Hrvatski Jadran
30.01.2010., subota
Reagiralo je resorno Ministarstvo
|
Nakon što se javno nezadovoljstvo pokazalo već u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci i Zagrebu, oglasilo se i Ministarstvo s priopćenjem u kojem su prihvatili dio zahtjeva na koje smo ukazali: Očitovanje MPRRR na prosvjede športskih ribolovaca na moru S obzirom na održavanje prosvjeda športskih ribolovaca, a povodom pojedinih odredbi prijedloga novog Zakona o morskom ribarstvu, želimo vas izvijestiti da je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja čitavo vrijeme bilo otvoreno za dijalog. Na sastanku održanom 16. siječnja 2010. godine, zajedno s predstavnicima Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru, razmatrani su aktualni problemi u kontekstu donošenja novog Zakona o morskom ribarstvu te je postignuta suglasnost oko četiri sporne odredbe, a to su: 1. parangal, koji će kroz posebnu dozvolu biti dostupan kako rekreacijskim tako i športskim ribolovcima 2. maksimalna količina ribe koja se može nalaziti kod športskih i rekreacijskih ribolovaca neće biti limitirana kod višednevnih ulova, osim pojedinih vrsta riba (škarpina, zubatac, kovač isl.) 3. odredbe koje omogućavaju ministru da posebno propisuje područja za športski ribolov brisat će se jer Zakon već sadrži takvu odredbu kojom ministar može za sve vrste ribolova propisivati ribolovna područja 4. pojašnjeno je, da će sukladno odredbama čl. 105. prijedloga Zakona, Hrvatski savez za športski ribolov na moru biti partner pri donošenju podzakonskih akata koji će regulirati ribolov. Ovim putem također želimo izraziti svoje iznenađenje najnovijim prosvjedima koji su uslijedili nakon navedenog sastanka, te se pitamo zašto informacije o usuglašenim stavovima nisu u cijelosti prenešene članovima Saveza. Prijedlogom novog Zakona o morskom ribarstvu, otvara se širi prostor za kvalitenijom budućom suradnjom svih zainteresiranih strana, pa tako i športskih ribolovaca, te se nadamo da će to rezultirati boljim gospodarenjem i zaštitom našeg ribolovnog mora. |
- 20:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Održali su se prosvjedi u Zagrebu i Rijeci
|
Održali su se prosvjedi športskih ribolovaca u Zagrebu i Rijeci. Usprkos lošim vremenskim uvjetima koji ovih dana vladaju u Hrvatskoj, okupio se popriličan broj prosvjednika, u istom trenutku na dvije lokacije u Rijeci na trgu 111-ste brigade, i u Zagrebu na trgu Petra Preradovića (Cvjetni trg). Skup u Rijeci je otvorio predsjednik Županijskog saveza za športski ribolov na moru, županije Primorsko-goranske, a na njemu je govorio i aktualan Europski prvak (ujedno i Hrvatski prvak) u podvodnom ribolovu i ostali organizatori prosvjeda. Svi govornici su suglasni, zakon kakav je bio predložen nije održiv. Ujedno su doneseni primjerci morskih organizama s ribarnice, pa neka se vidi gdje je problem - u izlovu nedorasle ribe, a ne u športskom ribolovu. Pogledajte slike iz Rijeke i obratite pozornost na veličinu Kovača i Sipe koje se mogu legalno kupiti na hrvatskim ribarnicama: Istodobna (o)čajanka u Zagrebu, po sniježnom vremenu, je okupila Zagrebačke ljubitelje mora, i športskog ribolova, te su jasno pokazali kako ljubitelja mora ima i na kontinentu. Skup u Zagrebu je organiziran od Županijskog saveza za športski ribolov na moru, Zagrebačke županije, te kluba Submanija. Predsjednik Saveza, i predsjednik Submanije su održali govore, a podršku im je osobnim dolaskom dao i predjsjednik udruge BIOS. Udruga Bios i udruga Riblje oko, kao i pojedinci- zaljubljenici u športski ribolov na moru su organizirali početne prosvjede i upozorili javnost na nepravedan i nestručan prijedlog zakona. Pogledajte kako je bilo u Zagrebu |
- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #
28.01.2010., četvrtak
Održana je konferencija za tisak
|
Dana 28.01.2010. u 10:00 u Marmontovoj 1 u Splitu je održana konferencija za tisak. Konferenciju su sazvali Organizacijski odbor prosvjeda, udruga Bios i Udruga Riblje oko, a govorili su: Anton Malger - predsjednik udruge BIOS Aljoša Čakić - Član Udruge Riblje oko Marko Bertolino - Član Udruge BIOS Osim navedenoh, tiskovnu konferenciju su podržali i Nikola Kuljiš, član izvršnog odbora HSŠRM-a i predsjednik Županijskog odbora za športski ribolov na moru, te Tonči Žanko Tona, predsjednik udruge Riblje oko, te su time potvrdili slogu Hrvatskog saveza za športski ribolov, građanskih udruga i znanstvenika u vezi novog zakona. Govorilo se o nedorečenostima zakona, i postavila su se pitanja na koje nismo dobili odgovor, niti putem medija, niti direktnim putem, a odgovore smo očekivali od tajnika za ribarstvo gdina. Tonča Božanića. Ovim putem je zatražen i sastanak s resornim Ministrom, a u vezi spornih odredbi. U razgovoru s novinarima smo pojasnili stavove, objasnili problematiku i još jednom izrazili bojazan nedorečenim zakonom, te prevelikim udjelom potrebnih pravilnika i uredbi koje bi trebalo donijeti u svrhu mogućeg provođenja zakona. Novinarima su se podijelila pisma potpore HOO, zaključci s javne tribine održane 16.12.2009. u Splitu u organizaciji HSŠRM-a, te pisma upućena resornom Ministru u kojima se traži sastanak, te je predstavljen i letak koji najkraće objašnjava stanje s novim zakonom, kao i svi ostali materijali koji jasno ukazuju na propuste u zakonu. Ovim putem bi svim prisutnim zahvalili na sudjelovanju, te svim predstavnicima medija koji su prepoznali problem. Iz medija o konferenciji: Slobodna Dalmacija- 22.01.2010. |
- 19:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Zahtjevi prosvjeda u Zagrebu i Rijeci.
|
JAVNI PROSVJEDNI SKUP - PROTIV ČEGA SE BORIMO I ŠTO TRAŽIMO Poštovani, proteklih nekoliko tjedana svjedoci smo niza aktivnosti i prosvjeda protiv nacrta novog Zakona o morskom ribarstvu i statusa športskog ribolova u istom. ZAGREB - 30. siječanj, (subota) točno u podne - trg Petra Preradovića (Cvjetni trg) RIJEKA - 30. siječanj, (subota) na TRGU 111ste BRIGADE (IZMEDJU OPĆINE I ZGRADE EUROHERCA) točno u 11:30h Nažalost, koliko god smo mi očekivali kako će novi zakon biti moderan, pravedan i kako će štititi naše Jadransko more, prevarili smo se! Zakonom se odlučilo privatizirati more te se prema predloženom zakonu građani Republike Hrvatske stavljaju u različit položaj. Sportsko-rekreativnim ribolovcima se pod parolom zaštite mora ukida mogućnost odlaska na more, te su stavljeni u diskriminirajući položaj, a o tim zabranama će odlučivati lokalna samouprava. Očito se more štiti na način da se zaljubljenike potjera s morskih prostranstava, iako je znanstvenim studijama dokazano kako se u sportsko-rekreativni ribolovu ostvari manje od 1% ukupnog godišnjeg ulova. U više navrata se pokušalo na konstruktivan i argumentiran način usuglasiti stavove sa Ministarstvom, te je nedavno bila organizirana i javna tribina u Splitu od strane Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (HSŠRM). Nažalost, samo se jedna osoba iz Ministarstva udostojila doći, te je izostao traženi dijalog. Svi dosadašnji prosvjedi koje su organizirali županijski savezi nisu urodili plodom, osim nekih načelnih obećanja od strane državnog tajnika i to samo u uskom djelu naših zahtjeva kako bi se utišala javnost i na mala vrata uvelo Zakon u Sabor. Osim toga, jedine izmjene između konačne i radnih verzija prijedloga Zakona su isključivo kozmetičke prirode te se niti jedan naš argument, do sada, nije uvažio. Opći je dojam da je Zakon osmišljen kao sredstvo obračunavanja sa sportskim ribolovom na moru, a sve u svrhu podilaženja predrasudama određenih manjinskih interesnih skupina te uklanjanjem svjedoka s morskih prostranstava. Smatramo kako 32000 Sportskih ribolovaca i otprilike toliko Rekreativnih ne smiju bit zanemaren čimbenik, te tražimo i političku zaštitu. Potaknuti ovakvom situacijom organizirali smo mirni prosvjed, kojem će se pridružiti i dio rekreativnih ribolovaca, a nadamo se i zainteresiranih građana. ČEMU SE PROTIVIMO I PROTIV ČEGA SMO SE SPREMNI BORITI NAŠI OPRAVDANI ZAHTIJEVI SU: ODGODITI IZGLASAVANJE I PRIMJENU ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU 1.* NEKA STRUKA DA SVOJ SUD! - Neka znanstvenici i stručnjaci s hrvatskih instituta koji se bave proučavanjem mora kroje pravila i zakone, a ne osobe bez kompetencija. Struka se gradi strukom! Imamo more, a ne znamo njime gospodariti i u vezi njega odlučivati. 2.* ODAKLE KOME PRAVO SVOJATATI MORE? -Zakon se obrušava na sportske i rekreativne ribolovce koji sudjeluju u ukupnom ulovu ispod 1%. Svi koji ulove kilogram ribe su kriminalci, dok je dozvoljeno i strancima loviti na tone. Pa gdje toga ima? Novim zakonom su predviđena ograničenja samo za ne-gospodarski ribolov. Ako nam je želja štiti riblji fond, štitimo ga zonama zabrane lova, ali za sve alate i sve vrste ribolova, jedino tako možemo zaštititi riblji fond, a ne tjerajući sportske i rekreativne ribolovce s mora. 3.* ALARMIRANJE JAVNOSTI! - Svi oni koji nisu upoznati, neka nazoče Skupu, tako će se informirati i podržati ovu inicijativu. Ostalo je malo vremena, jer Zakon je pred izglasavanjem. 4.* OBJEDINJAVANJE ŠPORTSKOG I REKREATIVNOG RIBOLOVA! - Samo u Republici Hrvatskoj se ne-gospodarski ribolov dodatno dijeli. U čemu je razlika između sporta i rekreacije? 5.* EDUKACIJA GRAĐANSTVA! - Sportsko-rekreativni ribolov nije gospodarska djelatnost, već način života, uživanje u moru, čuvanje mora i druženje s prijateljima. Tko nam smije oduzeti našu ljubav i onemogućiti našoj djeci da je dožive? 6.* IZMJENA NACRTA ZAKONA! - Ovaj Zakon nije usklađen niti sa Uredbom vijeća EZ za Mediteran i stoga tražimo da zakonodavac donese pravedan zakon, na osnovu znanstvenih studija i na osnovu stvarnog stanja u Jadranskom moru te uvažavajući građanstvo koje želi sačuvati naše more i nadalje jačati ljubav prema moru, pogotovo kod mladih. |
- 12:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #
NAJAVE DALJNIH PROSVJEDA i DALJNIH AKCIJA
|
MOLIMO SVE KOJI SU SLOBODNI I VOLJNI NEKA NAM SE PRIDRUŽE I NEKA SKUPA IZRAZIMO NEZADOVOLJSTVO POVODOM NOVOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU! RIJEKA - 30. siječanj, (subota) na TRGU 111ste BRIGADE (IZMEDJU OPĆINE I ZGRADE EUROHERCA) točno u 11:30h ZAGREB - 30. siječanj, (subota) točno u podne - trg Petra Preradovića (Cvjetni trg), 28.01. u 10:00 u prostorijama udruge BIOS u Splitu (Marmontova 1, 1kat) će se održati press konferencija povodom novog zakona, govornici su predsjednik udruge Bios - Anton Malger, te Aljoša Čakić iz organizacijskog odbora prosvjeda u Splitu i član udruge Riblje oko. Svi materijali će biti sutra kroz jutro objavljeni na blogu. |
- 00:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #
27.01.2010., srijeda
Ribolov parangalom nije sport (OTVORENO MORE, 22.01.2010.)
|
Razgovor s državnim tajnikom za ribarstvo u Otvorenom moru Konačni prijedlog Zakona o morskom ribarstvu uzbudio je duhove mnogih zainteresiranih sportskih ribolovaca, ali i pojedinih znanstvenika koji nisu zadovoljni onim što je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja predložilo Hrvatskom saboru. Širom Hrvatske organizirani su prosvjedni i stručni skupovi kako bi se pokušalo utjecati na zakonodavce, a najčešće spominjana osoba je državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić. Mnogi smatraju kako je gospodarski ribolov privilegiran i da su predložene restrikcije okrenute prema sportskim i rekreativnim ribolovcima, kao da su oni nekontroliranim izlovom osiromašili riblji fond. Kako bi iz prve ruke dobili odgovore na pitanja koja muče čitatelje Otvorenog mora i cjelokupnu morsku javnost, otišli smo do Ministarstva i razgovarali s državnim tajnikom. Nema privilegija U javnosti se stvorila slika da želite sačuvati ribu za ljude koji od toga ostvaruju profit, profesionalne ribare. Smatrate li da sportski ribolov ugrožava riblji fond? - Ne mislim da sportski ribolov utječe na morske resurse. Žao mi je što se Ministarstvo proziva kao institucija koja nema razumijevanja za sportski ribolov. Volio bih da su klubovi još aktivniji, da budu partneri Ministarstvu i da zajedno donosimo kvalitetne zakone. Nitko nije privilegiran jer su naši zakoni za gospodarski ribolov među najstrožima na svijetu, imamo teritorijalne i vremenske zabrane, očevidnike, prodajne listove... Ne bih previše važnosti pridavao pojedincima koji su na crnom tržištu. Zašto je prijedlog zakona izazvao ovakve burne reakcije? - Od početka smo znali da je riječ o vrlo osjetljivom području i zbog toga smo u radnu skupinu uključili sve zainteresirane strane: predstavnike Ceha ribara Obrtničke komore, HGK, Saveza športskih ribolovaca, Instituta za oceanografiju, Centra za studije mora... Radne skupine su četiri mjeseca radile na prijedlogu i on je potpuno usklađen sa zakonima Europske unije. Uvijek će biti nezadovoljnih, a u ovom slučaju je riječ o sportskim ribolovcima koji se bore za neke stvari koje nemaju veze sa sportom. Sporni parangal Mislite na zabranu korištenja parangala? - Po našoj evidenciji sportske dozvole ima oko 40 tisuća ribolovaca, a približno tri posto ih sudjeluje na natjecanjima. Parangal sa stotinu udica se ne može smatrati sportskim alatom i nije mi poznato da se kod nas ikada održalo neko natjecanje u lovu parangalom. Mi svakako uvažavamo mišljenje sportskih ribolovaca i sa njima ćemo o svemu još razgovarati prije konačnog donošenja zakona. Zašto ste onda u zakonu dopustili korištenje parangala rekreativcima? - To ćemo nakon donošenja zakona definirati posebnim pravilnikom. Svi vlasnici sportskih i rekreativnih dozvola će moći kupiti posebnu dozvolu za parangal. Cijenu još nismo definirali. Sportski ribolovci vam zamjeraju što će ministar i lokalna vlast odlučivati o lokacijama za sportska natjecanja i ograničenjima vrste ulova. Nije li to zadiranje u autonomiju sportskih natjecanja i ne otvara li to mogućnost za brojne probleme s lokalnim političarima? Suzbijanje zloupotreba - Lokalne vlasti mogu dati samo prijedlog i mišljenje, a odluku donosi isključivo Ministarstvo tako da organizatori natjecanja ne bi trebali imati nikakvih problema. Namjera nam je bila potaknuti lokalne političare da se aktivnije uključe, kako u ribolovne aktivnosti tako i u proces očuvanja i obnove ribljeg fonda. Želimo da se i na lokalnoj razini više razmišlja o tim problemima, da i lokalne sredine imaju svoje stručnjake, kao u čitavom svijetu. Zašto ste sportašima zabranili posjedovanje više od 5 kilograma ribe na brodu? - Novim zakonom želimo suziti prostor za zloupotrebu dozvole za sportski ribolov, a ne postoji drugi način nego ograničiti ulov na 5 kilograma + trofej. U svijetu je sve prisutniji trend puštanja ulovljene ribe i ne vidim razlog zašto i mi ne bismo razmišljali u tom smjeru. Sa podsmijehom su komentirane odredbe zakona o ribolovnim alatima koji se uopće ne koriste u Jadranu. Zašto je to navedeno? - Te alate i tehnike smo morali prepisati iz europskih zakona. Da to nismo učinili zakon bi nam i Bruxellesa vratili na doradu. Frustrirajući ZERP Kao predsjednik Ceha ribara ste osuđivali Vladu zbog neprimjene ZERP-a. Kako kao državni tajnik sada gledate na to? - Iz perspektive ribara je to bilo frustrirajuće. Ni ja ni moja stranka nikada se nismo pomirili s tom činjenicom, ali to je politička realnost. Bio je to preduvjet za naš ulazak u EU oko čega su se složile sve političke struje u zemlji. Nije utjeha, ali da smo se i izborili za ZERP on bi važio samo do ulaska Hrvatske u EU. Ali bi imali bolju pregovaračku poziciju i možda zaštitili širi obalni pojas poput Malte. - Malta je jedina europska država sa gospodarskim pojasom od 25 milja i njima je to uspjelo jer je njihov ZERP u primjeni od 1974. godine. Hoće li nakon ulaska Hrvatske u EU talijanski i slovenski ribari moći loviti unutar naših 12 milja? - Po sadašnjim zakonima neće. Nitko ne može reći hoće li se to u budućnosti promijeniti kad postanemo dio Europske unije. Burze ribe Zašto naši ribari bojkotiraju burzu ribe? - Hrvatska je premalo tržište i zbog toga se od 50 tisuća tona ribe izvozi čak 60 posto. Zaslugom nove direktorice, veletržnica u Rijeci polako raste, uskoro počinje gradnja veletržnice u Tribunju, ali jednako važno je i osnivanje ribarskih zadruga jer su one preduvjet za dobro funkcioniranje cijeloga sustava. Trenutno se ribari radije odlučuju za prodaju nakupcima jer su sigurni u otkup i isplatu, premda po nižoj cijeni. Na burzi se može dogoditi da nema interesa i riba propada. Ulaskom u EU će ribari profitirati jer će moći postići više cijene ribe. I slatkovodni ribari su nezadovoljni svojim zakonom. Hoće li i na tom polju biti promjena? - Taj zakon ima nelogičnosti oko definiranja granice plavnih i poplavljenih područja zbog čega su neki ribari imali problema sa inspektorima. To ćemo hitno izmijeniti, a do kraja godine ćemo donijeti i potpuno novi zakon. Ovo su razmišljanja državnog tajnika za ribarstvo. Posebno su domljive rečenice: - Ne mislim da sportski ribolov utječe na morske resurse. Žao mi je što se Ministarstvo proziva kao institucija koja nema razumijevanja za sportski ribolov. Volio bih da su klubovi još aktivniji, da budu partneri Ministarstvu i da zajedno donosimo kvalitetne zakone. Nitko nije privilegiran jer su naši zakoni za gospodarski ribolov među najstrožima na svijetu, imamo teritorijalne i vremenske zabrane, očevidnike, prodajne listove... Ne bih previše važnosti pridavao pojedincima koji su na crnom tržištu. A s kojim se razlogom uvodi mogućnost zabrane SAMO I JEDINO ŠPOSTSKOG RIBOLOVA NA ODREĐENOM PODRUČJU, A PREMA ODLUCI MINISTRA? Suzbijanje zloupotreba - Lokalne vlasti mogu dati samo prijedlog i mišljenje, a odluku donosi isključivo Ministarstvo tako da organizatori natjecanja ne bi trebali imati nikakvih problema. Namjera nam je bila potaknuti lokalne političare da se aktivnije uključe, kako u ribolovne aktivnosti tako i u proces očuvanja i obnove ribljeg fonda. Želimo da se i na lokalnoj razini više razmišlja o tim problemima, da i lokalne sredine imaju svoje stručnjake, kao u čitavom svijetu. U lokanoj samupravi nema stručnjaka za pitanje zaštite mora i ribarstva, ili ih ima premalo. Postavlja se i pitanje zbog čega lokalna samouprava može damo tražiti zabranu špotskog ribolova na svom području, kad taj ribolov ni po riječima državnog tajnika nema utjecaj? Umjesto da se naprave oaze na određenom području, koje će lokalnoj samoupravi donijeti povećani turizam od športskih ribolovaca, dopušta se možebitna zlouporaba i politiziranje nekakvih lokalnih moćnika. - Po našoj evidenciji sportske dozvole ima oko 40 tisuća ribolovaca, a približno tri posto ih sudjeluje na natjecanjima. Parangal sa stotinu udica se ne može smatrati sportskim alatom i nije mi poznato da se kod nas ikada održalo neko natjecanje u lovu parangalom. Mi svakako uvažavamo mišljenje sportskih ribolovaca i sa njima ćemo o svemu još razgovarati prije konačnog donošenja zakona. Zašto ste onda u zakonu dopustili korištenje parangala rekreativcima? - To ćemo nakon donošenja zakona definirati posebnim pravilnikom. Svi vlasnici sportskih i rekreativnih dozvola će moći kupiti posebnu dozvolu za parangal. Cijenu još nismo definirali. Kakav je to zakon kad se većina zakona regulira posebnim pravilnicima, možda bi nestručnost najbolje opisala situaciju. Zašto ste sportašima zabranili posjedovanje više od 5 kilograma ribe na brodu? - Novim zakonom želimo suziti prostor za zloupotrebu dozvole za sportski ribolov, a ne postoji drugi način nego ograničiti ulov na 5 kilograma + trofej. U svijetu je sve prisutniji trend puštanja ulovljene ribe i ne vidim razlog zašto i mi ne bismo razmišljali u tom smjeru. Ovime se ne postiže ništa, osim da se favoriziraju stanovnici, vikendaši i oni koji u ribolov ne idu brodom. A ove koji idu brodom sam može natjerati na nedopuštene radnje i frustraciju. Zamislite, čitav život čekate par dobrih dana u ribolovu, otisnuli ste se na pučinu, sve svakodnevne brige su ostale iza vas i ostaje samo more i vi. I ako prvi dan uhvatite dozvoljenih 5kg ribe, a htjeli ste ostati čitav vikend, možete odmah dignuti sidro i krenuti nazad, ali oni koji imaju kuću u blizini mogu odnijet ulov kući. |
- 23:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Što se događa, i što slijedi
|
Razgovor predsjenika HSŠRM-a i državnog tajnika za ribarstvo Dana 19.01. je održan sastanak između predjsednika Hrvatskog Saveza za Športski Ribolov na Moru (HSŠRM) Đure Marinovića i državnog tajnika za ribarstvo Tonča Božanića, te su porazgovarali o zakonu. Državni tajnk za ribarstvo je odlučio parangal izdvojiti u posebnu dozvolu, ali koliko smo upućeni nije bilo pomaka po pitanju članka uz pomoć kojeg se može samo športsko-rekreativnim ribolvcima zabraniti pojedine lokacije, što i dalje smatramo nedopustivim. |
- 23:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #
25.01.2010., ponedjeljak
Odjeci Prosvjeda u Dubrovniku i Šibeniku!
