Indijanka vegetarijanka
31.12.2009., četvrtak
Eko ideja – držači za salvete
|
Ako imate plastične flašice od Monte (ili sličnog) dječjeg pića (a nažalost, ove boce ne otkupljuju za reciklažu te većina mjesta u RH nemaju kontejnere za ostalu plastiku koja se može reciklirati), evo jedne ideje što napraviti od njih. Možda može postati čak i poklon za rođendan ili kakve blagdane. Uzmite skalpel i odrežite gornji dio ('grljak') te dno. Sada ostatak bočice izrežite na krugove jednake širine (otprilike, mada i tanji i deblji imaju svoj šarm). Na svaki krug se može staviti nekakav ukras – npr. flomasterom nacrtati srce ili kakav drugi znak ili izrezati srce od papira i nalijepiti ga. Dobra ideja je i omotati ukrasnu žicu ili vrpcu oko krugova. Mogućnosti za ukrašavanje zaista ima bezbroj. I eto ga – unikatni, jedinstveni i ekološki držači za salvete su tu! Ja sam od jedne bočice dobila 5 komada, dakle za set od šest trebaju dvije (ili režite tanje krugove). Šteta što nemam fotke, dojam bi bio puno bolji, ali mislim da je i ovako razumljivo. |
30.12.2009., srijeda
Rani zeleni dani Natalie Portman
|
Glumica Natalie Portman kao djevojčica sudjelovala je u video uratku kojim se ljude želi potaknuti na recikliranje. Kaže kako se danas srami te pjesme i sebe u spotu (pa zašto, Natalie?!), ali njezini roditelji ga uvijek pokazuju svima koji ih posjete. |
29.12.2009., utorak
Živjeli biciklisti
|
Kažu da je krađa s motora uobičajena stvar u Kini, tj. kradljivci se zalete na motoru, otkinu torbicu iz ruke i po gasu. Međutim, ono što svakako začuđuje je rekcija slučajnog biciklista koji je vidio krađu. Sišao je sa svog bicikla, uzeo ga i – bacio na motor na kojem se bili kradljivci! Svaka čast. |
28.12.2009., ponedjeljak
Europska tla su sve otpornija na antibiotike
|
Diljem Europe se pokušava smanjiti količina antibiotika koja dospjeva u tlo i zbog toga sve više organizama, tzv. superorganizama postaje sve otpornija. No, nedavna istraživanja su pokazala da se količina antibitotika ne smanjuje već, naprotiv – povećava. David Graham sa Sveučilišta Newscastle radio je ovo istraživanje i uspoređivao tlo od 1948. do 2008. godine. Pokazalo se da se broj antibitoskih gena povećao u DNA bakterija, čime one (bakterije) postaju otpornije. Što još više brine je i činjenica da tlo postaje zasićenije antibioticima usprkos činjenici da se smanjuje upotreba antibiotika u agrokulturi. Zbog svega ovoga pojavljuju se razne bolesti, a jedna od njih je i svinjska gripa. |
27.12.2009., nedjelja
Zar nikog ne brine sječa 50.000 m3 hrasta lužnjaka?!
