izvanbračni partneri-NISU OSLOBOĐENI POREZA NA PROMET NEKRETNINA
Ove činjenice koje navodite
„bez plaćanja 5% poreza na nevjenčanu suprugu sa kojom imaš dijete i živiš u izvanbračnoj zajednici duže od 5 godina i ovjerio si kod javnog bilježnika prije 5 godina da se vaša zajednica izjednačava sa bračnom zajednicom.“
-za oslobođenje od plaćnja poreza ne vrijede-one uređuju druga pitanja.....pitanja nasljedstva i dr.
--------------------------------------------------------------------------------

Izvadak iz Zakona na promet nekretnina
Zakon o porezu na promet nekretnina
pročišćeni tekst
NN 115/16, 106/18

Članak 13.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju:

1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne vlasti, ustanove čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zaklade i fundacije, sve pravne osobe čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska, Crveni križ i neprofitne pravne osobe registrirane za pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu

2. diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina

3. osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina

4. prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu

5. građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište) na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu

6. osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva

7. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s primateljem uzdržavanja te od njega stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju

8. osobe koje razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva stječu posebne dijelove te ili tih nekretnina, neovisno o omjerima prije i nakon razvrgnuća suvlasništva ili diobe zajedničkog vlasništva

Oznake: Obrazovanje

- 10:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.