|
Kako smo vas izvjestili, 16.01.2010. je održan prosvjed u Dubrovniku i pararelno u Šibeniku. U Dubrovniku seu se prosvjednici okupili na istezalištu športske lučice Batala, te pokazali svoje nezadovoljstvo prijedlogom novog Zakona o morskom ribarstvu I dubrovčani su se sjetili državnog tajnika za ribarstvo, te je su se čuli komentari "On je, primjerice, mrzitelj podvodne puške iako je to najselektivniji ribolovni alat, ali općenito ne voli sportski ribolov. On je ideolog diskriminirajućih odredbi. Dolazi iz redova profesionalnih ribara i logično je da štiti njihove interese, ali ne može to raditi na uštrb više od 33 tisuće sportskih ribolovaca i još toliko rekreativaca koje se ovakvim zakonom želi maknuti s mora da ne budu svjedoci krivolova profesionalnih ribara, posebno koćara" Prosvjedovali su i stari i mladi, nebitno kojim alatom love. Šibenik je odlučio organizirati natjecanje u udičarenju, te pokazati i edukativni aspekt športskog ribolova, te su istakli kako druženje u klubovima, druženje na moru mlade vodi na pravi put, te ih drži od podalje od poroka. |
- 22:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #
14.01.2010., četvrtak
Prosvjed i u Šibeniku !!!
|
Ove subote 16.01. točno u podne prosvjed će se održati i na šibenskoj rivi, a kao odgovor na prijedlog zakona o morsko ribarstvu Kao uvod u prosvjed od 10.sati na rivi će se održati natjecanje u udičarenju za djecu, kako bi se pokazalo odgovornima koga sa Rive tjeraju u kafiće po alkohol i drogu. Organizator prosvjeda je svekoliko članstvo za športski ribolov Šibenika. Na prosvjedu će se pročitati pismo koje će biti poslano odgovornima u ministarstvo. Dolazak su najavili članovi svih klubova sa područja županije, a pozivi se šalju putem radija i plakata. Uvjereni smo u uspjeh, a onda svi zajedno na MARKOV TRG pokazati da mi nismo jata glupih salpica da nas svatko voda kao slijepce . SVI NA PROSVJED!!!!! |
- 18:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Popričali smo s predsjednikom županijskog Saveza za športski ribolov na moru - Dubrovačko-Neretvanske Županije Cvjektom Kuštom o novom zakonu
|
OVAJ PRIJEDLOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU IZRADILA JE RADNA SKUPINA OD 32 ČLANA, A MEĐU NJIMA NIJE BIO NITI JEDAN ZNANSTVENIK IZ PODRUČJA RIBARSTVA. TO SE U OVOME PRIJEDLOGU ZAKONA I VIDI, JER ON JE LOŠ I U OSTALIM SVOJIM DIJELOVIMA, A NE SAMO U POGLAVLJU SPORTSKOG RIBOLOVA. NA ČELU RADNE SKUPINE BIO JE DRŽAVNI TAJNIK TONĆI BOŽANIĆ. ON JE BIO IDEOLOG DISKRIMINIRAJUĆIH ODREDBI PREMA ŠPORTSKOM RIBOLOVU, KOJE SU IZRAVNO U SUPROTNOSTI SA ČLANKOM 3. PRIJEDLOGA ZAKONA. Članak 3. (3) Načela na kojima se temelji politika održivog upravljanja ribolovnim bogatstvima su: - donošenje odluka na temelju pouzdanih znanstvenih i stručnih pokazatelja; - široka uključenost svih zainteresiranih subjekata; - primjena načela opreza u slučajevima kada ne postoje dostatne znanstveno-stručne podloge; - primjena ekološki utemeljenog pristupa te - usklađenost s ostalim nacionalnim politikama KOMENTAR Članka 3: Prvo načelo ovoga članka i osnovno načelo čitavoga Zakona je donošenje odluka na temelju pouzdanih znanstvenih i stručnih pokazatelja. Međutim ovo načelo u prijedlogu Zakona nije poštovano. Navest ćemo jedan primjer: Sveučilište u Splitu je pod vodstvom prof. dr. sc. Alena Solda provelo višegodišnja istraživanja o sportskom ribolovu i njegovom utjecaju na morske organizme. Na javnoj tribini održanoj u Splitu 16. prosinca 2010. predstavnik Ministarstva Jenko Francechi javno je rekao da ovo znanstveno istraživanje nije mjerodavan pokazatelj za izradu Zakona. Mi se pitamo: Ako istraživanje znanstvenika iz područja ribarstva nije mjerodavno, što onda jest mjerodavno? Jesu li onda mjerodavne paušalne procjene državnoga tajnika Tonćija Božanića? Članak 49. (1) Pojedine vrste riba i drugih morskih organizama koje su ulovljene u športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ribe i drugi morski organizmi ulovljeni za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu moraju biti označeni odmah po isteku roka za žalbu nakon obavljenog vaganja. (3) Vrste riba i drugih morskih organizama koje je potrebno označiti i način označavanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. (4) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dozvoljeno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama, a dozvoljena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dozvoljenih pet kilograma. (5) Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ulova ostvarenog u športskom odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane stavkom 4. ovoga članka. (6) Ministar može ograničiti sastav dnevnog ulova iz stavka 4. ovoga članka po vrstama i količinama riba i drugih morskih organizama. (7) Ministar može propisati područja na kojima vrijede dozvole za športski ribolov i rekreacijski ribolov na moru. KOMENTAR Članka 49: Točka (1) ,(2) i (3) Ne slažemo se sa označavanjem ribe ulovljene u sportskom ribolovu. Ova odredba ne postoji u zakonima mediteranskih zemalja članica EU sa čijim zakonima mi usklađujemo naš. Ako se zakonodavac boji stavljanja u promet ribe ulovljene u negospodarskom ribolovu, tada bi se trebala označavati riba ulovljena i u rekreacijskom i u malom ribolovu, a što u novom Zakonu nije propisano – pa se i ovdje vidi nepošten odnos zakonodavca prema sportskom ribolovu. Ako se želi spriječiti da se riba ulovljena u negospodarskom ribolovu prodava restoranima, tada upravo u restoranima treba kontrolirati porijeklo ribe, odnosno je li svaka riba pokrivena računom. Točka (5) Ova točka je u suprotnosti sa točkom (4). Ako je sportski ribolovac na moru više dana, logično je da u plovilu može imati ribu ulovljenu i predhodnih dana. Ljudima koji se razumiju u ribu, a to su svakako i pomorski policajci i ribarski inspektori, nije teško raspoznati koja je riba ulovljena danas. Točka (6) Apsurdna (da ne kažemo nešto gore) točka, po kojoj Ministar može odrediti da sportski ribolovac smije uloviti primjerice 2 kg cipola , 2 kg ukjata i jednu ovratu. S druge strane, profesionalni ribar je 22.11.2009 legalno ulovio tri tone ovrata (komarača) u mrijestu. Točka (7) Ovo je vjerojatno nespretno napisana odredba. Prema njoj, ako Ministar ne propiše ni jedno područje u kojemu je sportski ribolov dozvoljen, sportski ribolov uopće ne postoji. Zapravo se htjelo reći da Ministar može zabraniti pojedina područja za sportski ribolov, što opet nema nikakvo pametno opravdanje u smislu zaštite mora. U mediteranskim zemljama, upravo suprotno intenciji našega zakonodavca, postoje područja gdje je zabranjen gospodarski ribolov, a sportski je dozvoljen. To je logično, zato što sportski ribolov morskim organizmima čini neusporedivo manju štetu od gospodarskog. Sportski ribolov moja biti dozvoljen u cjelokupnome ribolovnome moru, a ako se neki dio mora želi zaštiti, U NJEMU SE MORA POTPUNO ZABRANITI SVAKI RIBOLOV. Članak 51. (2) U obavljanju športskog ribolova na moru zabranjeno je koristiti parangale. KOMENTAR Članka 51: Prema Zakonu o športu, rekreacija je dio športa, dakle ne može imati veći opseg od športa. U članku 70. Pravilnika HSŠRM o natjecanjima u udičarenju regulirana je upotreba parangala u športskom ribolovu. Ovaj Pravilnik je usklađen sa pravilnicima IGF i FIPS. Nije u ovlasti zakonodavca zadirati u sustav natjecanja jednog nacionalnog sportskog saveza. Članak 67. (1) Ministar može propisati da osobe koje obavljaju športski ribolov i rekreacijski ribolov vode evidenciju ulova po vrstama i količini i području ulova ribe i drugih morskih organizama. (2) Oblik, sadržaj i način vođenja evidencije, te način dostave podataka propisuje ministar. KOMENTAR Članka 67: U Hrvatskoj ima preko 33 000 sportskih ribolovaca, od kojih većina lovi praktički zanemarive količine ribe, na primjer 30 dana u godini po 40 dag šparama, bukava ili druge sitne ribe.Evidencija ovog ulova je besmislena. Nadalje zamislimo situaciju da u Ministarstvo na kraj godine dođe 33 000 besmislenih izvješća. Interesira nas bi li to netko uopće obradio, ili bi to izravno proslijedio u smeće. Članak 82. (1) Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u ribarstvu, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja u području ribarstva kao i udruženja u ribarstvu priznata sukladno posebnom propisu. KOMENTAR Članka 82: Nevjerojatno je da se među tijela institucionalne podrške ne ubraja HSŠRM, koji je u Hrvatskoj najveća ribolovna organizacija sa preko 33 000 članova. Tražimo da se ovaj propust ispravi. Članak 83. (4) Jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, dostavljati će Ministarstvu prijedloge regulacije ribolova na području svoje samouprave. Prijedlozi regulacije ribolova odnose se na oblike ribolova koje će propisati ministar. KOMENTAR Članka 83 Prije tridesetak godina lokalna samouprava je imala ovlast regulirati ribolov u svom području. Ovo je rezultiralo da je skoro svako selo na moru imalo svoju regulaciju ribolova, ovisno od toga što je odgovaralo tadašnjem lokalnom moćniku. Iskustvo nas uči da lokalne samouprave svojom regulacijom ribolova ne žele zaštititi more, nego rastjerati sve ostale sa svoga područja, kako bi oni mogli činiti što im padne na pamet. Najsvježiji primjer ovog navoda je Pravilnik Parka prirode Lastovo. Ovaj Pravilnik je jedan golemi akvatorij učinio općinskim morem u kojemu domaći mogu sve, a ostali praktički ništa. Lastovski Pravilnik u nekim svojim odredbama protivan je Ustavu Republike Hrvatske, pa će se uskoro morati mijenjati. Hrvatsko ribolovno more je jedinstveno! U svakom dijelu hrvatskog ribolovnog mora moraju za svakoga vrijediti ista pravila, propisana na temelju znanstvenih pokazatelja! ZAKLJUČAK: Odredbe u ovom prijedlogu Zakona koje se odnose na sportski ribolov navode nas na slijedeće razmišljanje, koje je zapravo teška optužba na adresu državnoga tajnika Tonćija Božanića. Tonći Božanić dolazi iz redova profesionalnih ribara i nastoji štititi njihove interese. Sportskih ribolovaca ima preko 30 000, dakle to je 30 000 svjedoka o onome što se na moru događa, a to smeta najviše profesionalnim ribarima koćarima, koji su skloni potegnuti koću i u područjima gdje je to zabranjeno. Ovakvim Zakonom bi se veliki broj sportskih ribolovaca „maknuo“ s mora, dakle bilo bi manje svjedoka krivolova. Očekujemo i želimo da našu optužbu opovrgne Zakon o morskom ribarstvu kad stupi na snagu u novoj, poštenijoj i znanstveno utemeljenoj formi. Tada ćemo se javno ispričati državnome tajniku Tonćiju Božaniću. OBZIROM DA JE SADAŠNJI PRIJEDLOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU LOŠ, MIŠLJENJA SMO DA GA TREBA ODBACITI. PREDLAŽEMO OSNIVANJE NOVE RADNE SKUPINE ZA IZRADU NOVOG PRIJEDLOGA ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU, U RAD KOJE ĆE BITI UKLJUČENI ZNANSTVENICI IZ PODRUČJA RIBARSTVA I UISTINU SVI ZAINTERESIRANI SUBJEKTI. |
- 10:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #
13.01.2010., srijeda
Iz medija: Hvarski ribiči: Vratite nam parangale!
|
Slobodna Dalmacija -Hvarski ribiči: Vratite nam parangale! Najnovijim prijedlogom Zakona o morskom ribarstvu sportski ribolov na moru jednostavno je stavljen u drugi plan, iako su na brojnim natjecanjima ostvareni izvrsni rezultati, ne samo u udičarenju, nego i u podvodnom ribolovu puškom. Istodobno su favorizirani profesionalni ribari čiji su alati zapravo pogubni, ali isto tako i rekreacijski ribari, kategorija koju svijet zapravo i ne poznaje. Neodrživo je da se sportskim ribičima zabranjuje selektivni lov parangalima, iako je u sustavu natjecanja i usklađen s pravilima IGF-a i FIPS-a, a rekreativcima dopušta, te pozivamo da nam se vrati parangale, i to sa 150 udica, koliko je bilo dopušteno i prije nekoliko godina. Nemoguće je da sportskim ribičima ostane samo kančenica kao vrsta ribolovnog alata, a i ograničavanje ulova na 5 kg ribe, neovisno o broju dana provedenih na moru također je besmislica - kazao je Goran Srhoj, tajnik ŠRK-a “Pic” u Jelsi, reagirajući na prijedlog u ime 500-tinjak sportskih ribiča s otoka Hvara. Prijedlog bez konzultacija Prijedlog zakona je, kako dodaje, radna grupa napravila bez prethodnih konzultacija u bazi pa su zato i donesene odredbe o obilježavanju riba neposredno nakon ulova, da će ministar propisivati područja na kojima vrijede dozvole za sportski ribolov i vođenje evidencija o ulovu, a u cjelini su nejasne i odredbe o inspekcijskome nadzoru u smislu službenika koji to mogu obavljati i njihovim ovlastima. Sve je to, prema riječima tajnika ŠRK-a “Pic”, u suprotnosti sa zakonodavstvom mediteranskih zemalja i zahtijeva doradu. - Žalosno je da se među subjektima institucionalne podrške i ne spominje HSŠRM, iako je to institucija s više od 30.000 članova. Mi najbolje poznajemo problematiku i imamo što reći ne samo u pogledu moratorija na izlovljavanje u pojedinim zonama, nego i poribljavanja. Također bi trebalo poticati udruge koje dobro rade, a takvih ima, jer eto i ‘Pic’ je višestruko provodio akciju ‘Ako od mora uzmeš, moraš mu i dati’. Na posljetku i HOO je dao potporu prijedlozima HSŠRM-a vezano uz nacrt prijedloga zakona o morskom ribarstvu i uvjereni smo da će državni tajnik za ribolov Tonči Božanić zaista dati osobni doprinos da se isprave sve nepravde u radnoj verziji konačnog teksta zakona - zaključio je Srhoj. Objavljeno u Slobodnoj Dalmaciji, 12.01.2010. ********************** Športski ribolovci se bune, a dijalog s Božanićem još nije usposavljen. Sad me zanima, treba li naš sljedeći korak biti traženje odgovornosti Tajnika za ribarstvo koji je ovaj zakon napravio protu-ljudskim, ili ne? |
- 22:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #
12.01.2010., utorak
16.01. 2010. - DUBROVNIK ! ! !
|
Dana 16.01.2010. s početkom 11h će se u parku pored istezališta "Batala" u Gruškoj luci Dubrovnik, održati prosvjedni skup nezadovoljnih športskih i rekreativnih ribolovaca, a radi iskazivanja nezaodovljstva predloženim zakonom o morskom ribastvu.  |
- 22:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #
IZ MEDIJA "Baci tunju i naoštri olovku" - Slobodna Dalmacija 10.01.2010.
|
Iz intervjua s prof.dr.sc Alen Soldo, dipl. ing .ribarstva objavljen u Slobodnoj Dalmaciji Nakon javne tribine koju je Hrvatski savez za športski ribolov na moru organizirao u Splitu sredinom prosinca prošle godine, već u prvim danima nove 2010. sportsko-rekreativni ribari na Matejuški održali su prosvjedni skup povodom novog Zakona o morskom ribarstvu simboličnog naziva (O)čajanka. Zbog niza nelogičnosti u prijedlogu Zakona, stotinjak udičara, podvodnih ribolovaca i ljubitelja mora tražilo je odgodu primjene Zakona, ukidanje i izmjenu pojedinih članaka jer, kako smatraju, uskraćeno im je njihovo ustavno pravo na more. O čemu je zapravo riječ i jesu li zahtjevi sportskih ribara utemeljeni, upitali smo prof. dr. ribarstva Alena Soldu sa Sveučilišta u Splitu. U članku 3. Novog prijedloga Zakona o morskom ribarstvu stoji kako su načela na kojima se temelji politika održivog upravljanja ribolovnim bogatstvima donošenje odluka temeljenih na “pouzdanim znanstvenim pokazateljima te širokoj uključenosti svih zainteresiranih subjekata“ (u ovom slučaju više od 32 tisuće registriranih sportskih ribolovaca), a sve radi zaštite ribljeg fonda. Možete li Vi kao znanstvenik potvrditi da su se poštovala ova načela? - Vrlo je jasno da je ovakva tvrdnja potpuno netočna. Naime, citat iz Prijedloga novog zakona zapravo je prepisivanje načela Zajedničke ribarske politike EU-a s kojim se slažem. Nažalost, u praksi u hrvatskim uvjetima to je samo deklarativno, jer se znanstveni pokazatelji uglavnom ignoriraju, štoviše, neki činovnici u ribarskoj administraciji javno govore kako su neke znanstvene višegodišnje studije, primjerice one o sportskom ribolovu, nevažne i netočne. Nadalje, o uključenosti svih zainteresiranih subjekata smiješno je i govoriti kad vidite da je u izradi ovog zakona potpuno zanemareno mišljenje HSŠRM-a koji broji više od 30 tisuća sportskih ribolovaca i čiji se članovi u posljednje vrijeme sa pravom bune. Ovdje bih rekao da bi bilo bolje da i drugi subjekti, primjerice gospodarski ribari koji sada šute, dobro pročitaju što im piše u novom prijedlogu zakona o morskom ribarstvu, jer se bojim da će, kad shvate što će se u bližoj budućnosti dogoditi, a što će takav zakon omogućiti, već biti kasno. Više pročitajte na : Slobodna Dalmacija - prilog Nedjeljna Dalmacija |
- 17:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
10.01.2010., nedjelja
Prilog na TV Dalmaciji
|
|
- 14:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Dubrovnik! Rijeka!
|
Prema informacijama koje smo dobili, pripremaju se prosvjedni skupovi i u Dubrovniku i u Rijeci, a kao revolt predloženim zakonom. Čim bude dodatnih informacija, obavjestit ćemo vas. |
- 13:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #
06.01.2010., srijeda
Izjava za javnost
|
Postojeće stanje Izašli smo ovdje na ulicu jer ne možemo više trpiti kontinuirano nestručno i samovoljno upravljanje našim najvažnijim prirodnim resursom - Jadranskim morem. Već neko vrijeme svjedoci smo tihe feudalizacije našeg mora, gdje se pod krinkom raznih vrsta rezervata određenim uskim interesnim skupinama daju ekskluzivna prava ribolova na dijelovima akvatorija, prava koja nisu dobili Ustavom Republike Hrvatske, već svojim prebivalištem i političkim vezama. Istovremeno se u takvim privatnim rezervatima uvode oštra ograničenja za sportski ribolov, ograničenja nepoznata u zakonodavstvu mediteranskih zemalja članica Evropske Unije. Najnoviji primjer takvog feudalnog gospodarenja morem je Park prirode Lastovsko Otočje koji je proteže u rekordnoj dužini od otoka Glavata na istoku do otoka Sušca na zapadu. Nadali smo se da će novi Zakon o morskom ribarstvu, koji je u izradi, biti nekakva prekretnica na način da će istinski uvažiti znanstvene studije i argumentirana stajališta svih zainteresiranih subjekata, ali prevarili smo se. Svi dosadašnji prijedlozi ovog novog zakona o ribarstvu samo deklarativno spominju ova načela dok u praksi pokušavaju uvesti skandalozne zakone koji služe samo tome da se zadovolje potpuno krive i neutemeljene percepcije određenih interesnih skupina. U prijedlogu zakona postoji jasno prepoznatljiva tendencija da se na svaki mogući način ograniči ili čak zabrani sportsko-rekreacijski ribolov. To je napravljeno na jedan perfidan način tako da se ministru daju preopćenite ovlasti u zakonu, pa se onda naknadno podzakonskim aktima može napraviti bilo što. Takav zakonski okvir zamislite daje mogućnost da se na bilo kojem dijelu našeg akvatorija zabrani sportsko-rekreacijski ribolov, a istovremeno dozvoli gospodarski i mali ribolov. Tako je na primjer moguća situacija da policija kažnjava sportskog ribolovca jer je dan prije izašla uredba u narodnim novinama kojom se zabranjuje sportsko-rekreacijski ribolov na tom području, dok stotinu metara dalje plivarica povlači tone komarči u mrijestu. Ovakav prijedlog zakona je sklopljen od strane radne skupine koja je čitavo vrijeme radila pod patronatom gospodina Tončija Božanića, bivšeg profesionalnog ribara, pa predsjednika ceha za ribarstvo, a danas državnog tajnika za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Na nedavno održanoj tribini organiziranoj od strane HSŠRM-a, na sve argumentirane i konstruktivne kritike od strane zainteresiranog subjekata i struke (Hrvatski savez za športski ribolov na moru i dr. Alen Soldo sa Odjela za studij mora u Splitu) nije odgovoreno argumentiranim i konstruktivnim objašnjenjima već samo neznanjem, mumljanjem u bradu i bahatim podsmijehom. Zahtjevi Glavni zahtjev prosvjeda je da se ovakav nestručan i nepravedan prijedlog zakona o morskom ribarstvu ne šalje u saborsku proceduru. Tražimo od gospodina Tončija Božanića i resornog ministarstva da iz prijedloga Zakona o morskom ribarstvu izbaci sve neosnovane i znanstveno neutemeljene stavke kojima se negativno diskriminira sportsko-rekreacijski ribolov na Jadranu i time ugrožavaju temeljna prava malog čovjeka koji voli more. Također tražimo promjenu sastava radne skupine na način da u njoj odsada budu odgovorne, stručne i nepristrane osobe. Odbaciti Članak 49.st.1 “Pojedine vrste riba i drugih morskih organizama koje su ulovljene u športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova” Ovim člankom se pokušavaju riješiti određene posljedice, a ne uzroci. Nešto slično nismo pronašli u zakonodavstvu mediteranskih zemalja članica EU. Odbaciti Članak 49.st.5 “Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ulova ostvarenog u športskom odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane stavkom 4. ovoga članka.” To je u direktnoj suprotnosti s člankom 49.st.4, koji dozvoljava do 5 kg ulova po danu. Odbaciti Članak 49.st.6 “Ministar može ograničiti sastav dnevnog ulova iz stavka 4. ovoga članka po vrstama i količinama riba i drugih morskih organizama.” Ovo je već uređeno važećim lovostajima i nema potrebe da se ovdje posebno navodi uvođenje nekakvog ograničenja koje bi vrijedilo samo za sportsko-rekreacijski ribolov. Odbaciti Članak 49.st.7 “Ministar može propisati područja na kojima vrijede dozvole za športski ribolov i rekreacijski ribolov na moru.” Ovo je već omogućeno u čl. 14.2.1, ali generalno za sve ribolovne alate i načine ribolova. Nema znanstvene niti pravne osnove za posebno ograničavanje sportsko-rekreacijskog ribolova. Odbaciti Članak 51.st.2 “U obavljanju športskog ribolova na moru zabranjeno je koristiti parangale.” To je miješanje u odredbe statuta HSŠRM-a te u športske aktivnosti saveza. Također se protivi odredbama Zakona o športu gdje je navedeno da u okviru rekreacije u nekom športu može biti samo manje mogućnosti nego u osnovnoj grani športa. Odbaciti Članak 67.st.1 “Ministar može propisati da osobe koje obavljaju športski ribolov i rekreacijski ribolov vode evidenciju ulova po vrstama i količini i području ulova ribe i drugih morskih organizama.” Proizlazi da će ribolovac, koji baci tunju s kraja i npr. ulovi špara od 15 cm, morati uz sebe imati formulare za evidenciju gdje će upisati vrstu ribe, količinu i područje ulova te sve to poslati u ministarstvo. Daljnji komentar nije potreban. Odbaciti Članak 87.st.2 “Jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, dostavljati ce Ministarstvu prijedloge regulacije ribolova na području svoje samouprave. Prijedlozi regulacije ribolova odnose se na oblike ribolova koje ce propisati ministar.” Prijedlozi i odluke vezane za sportsko-rekreacijski ribolov moraju biti doneseni od strane kompetentnih tijela (lokalna samouprava to nikako nije), trebaju biti znanstveno utemeljeni uz obavezno konzultiranje HSŠRM-a. NAPOMENA: Niti jedno od navedenih ograničenja nismo pronašli u zakonodavstvu mediteranskih zemalja članica EU. Izmijeniti Članak 82.st.1 “Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u ribarstvu, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja u području ribarstva kao i udruženja u ribarstvu priznata sukladno posebnom propisu.” Među navedenim subjektima institucionalne podrške nema imena HSŠRM-a, iako je to institucija s 32000 članova čiji se glas i mišljenje mora čuti. Također smatramo da su znanstvene i stručne institucije ovdje navedene samo zbog forme dok u praksi nisu konzultirane. Na primjer, nezamislivo je da prilikom izrade prijedloga zakona o morskom ribarstvu nije konzultiran Odjel za studij mora u Splitu i njegove relevantne znanstvene studije. Struka se gradi strukom! Ukinuti kategoriju rekreacijskog ribolova te ostaviti jedino kategoriju sportsko-rekreacijskog ribolova. Akcije Ovo je prvi prosvjed upozorenja, a ukoliko se ne izbace sporne stavke i uspostavi kvalitetan dijalog pokrenuti ćemo slijedeće akcije: § organizirati ćemo široke prosvjede uz uključivanje svih sportskih i građanskih udruga koje će direktno pogoditi ovakav zakon. § pokrenuti ćemo ustavnu tužbu na stavke zakona suprotne Ustavu § pokrenuti ćemo pitanje političke odgovornosti državnog tajnika za ribarstvo gospodina Tonča Božanića i tražiti da na njegovo mjesto dođe odgovorna, stručna i nepristrana osoba. § pokrenuti ćemo postupak revizije zakona jer uključuje alate i vrste ribolova koje zakonodavstvo mediteranskih zemalja više ne poznaje § tražiti od Komisije EU sa sjedištem u Zagrebu usuglašenost pojedinih odredbi Zakona o morskom ribarstvu sa zakonodavstvom mediteranskih zamalja članica EU § razmotriti ćemo pokretanje akcija građanskog neposluha u svrhu daljnjeg senzibiliziranja javnosti na sporni zakon Zaključak Nismo protiv toga da se bolje uredi morsko ribarstvo nego naprotiv smatramo da prostora za to itekako ima. U tom smislu, funkcioniranje riblje burze, točna evidencija ulova, ograničavanje upotrebe neselektivnih i masovnih alata u lovu na nedoraslu i ribu u mrijestu, uvođenje zona potpune zabrane ribolova, trebali bi biti neki od prioriteta. Nećemo međutim dozvoliti da nečije predrasude i uski osobni interesi budu povod za obračun sa sportsko-rekreacijskim ribolovom, strukom i građanima ove zemlje. Sportsko-rekreacijski ribolov nije ničija koncesija, a pogotovo ne gospodarskog i tradicionalnog ribolova. Istinsko uključivanje struke i svih zainteresiranih subjekata (pogotovo HSŠRM-a kao najbrojnijeg) preduvjet su stvaranja kvalitetnog zakonskog rješenja koje će biti u interesu svih dobronamjernih ljudi koji žive za more i od mora, kao i u interesu mora samog. Split, 06.01.2010 Organizacijski odbor prosvjeda Marko Bertolino Aljoša Čakić Joško Gerželj Zlatko Kuzmanić i ostali |
- 08:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #
03.01.2010., nedjelja
JAVNI PROSVJEDNI SKUP - PROTIV ČEGA SE BORIMO I ŠTO TRAŽIMO!