|
Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) traži od Ministarstva kulture da odbaci prijedlog Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit. HDZPP provedeni javni uvid smatra netransparentnim, a plan upravljanja najistočnijim hrvatskim parkom prirode nedovoljno kvalitetanim. Traže da se dokument dopuni pa da se popravljena verzija ponovno predstavi lokalnom stanovništvu i javnosti putem javnog uvida. U pismu upućenom ministru kulture Boži Biškupiću, čelniku Uprave za zaštitu prirode Zoranu Šikiću i stručnoj službi JUPP Kopački rit, predsjednik HDZZP-a Tibor Mikuška na 33 stranice najviše zamjera što Plan upravljanja ne spominje dosadašnje ekološke probleme Kopačkog rita. 'Ovo poglavlje je nesumnjivo najsramotniji dio Nacrta plana upravljanja gdje je svim problemima zaštite posvećeno samo pola stranice A4 formata, tj. samo tri poglavlja s ukupno 30 redaka teksta. Očito Javna ustanova, Upravno vijeće i njen ravnatelj nemaju nikakvih konkretnih problema zaštite, iako je u prvobitnoj verziji bila uključena tablica sa 102 procesa i aktivnosti uzrokovanih ljudskom djelatnošću koje ugrožavaju prirodne i kulturne vrijednosti zaštićenog područja', tvrdi Mikuška, koji je do sredine prosinca bio stručni voditelj JUPP-a Kopački rit i radio na nacrtu plana upravljanja, a onda je dao otkaz zbog sukoba s ravnateljicom parka Biserkom Višticom. Glavni nadzornik JUPP-a Kopački rit Damir Opačić uzvraća Mikuški da se od njega i ne može očekivati ništa drugo nego destrukcija. 'Od svih planova upravljanja parkova prirode koje sam vidio najbolji i najdetaljniji je naš. I ekološki problemi detaljno su razrađeni. Naravno da ne želimo mijenjati stvari koje su već uređene zakonom i prostornim planom. Što se transparentnosti tiče, održali smo dvije skupine radionica sa zainteresiranima i saslušali primjedbe korisnika, a sada je u tijeku njihovo prihvaćanje ili odbacivanje', poručio je Opačić. HDZPP tvrdi da uprava Kopačkog rita ne mari zbog problema poput ukopavanja rijeka u vlastito korito uzrokovanog regulacijama i izgradnjom vodnogospodarskih objekata, gubitka hidrološke povezanosti rijeke i njenog poplavnog područja, održavanja populacija lovnih divljači iznad ekološkog kapaciteta staništa, prevelikog broja lovno-tehničkih objekata (čeka, hranilica, lovnih ograda i sl.), sječe gotovo 50.000 prostornih metara hrasta lužnjaka samo u gospodarskoj jedinici Dvorac-Siget, iako je propisom osnove dozvoljena sječa oko 15.000 prostornih metara. Takvih primjera Mikuška je naveo 23, ali kaže da ih ima još. Osim toga, ekolozi poručuju da Nacrt plana upravljanja nije ni formalno ispravan jer se ne navode imena svih izrađivača, a nije objavljen ni na web stranicama Kopačkog rita. Nakon usvajanja konačnog prijedloga JUPP Kopački rit Nacrt plana upravljanja poslat će u Ministarstvo kulture, od kojega očekuju suglasnost, uz prethodno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode. Preuzeto s: www.tportal.hr |
26.12.2009., subota
Od Baltika do Barcelone na solarni pogon
|
Sljedeće proljeće kreću u pogon brodovi i kopnena vozila na solarni pogon, kojim će se putovati Europom, točnije od Stockholma do Barcelone. Na ovim će se brodovima te ostalim prometalima nalaziti i multijezični glazbenici, pjevači, glumci i plesači (na svakom vozilu po jedan) koji će zabavljati putnike. Ovim se želi pokazati da i prometala na alternativne izvore mogu voziti jednako brzo, pouzdano te prevoziti jednak broj putnika i prtljage kao i ona prometala na fosilna goriva koja ujedno i jako zagađuju. Cijelo putovanje organizira nizozemski Peoples Projects Foundation, neprofitna organizacija koja potiče alternativnu energiju. Ista ta organizacija radi na velikom projektu koji će krenuti 2011. godine – putovanje na brodu na solarni pogon, a radi se o putovanju oko svijeta! |
25.12.2009., petak
Sretan Božić...
