Naši glavni mediji na žalost prenose zapadnjačku verziju priče o Ukrajini, sasvim jasno orkestriranu iz Washingtona. Ovo je malo drukčije viđenje situacije, vezano prije svega uz američku ulogu. Ovim tekstom ne poriče se uloga Rusije, o tome se ionako drugdje pisalo.

Bio sam još 2004. igrom slučaja u Ukrajini (Kijev i zapadni dio) za vrijeme Narančaste revolucije (Juščenko!) kada su isto smjenjivali Janukoviča, i puno ljudi mi je pričalo o situaciji...

Ali sada priča smrdi od početka. Euromajdan počinje baš za vrijeme Olimpijskih igara kad su Putinu vezane ruke. NATO koji se protivno sporazumu već dva desetljeća približava Rusiji (i raketni štit i nove članice) naravno podržava razumljivo prozapadnu struju (Kličko i ostali), ali tu počinje prljava igra sa snajperistima za koje su odmah optužene Vladine snage (ali tada na strani Janukoviča). Kasnije se slučajno netko izlanuo pred EU ministarkom da su to bile ipak desničarske snage (rasistički i naci Desni sektor i slična ekipa). Pod pritiskom svijeta nastaje dogovor o izborima itd, no odmah se ne poštuje, Janukoviča protjeruju i preuzima se direktno vlast.

Snajperisti haraju Majdanom, za što zapadni mediji i SAD okrivljuju Janukoviča i posredo Putina, no na kraju se ispostavilo da su to bili pripadnici esktremnog Desnog sektora.

To sve naravno raspaljuje Ruse i proruske Ukrajince (koji govore Ruski) na istoku koji su i Janukoviču donijeli prevagu na izborima. Počinje Krim, revolucija na istoku, ali i Odesi gdje je Desni sektor u zgradi žive spalio 20-30 ljudi i nikom ništa - moj kolega Amerikanac kaže da nije ni čuo za to.

Desni sektor i ostale neobacističke organizacije vladaju Majdanom, no to zapadnim medijima i SAD-u nimalo ne smeta.

I onda počinje sveopća ukrajinska vojna ofenziva na gradove i sela i nikom ništa (milijun izbjeglica, uništene kuće, mrtvi civili) a SAD i NATO ponavljaju kao papige "Rusija, Rusija" (iako se uopće ne poriče da je ona aktivno uključena logistički, dobrovoljcima i dakako obavještajnim podacima). A ukrajinske dobrovoljačke trupe kao takve nisu dakako sporne, nego što su otvoreno profašističke i rasističke, ali to SAD-u i NATO-u isto ne smeta.

Ukrajinske snage - miks reguarne vojske i dobrovoljačkh desničarskih postrojbi

Ali Europa kaska za "osudom" Rusije i onda se dešava malezijski avion i prije nego što je i počela istraga naravno SAD i NATO optužuju Rusiju za rušenje (a mediji krenuli s "Putine ubojico").

Već u prvim satima su zapadni mediji "znali" tko je krivac, a to je itekako poslužilo da se javnost okrene protiv Rusije i prihvati sankcije štetne osim Rusiji i ponajviše za samu EU. Odgovornost nije utvrđena do današnjeg dana

Naravno, istraga nije ni do sada dovršena, ali tko se uopće sjeća ili spominje avion, bitan je taj prvi moment koji je poslužio svrsi. Europa popušta i na njenu vlastitu štetu nameće sankcije Rusiji (dakle SAD je natjerao Europu na sankcije, samom SAD-u skoro ništa ne štete, ali itekako EU, bome i nama). Zanimljivo je da cijelo vrijeme Rusija poziva da se objelodane rezultati istrage, ali niš od toga.

Ukrajina uz sigurno svestranu američku obavještajnu pomoć (sateliti itd), vojnih pomagača i ostale "tihe" tehnike kreće u sveopću ofenzivu, pada Slavjansk i Kramatorsk, uz brutalno korištenje zrakoplovstva, topništva i raketa gotovo opkoljavaju Lugansk i Donjeck, optužujući cijelo vrijeme da se Rusija aktivno bori na strani pobunjenika (a još više SAD bez nekih posebnih dokaza osim sumnjivih satelitskih snimki poput onih kojima su "dokazali" Saddamovo "oružje za masovno uništenje" kao izgovor na invaziju.


Scene razaranja Donjecka i Luganska od strane ukrajinskih snaga vrlo su slabo dolazile u zapadne medije, a kamoli do osude zločina jer to bi rušilo sliku o "Putinovoj invaziji"

U jednom trenutku kod mjesta Krasnij Luč prekidaju vezu Luganska i Donejcka, ali tada ofenziva jenjava, tope se oklopne i mehanizirane snage te iskusna pješadija, gubi se taktička inicijativa, a istovremeno kreće protuofenziva pobunjenika koji okružuju izbočene položaje u desetak džepova (najveći kod Ilovajska gdje je skoro pa uništena elitna ukrajinska dobrovoljačka postrojba Donbass-1), nastaje potpuni raspad južnog fronta, ogromna rupa na jugu sve do Azovskog mora. Ukrajinci i SAD tada vrište o ruskoj invaziji, opet bez ikakvih dokaza i naravno svi mediji to ponavljaju (a ako 100x ponoviš laž, to postaje istina), kreće i svakodnevna prljava medijska kampanja o Rusiji kao glavnoj prijetnji Europi, kataklizmičkim scenarijima rata, sve da Europljani Rusiju i Putina počinju gledati s ogromnom mržnjom i strahom (npr. na temelju nepotvrđenih izjava, kao u Jutarnjem: "VLADIMIR PUTIN PRIJETI EUROPI 'Slušajte, Kijev mogu zauzeti za dva tjedna, ako to poželim").

Uništeni ukrajinski oklop.

Čak i u ovom trenutku kada Porošenko i pobunjenici dogovaraju primirje, to Amerikancima nikako ne paše, već prijete novim sankcijama itd. Sve je to ista priča koja je bila u Libiji, Iraku, Siriji, samo su imena i okolnosti drukčije. A zaštouopće tolika uključenost SAD, to je već druga tema.




Ovo je komentar kojeg je 2010. iznio jedan od najistaknutijih intelektualaca našeg vremena, profesor Noam Chomsky.

Detaljnije, pročitajte tekst na Advance.hr

Oznake: Ukrajina, SAD, Putin, rusija, Porošenko, Donjeck, Lugansk, Novorusija, sankcije, EU, nato, obama