|
Poštovani, u srijedu 06.01.2010. će se održati prosvjed na Splitskoj Matejuški, a organiziran od strane sportsko-rekreativnih ribolovaca. Svrha prosvjeda je iskazivanje nezadovoljstva predloženim novim zakonom o morskom ribarstvu. Nažalost, koliko smo mi god očekivali kako će novi zakon biti moderan, pravedan i kako će štititi naše Jadransko more, prevarili smo se! Zakonom se odlučilo privatizirati more, te postaviti odnose kao u feudalnim vremenima, te se prema predloženom zakonu građani Republike Hrvatske stavljaju u različit položaj. Sportsko-rekreativnim ribolovcima se pod parolom zaštite mora ukida mogućnost odlaska na more, te su stavljeni u kmetovski položaj, a o tim zabranama će odlučivati lokalna samouprava. Očito se more štiti na način da se zaljubljenike potjera s morskih prostranstava, iako je znanstvenim studijama dokazano kako se u sportsko-rekreativni ribolovu ostvari manje od 1% ukupnog godišnjeg ulova. U više navrata se pokušalo na konstruktivan i argumentiran način usuglasiti stavove sa Ministarstvom, te je nedavno bila organizirana i javna tribina u Splitu od strane Hrvatskog saveza za športski ribolov na moru (HSŠRM). Nažalost, samo se jedna osoba iz Ministarstva udostojila doći, te je izostao traženi dijalog. Opći je dojam da je zakon osmišljen kao sredstvo obračunavanja sa sportskim ribolovom na moru, a sve u svrhu podilaženja predrasudama određenih manjinskih interesnih skupina te uklanjanjem svjedoka s morskih prostranstava. Smatramo kako 32000 Sportskih ribolovaca i otprilike toliko Rekreativnih ne smiju bit zanemaren čimbenik, te tražimo i političku zaštitu. Potaknuti ovakvom situacijom organizirali smo miran prosvjed, koji će se održati 06.01.2010. s početkom u 11:30h, a pod nazivom OČAJANKA ZA NOVI ZAKON O MORSKOM RIBARSTVU! *************************************************************************** ČEMU SE PROTIVIMO I PROTIV ČEGA SMO SE SPREMNI BORITI NAŠI OPRAVDANI ZAHTIJEVI SU: ODGODITI IZGLASAVANJE I PRIMJENU ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU 1.* NEKA STRUKA DA SVOJ SUD! - Neka znanstvenici i stručnjaci s hrvatskih instituta koji se bave proučavanjem mora kroje pravila i zakone, a ne osobe bez kompetencija. Struka se gradi strukom! Imamo more, a ne znamo njime gospodariti i u vezi njega odlučivati! 2.* ODAKLE KOME PRAVO SVOJATATI MORE? - POVRATAK U FEUDALNA DOBA I FRANJU TAHIJA JE NEDOPUSTIV. Zakon se obrušava na sportske i rekreativne ribolovce koji sudjeluju u ukupnom ulovu ispod 1%. Svi koji ulove kilogram ribe su kriminalci, dok je dozvoljeno i strancima loviti na tone. Pa gdje toga ima? Novim zakonom su predviđena ograničenja samo za ne-gospodarski ribolov. Ako nam je želja štiti riblji fond, štitimo ga zonama zabrane lova, ali za sve alate i sve vrste ribolova, jedino tako možemo zaštititi riblji fond, a ne tjerajući sportske i rekreativne ribolovce s mora. 3.* ALARMIRANJE JAVNOSTI! - Svi oni koji nisu upoznati, neka nazoče Skupu, tako će se informirati i podržati ovu inicijativu. Ostalo je malo vremena, jer Zakon je pred izglasavanjem. 4.* OBJEDINJAVANJE ŠPORTSKOG I REKREATIVNOG RIBOLOVA! - Samo u Republici Hrvatskoj se ne-gospodarski ribolov dodatno dijeli. U čemu je razlika između sporta i rekreacije? 5.* EDUKACIJA GRAĐANSTVA! - Sportsko-rekreativni ribolov nije gospodarska djelatnost, već način života, uživanje u moru,čuvanje mora i druženje s prijateljima! Tko nam smije oduzeti našu ljubav i onemogućiti našoj djeci da je dožive ? 6.* ODOGODA PRIMJENE ZAKONA! - Dozvole se kupuju na početku godine i vrijede do kraja godine, nedopustivo je usred godine mijenjati pravila! Zakon može biti primjenjiv samo od 1.1., pa neka se ljudi odluče kupiti ili ne kupiti dozvolu za tu godinu! 7.* IZMJENA NACRTA ZAKONA - Tražimo da zakonodavac donese pravedan zakon, na osnovu znanstvenih studija i na osnovu stvarnog stanja u Jadranskom moru, te uvažavajući građanstvo koje želi sačuvati naše more i nadalje jačati ljubav prema moru, pogotovo kod mladih! Sve o nacrtu zakona o morskom ribarstvu imate na: http://hrvatskijadran.blog.hr Kontakt adresa: hrvatski.jadran@gmail.com |
- 12:55 - Komentari (3) - Isprintaj - #
01.01.2010., petak
PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU
|
Poštovani - donosim vam čitav prijedlog zakona! K O N A Č N I P R I J E D L O G Z A K O N A I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuje gospodarenje i zaštita obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja ribolova i uzgoja, praćenje ulova i uzgoja kroz prikupljanje podataka i sustav praćenja plovila, ustroj nadzora i inspekcije, kao i druga pitanja bitna za morsko ribarstvo. Pojmovnik Članak 2. Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja: 1. dozvola je ovlaštenje na temelju kojega fizička osoba može obavljati rekreacijski ili športski ribolov; 2. flota se odnosi na sva ribarska plovila upisana u Registar ribarske flote, 3. gospodarski ribolov je djelatnost lova i sakupljanja morskih organizama zbog stjecanja dobiti temeljem povlastice za gospodarski ribolov; 4. iskrcajna mjesta jesu mjesta na kojima se iskrcava ulov riba i drugih morskih organizama ili njihovih proizvoda iz gospodarskog ribolova na moru; 5. lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste riba i drugih organizama ne smiju loviti; 6. mali obalni ribolov je ribolov koji na temelju odobrenja obavlja fizička osoba upisana u Registar subjekata u ribarstvu u odgovarajućoj kategoriji, a koji se obavlja po posebnim uvjetima propisanim ovim Zakonom 7. ministar označava ministra nadležnog za poslove morskog ribarstva; 8. Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za morsko ribarstvo; 9. mjesta prve prodaje jesu odobreni objekt sukladno posebnim propisima o hrani na kojem se obavlja prva prodaja ribe prvom kupcu na veliko ili malo; 10. odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova je ovlaštenik povlastice ako sam obavlja ribolov, odnosno osoba koja je temeljem drugih propisa stekla pravo upravljanja plovilom, a imenuje je ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov ako sam ne obavlja ribolov; 11. odobrenje za mali obalni ribolov je dokument na temelju kojeg fizičke osobe mogu obavljati mali obalni ribolov; 12. oprema plovila je oprema koja se ugrađuje na ribarsko plovilo, a koja nema izravnu namjenu u ribolovu, te može služiti za očuvanje kvalitete ulova, povećanje sigurnosti plovidbe ili poboljšanje uvjeta života i rada na brodu, kako su propisani posebnim propisima; 13. ovlaštenik povlastice za ribolov je osoba koja je upisana u povlastici za ribolov i koja je ovlaštena za obavljanje ribolova sukladno pravima iz povlastice za ribolov; 14. plovilo za akvakulturu je plovilo koje se koristi isključivo u uzgoju za potrebe hranidbe, prebacivanja, prekrcaja, iskrcaja i sličnih radnji u uzgoju ribe i drugih morskih organizama; 15. pomoćno plovilo je plovilo koje služi ribarskom plovilu pri obavljanju ribolova; 16. povlastica za ribolov je dokument koji se izdaje vlasniku ribarskog plovila a iz kojeg proizlaze prava i obveze u ribolovu; 17. povlastica za uzgoj je dokument na temelju kojega pravne ili fizičke osobe smiju obavljati gospodarsku djelatnost uzgoja; 18. poznati prvi kupac je pravna ili fizička osoba koja u prethodnom dogovoru s ovlaštenikom povlastice za gospodarski ribolov na moru od njega kupuje ribu ili druge morske organizme ili njihove proizvode u prvoj prodaji, 19. prva prodaja je prvo stavljanje riba i drugih morskih organizama ili njihovih proizvoda na tržište od strane ovlaštenika povlastice za gospodarski ribolov na moru nakon njihova iskrcaja; 20. prvi kupac je fizička ili pravna osoba registrirana za djelatnost maloprodaje, veleprodaje, uzgoja, prerade i/ili skladištenja ribe i drugih morskih organizama i u prvoj prodaji sudjeluje kao kupac morskih organizama od ovlaštenika povlastice za gospodarski ribolov; 21. ribar je fizička osoba koja sudjeluje u obavljanju gospodarskog ribolova, bez obzira je li riječ o zaposleniku ili vlasniku obrta ukoliko isti sudjeluje u ribolovu; 22. ribarsko plovilo je brod ili brodica namijenjena i opremljena za gospodarski ribolov te upisana u Registar ribarske flote; 23. ribolov je lov i sakupljanje riba i drugih morskih organizama; 24. ribolovac je osoba koja obavlja športski ili rekreacijski ribolov; 25. ribolovni alat je sredstvo koje po svojoj namjeni omogućava ribolov; 26. ribolovna oprema je sredstvo koje po svojoj namjeni omogućava uporabu ribolovnog alata; 27. ribolovna podzona je administrativni dio ribolovne zone; 28. ribolovna zona je dio ribolovnoga mora koji predstavlja biološku, hidrološku i gospodarsku cjelinu, a čije su granice administrativno određene; 29. ribolovni kapacitet izražava se kao volumen ribarskog plovila izražen u GT i snaga pogonskog motora u kW, a za određene vrste ribolova može se definirati vrstom i količinom alata; 30. ribolovni napor označava umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila, a za grupu plovila to je zbroj ribolovnog napora svih plovila; 31. stok (riblje naselje) je skupina riba određene vrste s jedinstvenim vremenskim i prostornim migracijskim ciklusom; 32. športski ribolov je ribolov u svrhu športa koji se obavlja temeljem dozvole za obavljanje športskog ribolova; 33. rekreacijski ribolov je ribolov u svrhu rekreacije koji se obavlja temeljem dozvole za obavljanje rekreacijskog ribolova; 34. tradicionalni ribolovni alati u gospodarskom ribolovu su alati koji su po načinu korištenja specifični za istočnu obalu Jadranskog mora 35. umjetni brak je podmorsko stanište planski uspostavljeno umjetnim putem, najčešće potapanjem brodova, kamenih blokova ili drugih sličnih objekata; 36. uzgoj je gospodarska djelatnost kontrolirane reprodukcije i rasta riba i drugih morskih organizama; 37. vlasnik plovila je osoba na koju je registrirano ribarsko plovilo. Strateške odrednice, načela i posebnosti Članak 3. (1) Strateške odrednice morskog ribarstva sastavni su dio Nacionalnog strateškog plana razvoja ribarstva kojega donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno posebnom propisu koji regulira strukturne potpore i uređenje tržišta u ribarstvu. (2) Nacionalnim strateškim planom razvoja ribarstva i drugim provedbenim propisima omogućuje se financiranje mjera za ostvarivanje ciljeva koji su određeni ovim Zakonom. (3) Načela na kojima se temelji politika održivog upravljanja ribolovnim bogatstvima su: - donošenje odluka na temelju pouzdanih znanstvenih i stručnih pokazatelja; - široka uključenost svih zainteresiranih subjekata; - primjena načela opreza u slučajevima kada ne postoje dostatne znanstveno-stručne podloge; - primjena ekološki utemeljenog pristupa te - usklađenost s ostalim nacionalnim politikama. (4) U provedbi politike ribarstva posebno se prepoznaju specifičnosti korištenja tradicionalnih ribolovnih alata u gospodarskom ribolovu na moru. (5) Politika ribarstva Republike Hrvatske, kao i ostale vezane politike, uvažavaju posebnosti djelatnosti gospodarskog ribolova poput pogibelji, vjerojatnosti ozljede na radu, oštećenja zdravlja, trajanja radnog vremena, nesigurnosti ostvarivanja prihoda i ostalih sličnih pitanja. Ciljevi Članak 4. (1) Ciljevi politike morskoga ribarstva u okviru ovoga Zakona su: - osigurati odgovorno i održivo iskorištavanje živih bogatstava mora na ekološki uravnotežen te gospodarski i društveno opravdan način kroz mjere za zaštitu, očuvanje i obnovu resursa i eko-sustava, što će istovremeno doprinijeti djelatnosti ribarstva, a time i opstojnosti i razvoju obalnih i otočnih zajednica; - prilagoditi ribolovni napor stanju obnovljivih bogatstava mora; - osigurati održivi razvoj djelatnosti uzgoja, uzimajući u obzir najviše ekološke standarde; - osigurati učinkovit nadzor i kontrolu provedbe mjera politike morskog ribarstva; - osigurati uspostavu odgovarajuće kopnene infrastrukture potrebne za razvoj djelatnosti ribarstva (ribarske luke, privezišta za ribarske brodove, iskrcajna mjesta, skladišni prostori i sl.). Mjere Članak 5. (1) Ciljevi iz članka 3. ovoga Zakona ostvaruju se kroz: - mjere upravljanja biološkim bogatstvima mora; - mjere regulacije ribolova; - mjere upravljanja ribarskom flotom; - mjere praćenja ulova - mjere regulacije djelatnosti uzgoja; - uspostavu sustava nadzora i kontrole, te regulacija kategorija prekršaja i načina njihova sankcioniranja. (2) Mjere propisane ovim Zakonom i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega mogu se financirati sukladno posebnom propisu koji uređuje pitanje potpora i tržišta u ribarstvu. (3) Mjere propisane ovim Zakonom mogu se provoditi kroz institucionalnu potporu određenu ovim Zakonom i posebnim propisom koji uređuje strukturnu potporu u ribarstvu. (4) U Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za financiranje provedbe ovoga Zakona, i to za: – izradu strateških i provedbenih programa i projekata u ribarstvu; – uspostavu sustava praćenja plovila i Ribarskog monitoring centra; – uspostavu trajnog praćenja stanja bioloških bogatstava mora; – izradu i provedbu programa prikupljanja podataka; – izradu planova upravljanja; – izradu i održavanje geoinformacijskog sustava u ribarstvu; – provedbu nadzora i inspekcije; – ostale aktivnosti u ribarstvu. (5) Za potrebe praćenja provedbe strategija, planova i mjera iz područja ribarstva, ministar može osnovati savjetodavno vijeće. Biološka bogatstva mora Članak 6. (1) Ribe i drugi morski organizmi u moru obnovljivi su dijelovi prirode od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu koja se provodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (2) Ribe i drugi morski organizmi smiju se loviti, sakupljati i uzgajati pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, a u posebno zaštićenim dijelovima prirode mogu se primjenjivati stroža pravila. (3) Ribe i drugi morski organizmi smiju se stavljati na tržište pod uvjetima određenima ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, ne dovodeći u pitanje odredbe posebnih propisa kojima se uređuju pitanja organizacije tržišta u ribarstvu, trgovine ribom i poslovanja s hranom životinjskog podrijetla. (4) Ribolovom i uzgojem smiju se baviti pravne i fizičke osobe pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Ribolovno more Članak 7. (1) Ribolovno more je morski prostor nad kojim Republika Hrvatska ima suverenost odnosno suverena prava i jurisdikciju u skladu s međunarodnim pravom, a sastoji se od unutrašnjega ribolovnog mora i vanjskoga ribolovnog mora koje obuhvaća područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske, odnosno gospodarski pojas Republike Hrvatske ukoliko će Hrvatski sabor proglasiti i ostale sadržaje isključivoga gospodarskog pojasa u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora. (2) U dijelovima ribolovnog mora koji su zaštićeni u kategorijama nacionalnog parka, strogog rezervata i posebnog rezervata sukladno se primjenjuju odredbe posebnog propisa o zaštiti prirode, koji ne smiju biti blaži od odredbi ovoga Zakona. (3) Za potrebe provedbe mjera upravljanja biološkim bogatstvima mora i prikupljanja potrebnih podataka, ministar propisuje granice ribolovnih zona i podzona i područja unutar ribolovnog mora Republike Hrvatske, kao i granice ribolovnog mora u rijekama koje utječu u more. Primjena Zakona Članak 8. (1) Ovaj Zakon i podzakonski propisi doneseni na temelju njega primjenjuju se na sva ribarska plovila, kao i na sve fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost ribolova i uzgoja u ribolovnom moru Republike Hrvatske te djelatnost trgovine ribom i drugim morskim organizmima na teritoriju Republike Hrvatske. (2) Ovaj Zakon i podzakonski propisi doneseni na temelju njega na odgovarajući se način primjenjuju na sva ribarska plovila pod zastavom Republike Hrvatske kada ona obavljaju ribolov izvan teritorijalnog mora i ZERP-a. (3) Ovaj Zakon i podzakonski propisi doneseni na temelju njega primjenjuju se na sva uzgajališta morskih organizama na teritoriju Republike Hrvatske. Stavljanje ribe i drugih morskih organizama na tržište Članak 9. (1) Na tržište se smiju stavljati ribe i drugi morski organizmi koji potječu iz gospodarskog ribolova, tradicionalnog ribolova, uzgoja ili uvoza. (2) Ribe i drugi morski organizmi smiju se stavljati na tržište ukoliko udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, posebnim propisima o hrani te drugim posebnim propisima. (3) Ribe i drugi morski organizmi stavljeni su na tržište kad ih proizvođač izloži, stavi na raspolaganje, na korištenje ili ih isporuči. Ograničenje stavljanja na tržište Članak 10. (1) Zabranjeno je stavljanje na tržište ribe i drugih morskih organizama veličina manjih od minimalnih dozvoljenih. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ministar može dopustiti stavljanje na tržište žive ribe i drugih morskih organizama iz gospodarskog ribolova na moru, veličina manjih od minimalnih dozvoljenih veličina u svrhu daljnjeg uzgoja. (3) Zabranjeno je stavljanje na tržište ribe i drugih morskih organizama za vrijeme njihova lovostaja. (4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, na tržište se može stavljati riba i drugi morski organizmi iz gospodarskog ribolova i u vrijeme njihova lovostaja ukoliko su oni ulovljeni prije početka lovostaja, a što se dokazuje izjavom o skladištenju ribe, očevidnikom o gospodarskom ribolovu na moru (u daljnjem tekstu: očevidnik) ili izvješćem o ulovu (u daljnjem tekstu: izvješće). Planovi upravljanja Članak 11. (1) Radi održivog upravljanja biološkim bogatstvima mora, na prijedlog Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske može donijeti planove upravljanja biološkim bogatstvima (u daljnjem tekstu: planove upravljanja). (2) Planovi upravljanja mogu sadržavati sve ili neke od mjera određenih ovim Zakonom, a mogu se odnositi na različita područja ili oblike ribolova. Plan prikupljanja podataka Članak 12. (1) Radi praćenja ostvarivanja ciljeva ovog Zakona te provedbe usvojenih strateških planova i/ili planova upravljanja, na prijedlog Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske donosi plan prikupljanja podataka o morskom ribarstvu. (2) Plan prikupljanja podataka o morskom ribarstvu sadrži odrednice o prikupljanju znanstvenih podataka, kao i odrednice o prikupljanju podataka vezanih za ulov i uzgoj. (3) U svrhu izrade i provedbe plana prikupljanja podataka, Ministarstvo može zatražiti i koristiti podatke drugih državnih tijela, javnih ustanova, znanstvenih institucija i agencija i drugih nadležnih tijela, koji se odnose na ribarski sektor. (4) Ministarstvo izrađuje godišnja izvješća o stanju ribarstva. (5) Detaljan sadržaj plana prikupljanja podataka o morskom ribarstvu kao i sadržaj godišnjih izviješća o stanju ribarstva propisuje ministar. Registar subjekata u ribarstvu Članak 13. (1) Ministarstvo vodi Registar subjekata u ribarstvu u elektronskom obliku. (2) U Registar subjekata u ribarstvu upisuju se sve fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, za obavljanje tradicionalnog ribolova, za obavljanje uzgoja, prvi kupci u ribarstvu, ribari te fizičke i pravne osobe registrirane za djelatnost prerade ribe i drugih vodenih organizama te sve fizičke i pravne osobe ovlaštene na temelju odredaba ovog Zakona ili upisane u određeni registar koji se vodi na temelju odredaba ovog Zakona i drugih propisa koji uređuju pitanja potpora i tržišta u ribarstvu. (3) Oblik, sadržaj i način vođenja Registra subjekata u ribarstvu te stupanj otvorenosti za javnost propisuje ministar. II. MJERE UPRAVLJANJA BIOLOŠKIM BOGATSTVIMA MORA Tehničke mjere Članak 14. (1) Radi održivog upravljanja biološkim bogatstvima mora, ministar propisuje: 1. ograničenje vremena ribolova, 2. konstrukcijsko-tehničke osobine, označavanje, način upotrebe i namjenu pojedinih vrsta ribolovnih alata (uključujući i tradicionalne ribolovne alate) i opreme za ribolov (uključujući i rasvjetna tijela u ribolovu plivaricama), 3. uvjete poribljavanja mora, 4. minimalnu veličinu gospodarski važnih vrsta riba i drugih morskih organizama, 5. lovostaj za pojedine vrste riba i drugih morskih organizama, 6. zabranu svih ili određenih vrsta ribolova. (2) Radi održivog upravljanja biološkim bogatstvima mora, ministar može propisati: 1. trajnu ili privremenu zabranu ribolova, 2. zabranu izdavanja povlastica za ribolov, odobrenja za obavljanje tradicionalnog ribolova i povlastica za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, 3. dozvoljenu količinu ulova ili sakupljanja u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u određenoj ribolovnoj zoni, podzoni ili području, dozvoljenu količinu ulova ili sakupljanja po jednoj povlastici odnosno odobrenju odnosno dozvoljenu količinu ulova ili sakupljanja po grupi plovila koja zajedno sudjeluju u ribolovu, 4. način raspodjele i upravljanja dozvoljenim količinama ulova, 5. mjesta i uvjete za postavljanje umjetnih brakova, 6. planove oporavka stokova (ribljih naselja), 7. posebne mjere potrebne za smanjivanje učinka ribolovnih aktivnosti na morski okoliš i vrste koje nisu ciljane ili gospodarski značajne. (3) Ukoliko je određena količina ulova ribe i/ili drugih morskih organizama po jednoj povlastici, zabranjeno je obavljanje gospodarskog ribolova nakon što je izlovljena ta određena količina. (4) Uvjete iz točke 3. stavka 1. ovog članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu prirode. (5) Uvjete iz točke 5. stavka 2. ovog članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša, ministrom nadležnim za zaštitu prirode i ministrom nadležnim za poslove pomorstva. (6) Uvjete iz točke 7. stavka 2. ovog članka propisuje ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu prirode. Zaštićena ribolovna područja Članak 15. (1) Radi zaštite riba i drugih morskih organizama ministar propisuje zaštićena ribolovna područja. (2) U smislu ovoga zakona, zaštićena ribolovna područja obuhvaćaju posebna staništa riba i drugih morskih organizama (u daljnjem tekstu: posebna staništa) te područja ribolovnog mora s posebnom regulacijom ribolova. (3) Posebna staništa su dijelovi ribolovnog mora u kojima je zabranjen ribolov, a u kojima postoje pogodni uvjeti za razvoj riba i drugih morskih organizama i koja su njihova mrijestilišta, hranilišta, rastilišta ili skloništa. (4) Područja ribolovnog mora s posebnom regulacijom ribolova su dijelovi ribolovnog mora u kojima je trajno zabranjen gospodarski ribolov određenim ribolovnim alatima. (5) Iznimno od stavka 3. ovog članka, ministar može odlukom dozvoliti ribolov u posebnim staništima na određeno vrijeme određenim ribolovnim alatima i opremom. Minimalne veličine i lovostaji Članak 16. (1) Zabranjeno je lovljenje i sakupljanje, zadržavanje na plovilu nakon sortiranja, prekrcavanje, iskrcavanje, prevoženje, skladištenje, izlaganje, stavljanje na tržište i prodaja riba i drugih morskih organizama čije su veličine manje od propisanih minimalnih veličina. (2) Zabranjeno je lovljenje i sakupljanje riba i drugih morskih organizama u lovostaju, te njihovo zadržavanje na plovilu nakon sortiranja, prekrcavanje, iskrcavanje, prevoženje, skladištenje, izlaganje, stavljanje na tržište i prodaja. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ministar može rješenjem dopustiti ribolov određenih vrsta riba i drugih morskih organizama čije su veličine ispod propisanih minimalnih veličina, na određenom dijelu ribolovnoga mora, na određeno vrijeme i određenim ribolovnim alatima u svrhu uzgoja, poribljavanja i istraživanja. Posebne zabrane ribolova Članak 17. (1) Radi zaštite hridinaste obale, kao posebnog staništa ribolovnog mora, zabranjeno je sakupljanje, zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, iskrcavanje, prevoženje, skladištenje, posjedovanje, prodaja, izlaganje ili pokušaj stavljanja u promet prstaca (Litophaga litophaga) na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, kao i njihov izvoz i uvoz. (2) Radi zaštite tuna i tuni sličnih vrsta, te morskih pasa, zabranjena je upotreba pridnenih mreža stajačica za ulov sljedećih vrsta ribe: tunja dugokrilca (Thunnus alalunga), atlantske tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), grboglavke (Brama brama), morskih pasa vrsta Hexanchus griseus i Cetorhinus maximus, te morskih pasa iz porodica Alopiidae; Carcharhinidae; Sphyrnidae; Isuridae i Lamnidae. Regulacija ribolova nad posebnim biocenozama Članak 18. (1) Zabranjeno je obavljati ribolov pridnenim povlačnim alatima nad livadama morskih cvjetnica (Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zoostera marina, Zoostera noltii) te nad koraligenskim zajednicama i zajednicama vapnenačkih morskih algi (mäerl). (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ministar može propisati uvjete ribolova određenim povlačnim alatima. (3) Uvjeti iz stavka 2. ovog članka sadrže prostorno-vremenska ograničenja obavljanja ribolova, vrste ribolovnih alata i plovila, a mogu sadržavati i broj sudionika u ribolovu te dozvoljenu količinu ulova po sudioniku u ribolovu. Poribljavanje Članak 19. (1) Poribljavanje ribolovnog mora ribom i drugim morskim organizmima dozvoljeno je samo na temelju rješenja kojeg, uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu prirode, donosi ministar. (2) Zabranjeno je poribljavanje ribolovnog mora alohtonim vrstama riba i drugim morskim organizmima. Onečišćenja i štete Članak 20. (1) Zabranjeno je odbacivati u more, kao i u sve pojavne oblike voda koje utječu u more ili su s njim povezane, tvari koje nastaju proizvodnjom ili preradom, kao i tvari kojim se uništavaju ribe ili drugi morski organizmi te kojim se ograničava njihov životni prostor i štetno utječe na biološke uvjete potrebne za njihov opstanak i razvoj, kao i tvari kojim se smanjuje ili ugrožava vrijednost akvatorija u kojem se obavlja uzgoj ribe i drugih morskih organizama. (2) Zabranjeno je, radi sprječavanja onečišćenja mora i ugroze bioloških obnovljivih bogatstva mora, na plovilu s kojeg se obavlja ribolov držanje i/ili uporaba tijekom ribolova sljedećih sredstava: 1. otrovnih, nagrizajućih i omamljujućih tvari; 2. uređaja za ribolov korištenjem električne struje; 3. eksploziva; 4. tvari koje, u kombinaciji s drugim tvarima, mogu proizvesti eksploziju; 5. povlačnih alata za prikupljanje crvenog koralja (Corallium rubrum) ili drugih vrsta koralja i koraljima sličnih organizama; 6. križa Sv. Andrije ili sličnih alata za prikupljanje crvenog koralja ili drugih vrsta koralja i koraljima sličnih organizama; 7. pneumatskog čekića i sličnih alata za prikupljanje školjkaša uraslih u stijene. Naknade šteta Članak 21. (1) Pravna ili fizička osoba koja prouzroči štetu postupajući protivno odredbama ovoga Zakona dužna je tu štetu nadoknaditi. (2) Kriterije za utvrđivanje visine naknade štete iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar. (3) Sredstva prikupljena na ime naknade od štete iz u stavku 1. ovoga članka prihod su Državnog proračuna i koriste se za mjere unaprjeđenja ribarstva. III. MJERE REGULIRANJA RIBOLOVA Opće odredbe Članak 22. (1) U smislu ovog Zakona, ribolov je gospodarski, mali obalni, športski, rekreacijski, ribolov u znanstveno nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost. (2) Ovaj Zakon i propisi doneseni na temeljnu njega na odgovarajući se način primjenjuju i na ribolovni turizam. Naknada za obavljanje ribolova Članak 23. (1) Za izdavanje povlastice za ribolov, odobrenja za obavljanje malog obalnog ribolova, dozvole za športski i rekreacijski ribolov i ovlaštenja za ribolovni turizam plaća se naknada čiju visinu propisuje ministar. (2) Sredstva prikupljena od naknada iz stavka 1. ovog članka, prihod su Državnog proračuna i koriste se za financiranje mjera određenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Ribolov na označenim mjestima Članak 24. (1) Na mjestima označenim u službenim pomorskim publikacijama na kojima se nalaze podmorski kablovi i cjevovodi kao i hidroarheološka nalazišta i nalazi, zabranjen je ribolov uz upotrebu pridnenih povlačnih alata. Gospodarski ribolov Članak 25. (1) Gospodarski ribolov smije obavljati samo ovlaštenik povlastice za ribolov, na temelju povlastice za ribolov, plovilima, ribolovnim alatima i opremom te u ribolovnim zonama koje su upisane u povlastici za ribolov. (2) Za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova, od polaska do povratka, na ribarskom plovilu mora biti odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova, a koja mora biti stručno osposobljena za gospodarski ribolov. (3) Za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova, od polaska do povratka, povlastica za ribolov se mora nalaziti na ribarskom plovilu ili uz osobu koja obavlja ribolov. Povlastica za ribolov Članak 26. (1) Povlastica za ribolov se izdaje vlasniku plovila kojemu pripadaju sva prava i obveze iz povlastice, posebno za svako ribarsko plovilo, izuzev za pomoćna plovila, koja se upisuju u povlasticu glavnog ribarskog plovila. (2) Uvjeti za dobivanje povlastice za ribolov su: 1. prebivalište odnosno sjedište vlasnika u Republici Hrvatskoj u razdoblju od najmanje 5 godina te 2. vlasništvo plovila koje je upisano u registar flote 3. nije izrečena zaštitna mjera trajne zabrane obavljanja gospodarskog ribolova na moru. (3) Povlastica za ribolov mora sadržavati podatke o ribolovnom plovilu, vlasniku plovila, ovlašteniku povlastice, ribolovnoj opremi i alatima te ribolovnim zonama. (4) Prava iz povlastice za ribolov mogu se prenositi na drugu povlasticu za ribolov. (5) Uvjeti koje mora zadovoljavati ovlaštenik povlastice: 1. da je kao pravna ili fizička osoba registriran za obavljanje djelatnosti gospodarskog ribolova na moru, 2. da je sam stručno osposobljen za gospodarski ribolov ili ima najmanje jednog zaposlenog djelatnika stručno osposobljenog za gospodarski ribolov, 3. da ima na plovilu odgovornu osobu za obavljanje gospodarskog ribolova ukoliko sam ne obavlja ribolov 4. nije izrečena zaštitna mjera trajne zabrane obavljanja gospodarskog ribolova na moru. (6) U slučaju promjene podataka sadržanih u povlastici za ribolov, izdaje se novi obrazac povlastice. (7) Sadržaj obrasca povlastice za ribolov i uvjete pod kojima je moguće prenositi prava iz stavka 3. ovog članka propisuje ministar. Izdavanje povlastice za ribolov Članak 27. (1) Povlasticu za ribolov izdaje Ministarstvo u upravnom postupku protiv čijeg akta nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (2) Ministarstvo vodi Registar povlastica za ribolov u elektronskom obliku. (3) Uvjete i način izdavanja povlastica za ribolov te sadržaj i način vođenja Registra povlastica za ribolov propisuje ministar. Pohranjivanje povlastica za ribolov Članak 28. (1) Povlasticu za ribolov vlasnik plovila mora pohraniti u Ministarstvu: – u slučaju nesposobnosti plovila za obavljanje gospodarskog ribolova dulje od šest mjeseca; – u slučaju kada se plovilo namjerava koristiti u druge svrhe, a ne u svrhu obavljanja gospodarskog ribolova; – ukoliko se utvrdi da vlasnik plovila kojem je izdana povlastica za ribolov nema propisano plovilo, alate i opremu za ribolov; – u slučaju da vlasnik plovila proda plovilo, a povlasticu za ribolov želi zadržati radi prebacivanja prava iz povlastice za ribolov na novo plovilo; – u slučaju prestanka pravne osobe ili obrta ovlaštenika povlastice za ribolov, ukoliko u povlasticu za ribolov nije upisan drugi ovlaštenik. (2) Povlastica za ribolov se mora pohraniti u roku od 30 dana od dana nastanka okolnosti iz alineje 1., 2., 3. i 4. stavka 1. ovog članka, odnosno u roku od 72 sata od nastanka okolnosti iz alineje 5. ovog članka . (3) Povlastica za ribolov može biti pohranjena u Ministarstvu na rok od najviše dvije godine. (4) Ministarstvo vodi Upisnik pohranjenih povlastica za ribolov u elektronskom obliku. (5) Uvjete i postupak pohrane povlastice za ribolov, način vođenja i oblik Upisnika pohranjenih povlastica za ribolov propisuje ministar. Revizija Članak 29. (1) Povlastica za ribolov podliježe reviziji. (2) Vlasnik, odnosno ovlaštenik povlastice za ribolov mora zadovoljiti propisane kriterije u postupku revizije. (3) Postupak revizije provodi Ministarstvo. (4) Način obavljanja revizije i kriterije iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar. Prestanak važenja povlastice za ribolov Članak 30. (1) Povlastica za ribolov prestaje važiti: – na zahtjev vlasnika plovila za koje je izdana povlastica za ribolov, – ukoliko vlasnik plovila za koje je izdana povlastica za ribolov ne preuzme pohranjenu povlasticu za ribolov od Ministarstva 60 dana od isteka roka na koji je pohranjena, – ukoliko je nakon izdavanja povlastice za ribolov utvrđeno da je ista izdana na temelju dostavljenih netočnih podataka i utvrđenih činjenica, – ukoliko vlasnik plovila ne pohrani povlasticu za ribolov sukladno članku 28. ovog Zakona, – ukoliko vlasnik povlastice za ribolov nije zadovoljio kriterije iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja povlastice za ribolov, koja postaje državno vlasništvo. Trajno oduzimanje povlastice za ribolov Članak 31. (1) Povlastica za ribolov se trajno oduzima rješenjem Ministarstva, na temelju pravomoćnog akta nadležnog sudbenog tijela. (2) Protiv rješenja Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor. Povlastice za ribolov u državnom vlasništvu Članak 32. (1) Povlasticama za ribolov u državnom vlasništvu smatraju se povlastice za ribolov otkupljene sukladno posebnom propisu, povlastice za ribolov koje su prestale važiti i povlastice za ribolov koje su rješenjem trajno oduzete. (2) Ministarstvo vodi Registar povlastica za ribolov u državnom vlasništvu u elektronskom obliku. (3) Ministarstvo može dodijeliti ribolovna prava iz povlastica za ribolov iz stavka 1. ovog članka. (4) Uvjete i način dodjele povlastica za ribolov u državnom vlasništvu, te sadržaj i način vođenje Registra povlastica za ribolov u državnom vlasništvu propisuje ministar. Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova Članak 33. (1) Stručna osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova dokazuje se uvjerenjem o stručnoj osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova (u daljnjem tekstu: uvjerenje za gospodarski ribolov) koje izdaje Ministarstvo. (2) Uvjerenje za gospodarski ribolov izdati će se osobi koja je položila ispit prema Programu ispita za obavljanje gospodarskog ribolova. (3) Stručnu osposobljenost za obavljanje gospodarskog ribolova provjerava posebno stručno povjerenstvo od najmanje tri člana koje imenuje ministar. (4) Ministarstvo vodi Registar izdanih uvjerenja za gospodarski ribolov u elektronskom obliku. (5) Program ispita za obavljanje gospodarskog ribolova, uz mišljenje ministra nadležnog za obrazovanje, obrazac i način izdavanja uvjerenja, te oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdanih uvjerenja za gospodarski ribolov propisuje ministar. Korištenje ribolovnih alata u gospodarskom ribolovu Članak 34. (1) U gospodarskom ribolovu smiju se koristiti samo ribolovni alati i oprema propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. (2) Za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova na ribarskom plovilu smiju se nalaziti samo oni ribolovni alati i oprema koji su upisani u povlasticu. (3) Zabranjeno je upotrebljavati: 1. ribolovni alat i/ili opremu protivno njihovoj namjeni, 2. ribolovni alat i/ili opremu na nepropisan način, 3. ribolovni alat i/ili opremu čije konstrukcijsko-tehničke osobine ne udovoljavaju propisanim uvjetima, 4. ribolovni alat i/ili opremu u većoj količini od propisane, 5. ribolovni alat i/ili opremu u vrijeme kada je za njega propisana vremenska zabrana uporabe, 6. ribolovni alat i/ili opremu u dijelu ribolovnog mora u kojem je propisana zabrana uporabe navedernog alata ili opreme. (4) Zabranjeno je obavljanje gospodarskog ribolova onim ribolovnim alatima i opremom te njihovo držanje na plovilu za koje je na snazi zabrana upotrebe na cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske. (5) U slučajevima kada se gospodarski ribolov obavlja ronjenjem uz uporabu ronilačkih aparata, osobe koje rone moraju biti stručno osposobljene za ronjenje, što dokazuju uvjerenjem o stručnoj osposobljenosti za ronjenje koju izdaje ovlaštena institucija, sukladno posebnim propisima. Mali obalni ribolov Članak 35. (1) Mali obalni ribolov smije obavljati osoba koja je stručno osposobljenja za obavljanje malog obalnog ribolova, na temelju odobrenja za mali obalni ribolov (u daljnjem tekstu: odobrenje). (2) Mali obalni ribolov smije se obavljati samo plovilom upisanim u odobrenje uz uporabu propisanih vrsta i količina ribolovnih alata i opreme u najviše dvije susjedne ribolovne podzone. (3) Mali obalni ribolov smije obavljati samo nositelj odobrenja. (4) U malom obalnom ribolovu dozvoljeno je dnevno uloviti i/ili sakupiti ukupno do pet kilograma ribe i drugih morskih organizama. (5) Ministar može ograničiti sastav dnevnog ulova iz stavka 3. ovoga članka po vrstama i količinama riba i drugih morskih organizama. (6) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, dozvoljena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dozvoljenih pet kilograma. (7) U malom obalnom ribolovu zabranjen je ribolov atlantske tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), iglana (Tetrapturus belone), te sakupljanje koralja i spužava. (8) Ribe i drugi morski organizmi ulovljeni ili sakupljeni obavljanjem malog obalnog ribolova smiju se prodavati samo krajnjim potrošačima na mjestima koja za to odlukom odredi nadležno tijelo lokalne uprave u mjestu prebivališta vlasnika odobrenja. (9) Namjenu, vrste i količine te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije koristiti u malom obalnom ribolovu propisuje ministar. Korištenje ribolovnih alata u malom obalnom ribolovu Članak 36. (1) U malom obalnom ribolovu smiju se koristiti samo ribolovni alati i oprema propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. (2) Za vrijeme obavljanja malog obalnog ribolova na ribarskom plovilu smiju se nalaziti samo oni ribolovni alati i oprema koji su upisani u odobrenje. (3) Zabranjeno je upotrebljavati: 1. ribolovni alat ili opremu protivno njihovoj namjeni, 2. ribolovni alat ili opremu na nepropisan način, 3. ribolovni alat ili opremu čije konstrukcijsko-tehničke osobine ne udovoljavaju propisanim uvjetima, 4. ribolovni alat ili opremu u većoj količini od propisane. (4) Zabranjeno je obavljanje malog obalnog ribolova onim ribolovnim alatima i opremom, te njihovo držanje na plovilu, za koje je na snazi zabrana upotrebe na cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske. Odobrenja za mali obalni ribolov Članak 37. (1) Odobrenje mora sadržavati podatke o ribolovnom plovilu, vlasniku plovila, ribolovnim podzonama i ribolovnoj opremi i alatima. (2) Uvjeti za dobivanje odobrenja su: 1. posjedovanje važećeg odobrenja za obavljanje malog ribolova; 2. ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, koji po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice; 3. navršenih 60 godina života. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, odobrenje se može izdati umirovljenom ovlašteniku povlastice. (4) U slučaju promjene podataka sadržanih u odobrenju izdaje se novi obrazac odobrenja. (5) Odobrenje za mali obalni ribolov je neprenosivo. (6) Za vrijeme obavljanja malog obalnog ribolova odobrenje za mali obalni ribolov se mora nalaziti na plovilu. (7) Sadržaj obrasca odobrenja propisuje ministar. Izdavanje odobrenja Članak 38. (1) Odobrenje izdaje Ministarstvo u upravnom postupku, protiv čijeg akta se ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (2) Ministarstvo unosi podatke o izdanim odobrenjima u Registar odobrenja koji se vodi u elektronskom obliku. (3) Uvjete i način izdavanja te sadržaj i način vođenja Registra odobrenja propisuje ministar. Pohranjivanje odobrenja Članak 39. (1) Odobrenja se pohranjuju u Ministarstvu: - u slučaju nesposobnosti plovila za obavljanje malog obalnog ribolova dulje od dva mjeseca, - u slučaju kada se plovilo namjerava koristiti u druge svrhe, a ne u svrhu obavljanja malog obalnog ribolova, - ukoliko se utvrdi da vlasnik plovila kojem je izdano odobrenje nema propisano plovilo, alate i opremu za ribolov, - u slučaju da vlasnik plovila proda plovilo, a odobrenje želi zadržati radi prenošenja prava iz odobrenja na novo plovilo - u slučaju da nosioca odobrenja za mali obalni ribolov ne može obavljati dulje od dva mjeseca. (2) Odobrenje se mora pohraniti u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. ovog članka. (3) Odobrenja može biti pohranjeno u Ministarstvu na rok od najviše šest mjeseci. (4) Ministarstvo vodi Upisnik pohranjenih odobrenja u elektronskom obliku. (5) Uvjete i postupak pohrane odobrenja, način vođenja i oblik Upisnika odredit će ministar. Prestanak važenja odobrenja Članak 40. (1) Odobrenje prestaje važiti: – smrću nositelja odobrenja, – na zahtjev nositelja odobrenja, – ukoliko nositelj odobrenja ne preuzme pohranjeno odobrenje od Ministarstva 30 dana od isteka roka na koji je pohranjeno, – ukoliko je nakon izdavanja odobrenja provjerom utvrđeno da je isto izdano na temelju dostavljenih netočnih podataka i utvrđenih činjenica, – ukoliko nositelj odobrenja ne pohrani odobrenje sukladno članku 39. ovog Zakona, – ukoliko nositelj odobrenja ne dostavi izvješće o ulovu dva mjeseca uzastopno ili ne ostvari ulov u razdoblju od 6 mjeseci. (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja odobrenja. Oduzimanje odobrenja Članak 41. (1) Odobrenje se oduzima rješenjem Ministarstva, na temelju pravomoćnog akta nadležnog sudskog tijela. (2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor. Stručna osposobljenost za obavljanje malog obalnog ribolova Članak 42. (1) Stručna osposobljenost za obavljanje malog obalnog ribolova dokazuje se uvjerenjem o stručnoj osposobljenosti za obavljanje malog obalnog ribolova (u daljnjem tekstu: uvjerenje za mali obalni ribolov) koje izdaje Ministarstvo. (2) Uvjerenje za mali obalni ribolov će se izdati osobi koja je položila ispit prema Programu ispita za obavljanje malog obalnog ribolova. (3) Stručnu osposobljenost za obavljanje malog obalnog ribolova provjerava posebno stručno povjerenstvo od najmanje tri člana koje imenuje ministar. (4) Ministarstvo vodi Registar izdanih uvjerenja za mali obalni ribolov u elektronskom obliku. (5) Program ispita za obavljanje malog obalnog ribolova, obrazac i način izdavanja uvjerenja za mali obalni ribolov, te oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdanih uvjerenja propisuje ministar. Športski ribolov na moru Članak 43. (1) Športski ribolov može se obavljati samo uz posjedovanje višednevne ili godišnje dozvole za športski ribolov na moru. (2) Dozvola za športski ribolov na moru mora se uvijek nalaziti kod ribolovca za vrijeme obavljanja ribolova. Izdavanje dozvola za športski ribolov Članak 44. (1) Dozvolu za športski ribolov na moru izdaje Ministarstvo, a prodaje ih Nacionalni savez za športski ribolov na moru Republike Hrvatske. (2) Pravo na kupnju višednevne dozvole za športski ribolov imaju članovi nacionalnih saveza za športski ribolov na moru. (3) Pravo na kupnju godišnje dozvole za športski ribolov imaju članovi Nacionalnog saveza za športski ribolov na moru Republike Hrvatske, koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. (4) Obrasce i način izdavanja dozvola za športski ribolov propisuje ministar. Ribolov podvodnom puškom Članak 45. (1) Zabranjeno je obavljanje ribolova podvodnom puškom, osim u športskom ribolovu. (2) Ribolov podvodnom puškom smije se obavljati samo ronjenjem na dah. (3) Zabranjen je ribolov uz uporabu podvodne puške od zalaska do izlaska sunca. (4) Pri obavljanju ribolova podvodnom puškom ribolovac mora biti propisno označen. (5) Dozvola za obavljane športskog ribolova podvodnom puškom ne smije biti izdana osobi mlađoj od 16 godina. Natjecanja u športskom ribolovu Članak 46. (1) Natjecanja u športskom ribolovu na moru ne smiju se održati bez odobrenja Ministarstva (2) Odobrenje i uvjete za održavanje natjecanja u športskom ribolovu izdaje Ministarstvo. (3) Nacionalni savez za športski ribolov na moru obvezan je Ministarstvu dostaviti kalendar natjecanja do 30. prosinca tekuće godine, za narednu godinu. (4) Za vrijeme trajanja natjecanja u športskom ribolovu količina ulova nije ograničena. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, količina ulova u natjecanju može se ograničiti ukoliko se love vrste čiji je ulov inače ograničen. (6) Za natjecanja u športskom ribolovu tune (Thunnus thynnus) ministar može propisati ulovnu kvotu te posebne uvjete održavanja natjecanja. (7) Odobrenjem iz stavka 1. ovog članka može se u vrijeme i na području odvijanja natjecanja ograničiti obavljanje ostalih vrsta ribolova. Rekreacijski ribolov na moru Članak 47. (1) Rekreacijski ribolov smije se obavljati uz posjedovanje dnevne, višednevne i godišnje dozvole. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osobama mlađim od 14 godina dozvoljeno je bez posjedovanja dozvole obavljati rekreacijski ribolov odmetom s jednim povrazom, s ili bez korištenja štapa. (3) Godišnja dozvola iz stavka 1. ovog članka smije se izdati samo osobi s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. (4) Ribolovac mora dozvolu uvijek imati kod sebe kada obavlja rekreacijski ribolov. Izdavanje dozvola za rekreacijski ribolov Članak 48. (1) Dozvole za rekreacijski ribolov izdaje Ministarstvo. (2) Dozvole za rekreacijski ribolov prodaje Ministarstvo i pravne ili fizičke osobe koje za to ovlasti ministar. (3) Obrasce i način izdavanja dozvola za rekreacijski ribolov propisuje ministar. Posebne odredbe za športski i rekreacijski ribolov Članak 49. (1) Pojedine vrste riba i drugih morskih organizama koje su ulovljene u športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ribe i drugi morski organizmi ulovljeni za vrijeme natjecanja u športskom ribolovu moraju biti označeni odmah po isteku roka za žalbu nakon obavljenog vaganja. (3) Vrste riba i drugih morskih organizama koje je potrebno označiti i način označavanja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. (4) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dozvoljeno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama, a dozvoljena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dozvoljenih pet kilograma. (5) Športski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu ulova ostvarenog u športskom odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane stavkom 4. ovoga članka. (6) Ministar može ograničiti sastav dnevnog ulova iz stavka 4. ovoga članka po vrstama i količinama riba i drugih morskih organizama. (7) Ministar može propisati područja na kojima vrijede dozvole za športski ribolov i rekreacijski ribolov na moru. (8) Pravne i fizičke osobe koje prodaju dozvole za športski ribolov i rekreacijski ribolov na moru dužne su Ministarstvu dostavljati izviješća o prodanim dozvolama. (9) Sadržaj, dinamiku i format izviješća iz stavak 8. ovoga članka propisat će ministar. Športski i rekreacijski ribolov tune Članak 50. (1) U športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu zabranjen je ribolov atlantske tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius), iglana (Tetrapturus belone), te sakupljanje koralja i spužava. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u rekreacijskom ribolovu na moru dozvoljen je ulov atlantske tune, igluna, iglana samo uz posebnu dozvolu koju izdaje Ministarstvo, a u športskom ribolovu u okviru natjecanja iz stavka 6. članka 46. ovoga Zakona. (3) Način obavljanja ribolova, obrasce i način izdavanja dozvola te visinu naknade za ulov tuna, igluna i iglana propisuje ministar. Alati i oprema za športski ribolov i rekreacijski ribolov Članak 51. (1) U obavljanju športskog ribolova i rekreacijskog ribolova na moru smiju se koristiti samo ribolovni alati i oprema propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. (2) U obavljanju športskog ribolova na moru zabranjeno je koristiti parangale. (3) U obavljanju športskog ribolova i rekreacijskog ribolova na moru zabranjeno je upotrebljavati ribolovni alat ili opremu na nepropisan način ili u većoj količini od propisane. (4) Način uporabe, vrstu i količinu te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u obavljanju športskog ribolova i rekreacijskog ribolova na moru propisuje ministar. Ribolov u znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija Članak 52. (1) Ribolov u znanstveno-nastavne svrhe i ribolov za potrebe akvarija otvorenih za javnost može se obavljati samo na temelju rješenja koje na zahtjev izdaje ministar. (2) Zahtjev za rješenje iz stavka 1. podnosi se na obrascu kojeg propisuje ministar. (3) Za ribolov u znanstveno-nastavne svrhe u područjima zaštićenim prema posebnom zakonu mora se ishoditi i odobrenje s uvjetima zaštite prirode koje izdaje ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode. (4) Ribolov u znanstvene svrhe može se obavljati protivno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega. (5) Rješenje iz stavka 1. ovog članka mora se uvijek nalaziti uz korisnika za vrijeme obavljanja ribolova. (6) Za vrijeme i na području obavljanja ribolova iz stavka 1. ovog članka ministar može propisati zabranu ili ograničenje obavljanja ostalih vrsta ribolova. (7) Rješenje za ribolov iz stavka 1. ovog članka može se izdati samo pravnim i fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje navedenih djelatnosti. Ribolovni turizam Članak 53. (1) Ribolovnim turizmom u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se aktivnosti koje obavljaju ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov na moru u okviru pružanja usluga u turizmu. (2) U obavljanju ribolovnog turizma, na ovlaštenika povlastice za gospodarski ribolov primjenjuju se i odredbe posebnih propisa koji uređuju pružanje usluga u turizmu i/ili ugostiteljstvu. (3) Ovlaštenici povlastica za gospodarski ribolov na moru koji obavljaju ribolovni turizam moraju se pridržavati odredbi ovoga Zakona. Ovlaštenje za ribolovni turizam Članak 54. (1) Ribolovni turizam smije se obavljati samo na temelju ovlaštenja za ribolovni turizam koje izdaje Ministarstvo u upravnom postupku, protiv čijeg akta se nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (2) Ministarstvo unosi podatke o izdanim ovlaštenjima u Registar ovlaštenja koji se vodi u elektronskom obliku. (3) Za vrijeme obavljanja ribolovnog turizma, na ribarskom plovilu mora se nalaziti: – povlastica, – ovlaštenje za ribolovni turizam, – očevidnik ili izvješće, – odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova. (4) Uvjete i način izdavanja te sadržaj i način vođenja Registra ovlaštenja za ribolovni turizam propisuje ministar. IV. MJERE UPRAVLJANJA RIBARSKOM FLOTOM Mjere upravljanja aktivnostima ribarske flote Članak 55. (1) Radi održivog upravljanja aktivnostima ribarske flote, ministar propisuje: – sustav nadzora i praćenja ribarskih plovila, – kapacitet flote u volumenu izražen u GT i ukupnu snagu pogonskih motora izraženu u kW, te referentnu vrijednost, – način prikupljanja podataka o ulasku i izlasku iz flote i modernizaciji plovila, – interventne mjere u nenadanim slučajevima. (2) Radi održivog upravljanja aktivnostima ribarske flote, ministar može propisati: – broj i veličinu ribarskih plovila, snagu pogonskog stroja, te vrstu i količinu ribolovnog alata i opreme kojima je u određenoj ribolovnoj zoni, podzoni ili području dozvoljen ribolov, – pojedinačni ribolovni napor po ribarskom plovilu ili ukupni ribolovni napor za ribolovnu zonu, podzonu ili područje i način ribolova, – broj povlastica za određenu vrstu ribolova ili broj odobrenja u određenoj ribolovnoj zoni ili podzoni, – zabranu izdavanja novih povlastica ili odobrenja za ribolov. Registar ribarske flote Članak 56. (1) Sva ribarska plovila koja se koriste u gospodarskom i malom obalnom ribolovu moraju biti upisana u Registar ribarske flote. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u Registar ribarske flote moraju biti upisana i plovila koja se koriste isključivo u akvakulturi. (3) Svakom plovilu koje je upisano u Registar ribarske flote dodjeljuje se jedinstveni identifikacijski broj (CFR). (4) Registar ribarske flote vodi Ministarstvo u elektronskom obliku. (5) Ministarstvo izdaje vlasniku plovila izvod iz Registra ribarske flote. (6) Izgled i način izdavanja izvoda iz Registra flote propisuje ministar. (7) Tijela u čijoj se nadležnosti nalazi vođenje upisnika brodova ili očevidnika brodica Republike Hrvatske razmjenjuju podatke u procesu vođenja Registra ribarske flote s Ministarstvom. Podaci u Registru ribarske flote Članak 57. (1) U Registar ribarske flote unose se svi podaci o ulasku i izlasku iz flote, o modernizaciji plovila i svim drugim podacima koji utječe na ribolovni kapacitet. (2) Ministarstvo će omogućiti da podaci vezani uz provedbu međunarodnih propisa o upravljanju ribarskom flotom budu dostupni odgovarajućim međunarodnim organizacijama, kojih je Republika Hrvatska članica. (3) Sadržaj, način vođenja Registra ribarske flote, posebne uvjete ulaska i izlaska plovila iz flote, način upravljanja kapacitetom ribarske flote te način razmjene podataka s međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica propisuje ministar. Satelitski sustav nadzora plovila Članak 58. (1) U svrhu nadzora i praćenja ribarskih plovila, uvodi se satelitski sustav nadzora plovila (u daljnjem tekstu: VMS). (2) Ribarska plovila koja podliježu obvezi instalacije uređaja za praćenje plovila smiju isploviti iz luke jedino ukoliko im je uređaj za praćenje plovila uključen i ispravan. (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, ministar može propisati uvjete pod kojima ribarsko plovilo smije isploviti iz luke ukoliko je uređaj za praćenje plovila neispravan. (4) Uređaj za praćenje plovila instaliran na plovilu mora biti odobren od Ministarstva ili druge ovlaštene institucije koju odredi ministar. (5) Uređaj za praćenje plovila mora biti konfiguriran na način da u Ribarstveni monitoring centar automatski šalje podatke o: – identifikacijskoj oznaci plovila, – zadnjoj geografskoj poziciji plovila, – datumu i vremenu kada je zabilježena zadnja pozicija, – brzini i smjeru plovila. (6) Troškove nabave i instalacije opreme, održavanja i troškove prijenosa podataka snosi Ministarstvo. (7) Zabranjeno je namjerno uništavanje, oštećivanje, otvaranje i svi drugi oblici manipulacije uređajem za praćenje plovila, kao i ostalom tehničkom opremom koja omogućava automatsko slanje VMS podataka. (8) Način i uvjete uspostave satelitskog sustava nadzora plovila propisuje ministar. Ribarstveni monitoring centar Članak 59. (1) U svrhu provedbe sustava nadzora i praćenja plovila, u Ministarstvu se osniva Ribarstveni monitoring centar. (2) Ribarstveni monitoring centar obavlja poslove vezane uz: – provedbu i održavanje Geoinformacijskog sustava ribarstva i VMS sustava, – provedbu i održavanje sustava za prikupljanje i upravljanje svim podacima u ribarstvu, – dostavu podataka međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica, – razmjenu podataka s ribarstvenim monitoring centrima drugih zemalja, – ostale poslove koje odredi ministar. (3) Način obavljanja poslova iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar. V. MJERE PRAĆENJA ULOVA Vođenje i dostava očevidnika i iskrcajne deklaracije, te izviješća o ulovu Članak 60. (1) Ovlaštenici povlastice za gospodarski ribolov koji se obavlja ribarskim plovilom dužine preko 10 metara moraju voditi očevidnik o ulovu u gospodarskom ribolovu i iskrcajnu deklaraciju i dostavljati ih Ministarstvu na način i pod uvjetima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega. (2) Ovlaštenici povlastice za ribolov koji se obavlja ribarskim plovilima dužine do 10 metara i nositelji odobrenja za mali obalni ribolov moraju voditi izvješće o ulovu i dostavljati ga Ministarstvu na način i pod uvjetima sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju njega. (3) Očevidnik, iskrcajna deklaracija i izvješće moraju: - sadržavati točne podatke o obavljenom gospodarskom ribolovu; - sadržavati pravovremeno upisane podatke o obavljenom gospodarskom ribolovu; - biti dostavljeni u propisanom roku. (4) Očevidnik i iskrcajna deklaracija iz stavka 1. ovoga članka i izvješće o ulovu iz stavka 2. ovog članka moraju se nalaziti na plovilu kojim se obavlja ribolov. (5) Oblik, sadržaj i način vođenja i dostave očevidnika, iskrcajne deklaracije i izvješća o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru propisuje ministar. Iskrcaj, prekrcaj i skladištenje ulova iz gospodarskog ribolova Članak 61. (1) Iskrcaj riba i drugih morskih organizama iz gospodarskog i malog obalnog ribolova na moru može se obavljati samo na iskrcajnim mjestima koja odredi ministar. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, iskrcaj se može obaviti izvan iskrcajnog mjesta na mjestima koje odredi nadležni inspektor sigurnosti plovidbe, ako je to potrebno zbog sigurnosti plovidbe ili, uz prethodno odobrenje ribarskog inspektora, radi očuvanja kvalitete ulova. (3) Prekrcaj ulova iz gospodarskog i malog obalnog ribolova na moru s jednog plovila na drugo može se obavljati pod uvjetima i na način sukladan ovom Zakonu. (4) Skladištenje riba i drugih morskih organizama iz gospodarskog ribolova koji se ne stavljaju u prodaju odmah nakon iskrcaja može se obavljati pod uvjetima i na način sukladan ovom Zakonu. (5) Uvjete, način obavljanja iskrcaja, skladištenja i prekrcaja propisuje ministar. Iskrcaj s plovila pod stranom zastavom Članak 62. (1) Ribarsko plovilo koje plovi pod stranom zastavom, a koje namjerava iskrcati ulov u Republici Hrvatskoj, o tome mora obavijestiti Ministarstvo najkasnije 72 sata prije predviđenog dolaska u luku iskrcaja. (2) Ribarsko plovilo koje plovi pod stranom zastavom ulov može iskrcati samo u lukama koje su otvorene za međunarodni promet, na dijelu obale koji ispunjava uvjete za prihvat ulova sukladno posebnim propisima. (3) U smislu provedbe ovoga Zakona, iskrcajem se ne smatra prebačaj žive ribe iz teglećih ili ulovnih kaveza na uzgojne kaveze. (4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, iskrcaj se može izvršiti izvan iskrcajnog mjesta na mjestu koje odredi inspektor sigurnosti plovidbe uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za nadzor državne granice, u slučajevima uzrokovanim plovidbenim ili sigurnosnim uvjetima. (5) Način i uvjete iskrcaja iz stavka 1. ovoga članka te način dostave podataka propisat će ministar. Prva prodaja Članak 63. (1) Prva prodaja smije se obavljati samo na mjestima prve prodaje, pod uvjetima i na način sukladan ovom Zakonu te posebnom propisu o uređenju tržišta u ribarstvu. (2) Ukoliko se prva prodaja obavlja preko zadruga ili drugih oblika udruživanja u ribarstvu, primjenjuju se i posebne odredbe o zadrugama i drugim oblicima udruživanja sukladno posebnom propisu koji uređuje pitanje potpora i uređenja tržišta u ribarstvu. (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prva prodaja poznatom prvom kupcu može se obaviti i izvan mjesta prve prodaje. (4) Uvjete i način obavljanja prve prodaje iz stavaka 1. i 2. ovog članka propisuje ministar. Dostava podatka o prvoj prodaji Članak 64. (1) Odgovorne osobe na mjestima prve prodaje dužne su dostavljati Ministarstvu podatke o prvoj prodaji po vrsti, količini i cijeni ribe i drugih morskih organizama na obrascu prodajnog lista u elektronskom obliku. (2) Ukoliko se prva prodaja obavlja izvan mjesta prve prodaje poznatom prvom kupcu, prvi kupac je dužan dostavljati Ministarstvu podatke o prvoj prodaji po vrsti, količini i cijeni ribe i drugih morskih organizama na obrascu prodajnog lista u elektronskom obliku. (3) Ukoliko ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov na moru nakon iskrcaja neposredno prodaje ribu i druge morske organizme krajnjim potrošačima, dužan je dostavljati Ministarstvu podatke o prvoj prodaji po vrsti, količini i cijeni ribe i drugih morskih organizama na obrascu prodajnog lista u elektronskom obliku. (4) Osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovog članka koje su dužne dostavljati podatke o prvoj prodaji moraju se upisati u Registar prvih kupaca koji vodi Ministarstvo u elektronskom obliku. (5) Ukoliko se ulov ne stavlja u prvu prodaju u roku od 48 sati od iskrcaja, ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov dužan je Ministarstvu dostavljati podatke o skladištenju ribe i drugih morskih organizama. (6) Oblik, sadržaj, način i rokove dostave podataka o prvoj prodaji i skladištenju te način vođenja registra prvih kupaca propisuje ministar. Drugi podaci o ribolovu Članak 65. (1) U svrhu praćenja ribolova, uzgoja i prometa ministar može propisati da pravne i fizičke osobe dostavljaju i druge podatke i/ili vode druge evidencije vezane za djelatnost koju obavljaju. (2) Oblik, sadržaj i način dostave podataka i vođenja evidencija propisuje ministar (3) Ribu i druge morske organizme na tržištu mora pratiti dokumentacija o podrijetlu proizvoda, sukladno posebnom propisu koji uređuje pitanja popratne dokumentacije za svježe proizvode ribarstva i žive školjkaše u unutarnjem prometu. Promatrači Članak 66. (1) U svrhu praćenja ribolova i uzgoja ministar može propisati da na se na plovilima i uzgajalištima mora nalaziti ovlašteni promatrač koji će obavljati poslove kontrole i praćenja. (2) Program promatrača, način i uvjete rada i ovlašćivanja promatrača propisuje ministar. Evidencija ulova u športskom i rekreacijskom ribolovu Članak 67. (1) Ministar može propisati da osobe koje obavljaju športski ribolov i rekreacijski ribolov vode evidenciju ulova po vrstama i količini i području ulova ribe i drugih morskih organizama. (2) Oblik, sadržaj i način vođenja evidencije, te način dostave podataka propisuje ministar. VI. MJERE UPRAVLJANJA UZGOJEM RIBA I DRUGIH MORSKIH ORGANIZAMA Opće odredbe Članak 68. (1) Djelatnost uzgoja riba i drugih morskih organizama (u daljnjem tekstu: uzgoj) smije se obavljati samo na temelju povlastice za uzgoj. (2) Pravne ili fizičke osobe smiju započeti obavljati djelatnost uzgoja ako imaju zaposlene osobe stručno osposobljene za uzgoj. (3) Ukoliko kapacitet uzgoja ribe i drugih morskih organizama prelazi propisani kapacitet, pravne ili fizičke osobe smiju obavljati djelatnost uzgoja samo ako imaju zaposlenu ili ugovorno vezanu osobu koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ribarske, veterinarske, biološke, poljoprivredne ili slične struke koji uključuje područje uzgoja riba i drugih morskih organizama. (4) Kapacitet uzgoja ribe i drugih morskih organizama iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar. Uvjeti uzgoja Članak 69. (1) Pravne i fizičke osobe smiju obavljati uzgoj samo na dijelu pomorskoga dobra za koji imaju koncesiju. (2) Pravne i fizičke osobe koje uzgoj obavljaju u instalacijama na kopnu uz korištenje morske vode smiju uzgoj obavljati samo na dijelu kopna za koji imaju odgovarajuće dozvole, sukladno propisima o gradnji i samo uz koncesiju za zahvat mora za potrebe uzgoja sukladno postupku davanja koncesije na pomorskom dobru. (3) Pravne i fizičke osobe smiju uzgajati samo vrste i količine riba i drugih morskih organizama koje su upisane u povlasticu za uzgoj. (4) Pravne i fizičke osobe smiju koristiti hranu za ribu u uzgoju najviše do količine koja je upisana u povlasticu za uzgoj. (5) Dijelovi pomorskoga dobra za uzgoj moraju se utvrditi sukladno kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskoga dobra za uzgoj i dokumentima prostornog uređenja, odnosno sukladno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša. (6) Kriterije o pogodnosti dijelova pomorskoga dobra za uzgoj propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i ministra nadležnog za pomorstvo. (7) Natječaj za dodjelu koncesije na pomorskom dobru ne može se objaviti bez suglasnosti Ministarstva. Zabrana drugih aktivnosti oko uzgajališta Članak 70. (1) Na udaljenosti manjoj od 200 metara od oznake položaja uzgajališta, odnosno 100 metara za područja gdje se obavlja uzgoj školjkaša, zabranjeno je obavljanje ribolova i drugih radnji koje mogu ometati djelatnost uzgoja. (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju bijega ribe iz uzgojnih kaveza, ministar može posebnim rješenjem dozvoliti obavljanje ribolova, u svrhu vraćanja odbjegle ribe, ovlašteniku povlastice za uzgoj na području uzgajališta, na njegov zahtjev. (3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, unutar granica koncesioniranog dijela pomorskog dobra ovlaštenik povlastice za uzgoje može obavljati ribolov ukoliko ima povlasticu za gospodarski ribolov. Povlastica za uzgoj Članak 71. (1) Povlasticu za uzgoj izdaje Ministarstvo u upravnom postupku, protiv čijeg akta nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (2) Zahtjev za izdavanje povlastice za uzgoj na pomorskom dobru podnosi nositelj koncesije, a za uzgoj na kopnu nositelj odgovarajuće dozvole iz stavka 2. članka 69. ovog zakona. (3) Za svaki dio koncesioniranog pomorskoga dobra ili kopna na kojem se obavlja uzgoj, izdaje se posebna povlastica za uzgoj. (4) U slučaju izmjene podataka, izdaje se nova povlastica za uzgoj. (5) Povlastica za uzgoj mora se nalaziti na uzgajalištu ili u sjedištu tvrtke. (6) Ministarstvo vodi Registar o izdanim povlasticama za uzgoj u elektronskom obliku. (7) Obrazac i sadržaj povlastice za uzgoj te sadržaj i način vođenja Registra o izdanim povlasticama za uzgoj propisuje ministar. Prestanak važenja povlastice za uzgoj Članak 72. (1) Povlastica za uzgoj prestaje važiti: – istekom roka na koji je dana koncesija za uzgoj na pomorskom dobru ili koncesija na pomorskom dobru za posebnu upotrebu , – oduzimanjem koncesije od strane davatelja, – prestankom pravne osobe, odnosno obrta, – prestankom obavljanja djelatnosti uzgoja, – na zahtjev ovlaštenika povlastice, – ukoliko je nakon izdavanja povlastice provjerom ustanovljeno da je ista izdana na temelju netočnih podataka ili utvrđenih činjenica. (2) U slučaju oduzimanja koncesije iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je obavijestiti Ministarstvo. (3) U slučaju prestanka pravne osobe, odnosno obrta, iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo dužno je obavijestiti Ministarstvo. (4) U slučaju iz točaka 4. i 5. stavka 1. ovoga članka, ovlaštenik povlastice dužan je obavijestiti Ministarstvo i vratiti povlasticu. (5) Ministarstvo će o prestanku važenja povlastice obavijestiti davatelja koncesije. Oduzimanje povlastice za uzgoj Članak 73. (1) Povlastica za uzgoj se oduzima rješenjem Ministarstva u slučaju: – da ovlaštenik povlastice za uzgoj dvije godine uzastopce ne dostavlja podatke iz stavka 1. članka 79. ovog Zakona, – da