|
...svima i mnogo suosjećanja prema svim živim bićima, posebno onima koji se sami ne mogu zauzeti za sebe. |
24.12.2009., četvrtak
Dvije indijanske legende o lišću
|
Iako smo već duboko zagazili u zimu i lišće je odavno otpalo s drveća, pronašla sam dvije prekrasne indijanske legende o tome zašto lišće u jesen mijenja boju: Cherokee legenda kaže da je Veliki duh dao svom drveću priliku, odnosno magijsku snagu da bude zeleno tijekom cijele godine. Ali, tu će mogućnost dobiti samo ako ostanu budni punih sedam dana i sedam noći. Dakako, nije sve drveće uspjelo ostati budnim sedam dana i noći. Samo ono drveće koje je uspjelo ostati budnim, za nagradu je dobilo magične moći i zeleno je tijekom cijele godine, a ostalo drveće mijenja boju lišća koje na kraju i otpadne, kako bi moglo spavati tijekom zime. Druga legenda kaže da su lovci zaklali velikog medvjeda na nebu i tada njegova krv kaplje s neba i boji neko od lišća u crveno. Nakon toga lovci su skuhali velikog medvjeda, a njegov loj opet je kapao s neba pretvarajući lišće u žutu i narančastu boju. |
23.12.2009., srijeda
Obama vratio dug Indijancima
|
Obama je potpisao izjavu kojom SAD daje Indijancima 3.5 milijardi dolara i time im želi vratiti sve ono što je vlada te države uzela od njih, odnosno njihove zemlje. Ovdje se ne radi toliko o novcu već o priznaju SAD-a da su pogriješile prema starosjediocima i za to im se sada ispričavaju. Ovo je ruka pomirdbe, ali tek prvi korak u svemu. 300.000 Indijanaca će podijeliti 1.5 milijardi dolara, a ostatak će ići plemenima i ostalim indijanskim zajednicama. Na Indijance na koje se svota odnosi dolazi se do brojke od 1.000 dolara po osobi. S obzirom na siromaštvo u kojem mnogi od njih, nažalost, žive, ovo je – premalo, prekasno ili bolje nego ništa? Dobro pitanje. Sada mnogi vjeruju da su na redu crnci i isprika njima zbog ropstva. Kada? |
22.12.2009., utorak
Zagađuju li psi više od automobila?
|
U novom broju New Scientista na Novom Zelandu objavljeni su iznenađujući podaci o tome da kućni ljubimci u prosjeku zagađuju više nego – automobili. Kako, pitate se? Psi se ne tuširaju, ne voze automobile, ne bojaju kosu (ovaj, dlaku (barem većina), itd. No, znanstvenici su sve izračunali i kažu da je tajna u tome koliko se zagađenje napravi proizvodeći njihovu hranu. Računa se da za proizvodnju mesa i žitarica koje pas pojede u godini dana zauzme površina od 0.84 hektara. S druge strane, automobil koji prijeđe 10.000 km u godini dana navodno zauzima površinu od 0.41 hektra, a računa se i gorivo i energija za proizvodnju automobila. Dakle, duplo manje od psa! Mnogi zaštitari životinja kažu da znanstvenici brojkama mogu dokazati ono što želi, što god to bilo te da se ovakvim brojkama samo želi dati kriva slika o svemu jer je zapravo čovjek glavni krivac za potrošačko društvo u kojem sada moraju sudjelovati i njegovi psi. Kako bilo, ovo je zanimljiva tema za razmišljanje, barem meni. No, činjenica je da je hrana za pse tek sporedna karika u cijelom lancu kojeg je čovjek napravio i kojim je naštetio prirodi, a samim time i sebi. |
21.12.2009., ponedjeljak
RYU MURAKAMI: U miso juhi
|
Ovaj sam roman kupila prošlo ljeto – uz Playboy 33 kune. No, pod ruke mi stigao tek sada, u zimu. A pročitah ga skoro u dahu. Ovako nešto napeto nisam već dugo našla. I tako odvratne dijelove također. Triler od kojeg zastaje dah. Opisi ubojstava od kojeg se ježi koža. Par nelogičnosti, ali dobro, na to sam spremna zažmiriti. Definitivno roman kojeg ću još dugo pamtiti. Ryu je japanski pisac, a koliko znam nema rodbinskih veza s mnogo poznatijim japanskim piscem Harukijem Murakamijem. |
20.12.2009., nedjelja
Indijanska misao
|
