Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) traži od Ministarstva kulture da odbaci prijedlog Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit. HDZPP provedeni javni uvid smatra netransparentnim, a plan upravljanja najistočnijim hrvatskim parkom prirode nedovoljno kvalitetanim. Traže da se dokument dopuni pa da se popravljena verzija ponovno predstavi lokalnom stanovništvu i javnosti putem javnog uvida.
U pismu upućenom ministru kulture Boži Biškupiću, čelniku Uprave za zaštitu prirode Zoranu Šikiću i stručnoj službi JUPP Kopački rit, predsjednik HDZZP-a Tibor Mikuška na 33 stranice najviše zamjera što Plan upravljanja ne spominje dosadašnje ekološke probleme Kopačkog rita. 'Ovo poglavlje je nesumnjivo najsramotniji dio Nacrta plana upravljanja gdje je svim problemima zaštite posvećeno samo pola stranice A4 formata, tj. samo tri poglavlja s ukupno 30 redaka teksta. Očito Javna ustanova, Upravno vijeće i njen ravnatelj nemaju nikakvih konkretnih problema zaštite, iako je u prvobitnoj verziji bila uključena tablica sa 102 procesa i aktivnosti uzrokovanih ljudskom djelatnošću koje ugrožavaju prirodne i kulturne vrijednosti zaštićenog područja', tvrdi Mikuška, koji je do sredine prosinca bio stručni voditelj JUPP-a Kopački rit i radio na nacrtu plana upravljanja, a onda je dao otkaz zbog sukoba s ravnateljicom parka Biserkom Višticom.
Glavni nadzornik JUPP-a Kopački rit Damir Opačić uzvraća Mikuški da se od njega i ne može očekivati ništa drugo nego destrukcija. 'Od svih planova upravljanja parkova prirode koje sam vidio najbolji i najdetaljniji je naš. I ekološki problemi detaljno su razrađeni. Naravno da ne želimo mijenjati stvari koje su već uređene zakonom i prostornim planom. Što se transparentnosti tiče, održali smo dvije skupine radionica sa zainteresiranima i saslušali primjedbe korisnika, a sada je u tijeku njihovo prihvaćanje ili odbacivanje', poručio je Opačić.
HDZPP tvrdi da uprava Kopačkog rita ne mari zbog problema poput ukopavanja rijeka u vlastito korito uzrokovanog regulacijama i izgradnjom vodnogospodarskih objekata, gubitka hidrološke povezanosti rijeke i njenog poplavnog područja, održavanja populacija lovnih divljači iznad ekološkog kapaciteta staništa, prevelikog broja lovno-tehničkih objekata (čeka, hranilica, lovnih ograda i sl.), sječe gotovo 50.000 prostornih metara hrasta lužnjaka samo u gospodarskoj jedinici Dvorac-Siget, iako je propisom osnove dozvoljena sječa oko 15.000 prostornih metara. Takvih primjera Mikuška je naveo 23, ali kaže da ih ima još. Osim toga, ekolozi poručuju da Nacrt plana upravljanja nije ni formalno ispravan jer se ne navode imena svih izrađivača, a nije objavljen ni na web stranicama Kopačkog rita.
Nakon usvajanja konačnog prijedloga JUPP Kopački rit Nacrt plana upravljanja poslat će u Ministarstvo kulture, od kojega očekuju suglasnost, uz prethodno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Preuzeto s: www.tportal.hr
Post je objavljen 27.12.2009. u 18:59 sati.