ovlaštenik povlastice uzgaja vrste ili količine riba i drugih morskih organizama koje nisu upisane u povlastici za uzgoj, – pravomoćnog akta nadležnog sudbenog tijela o zabrani obavljanja djelatnosti uzgoja. (2) Protiv rješenja o oduzimanju povlastice ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (3) Ministarstvo će o oduzimanju povlastice obavijestiti davatelja koncesije. Revizija Članak 74. (1) Povlastica za uzgoj podliježe reviziji. (2) Nositelj povlastice za uzgoj mora zadovoljiti propisane kriterije u postupku revizije. (3) Način obavljanja revizije i kriterije iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar. Uzgoj temeljen na principu korištenja ulovljenih organizama Članak 75. (1) U smislu ovog Zakona, uzgoj temeljen na principu korištenja ulovljenih organizama podrazumijeva smještanje divlje ribe u uzgojne instalacije u svrhu daljnjeg kontroliranog rasta. (2) U uzgoju koji se temelji na principu korištenja ulovljenih organizama, ministar može propisati: – ukupni dozvoljeni uzgojni kapacitet za pojedine vrste u uzgoju, – maksimalnu količinu ribe i drugih morskih organizama koje se smiju stavljati u uzgoj po pojedinoj povlastici za uzgoj, – sustav nadzora i praćenja uzgoja, – način raspolaganja neiskorištenim dijelom dozvoljenog uzgoja iz točke a) i b) ovoga članka. Znanstvena istraživanja Članak 76. (1) U svrhu znanstvenih istraživanja, dopušteno je na uzgajalištima obavljati radnje suprotne odredbama ovoga Zakona. (2) Radnje iz stavka 1. ovoga članka smiju se obavljati na temelju rješenja koje na zahtjev može izdati ministar. (3) Rješenje iz stavka 2. ovog članka mora se nalaziti uz korisnika za vrijeme obavljanja uzgoja. (4) Kriterije za izdavanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar. Uzgoj alohtonih organizama Članak 77. (1) Uzgoj alohtonih vrsta riba i drugih morskih organizama smije se obavljati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode i mišljenje znanstvene institucije registrirane za poslove istraživanja mora. Uzgoj zaštićenih organizama Članak 78. (1) Uzgoj zaštićenih vrsta riba i drugih morskih organizama smije se obavljati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode. Podaci o uzgoju Članak 79. (1) Ovlaštenici povlastice za uzgoj dužni su Ministarstvu dostavljati točne podatke o uzgoju na propisanom obrascu očevidnika. (2) Oblik i sadržaj obrasca te način dostavljanja očevidnika propisuje ministar. (3) Ovlaštenici povlastice za uzgoj dužni su dostavljati i druge podatke o uzgoju na zahtjev Ministarstva, a u skladu s člankom 65. ovoga Zakona. Normativi Članak 80. (1) U smislu ovoga Zakona, normativi za uzgoj podrazumijevaju različite prethodno određene kriterije vezane za uzgoj. (2) Ministar može, temeljem stručnih i znanstvenih podloga, propisati normative za uzgoj. (3) Ukoliko su propisani određeni normativi, uzgoj se smije obavljati samo u skladu s propisanim normativima. Stručna osposobljenost za uzgoj Članak 81. (1) Uzgojem mora upravljati osoba stručno osposobljena za uzgoj. (2) Stručna osposobljenost za uzgoj dokazuje se uvjerenjem o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja koje izdaje Ministarstvo. (3) Uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka izdaje se osobi koja je položila ispit prema Programu ispita za obavljanje uzgoja riba i drugih morskih organizama, ili je završila odgovarajuću strukovnu školu ribarskog usmjerenja ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ribarske, veterinarske, biološke, poljoprivredne ili slične struke koji uključuje područje uzgoja riba i drugih morskih organizama. (4) Osposobljenost za obavljanje uzgoja provjerava Stručno povjerenstvo od najmanje tri člana koje imenuje ministar. (5) Ministarstvo vodi Registar uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja u elektronskom obliku. (6) Program ispita za obavljanje uzgoja, uz mišljenje ministra nadležnog za obrazovanje, obrazac i način izdavanja uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja propisuje ministar. VII. INSTITUCIONALNA PODRŠKA Institucionalna podrška Članak 82. (1) Institucionalna podrška obuhvaća djelovanje tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, ustanova za pružanje usluga u ribarstvu, komora te različitih oblika stručnog i interesnog povezivanja u području ribarstva kao i udruženja u ribarstvu priznata sukladno posebnom propisu. (2) Ustanove za pružanje usluga u ribarstvu obavljaju stručne i upravne poslove koji se odnose na savjetodavnu službu u ribarstvu, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u ribarstvu, zaštitu zdravlja i dobrobiti životinja. Uloga područne (regionalne) samouprave Članak 83. (1) Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su, sukladno Nacionalnom strateškom planu razvoja ribarstva, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave: – osigurati dio luke za neometan iskrcaj ribe na iskrcajnim mjestima koja propisuje ministar, – osigurati privezišta za ribarska plovila sukladno potrebama, – dostavljati Ministarstvu prijedloge područja za uzgoj, – osigurati odgovarajuću infrastrukturu potrebnu za učinkovito funkcioniranje tržišta ribom; – osigurati područja za potrebe infrastrukture za uzgoj. (2) Jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, dostavljati će Ministarstvu prijedloge regulacije ribolova na području svoje samouprave. Prijedlozi regulacije ribolova odnose se na oblike ribolova koje će propisati ministar. Savjetodavna djelatnost Članak 84. (1) Savjetodavna djelatnost u području ribarstva obavlja se kao javna i privatna savjetodavna služba u ribarstvu. (2) Javnu savjetodavnu službu u ribarstvu obavlja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. (3) Privatnu savjetodavnu službu u ribarstvu mogu obavljati fizičke i pravne osobe koje su registrirane za obavljanje takve djelatnosti. (4) Način i uvjete provedbe sustava savjetovanja javne savjetodavne službe propisuje ministar. VIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR UPRAVNI NADZOR Upravni nadzor Članak 85. (1) Upravni nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. INSPEKCIJSKI NADZOR Osobe koje obavljaju inspekcijski nadzor Članak 86. (1) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju ribarski inspektori (u daljnjem tekstu: inspektori), te drugi državni službenici koje za to ovlasti ministar. (2) Inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva nadležnog za sigurnost plovidbe i policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova u okviru svojih nadležnosti obavljaju inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na području ribolovnog mora. (3) Ovlaštene osobe Obalne straže, na području proširene jurisdikcije Republike Hrvatske, u okviru svojih nadležnosti, obavljaju inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i i propisa donesenih na temelju njega. (4) U unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, ovlaštene osobe Obalne straže mogu obavljati inspekcijski nadzor ako osobe iz stavka 1. ovoga članka nisu prisutne ili nisu u mogućnosti intervenirati, a postoji osnovana sumnja o kršenju odredbi ovoga Zakona. Uvjeti za ribarskog inspektora Članak 87. (1) Poslove višeg inspektora (inspektora I kategorije ili I. vrste zvanja) može obavljati osoba koja ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ribarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne struke, tri godine radnoga iskustva u struci i položen državni stručni ispit za ribarskog inspektora. (2) Poslove inspektora (inspektora II kategorije ili II. vrste zvanja; u daljnjem tekstu: inspektor II) može obavljati osoba koja ima završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij ribarske, veterinarske, biološke ili poljoprivredne struke, jednu godinu radnoga iskustva u struci i položen državni stručni ispit za ribarskog inspektora. (3) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita za inspektore, sastav ispitne komisije i način polaganja stručnog ispita propisuje ministar uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za upravu. (4) Inspektori sigurnosti plovidbe, policijski službenici i ovlaštene osobe Obalne straže koje provode nadzor nad odredbama ovoga Zakona i imaju u okviru svojih službi ovlasti postupanja koje odgovaraju ovlastima ribarskog inspektora I kategorije dužne su položiti posebni dio državnog stručnog ispita iz područja ribarstva koji odgovara programu državnog stručnog ispita za ribarske inspektore iz stavka 3. ovoga članka. Inspekcija u okviru međunarodno preuzetih obveza Članak 88. (1) Ministar imenuje inspektore koji sudjeluju u provedbi nadzora i kontrole u okviru međunarodnih ugovora kojih je potpisnica Republika Hrvatska. Ovlasti inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora Članak 89. (1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor ima slijedeća prava, dužnosti i ovlasti: - pregledavati poslovne, proizvodne i druge prostorije i prostore, zgrade, objekte, luke, ribarska plovila i ribarske alate, prijevozna sredstva, uređaje, robu, proizvode ribarstva, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih pravnih ili fizičkih osoba, - zatražiti i pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet nadziranih pravnih ili fizičkih osoba i osoba zatečenih na mjestu nadzora, - fotografirati ili snimiti osobe, prostore, objekte i drugo iz 1. alineje ovoga stavka, - pregledavati i preslikavati isprave i poslovne spise nadziranih pravnih ili fizičkih osoba, - prikupljati podatke i obavijesti od odgovornih osoba, svjedoka i drugih osoba, - kontrolirati obavljanje ribolova, uzgoja, prometa ribom i drugim morskim organizmima i ostale aktivnosti propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. (2) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može uzimati izjave svjedoka te zatražiti stručno mišljenje znanstvenih i stručnih institucija te ustanova za pružanje usluga u ribarstvu . Prava i obveze inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora Članak 90. (1) Ukoliko nađe da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, viši inspektor je ovlašten: – rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku te izreći opomenu; – rješenjem izreći mjeru opreza privremene obustave djelatnosti sukladno posebnom zakonu koji regulira prekršaje; – utvrditi da fizička ili pravna osoba djelomično ili u potpunosti ne udovoljava uvjetima propisanih ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju njega; – podnijeti nadležnom tijelu prijavu zbog kaznenog djela, optužni prijedlog, prekršajni nalog i obavezni prekršajni nalog te izreći ovim Zakonom utvrđenu prekršajnu kaznu; – izdati obavezni prekršajni nalog; – rješenjem izreći mjeru opreza zabrane obavljanja ribolova na određenom ribolovnom području u slučaju kada se u ulovu pojavi veća količina nedoraslih riba ili drugih morskih organizama, ili ženki rakova s vanjskim jajima, a do donošenja mjere iz članka 14. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona; – poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisom ovlašten. (2) Poslove iz alineja 3. i 6. stavka 1., ovlašten je obavljati i inspektor II. (3) Ako je ovim ili drugim zakonom predviđeno da se za utvrđenu nezakonitost donosi određena upravna mjera, viši inspektor mora rješenjem izreći tu mjeru. (4) U provedbi inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Oduzimanje dokumentacije i predmeta Članak 91. (1) U provedbi inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno oduzeti, do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz. (2) Do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, odnosno do pravomoćne presude o počinjenom kaznenom djelu, inspektor može privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kaznenom postupku mogu poslužiti kao dokaz. (3) O privremenom oduzimanju dokumentacije i predmeta iz stavka 1. ovoga članka izdaje se potvrda o točno naznačenoj oduzetoj dokumentaciji i predmetima. Obveza oduzimanja predmeta i postupanje Članak 92. (1) Inspektor je dužan, ako je to ovim Zakonom ili drugim propisom predviđeno, privremeno oduzeti ulovljenu ribu i druge morske organizme, plovilo, alate i opremu za ribolov ili privremeno zapečatiti alate i opremu za ribolov koji su bili predmet izvršenja prekršaja ili kaznenog djela, a mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku biti kao dokaz. (2) Inspektor i osobe iz članka 86. ovoga Zakona moraju izvaditi neoznačene ribolovne alate iz ribolovnog mora. (3) Osobi od koje se oduzimaju predmeti izdaje se potvrda s točno označenim oduzetim predmetima po vrsti i količini. (4) O oduzetim predmetima inspektor u roku od 24 sata donosi odluku kojom odlučuje o čuvanju predmeta do odluke suda, koju prilaže optužnom prijedlogu ili prijavi za kazneno djelo. (5) U slučaju kada se privremeno do odluke nadležnog sudbenog tijela oduzimaju predmeti podložni kvarenju i životinje, inspektor je dužan optužni prijedlog odnosno prijavu podnijeti najkasnije u roku od 48 sati od oduzimanja, odnosno prvog radnog dana ukoliko rok od 48 sati istječe na blagdan ili neradni dan, a nadležno sudbeno tijelo o prijavi, odnosno optužnom prijedlogu odlučuje u hitnom postupku. (6) S privremeno oduzetim predmetima, do pravomoćne odluke o prekršaju, inspektor ne može raspolagati (predmet uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), osim ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno. (7) Ako inspektor umjesto podnošenja optužnog prijedloga izda prekršajni nalog, tim nalogom, sukladno Prekršajnom zakonu, odlučit će i o zaštitnoj mjeri oduzimanja predmeta. (8) Način pečaćenja alata iz stavka 1. ovoga članka kao i izgled obrasca Potvrde o privremeno oduzetim predmetima iz stavaka 1. i 2 . te način postupanja s alatom iz stavka 3. ovog članka propisuje ministar. Dužnosti osobe koja podliježe inspekciji Članak 93. (1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu nadzoru inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i osigurati mu uvjete za neometan rad. (2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje nadzora iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u alate, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru. (3) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno prekinuti rad za vrijeme inspekcijskog nadzora ili kontrole ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili kontrolu ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru. (4) Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje. Obveza dostave podataka Članak 94. (1) Pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u roku primjerenom izvršenju obveze, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora. Predstavka pravne ili fizičke osobe na rad subjekta Članak 95. (1) Predstavku pravne ili fizičke osobe inspektor je dužan uzeti u obzir samo ako ga predstavaka upozorava na činjenično stanje koje mu nameće obvezu pokretanja postupka po službenoj dužnosti. (2) Ako je povodom predstavke obavljen inspekcijski nadzor, inspektor je dužan obavijestiti podnositelja predstavke o poduzetim radnjama. U protivnom, inspektor će podnositelja predstavke obavijestiti o nepostojanju uvjeta za provedbu inspekcijskog nadzora. (3) Dokumentaciju, činjenice, podatke i identitet podnositelja predstavke utvrđene u inspekcijskom nadzoru inspektor, odnosno drugi državni službenik, može dati samo sudovima, tijelima državne uprave koja vode prekršajni postupak i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev, u sudskim i upravnim postupcima iz njihove nadležnosti. Žalbe na rješenja inspektora Članak 96. (1) Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju viši inspektori. (2) Viši inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru prava, dužnosti i ovlasti utvrđenih ovim Zakonom i drugim propisima. (3) Protiv rješenja koja na temelju ovoga Zakona donosi viši inspektor, može se u roku od osam dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe. (4) O žalbama odlučuje Povjerenstvo od najmanje tri člana, koje imenuje ministar. (5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Ako viši inspektor nađe da je podnijeta žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe, a nije novim rješenjem zamijenio rješenje koje se žalbom pobija, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti žalbu sa spisima koji se odnose na predmet na rješavanje Povjerenstvu za žalbe. (7) Protiv usmenog rješenja u sklopu zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, donesena na temelju ovoga ili drugog zakona, žalba nije dopuštena. Žalba se može podnijeti na pisani otpravak usmenog rješenja. Izvršenje rješenja Članak 97. (1) Nakon što je rješenje postalo izvršno, inspektor će utvrditi je li rješenje izvršeno te, ako nije izvršeno, bez odgađanja će pokrenuti postupak za njegovo izvršenje. (2) Rješenje o izvršenju inspektor će donijeti bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana kad je rješenje postalo izvršno, a nije izvršeno. Ne donošenje rješenja o izvršenju do tog roka ne isključuje obvezu njegova donošenja. (3) Troškove izvršenja rješenja snosi stranka koja je bila dužna izvršiti naređenu upravnu mjeru. (4) Ako je osoba izvršila obvezu iz rješenja, inspektor će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o obustavi postupka. Neprovođenje mjera Članak 98. (1) Ako pravna ili fizička osoba u određenom roku ne provede mjere naređene na temelju ovoga Zakona, te mjere može provesti inspektor ili pravna, odnosno fizička osoba koju on ovlasti, a na trošak pravne ili fizičke osobe koja je bila dužna provesti određenu mjeru. (2) Ukoliko pravna ili fizička osoba ne izvrši rješenje iz stavka 1. inspektor može donijeti rješenje o administrativnom izvršenju rješenja. Oblici inspekcije i inspekcijski zapisnici Članak 99. (1) Inspekcijski nadzor obavlja se opažanjem i/ili nadzorom. (2) O obavljanom opažanju inspektor popunjava obrazac opažanja. (3) O obavljenom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik. (4) O obavljenom opažanju i obavljenom nadzoru zapisnike i obrasce opažanja dužne su voditi i osobe iz članka 86. ovoga Zakona, te ih dostavljati Ministarstvu. (5) Sadržaj i izgled obrasca opažanja i obrasca zapisnika, te način dostave propisuje ministar. Planovi rada inspekcije u ribarstvu Članak 100 (1) Za potrebe učinkovitog planiranja rada Ministarstvo izrađuje godišnje planove rada ribarske inspekcije. (2) Godišnji planovi izrađuju se na temelju analize rizika i postojećih podataka. (3) Godišnji planovi sadrže aktivnosti ribarske inspekcije, te na odgovarajući način planove ostalih tijela nadležnih na temelju odredaba ovog Zakona. (4) Sadržaj i opseg planova odredit će ministar uz mišljenje ministara nadležnih za sigurnost plovidbe, ministra unutarnjih poslova i ministra nadležan za Obalnu stražu. Standardni postupci inspekcije Članak 101. (1) U obavljanju inspekcijskih poslova, inspektori i osobe iz članka 86. ovoga Zakona dužne su slijediti standardne operativne postupke. (2) Standardne operativne postupke iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar. Evidencija o obavljenim inspekcijama, rješenjima i prekršajima Članak 102. (1) Inspektori vode evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima, donesenim rješenjima, o zahtjevima za pokretanje prekršajnoga postupka, izrečenim prekršajnim kaznama i podnesenim prijavama zbog izvršenoga kaznenog djela. (2) Obrazac evidencije, sadržaj i način vođenja propisuje ministar. (3) Državna tijela iz članka 86. ovoga Zakona dostavljaju Ministarstvu periodična izvješća o donesenim rješenjima o optužnim prijedlozima, prijavama zbog kaznenog djela, prekršajnim nalozima, obveznim prekršajnim nalozima i izrečenim prekršajnim kaznama. (4) Ministarstvo objedinjava zaprimljena izvješća iz stavka 3. ovog članka. (5) Dinamiku i način dostave izvješća iz stavka 3. ovog članka propisat će ministar uz suglasnost čelnika državnih tijela iz članka 86. ovoga Zakona. Iskaznica i znak inspekcije Članak 103. (1) Inspektori imaju službenu iskaznicu i znak kojima se dokazuje njihovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti. (2) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora plovilom inspektori moraju nositi odoru. (3) Oblik i sadržaj obrasca službene iskaznice, izgled znaka i odore te način izdavanja i vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar. Vijeće za prekršaje Članak 104. (1) U slučaju kada osobe iz članka 86. nađe da je ovaj Zakon i propisi doneseni na temelju njega prekršen na način da prekršaj predstavlja lakše ili srednje teško kršenje odredbi Zakona, inspektor optužni prijedlog šalje na rješavanje Vijeću za prekršaje u ribarstvu (u daljnjem tekstu: Vijeće). (2) Vijeće imenuje Ministar, a čine ga najmanje tri člana od kojih jedan mora imati položen pravosudni ispit i biti ovlašten od strane suda. (3) Mandat, način poslovanja i ovlasti Vijeća propisat će ministar uz suglasnost ministra nadležnog za pravosuđe i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske. IX. POSEBNE ODREDBE Mišljenje pri donošenju propisa Članak 105. (1) Prije donošenja propisa iz članaka 14., 15., 16., 18., 26., 29., 74. i 80. ovoga Zakona ministar mora zatražiti znanstveno i stručno mišljenje od pravne osobe registrirane za poslove istraživanja mora kao i od strukovnih grupa ribara te ribarskih asocijacija. Međunarodne obveze Članak 106. (1) Strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati gospodarski ribolov u području jurisdikcije Republike Hrvatske samo temeljem međunarodnih obveza koje je preuzela Republika Hrvatska. (2) Strane znanstvene institucije mogu obavljati ribolov u znanstvene svrhe na temelju posebnog rješenja koje donosi ministar, ne dovodeći u pitanje ostala rješenja koja je potrebno ishoditi za obavljanje znanstvene djelatnosti. (3) Ministar može donijeti mjere upravljanja živim bogatstvima mora te ostale mjere u području morskog ribarstva temeljem obveza koje Republika Hrvatska preuzima članstvom u međunarodnim organizacijama. XII. KAZNENE ODREDBE Članak 107. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 300.000,00 do 800.