People are equal partners with the plants and animals, not their masters who exploit them. Haida Gwaii, Traditional Circle of Elders As human beings, we are not above anything nor are we below anything. Because of being equal, we need to discuss a little about the value of respect. Not just respect when it comes to human beings, but respect when it comes to everything. We are not masters over things; we are caretakers for the Great Spirit. We need to treat all things with respect. |
19.12.2009., subota
Snježna lisica roni po snijegu i hvata plijen
|
Uz sav ovaj snijeg koji imamo, evo još malo snijega i ovdje. (inače, obožavam snijeg). Impresivna snimka snježne lisice u Yellowstoneu, kako roni po snijegu i uspješno hvata plijen. |
18.12.2009., petak
Razina mora raste i dalje
|
U zadnjem međuledenom dobu, prije 125.000 godina, razina mora bila je 8 do 9,4 viša od današnje, a temperatura na polovima bila je 3 do 5 stupnjeva viša od današnje, po zaključcima nove studije koju je u srijedu objavio časopis Nature PARIZ - U istraživanju koje su proveli znanstvenici sa sveučilišta u Harvardu i Princetonu, objavljenom usred summita o klimi u Kopenhagenu, iznose se više vrijednosti nego u zadnjem izvješću Gieca o toj temi, u kojemu je objavljen podatak da je razina mora u to doba bila 4 do šest metara iznad sadašnje. Robert Kopp i njegovi kolege izradili su statistički model na temelju brojnih mjerenja u različitim dijelovima planeta, s obzirom da porast razine mora prije 125.000 godina nije bio jednolik. "S 95-postotnom vjerojatnošću možemo reći da je najviša razina mora bila najmanje 6,6 metara viša od današnje", po studiji. "Taj podatak pokazuje da je ledeni pokrov na polovima dugoročno osjetljiv na trajno zatopljenje, čak i uz razmjerno niske temperature", ističu. "Ako su procjene Koppa i kolega točne, postoji opasnost da, kao odgovor na globalno zatopljenje od 1,5 do 2 stupnja Celzijeva, prosječna razina mora poraste za 7 do 9 metara" u odnosu na sadašnju razinu, piše u komentaru dvojice američkih stručnjaka, Petera Clarka i Petera Huybersa, također objavljenom u Natureu. Odgovor ledenjaka na polovima na porast temperature proteže se kroz nekoliko stoljeća. Porast razine mora koji bi koncem stoljeća mogao premašiti metar, nastavit će se i nakon 2100. Izvor: tportal.hr |
17.12.2009., četvrtak
Upotreba sile u Kopenhagenu
|
Ovo je civilizirani svijet? Slike iz Kopenhagena podjsećaju me na slike iz ratnih zona. Na prosvjednike, koji žele dignuti glas protiv zagađenja ide se palicama i stotinama policajaca. Sramota, što drugo? Znala sam da od ovog neće biti ništa, ali ovo... što je previše, previše je! Vjerojatno su korporacije koje nas drže u šaci masno platile za svu ovu 'zaštitu'. |
16.12.2009., srijeda
Madagaskar legalno izvozi ilegalno posječen palisander
|
Sječa palisandera službeno je zabranjena na Madagaskaru. Međutim, nizom loših političkih odluka ovo se drvo legalno izvozi iz države. Primjerice, 500 je kontejnera s drvetom otišlo za Kinu samo u tijeku travnja ove godine, plus još na stotine kontejnera koji su kasnije propušteni za Kinu, ali i druge države. Računa se da je u 2009. posječeno 60.000 stabala. Od ovog se materijala radi tzv. egzotični parket, namještaj i slično. A ovo drvo raste u prašumama koje su i ovako ugrožene. |
15.12.2009., utorak
Poziv iz Kopenhagena za bojkotiranje Coca-Cole
|
Dvoje navodnih zaposlenika tvrtke Coca-Cola napravilo je presicu za novinare u Kopenhagenu za vrijeme trajanja ove smiješne konferencije te je izjavilo kako nikada više neće piti Coca- Colu (i sve njezine proizvode) te pozivaju i sve ostale da učine to isto. Razlozi za ovakve izjave su ti što Coca-Cola navodno krade čistu vodu u Indiji i uzima je za proizvodnju ovog pića te krši ljudska prava u Kolumbiji i nekim drugim zemljama. Za vrijeme njihove presice, isto to imali su i ljudi iz Coca-Cole koji su pričali o tome kako žele smanjiti emisiju CO2 u sljedećoj godini. Zapravo se pretpostavlja da su ovi zaposlenici aktivisti nekih od zelenih udruga. No, kako bilo, dajmo i da se njihov glas čuje: |
14.12.2009., ponedjeljak
Tri koraka koje svatko može napraviti za spas prašuma
|
Prašume su pluća svijeta, a svakim danom ih je sve manje. Krčenje prašuma veliki je problem. Iako mi nemamo prašuma i čini se kako ne možemo ništa učiniti da ih spasimo, ipak nije tako. Naime, svijet je globalno selo i dakako, razlog krčenja prašuma smo i mi sami. Stoga evo kako možemo reći 'ne' krčenju prašuma: - prestanimo jesti ili smanjimo unos mesa. Svakih 18 sekundi izgubljen je jedan hektar prašume zbog pašnjaka za hranjenje stoke. Za čak 60 do 70 posto sječe Amazonije krivci su upravo pašnjaci za uzgoj stoke koja kasnije završava na tanjuru. - recimo ne palimnom ulju. Malezijske i indonezijske prašume krče se širokim koracima, a na njihovo mjesto sade se palme radi dobivanja palminog ulja. Ono se osim u prehrani koristi i u kozmetici. - pazimo kakvo drvo koristimo, odnosno kupujmo proizvode za koje znamo da su napravljeni od domaćeg drveta ili od drveta koje je uzgojeno za sječu, a ne od drveta iz prašume. |
13.12.2009., nedjelja
Tuljan pokušao nahraniti fotografa
|
Jedna vrsta tuljana, koji obožava jesti pingvine i živi na Antartktici, zapazila je fotografa pod vodom koji je fotografio život u vodi. Radi se o poprilično impresivnoj životinji i fotograf Paul Nicklen kaže kako su mu se počele tresti noge kada je krenula prema njemu. Mislio je da mu je život gotov. Međutim, tuljan je valjda zaključio kako se radi o neobičnom stvoru pod vodom koji je sigurno gladan i... počeo mu donositi pingvine. Prvo je nosio žicve, zatim mrtve, zatim mu je pokušavao pokazati kako treba rastrgati životinju i pojesti je. Zaista impresivno! |
12.12.2009., subota
Saudijska Arabija više ne prodaje pijesak
|
Nestaje li Saudijskoj Arabiji pijeska? Čini se smiješno, ali nije predaleko od istine. Ova je država susjednim državama prodavala pijesak – primjerice najviše ga je uvozio Bahrein, za izgradnju zgrada. No, sada je izgradnja u Bahreinu morala usporiti, ako ne i zaustaviti se jer kvalitetnog pijeska iz Saudijske Arabije više – nema. Iz ove države kažu da ga ima, ali u udaljenim područjima, i kada bi ga prodavali, troškovi prijevoza nadmašili bi dobit pa ga radije čuvaju za sebe. U Bahreinu sad uvoze pijesak iz Ujedinjenih Arapskih Emirata te ga miješaju sa svojim morskim pijeskom. Kažu da je kvaliteta puno lošija, ali bolje nego ništa. |
11.12.2009., petak
Alternativa papiru za zamatanje poklona
|
Dolaze blagdani, a time i kupovanje poklona. U većini trgovina nude zamatanje u neekološke svjetleće papire koji se troši na kile. Kada dobijem dar u takvom papiru ili pak cvijet u celofanu, samo se kiselo nasmijem i zapravo mi je zlo. Stoga ovih blagdana budimo ekološkiji i zamotajmo poklone u kreativnije papire (ako je nužno) 1.stare karte – sigurno imate karte SSSR-a i Jugoslavije i slične koje ne trebaju. Odličan materijal za zamatanje, a i probudit će neke uspomene. 2.škanicle – od kruha i sličnog, bitno da su čiste, možete ih klamaricom spojiti pa napraviti pravu torbu za poklon. 3.novine – treba li dodatno objašnjavati? 4.staro platno – sigurno ga ima, ostaci od zavjesa, starih majica i slično. Ako ste spretne ruke, možete i sašiti slatku vrećicu u koju ide poklon. 5.kutije od cipela i sličnog. 6.stari kalendari. 7.umjetnička djela svoje djece. 8.stare staklenke – samo skinite naljepnicu i dodajte mašnicu ili pak špagu s kakvom grančicom – super dojam! 9.ostaci tapeta. 10.čuvajte papire u koje ste dobili zamotane darove i cvijeće i iskoristite ih kada drugima nešto poklanjate. |
10.12.2009., četvrtak
Nova 'kava' iz Italije
|