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba ukoliko posjeduje, drži i/ili koristi na plovilu ili bez njega eksploziv i/ili tvari koje u kombinaciji s drugim tvarima mogu proizvesti eksploziju, te ugrožava biološko obnovljiva bogatstava mora (članak 20. stavak 2., točka 3. i 4.). (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova na moru novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna. (4) Odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se mjera trajne zabrane obavljanja gospodarskog ribolova. (5) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 300.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik. (6) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba i/ili nosioc odobrenja za mali obalni ribolov. (7) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obavezno će se izreći zaštitna mjera trajnog oduzimanja povlastice za ribolov. (8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, ukoliko vlasnik povlastice za ribolov nije ujedno i ovlaštenik povlastice za ribolov, zaštitna mjera trajne zabrane obavljanja gospodarskog ribolova izriče se ovlašteniku. (9) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obavezno će se izreći zaštitna mjera trajnog oduzimanja odobrenja za mali obalni ribolov. Članak 108. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 80.000,00 do 300.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba ukoliko: - stavlja u promet ribu i druge morske organizme koji ne potječu iz gospodarskog ribolova, malog obalnog ribolova, uzgoja ili uvoza te ukoliko ne udovoljavaju propisanim uvjetima (članak 9. stavak 1. i 2.); - stavlja na tržište ribe i druge morske organizme za vrijeme njihova lovostaja (članak 10. stavak 3.); - postupa suprotno uvjetima propisanim temeljem članka 14. stavka 1. i stavka 2.; - obavlja ribolov u posebnim staništima (članak 15. stavak 3.) ili obavlja ribolov u posebnim staništima suprotno uvjetima iz članka 15. stavka 5.; - obavlja ribolov u u područjima mora s posebnom regulacijom ribolova ribolovnim alatima koji su u tom području trajno zabranjeni (članak 15. stavak 4.); - na plovilu zadrži nakon sortiranja, prekrca, iskrca, prevozi, skladišti, izloži, stavlja na tržište i prodaje ribe i druge morske organizme čije su veličine ispod propisanih minimalnih veličina (članak 16. stavak 1.); - na plovilu zadrži nakon sortiranja, prekrca, iskrca, prevozi, skladišti, izloži, stavlja na tržište i prodaje ribe i druge morske organizme u lovostaju (članak 16. stavak 2.); - sakuplja, na plovilu zadrži, prekrca, iskrca, prevozi, skladišti, posjeduje, prodaje, izloži ili pokuša staviti u promet prstaca (Litophaga litophaga). (članak 17. stavak 1.); - obavlja ribolov suprotno uvjetima propisanim temeljem članka 18. stavka 2.; - poribljava ribolovno more alohtonim vrstama riba ili drugim morskim organizmima (članak 19. stavak 2); - odbacuje u more, kao i u sve pojavne oblike voda koje utječu u more ili su s njim povezane, tvari koje nastaju proizvodnjom ili preradom, kao i svaku tvar kojom se uništavaju ribe ili drugi morski organizmi te kojom se ograničava njihov životni prostor i štetno utječe na biološke uvjete potrebne za njihov opstanak i razvoj, kao i tvar kojom se smanjuje ili ugrožava vrijednost akvatorija u kojem se obavlja uzgoj ribe i drugih morskih organizama (članak 20. stavak 1); - na plovilu s kojeg se obavlja ribolov drži i/ili rabi tijekom ribolova sredstava navedena u članku 20. stavku 2. točkama 1., 2., 5., 6. i 7.; - ne nadoknadi štetu koju je prouzročila postupajući protivno odredbama ovoga Zakona (članak 21. stavak 1.); - obavlja ribolov uz uporabu pridnenih povlačnih mreža, u ribolovnom moru u kojem se nalaze: telegrafski, telefonski ili električni kabeli, cjevovodi ili drugi uređaji, kao i hidroarheološka nalazišta i nalazi (članak 24.); - obavlja gospodarski ribolov bez povlastice za gospodarski ribolov i/ili obavlja ribolov plovilom, ribolovnim alatima i opremom te u ribolovnim zonama koji nisu upisani u povlasticu (članak 25 stavak 1); - postupa suprotno uvjetima propisanim u članku 28. stavak 1. i 2.; - u gospodarskom ribolovu koristi ribolovne alate i opremu koji nisu propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega (članak 34. stavak 1.); - za vrijeme obavljanja ribolova na plovilu ima ribolovne alate i opremu koji nisu upisani u povlasticu, sukladno vremenskim i prostornim ograničenjima iz propisa koji se donose radi zaštite riba i drugih morskih organizama (članak 34. stavak 2.); - upotrebljava ribolovne alate i/ili opremu suprotno zabrani propisanoj u članku 34. stavku 3; - obavlja gospodarski ribolov ili drži na plovilu alate i opreme koji su zabranjeni za uporabu na cijelom ribolovnom moru Republike Hrvatske (članak 34. stavak 4.); - obavlja mali obalni ribolov bez valjanog odobrenja (članak 35. stavak 1.); - obavlja mali obalni ribolov uz uporabu plovila, vrsta i količina ribolovnih alata koji nisu propisani za uporabu u malom obalnom ribolovu, i/ili obavlja ribolov u nedozvoljenim zonama i podzonama koje nisu upisane u odobrenje (članak 35. stavak 2); - u malom obalnom ribolovu ulovi atlantske tune, iglune, iglane, odnosno sakuplja koralje i spužve (članak 35. stavak 7.); - ribe ili druge morske organizme ulovljene ili sakupljene obavljanjem malog obalnog ribolova prodaje osobama koje nisu krajnji potrošači ili prodaje krajnjim potrošačima izvan mjesta prebivališta vlasnika odobrenja ili izvan ovim zakonom odobrenog mjesta prodaje (članak 35 stavak 8.); - obavlja mali obalni ribolov u ribolovnoj podzoni, vrstama i količinom ribolovnih alata i opremom koji nisu upisani u odobrenju (članak 36. stavak 1.); - u obavljanju malog obalnog ribolova postupa suprotno uvjetima propisanim u članku 36. stavku 2., stavku 3. i stavku 4.; - prodaje dozvole za športski ribolov suprotno uvjetima propisanim u članku 44.; - obavlja ribolov podvodnom pušku uz uporabu autonomnog ronilačkog aparata (članak 45. stavak 2.); - koristi podvodnu pušku od zalaska do izlaska sunca (članak 45. stavak 3.); - u športskom i rekreacijskom ribolovu ulovi ribe i druge morske organizme protivno odredbi članka 50 stavka 1. i 2.; - postupa suprotno odredbama o sustavu nadzora i praćenja ribarskih plovila (VMS) (članak 58.); - ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov koji se obavlja ribarskim plovilom dužine preko 10 metara ne vodi i/ili ne dostavlja očevidnik i iskrcajnu deklaraciju Ministarstvu (članak 60. stavak 1.); - ribarsko plovilo koje plovi pod stranom zastavom a koje namjerava iskrcati ulov u Republici Hrvatskoj o tome nije obavijestilo Ministarstvo na način propisan ovim Zakonom (članak 62. stavak 1.); - ribarsko plovilo koje plovi pod stranom zastavom iskrcalo ulov suprotno odredbama ovog Zakona (članak 62. stavak 2.); - odgovorna osoba na mjestima prve prodaje ne dostavlja podatke o prvoj prodaji na propisan način (članak 64. stavak 1.); - kao prvi kupac nije proslijedio Ministarstvu podatke o kupnji po vrsti, količini i cijeni ribe i drugih morskih organizama na obrascu prodajnog lista u elektronskom obliku (članak 64. stavak 2.); - obavlja uzgoj bez povlastice za uzgoj (članak 68. stavak 1.); - obavlja uzgoj izvan pomorskog dobra za koji ima koncesiju (članak 69. stavak 1. i 2.); - ako bez dozvole Ministarstva uzgaja alohtone vrste riba i drugih morskih organizama (članak 77.); - ako ne omogući obavljanje nadzora i/ili ne osigura uvjete za neometan rad inspektora (članak 93. stavak 1. i stavak 2.); - ako na traženje inspektora privremeno ne obustavi rad nadziranog objekta ili ne prekine rad za vrijeme inspekcijskog nadzora (članak 93. stavak 3.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 15.000,00 do 30.000,00 kuna. (3) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik. (4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se ostale fizičke osobe. (5) Za istovjetne prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjene drugi put, pravnoj ili fizičkoj osobi obrtniku, fizičkoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi i, gdje je to primjenjivo, odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova izreći će se novčana kazna u dvostrukom iznosu prvoizrečene kazne i pored toga, za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarskog ribolova u trajanju od najmanje tri do najviše šest mjeseci. (6) Za istovjetne prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjene po treći put, pravnoj ili fizičkoj osobi obrtniku, fizičkoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi i, gdje je to primjenjivo odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova izreći će se novčana kazna u trostrukom iznosu od prvoizrečene kazne i pored toga, za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarskog ribolova ili uzgoja od najmanje šest mjeseci do najviše dvije godine. Članak 109. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba ukoliko: - stavlja na tržište ribe i druge morske organizme veličina manjih od minimalnih dozvoljenih veličina (članak 10. stavak 1.); - ako nastavlja obavljanje ribolova nakon što je izlovio svoju određenu količinu ulova ribe ili drugih morskih organizama (članak 14. stavak 3.); - ako koristi mreže stajaćice u ribolovu pojedinih vrsta tuna i morskih pasa suprotno članku 17. stavku 2.; - obavlja ribolov pridnenim povlačnim alatima nad livadama morskih cvjetnica te nad koraligenskim zajednicama i zajednicama vapnenačkih morskih algi (maerl) (članak 18. stavak 1.); - poribljava ribolovno more ribom i drugim morskim organizmima bez rješenja (članak 19. stavak 1.); - se za vrijeme obavljanja gospodarskog ribolova na plovilu ne nalazi osoba stručno osposobljena za gospodarski ribolov (članak 25. stavak 2.); - ulovi ili skupi više riba i drugih morskih organizama od dozvoljenog pri obavljanju malog obalnog ribolova (članak 35. stavak 4.); - nije označio ribolovne alate i opremu u malom obalnom ribolovu na propisan način (članak 35. stavak 9.); - nije pohranio odobrenje za mali obalni ribolov u Ministarstvu, sukladno članku 39. stavku 1.; - obavlja športski ribolov na moru bez dozvole (članak 43. stavak 1.); - obavlja rekreacijski ribolov bez dozvole (članak 47. stavak 1.); - u športskom i rekreacijskom ribolovu ne označi na propisan način ribe i druge morske organizme (članak 49. stavak 1. i 2.); - u obavljanju športskog ili rekreacijskog ribolova ulovi ili sakupi više riba i drugih morskih organizama od dozvoljenog (članak 49. stavak 4.); - ako športski ili rekreacijski ribolovac uz sebe ima veću količinu ulova ostvarenog obavljanjem športskog odnosno rekreacijskog ribolova od količine propisane člankom.49. stavkom 4. (članak 49. stavak 5.); - ako se izviješće o prodanim dozvolama za športski i rekreacijski ribolov ne dostavlja Ministarstvu (članak 49. stavak 8.); - obavlja športski ili rekreacijski ribolov ribolovnim alatima ili opremom na nedozvoljen način ili u većoj količini od propisane (članak 51. stavak 1. i 3.); - koristi parangale u športskom ribolovu (članak 51. stavak 2.); - obavlja ribolov ili skupljanje morskih organizama u znanstveno-nastavne svrhe ili za potrebe akvarija protivno rješenju (članak 52. stavak 1.) - obavlja ribolovni turizam bez ovlaštenja za obavljanje ribolovnog turizma (članak 54. stavak 1.) - ovlaštenik povlastice za gospodarski ribolov koji se obavlja ribarskim plovilima dužine do 10 metara i nositelji odobrenja za mali obalni ribolov ne vodi i/ili ne dostavlja izvješće o ulovu Ministarstvu (članak 60. stavak 2.); - očevidnik, iskrcajna deklaracija i/ili izvješće ne sadrže točne podatke o obavljenom gospodarskom ribolovu (članak 60. stavak 3. alineja 1.); - očevidnik, iskrcajna deklaracija i/ili izvješće ne sadrže pravovremeno upisane podatke o obavljenom gospodarskom ribolovu (članak 60. stavak 3. alineja 2.); - očevidnik, iskrcajna deklaracija i/ili izvješće nisu dostavlejni u propisanom roku (članak 60. stavak 3. alineja 3.); - obavlja iskrcaj riba i drugih morskih organizama iz gospodarskog i malog obalnog ribolova na moru van propisanog iskrcajnog mjesta (članak 61. stavak 1.); - obavlja iskrcaj riba i drugih morskih organizama iz gospodarskog i malog obalnog ribolova na moru van iskrcajnog mjesta kojeg je odredio nadležni inspektor sigurnosti plovidbe uz prethodno odobrenje ribarskog inspektora, radi očuvanja kvalitete ulova (članak 61. stavak 2.); - obavlja prekrcaj ulova iz gospodarskog i malog obalnog ribolova na moru s jednog plovila na drugo suprotno odredbama ovog Zakona (članak 61. stavak 3.); - skladišti ribu i druge morske organizme iz gospodarskog ribolova koji se ne stavljaju u prodaju odmah nakon iskrcaja suprotno odredbama ovog Zakona (članak 61. stavak 4.); - obavlja prvu prodaju na mjestima, pod uvjetima i na način suprotno odredbama ovog Zakona (članak 63. stavak 1. i stavak 3.); - mjesto prve prodaje i kupac nisu registrirani u registar prvih kupaca Ministarstva sukladno odredbama ovog Zakona (članak 64. stavak 4.); - ne primi ili ne ispoštuje uvjete u radu promatrača (članak 66.); - uzgaja vrste i količine riba i drugih morskih organizama koje nisu upisane u povlasticu za uzgoj (članak 69. stavak 3.); - koristiti količinu hrane više od najviše dopuštene količine za ribu u uzgoju koja nije upisana u povlasticu za uzgoj (članak 69. stavak 4.); - obavlja uzgoj zaštićenih vrsta riba i drugih morskih organizama bez prethodno pribavljene suglasnosti ministarstva nadležnog za zaštitu prirode (članak 78.); - ne dostavlja točne podatke o uzgoju na propisanom obrascu i na propisan način (članak 79. stavak 1.); - uzgojem ne upravlja osoba stručno osposobljena za uzgoj ili osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu koja obuhvaća uzgoj (članak 81. stavak 1.); - ako u primjerenom roku ne dostavi ili ne pripremi točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora (članak 94.); - ako u određenom roku nije provela mjere naređene sukladno ovom Zakonu (članak 98.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova novčanom kaznom od 7.000,00 do 15.000,00 kuna. (3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 60.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik. (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba. (5) Za istovjetne prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjene drugi put, pravnoj ili fizičkoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi i, gdje je to primjenjivo, odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova izreći će se novčana kazna u dvostrukom iznosu prvoizrečene kazne i pored toga, za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarskog ribolova u trajanju od najmanje tri do najviše šest mjeseci. (6) Za istovjetne prekršaje iz stavka 1. ovoga članka počinjene po treći put, pravnoj ili fizičkoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi i, gdje je to primjenjivo odgovornoj osobi u obavljanju gospodarskog ribolova izreći će se novčana kazna u trostrukom iznosu od prvoizrečene kazne i pored toga, za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, izreći će se zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti gospodarskog ribolova ili uzgoja od najmanje šest mjeseci do najviše dvije godine. Članak 110. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba ukoliko: - se povlastica za gospodarski ribolov ne nalazi na plovilu ili uz osobu koja obavlja gospodarski ribolov (članak 25. stavak 3.); - pri obavljanju športskog ribolova na moru kod sebe nema dozvolu za športski ribolov (članak 43. stavak 2.); - pri obavljanju športskog ribolova podvodnom puškom nije propisno označen (članak 45. stavak 4.); - proda dozvolu za obavljanje športskog ribolova podvodnom puškom osobi mlađoj od 16 godina (članak 45. stavak 5.); - održi natjecanje u športskom ribolovu bez izdanog odobrenja nadležnog tijela ili protivno uvjetima iz izdanog odobrenja (članak 46. stavak 1. i 2.); - pri obavljanju rekreacijskog ribolova ribolovac nema kod sebe dozvolu za rekreacijski ribolov na moru (članak 47. stavak 4); - pri obavljanju ribolova u znanstveno-nastavne svrhe i/ili ribolova za potrebe akvarija korisnik nema kod sebe rješenje (članak 52. stavak 5.); - ako za vrijeme obavljanja ribolovnog turizma na ribarskom plovilu nema povlasticu, ovlaštenje, očevidnik ili izvješće i/ili odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova za obavljanje ribolova (članak 54. stavak 3.); - očevidnik, iskrcajna deklaracija ili izviješće o ulovu se ne nalaze na plovilu kojim se obavlja ribolov (članak 60. stavak 4.); - ne dostavlja Ministarstvu podatke o prvoj prodaji po vrsti, količini i cijeni ribe i drugih morskih organizama na obrascu prodajnog lista u elektronskom obliku (članak 64. stavak 3.); - ako ovlaštenik povlastice ne dostavlja podatke o skladištenju riba ili drugih morskih organizama sukladno odredbama ovog Zakona (članak 64. stavak 5.); - ako ribu i druge morske organizme na tržištu ne pratiti dokumentacija o podrijetlu proizvoda (članak 65. stavak 3.); - ne vodi evidenciju ulova po vrstama i količini i području ulova riba i drugih morskih organizama u športskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu na moru (članak 67. stavak 1.); - obavlja ribolov ili druge radnje koje ometaju djelatnost uzgoja na manjoj udaljenosti od 200 metara od postavljene oznake položaja uzgajališta, odnosno 100 metara od područja gdje se obavlja uzgoj školjkaša (članak 70. stavak 1.); - se povlastica za uzgoj ne nalazi na uzgajalištu ili u sjedištu tvrtke (članak 71. stavak 5.); - prestankom obavljanja djelatnosti uzgoja nije obavijestila Ministarstvo i vratila povlasticu (članak 72. stavak 4.); - u obavljanju uzgoja ne poštuje normative usvojene temeljem članka 80. ovoga Zakona. (2) Za prekršaje iz stavka 1. točaka 4.,5.,7., 8., 9., 11., 12., 14., 15., 16., i 17. kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova, fizička osoba obrtnik novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna. (3) Novčanom kaznom od 500,00 do 2.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. točaka 1.,2., 3., 6., 10. i 13.ovoga članka kaznit će se fizička osoba. Članak 111. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj nosioc odobrenja za obavljanje malog obalnog ribolova ukoliko se za vrijeme obavljanja malog obalnog ribolova na plovilu ne nalazi odobrenje (članak 37.stavak 6.) Članak 112. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zapovjednik ili voditelj stranoga plovila ako obavlja gospodarski ribolov u ribolovnom moru na način koji nije u skladu s međunarodnim ugovorom. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja ulova, alata i plovila. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 150.000,00 do 380.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik ili voditelj stranoga plovila koji je već bio kažnjavan zbog istog prekršaja počinjenog u ribolovnom moru Republike Hrvatske, ako od pravomoćnosti rješenja za navedeni prekršaj nije proteklo više od 5 godina, a izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja ulova, alata i opreme za ribolov, te plovila bez obzira tko je vlasnik. (4) Ako zapovjednik, voditelj ili član posade stranoga plovila kojim se obavljao gospodarski ribolov ne posluša naredbu službene osobe o zaustavljanju plovila ili nekim drugim postupkom prouzroči opasnost za život ljudi ili štetu na imovini, osim novčane kazne u iznosu od 120.000,00 do 350.000,00 kuna izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja plovila, ulova, alata i opreme za ribolov, bez obzira na to tko je vlasnik. (5) Troškove privođenja prekršitelja i troškove prijevoza i čuvanja plovila, alata i opreme za ribolov te ulova, snosi prekršitelj. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 113. (1) Uvjerenje za gospodarski ribolov bez polaganja ispita iz članka 33. stavka 2. Ovoga Zakona izdat će se osobama koje su sukladno odredbama posebnih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovog Zakona stručno osposobljene za obavljanje gospodarskog ribolova ili su završile odgovarajuću strukovnu školu ribarskog usmjerenja ili studij morskog ribarstva. (2) Uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za obavljanje malog obalnog ribolova iz članka 42. stavka 1. izdati će se osobama koje su sukladno odredbama posebnih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona stručno osposobljene za obavljanje gospodarskog ribolova i maloga ribolova. (3) Uvjerenje iz članka 82. stavka 1. Ovoga Zakona bez obveze polaganja ispita izdaje se osobama koje su sukladno odredbama posebnih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovog Zakona stručno osposobljene za obavljanje uzgoja. Članak 114. (1) Obvezuje se ministar da provedbene propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donese u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovog članka ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju odredbi Zakona o morskom ribarstvu («Narodne novine», broj: 74/94, 57/96, 46/97- pročišćeni tekst i 49/05). Članak 115. (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o morskom ribarstvu («Narodne novine», broj: 74/94, 57/96 i 46/97 i 49/05), osim članaka koji se odnose na mali ribolov koji važe do 31. prosinca 2014. godine, te članka 73. koji važi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Članak 116. (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Narodnim novinama» osim članka 18. koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. OBRAZLOŽENJA UZ ČLANKE Uz članak 1. Odredbama članka 1. definira se područje primjene Zakona. Uz članak 2. Donosi definicije pojmova koji se koriste u Zakonu. Uz članak 3. Zakonska podloga kojom se Vlada Republike Hrvatske obvezuje na donošenje Nacionalnog strateškog plana razvoja ribarstva, čije su sastavnice strateške odrednice razvoja morskog ribarstva, te osiguravaju podlogu za stvaranje mehanizama financiranja dostizanja ciljeva razvoja morskog ribarstva. Uz članak 4. Definira ciljeve područja primjene Zakona u svrhu održivog iskorištavanja ribolovnih i uzgojnih resursa uz istovremeno održavanje tradicije morskog ribarstva, primjenu ekoloških standarda u proizvodnji i očuvanju okoliša te osiguranje učinkovitog nadzora i kontrole u provedbi mjera ribarstvene politike. Uz članak 5. Odredbe ovog članka iscrpnije razrađuju mjere koje se donose s ciljem odgovornog gospodarenja živim bogatstvima mora. Predviđene mjere usvojene su i u zajedničkoj ribarstvenoj politici EU, a posebno je naglašena potreba uspostave sustava nadzora aktivnosti ribarskih plovila. Propisuje se način financiranja tih mjera kroz mogućnost korištenja namjenskih sredstava osiguranih temeljem posebnih propisa kojima se odnose na strukturne potpore i organizaciju tržišta kao i obvezu financiranja sredstvima iz Državnog proračuna određenih aktivnosti koje proizlaze iz Zakona. Nadalje, otvara mogućnost ministru za osnivanje savjetodavnog vijeća kojeg bi uloga bila u praćenju provedbe strategija, planova i mjera iz područja ribarstva. Uz članak 6. Utvrđuje da se ribe i drugi morski organizmi mogu loviti, sakupljati i stavljati u promet pod uvjetima ovog Zakona. Također utvrđuje na kojim se područjima primjenjuju odredbe drugih posebnih zakona, te da se ribolovom i uzgojem mogu baviti fizičke i pravne osobe. Uz članak 7. Definira prostor na moru u kojem se primjenjuje Zakon, kao ribolovno more Republike Hrvatske. Pod ribolovnim morem se ne smatraju dijelovi mora unutar granica nacionalnih parkova, strogih rezervata i posebnih rezervata. Određuju se uvjeti obavljanja ribolova u dijelovima ribolovnog mora koja su pod ostalim oblicima zaštite temeljem posebnog propisa o zaštiti prirode. Određuje se da će ministar odrediti granice ribolovnih zona, kao i granice ribolovnog mora u rijekama. Uz članak 8. Definira osobe na koje se primjenjuje Zakon, te određuje njegovu primjenu na sva ribarska plovila pod zastavom Republike Hrvatske bez obzira gdje obavljaju ribolov. Uz članak 9. Definira se podrijetlo ribe i drugih morskih organizama i uvjeti pod kojima mogu biti stavljeni na tržište. Uz članak 10. Kroz zabranu stavljanja na tržište ribe i drugih morskih organizama veličina manjih od minimalnih dozvoljenih veličina i za vrijeme njihova lovostaja, uz navedene iznimke, štite se morski organizmi ispod duljine prve spolne zrelosti i time osigurava reprodukcijski potencijal ribolovnih resursa. Uz članak 11. Daje se mogućnost Vladi Republike Hrvatske za donošenje planova upravljanja biološkim bogatstvima mora na način da su njima obuhvaćene sve mjere ili samo neke. Uz članak 12. Propisuje se obaveza izrade plana prikupljanja svih relevantnih i potrebnih podataka o morskom ribarstvu, kao i izrade godišnjih izvješća o stanju ribarstva. Uz članak 13. Definiraju se pravne i fizičke osobe koje moraju biti upisane u Registar subjekata u ribarstvu koji se vodi kao baza podataka u elektronskom obliku. Uz članak 14. U svrhu održivog iskorištavanja ribolovnih resursa i njegove obnove, daje se podloga za donošenje obavezne mjere zaštite kroz vremensko prostorna ograničenja obavljanja ribolova ili donošenje zabrane svih ili određenih načina ribolova, namjenu i konstrukciju ribolovnih alata i opreme, poribljavanje mora, kao i najmanju dopuštenu veličinu riba i drugih morskih organizama kao i lovostaj. U istu svrhu prema potrebi mogu se donositi i druge mjere kao trajne i privremene zabrane ribolova, ograničenja ulaska novih sudionika u ribolov ili uzgoj, određivanje različitih vrsta ribolovnih kvota (kvote za pojedine vrste morskih organizama, kvote za određene dijelove ribolovnog mora, kvote za određene načine ribolova, pojedinačne ili skupne kvote za ribare ili ribarska plovila i sl.) itd. Uz članak 15. Ove odredbe predviđaju poseban režim gospodarenja u posebnim staništima riba i drugih morskih organizama koja predstavljaju dijelove ribolovnog mora koji obuhvaćaju ušća rijeka, zaljeve, uvale i kanale u kojima postoje pogodni uvjeti za razvoj riba i drugih morskih organizama i koja su njihova mrijestilišta, hranilišta, rastilišta ili skloništa, te područja s posebnom regilacijom ribolova u kojima je iz sličnih razloga potrebno zabraniti trajno ribolov određenim ribolovnim alatima. Uz članak 16. Kroz zabranu ribolova i svih manipulacija ribom i drugim morskim organizmom veličina manjih od najmanjih propisanih veličina štite se pojedini morski organizmi do spolne zrelosti i time se osigurava reprodukcijski potencijal bio-zaliha. Osim navedenog, reproduktivni se potencijal bioloških bogatstava štiti uvođenjem lovostaja za određene vrste morskih organizama. Iznimno, dopušta se ulov živih riba i drugih morskih organizama veličine manje od propisane u svrhu uzgoja, poribljavanja i istraživanja uz dopuštenje ministra. Uz članak 17. Zabranjena je namjerna uporaba pridnenih mreža stajačica u svrhu ostvarivanja ulova pojedinih ugroženih vrsta riba (EU). Uz članak 18. Livade morskih cvjetnica, koraligenske zajednice kao i zajednice vapnenačkih morskih algi identificirane su kao najznačajnija rastilišta brojnih vrsta riba i drugih morskih organizama, te se stoga zabranjuje ribolov povlačnim alatima nad ovim područjima. (EU). Uz članak 19. Morski ekosustav može posebno biti ugrožen unošenjem stranih (alohtonih) vrsta. S ciljem prevencije gubitka biološke raznolikosti, zabranjuje se poribljavanje ribolovnog mora alohtonim vrstama riba i drugim morskim organizmima. Slično tomu, interakcije divljih morskih organizama s uzgojenim organizmima iste vrste može vremenom dovesti do slabljenja genetičke strukture stokova, pa time i do oboljenja i općenito slabljenja populacija. Stoga se zabranjuje i poribljavanje ribolovnog mora ribom i drugim morskim organizmima, koji potječu iz uzgoja bez dozvole Ministarstva. Uz članak 20. Osim izravnih šteta koje je moguće počiniti ribama i drugim morskim organizmima, nastanak štete je moguć i kroz djelovanje na ekosustav mora. Ovim se člankom zabranjuju djela koja mogu imati takav učinak. Kako se učinak može osjetiti i kroz posljedice djela počinjenih na rijekama koje utječu u more, iste odredbe vrijede i za ta područja. Osim toga, Praksa je pokazala da se najveće štete ribama i drugim morskim organizmima, te njihovim staništima nanose uporabom otrovnih, nagrizajućih i omamljujućih tvari i eksploziva, te mehaničkih naprava kojima se trgaju morski organizmi prirasli uz podlogu ili se pomoću njih razbija podloga u koju su morski organizmi urasli, te je potrebno takova sredstva stoga najstrože zabraniti. Uz članak 21. Ovaj članak predviđa naknadu izravnih i neizravnih šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima postupajući protivno odredbama ovoga Zakona. Sredstva prikupljena na ime naknade prihod su Državnog proračuna, te se imaju namjenski koristiti za potrebe unaprjeđenja ribarstva. Uz članak 21. Ovaj članak predviđa naknadu izravnih i neizravnih šteta počinjenih ribama i drugim morskim organizmima postupajući protivno odredbama ovoga Zakona. Sredstva prikupljena na ime naknade prihod su Državnog proračuna, te se imaju namjenski koristiti za potrebe unaprjeđenja ribarstva. Uz članak 22. Ovaj članak definira kategorije ribolova u RH. Uz članak 23. Ovaj članak propisuje plaćanje naknade za pojedine kategorije ribolova. Uz članak 24. Ovaj članak propisuje zabranu obavljanja ribolova povlačnim alatima i plivaricama na mjestima označenim u službenim pomorskim publikacijama. Uz članak 25. Ovaj članak definira opće uvjete pod kojima se smije obavljati gospodarski ribolov na moru, Uz članak 26. Ovaj članak propisuje prava iz povlastice, uvjete za dobivanje povlastice, sadržaj povlastice i uvjete koje mora zadovoljavati ovlaštenik povlastice. Uz članak 27. Ovaj članak propisuje uvjete i način izdavanja povlastica te način vođenja Registra povlastica. Uz članak 28. Ovaj članak propisuje uvjete i postupak pohranjivanja povlastica za ribolov te način vođenja i oblik Upisnika pohranjenih povlastica za ribolov. Uz članak 29. Ovaj članak propisuje da povlastica podliježe reviziji te postupak provedbe revizije. Uz članak 30. Ovaj članak propisuje uvjete za prestanak važenja povlastice za ribolov. Uz članak 31. Ovaj članak propisuje način i uvjete oduzimanja povlastice za ribolov. Uz članak 32. Ovaj članak definara pojam povlastice za ribolov u državnom vlasništvu te propisuje uvjete i način dodjele ribolovnih prava te sadržaj i način vođenja Registra povlastica za ribolov u državnom vlasništvu. Uz članak 33. Ovaj članak definara pojam stručne osposobljenosti za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, kome se izdaje uvjerenje za gospodarski ribolov, obrazac i način izdavanja uvjerenja, te oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdanih uvjerenja za gospodarski ribolov. Uz članak 34. Ovaj članak propisuje načini i uvjete korištenja ribolovnih alata u gospodarskom ribolovu, te taksativno navodi zabranu uporabe ribolovnih alata u pojedinim slučajevima. Uz članak 35. Ovaj članak propisuje kategoriju malog obalnog ribolova, tko smije obavljati mali obalni ribolov, dozvoljenu količinu ulova, zabranu ulova određenih vrsta, namjenu, vrste i količine te način označavanja ribolovnih alata i opreme koja se smije koristiti u malom obalnom ribolovu te uvjete za stavljanje u prodaju ulova iz malog obalnog ribolova. Uz članak 36. Ovaj članak propisuje načini i uvjete korištenja ribolovnih alata u malom obalnom ribolovu, te taksativno navodi zabranu uporabe ribolovnih alata u pojedinim slučajevima. Uz članak 37. Ovaj članak propisuje obrazac odobrenja za mali obalni ribolov te uvjete za dobivanje odobrenja. Uz članak 38. Ovaj članak propisuje uvjete i način izdavanja odobrenja za mali obalni ribolov te način vođenja Registra odobrenja. Uz članak 39. Ovaj članak propisuje uvjete i postupak pohranjivanja odobrenja za mali obalni ribolov te način vođenja i oblik Upisnika pohranjenih odobrenja. Uz članak 40. Ovaj članak propisuje uvjete za prestanak važenja odobrenja za mali obalni ribolov. Uz članak 41. Ovaj članak propisuje način i uvjete oduzimanja odobrenja za mali obalni ribolov. Uz članak 42. Ovaj članak definara pojam stručne osposobljenosti za obavljanje malog obalnog ribolova na moru, kome se izdaje uvjerenje, obrazac i način izdavanja uvjerenja, te oblik, sadržaj i način vođenja Registra izdanih uvjerenja za mali obalni ribolov. Uz članak 43. Ovaj članak propisuje uvjete za obavljanje sportskog ribolova na moru. Uz članak 44. Ovaj članak propisuje obrasce i način izdavanja dozvola za športski ribolov. Uz članak 45. Ovaj članak propisuje uvjete za obavljanje ribolova podvodnom puškom. Uz članak 46. Ovaj članak propisuje odobrenje i uvjete za održavanje natjecanja u športskom ribolovu. Uz članak 47. Ovaj članak propisuje uvjete za obavljanje rekreacijskog ribolova na moru. Uz članak 48. Ovaj članak propisuje obrasce i način izdavanja dozvola za rekreacijski ribolov. Uz članak 49. Ovaj članak propisuje obvezu označavanja ulova iz športskog i rekreacijskog ribolova i dozvoljenu količinu ulova u športkom i rekreacijskom ribolovu. Uz članak 50. Ovaj članak propisuje zabranu ulova atlantske tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone) bez posebne dozvole Ministarstva te zabranu ulova koralja i spužava u sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru. Također se propisuje način obavljanja ribolova, obrasce i način izdavanja dozvola te visinu naknade za ulov tuna, igluna i iglana. Uz članak 51. Ovaj članak propisuje načini i uvjete korištenja ribolovnih alata u športskom i rekreacijskom ribolovu. Uz članak 52. Ovaj članak propisuje kategorije ribolova u znanstveno-nastavne svrhe i ribolova za potrebe akvarija, uvjete za obavljanje i ishodovanje rješenja odnosno dopuštenja za obavljanje navedenih kategorija ribolova te tko može obavljati navedeni ribolov. Uz članak 53. Ovaj članak propisuje kategoriju ribolovnog turizma te uvjete za obavljanje ribolovnog turizma. Uz članak 54. Ovaj članak propisuje ovlaštenje za ribolovni turizam te uvjete i način izdavanja te sadržaj i način vođenja Registra ovlaštenja. Uz članak 55. U svrhu održivog upravljanja aktivnostima ribarske flote daje se podloga za donošenje obveznih mjera zaštite kroz ograničenje vremena ribolova, sustav nadzora i praćenja ribarskih plovila, ograničenja kapaciteta flote, kroz način prikupljanja podataka o ulasku i izlasku iz flote i modernizaciji plovila te kroz interventne mjere u nenadanim slučajevima. U istu svrhu prema potrebi mogu se donositi druge mjere kroz ograničenje broja i veličine ribarskih plovila, snagu pogonskog stroja, te vrstu i količinu ribolovnog alata i opreme kojima je u određenoj ribolovnoj zoni, podzoni ili području dozvoljen ribolov, kroz ograničenje pojedinačnog ribolovnog napora po ribarskom plovilu ili ukupnog ribolovnog napora za ribolovnu zonu, podzonu ili područje i način ribolova, kroz ograničenje broja povlastica za određenu vrstu ribolova u određenoj ribolovnoj zoni, kroz zabranu izdavanja novih povlastica za ribolov. Uz članak 56. Ovaj članak definira Registar ribarske flote te način vođenja Registra ribarske flote te izgled i način izdavanja izvoda iz Registra flote. Uz članak 57. Ovaj članak propisuje sadržaj, način vođenja Registra ribarske flote, posebne uvjete ulaska i izlaska plovila iz flote, način upravljanja kapacitetom ribarske flote te način razmjene podataka s međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica. Uz članak 58. Ovaj članak propisuje obvezu uvođenja i satelitskog sustava nadzora (VMS) na ribarska plovila. Odgovorne osobe na plovilima koja podliježu ovoj obvezi dužne su osigurati neometano slanje određenih informacija, koje automatski pristižu od VMS uređaja do Ribarstvenog monitoring centra, odnosno pravilno funkcioniranje uređaja. VMS uređaji koji se instaliraju moraju biti odobreni od Ministarstva, a isto se obvezuje i snositi sve troškove nabave i instalacije opreme te održavanja i troškova prijenosa podataka. Uz članak 59. Ovaj članak propisuje uspostavu Ribarstvenog monitoring centra, koji se osniva prvenstveno s ciljem prikupljanja podataka o položaju ribarskih plovila koji su pristigli putem VMS sustava, kao i prikupljanju svih ostalih podataka vezanih uz ribarstvo te razmjenu istih s ostalim organizacijama. Uz članak 60. Ovaj članak propisuje obvezu vođenja i dostave očevidnika, iskrcajne deklaracije odnosno izvješća o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru po kategorijama plovila (dužini plovila) te oblik, sadržaj i način vođenja istih te rokove njihove dostave Ministarstvu. Uz članak 61. Ovaj članak propisuje uvjete, način obavljanja iskrcaja, skladištenja i prekrcaja riba i drugih morskih organizama iz gospodarskog i malog obalnog ribolova na moru. Uz članak 62. Ovaj članak propisuje način i uvjete obavljanja iskrcaja plovila pod stranom zastavom na teritoriju RH.. Uz članak 63. Ovaj članak propisuje način i uvjete obavljanja prve prodaje riba i drugih morskih organizama. Uz članak 64. Ovaj članak propisuje obvezu i obveznike dostavljanja podataka o prvoj prodaji; oblik, sadržaj, način i rokove dostave podataka o prvoj prodaji i skladištenju te način vođenja registra prvih kupaca. Uz članak 65. U svrhu praćenja ribolova, uzgoja i prometa daje se podloga za propisivanje obveze vođenja i dostavljanja drugih podataka i evidencija iz navedenih djelatnosti te definira pitanja popratne dokumentacije za svježe proizvode ribarstva i žive školjkaše u unutarnjem prometu. Uz članak 66. U svrhu praćenja ribolova daje se podloga za propisivanje obveze prisutvovanja promatrača na plovilima i uzgajalištima radi kontrole i praćenja te program promatrača, način i uvjete rada i ovlašćivanja promatrača te minimalne uvjete koje je ovlaštena osoba dužna osigurati za nesmetan rad promatrača. Uz članak 67. U svrhu praćenja negospodarskog ribolova daje se podloga za propisivanje obveze vođenja evidencija ulova po vrstama, količini i području ulova riba i drugih morskih organizama u tim kategorijama ribolova. Uz članak 68. Propisuje uvjete pod kojima pravne ili fizičke osobe smiju obavljati djelatnost uzgoja riba i drugih morskih organizama. Uz članak 69. Propisuje dodatne uvjete pod kojima pravne ili fizičke osobe smiju obavljati djelatnost uzgoja riba i drugih morskih organizama u odnosu na uzgoj na pomorskom dobru, uzgoj u zaštićenim dijelovima prirode, uzgoj na kopnu, vrste i količine u uzgoju, količine hrane. Propisuje uvjete i kriterije pogodnosti dijelova pomorskoga dobra za uzgoj i uvjete za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije na pomorskom dobru, ili za dodjelu koncesije za korištenje voda za namjenu uzgoja. Uz članak 70. Propisuje zabranu ribolova i drugih radnji koje mogu ometati djelatnost uzgoja, kao i uvjete ribolova u slučaju bijega ribe iz uzgojnih kaveza. Uz članak 71. Propisuje uvjete izdavanja povlastice za uzgoj, obrazac i sadržaj povlastice i vođenja Registra o izdanim povlasticama za uzgoj. Uz članak 72. Propisuje uvjete prestanka vrijednosti Povlastice za uzgoj. Uz članak 73. Propisuje uvjete oduzimanja Povlastice za uzgoj. Uz članak 74. Propisuje posebne mjere za uzgoj koji se temelji na principu korištenja ulovljenih organizama. Uz članak 75. Propisuje posebne uvjete za znanstvena istraživanja na uzgajalištima. Uz članak 76. Propisuje posebne uvjete za eksperimentalni uzgoj. Uz članak 77. Propisuje posebne uvjete za uzgoj alohtonih vrsta riba i drugih morskih organizama. Uz članak 78. Propisuje posebne uvjete za uzgoj zaštićenih vrsta riba i drugih morskih organizama. Uz članak 79. Propisuje obavezu i uvjete dostavljanja podataka o uzgoju, oblik i sadržaj obrasca te način dostavljanja očevidnika. Uz članak 80. Propisuje normative za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Uz članak 81. Propisuje uvjete za stjecanje Uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja, Stručno povjerenstvo za provjeru osposobljenosti, vođenje Registra uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja, program ispita za obavljanje uzgoja, obrazac i način izdavanja uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za obavljanje uzgoja. Uz članak 82. U članku 82. određeno je što je institucionalna potpora, koga ona obuhvaća i koje su zadaće pojedinih tijela u institucionalnog potpori Uz članak 83. U članku 83. određeno je što obavljaju ustanove za pružanje usluga u ribarstvu. Uz članak 84. U članku 83. određeno je tko obavlja savjetodavnu djelatnost u ribarstvu Uz članak 85. U članku 85. određeno je trko obavlja upravni nadzor. Uz članak 86. U članku 86. određeno je tko može obavljati inspekcijski nadzor. Uz članak 87. U članku 87. određeni su uvjeti i stručna sprema za rad inspektora. Uz članak 88. Člankom 88. ministar je ovlašten za imenovanje inspektora koji sudjeluju u provedbi nadzora i kontrole po međunarodnih ugovorima. Uz članak 89. U članku 89. navedene su ovlasti inspektora. Uz članak 90. Člankom 90. određena su prava i obveze inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora. Uz članak 91. Člankom 91. inspektorima su određene ovlasti za privremeno oduzimanje dokumentacije i predmeta. Uz članak 92. Člankom 92. detaljno su opisane nadležnosti kod postupanja privremenog oduzimanja. Uz članak 93. U članku 93. određene su dužnosti osobe koja podliježe inspekcijskom nadzoru. Uz članak 94. U članku 94. određena je obveza dostave podataka na traženje inspektora. Uz članak 95. Člankom 95. propisan je postupak inspektora u slučaju postupanja po predstavci pravne ili fizičke osobe. Uz članak 96. Člankom 96. uređen je postupak u slučaju žalbe na rješenje inspektora. Uz članak 97. Člankom 97. uređen je postupak izvršenja rješenja koja je donio ribarski inspektor. Uz članak 98. U članku 98. propisan je postupak inspektora u slučaju neprovođenja naređenih mjera. Uz članak 99. Člankom 99. propisani su postupci inspektora te vrste zapisnika odnosno obrazaca. Uz članak 100. Člankom 100. određen je način izrade planova rada inspektora. Uz članak 101. Člankom 101. propisano je postupanje po standardnim operativnim postupcima. Uz članak 102. Člankom 102. propisano je postupanje u svezi vođenja evidencija o obavljenim inspekcijama , rješenjima i prekršajima. Uz članak 103. Člankom 103. propisan je način korištenja službene iskaznice i odore te način izdavanja istih. Uz članak 104. Člankom 104. utvrđuje se nadležnost Vijeća za prekršaje. Uz članak 105. Člankom 105. određeno da se prije donošenja propisa iz članaka 14.,15., 16., 18. i 26. mora zatražiti znanstveno i stručno mišljenje od strukovnih grupa ribara udruženih pri Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori i pravne osobe registristrirane za poslove istraživanja mora. Uz članak 106. Člankom 106. propisana je mogućnost gospodarskog ribolova i ribolova u znanstvene svrhe od strane stranih osoba te donošenje mjera upravljanja živim bogatstvima mora temeljem obveza koje Republika Hrvatska preuzima članstvom u međunarodnim organizacijama Uz članak 107. Člankom 107. određene su novčane kazne i zaštitna mjera za najteži prekršaj iz ovoga Zakona. Uz članak 108. Člankom 108. određene su novčane kazne i zaštitna mjera za teške prekršaje iz ovoga Zakona. Uz članak 109. Člankom 109. određene su novčane kazne i zaštitna mjera za srednje teške prekršaje iz ovoga Zakona. Uz članak 110. Člankom 110. određene su novčane kazne za lakše prekršaje iz ovoga Zakona. Uz članak 111. Člankom 111. određene su novčane kazne i zaštitna mjera za teške prekršaje iz ovoga Zakona koje se odnose na ribolov stranog ribarskog broda u ribolovnom moru Republike Hrvatske. Uz članak 112. Člankom 112. je određeno da se osobama koje su položile stručne ispite sukladno odredbama posebnih propisa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje uvjerenje o položenom ispitu bez polaganja ispita. Uz članak 113. Člankom 113. se određuje da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o morskom ribarstvu («Narodne novine», broj: 74/94, 57/96 i 46/97 i 49/05), osim članaka koji se odnose na mali ribolov koji važe do 31. prosinca 2014. godine, te članka 73. koji važi do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Uz članak 114. Člankom 114. određuje se kada ovaj zakon stupa na snagu. |
- 11:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #
NA SRETNO VAM DOŠLA NOVA 2010!
|
Zdravja, sriće, uspjeha i lipih događaja. |
- 11:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Veljača 2010 (3) Siječanj 2010 (19) Prosinac 2009 (2) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
O nama:
Blog o ŠPORTSKOM I REKREATIVNOM RIBOLOVU kontaktirajte nas: hrvatski.jadran@gmail.com |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