Diljem Italije u ponudi u kafićima našla se kava od ječma ili 'cafe orzo'. Ovaj se napitak radi slično kao kava, ali zapravo nema nekih većih sličnosti s kavom. Zrnca za ovaj napitak dolaze iz 'fair trade-a' te nemaju kofeina pa ga mogu piti svi, čak i djeca. Ječam za ovaj napitak uzgaja se na malim farmama na organski način i to uglavnom uz obale Jadranskog mora. Treba li napomenuti da proizvodnja kave (one prave) jako zagađuje? Naime, negdje sam pročitala da je po zagađenju odmah iza proizvodnje nafte, što i nije mala stvar. Osim toga, proizvođači kave često su izrabljivani i nisu dovoljno plaćeni za svoj mrkotrpan rad. Zato je stvorena organizacija 'fair trade', a ovom je oznakom označena kava do koje se došlo fer trgovinom i boljim načinima uzgoja. Za sada sam ovakvu kavu našla samo u Kauflandu. Našla, ali ne i kupila jer paketić od 250 grama košta kao suho zlato... Ali, bilo bi super i da ova nova kava iz Italije dođe k nama. Malo jeftinija, nadam se. |
09.12.2009., srijeda
Pas šeće u snu
|
Vrijeme je za malo smijeha. Ovaj me pas podsjetio na moje koji također trzaju nogama dok spavaju. Međutim, pravo hodanje u snu kod svojih pasa još nisam vidjela... :-) |
08.12.2009., utorak
Etiopijski atletičari žrtve globalnog zagrijavanja
|
Etiopijski atletičari, poznati po svojoj brzini i vrhunskim rezultatima na utrkama, kažu da im je sve teže trenirati pod žarkim, afričkim suncem. Naime, već oko pola deset ujutro počinju se ubrzano znojiti, a sunce prži te im je teško vježbati. Obično treninge započinju oko 6 sati ujutro, no, do pola deset ne stignu odraditi ono što bi trebali. Asela, mali gradić, poznat je po mnogim atletskim zvijezdama koje ondje treniraju. No, u tom se području prosječna temperatura digla 1,5 stupnjeva Celzijevih i to od 1986. godine, a stručnjaci kažu da je to veliko povećanje u tako kratkom roku. Poznati atletičari tako smatraju da će treniranje na otvorenom u tom području za nekoliko godina biti onemogućeno, što će značiti smrt atletike, a atletika je za Etiopiju isto što i nogomet za Brazil. |
07.12.2009., ponedjeljak
Zvijezde podržavaju Kopenhagen
|
U Kopenhagenu će se uskoro početi održavati UN Konferencija o globalnom zagrijavanju. Po američkim siteovima ovo još nazivaju i HOPENHAGENOM (Hope – nada). Tako je i masa poznatih faca stala i podržala konferenciju. Ovdje je video, među njima je i meni omiljena Alanis. A tu je i rečenica: 'Amerika može biti lider!' Zašto opet Amerika, zašto liderstvo?! Međiutim, pitanje je što će se u Kopenhagneu dogoditi. Mislim da će se donijeti nekakav protokol ili kako ga već nazovu i onda će ga jedni potpisati, drugi neće, a i oni koji ga potpišu, već je dokazano, čiste u svojoj državi, ali zagađuju u nekoj siromašnoj kako bi proizveli ono što žele. Začarani krug će se, vjerojatno, nastaviti (ali kako bih voljela da griješim!). |
06.12.2009., nedjelja
KERSTIN GIER: Svako rješenje ima svoj problem
|
Zanimljiv roman na oko 250 stranica kojeg sam pročitala vrlo brzo. Mlada spisateljica (piše ljubavne romane koje nitko ne smatra pravim poslom, a i roditelji je se srame zbog toga, mnogi kažu da piše porniće) odlučuje oduzeti si život i danima se za to priprema. Piše pisma ljudima koje voli i ne voli u kojima im iskreno govori što misli o njima. No, ništa nije jednostavno pa tako ni ubiti se. Slijedom događaja ne ubije se, ali svi dobiju njezina pisma čime se situacija sasvim zakomplicira. Na kraju, dakako, happy end. Light roman koji će vas zabaviti, opustiti i s vremena na vrijeme i nasmijati. Roman je u Njemačkoj, odakle je književnica, bio pravi bestseler. |
05.12.2009., subota
Indijanski online radio
|
Tko voli indijansku glazbu, može u njoj uživati na internetskom indijanskom radiju. Ovdje je link. Predobro. Odmara dušu i srce! http://www.live365.com/cgi-bin/mini.cgi?stream=1352059&genre=&site=live365&tm=773&from=rma |
04.12.2009., petak
WorldWatch: 51 posto stakleničkih plinova dolazi s farmi!
|
WorldWatch nedavno je objavio izvješće u kojem stoji da čak 51 posto svih stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek – dolazi s farmi na kojima se uzgajaju životinje za potrebe mesne industrije. Dakle, ne znam koga ovaj podatak ne može otrijezniti. Ono što želim reći, jedenje mesa ne stvara samo farme na kojima životinje strašno pate, već mnogo više zagađuje okoliš nego proizvodnja bezmesne hrane. A zagađen okoliš znači bolesti i sve ono što već sada vidimo da se događa s ljudima, ali i životinjama koje žive u prirodi. |
03.12.2009., četvrtak
Zagađenje uzrokuje slabije oklope morskih životinja
|
Zbog sve većeg zagađenja svjetskih oceana, odnosno otrova koji se u njima nalaze, pokazalo se da mnoge morske životinjice, kao što su školjke i rakovi, imaju sve tanje oklope (ljušture). Ovo ima različite posljedice. Neke od njih su i da se oklopi lakše lome pa određene životinje postaju lakši plijen ili im pak oklopi lakše pucaju pri određenim sukobima. Pokazalo se i da razina CO2 u vodi utječe različito na različite vrste – tako neke školjke imaju tanje oklope i već pri manjoj količini, nekima je potrebna veća količina da bi počele stanjivati oklop, a neke su poprilično imune i na visoke koncetracije. Dakle, zapravo se ni ne zna točan utjecaj CO2 i ostalih otrova u oceanima na život, ali sigurno je da nije pozitivan. |
02.12.2009., srijeda
Ljudi u poljskom zoološkom vrtu
|
I dok u onom zagrebačkom zoološkom vrtu postoji kavez za ljude, ali u kojem zapravo nema ljudi i jedino posjetitelji mogu unutra sjesti (mada to nitko ne učini), varšavski zoo će dobiti pravi kavez s pravim ljudima. Naime, u kavez u kojem su nekada bili majmuni doći će mupkaraca i žena obučeni kao prehistorijski ljudi te će ondje provoditi dane. Ovako se želii podsjetiti da su i ljudi životinje (što mnogi zaboravljaju). Ravnateljica zoološkog vrta kaže kako je na ovaj način željela ponukati ljude da razmisle o svom mjestu svemiru. Pitam se hoće li tko to shvatiti. |
01.12.2009., utorak
Svinjetina iz laboratorija na policama do 2014. godine!
|
Mnogi su, uključujući mene, prestravljeni načinom na koji se dobiva današnji odrezak na tanjuru jer uključuje patnju (a patnja je tek mala riječ koja mnogo toga ne opisuje što životinje ondje proživljavaju!) milijuna životinja koje osjećaju isto i više od čovjeka. Stoga bi ova pomalo SF vijest mogla biti slamka spasa. Znanstvenici u Nizozemskoj uzgojili su svinjski odrezak u laboratoriju. Nazvali su ga 'soggy pork', a po njihovim procjenama na policama trgovina trebao bi se naći do 2014. godine. Svinjetina iz laboratorija zapravo se pravi od mišićnog tkiva koje se rasteže. Znastvenici kažu da će se na ovakav način trebati ubiti jedna životinja kako bi se stvorilo meso koje bi se inače dobilo ubijanjem milijuna životinja. Ipak, treba tu još mnogo posla. Znastvenici kažu da će se dobiti pravi odrezak tek ako se u laboratoriju mišićno tkivo na neki način – vježba, kako bi postalo onakvo kakvo bi trebalo biti. Sve to izgleda poprilično jezivo. Općenito jedenje mesa, bilo onog od žive životinje ili ovo uzgojeno u laboratoriju – jezivo je!!!! |
