Traileri za dokumentarne filmove s naših zadnjih ekspedicija

28.05.2010.

Andamansko otočje
http://www.tubewatcher.tv/10357

Šri Lanka
http://www.youtube.com/watch?v=0alTJEK3jVw

Obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti i 2010. godine kao Međunarodne godine biološke raznolikosti na ušću rijeke Karišnice

18.05.2010.

Mjesto i vrijeme: subota 22.svibnja 2010. s početkom u 10h, Karin plaža (Tuvine)

Raspored događanja:
10:00, 14:00, 16:00- organizirano vođenje po poučnoj stazi
10:00- 19:00 informativni štand s promotivnim materijalima

Udruga za biološka istraživanja BIOM Vas poziva da sudjelujete na obilježavanju Međunarodnog dana biološke raznolikosti 22.svibnja i 2010. godine kao Međunarodne godine biološke raznolikosti te medijski popratite cijelo događanje.

Cilj ovog događanja je promocija iznimne biološke vrijednosti ušća rijeke Karišnice. Ovo je jedno od svega nekoliko vrlo rijetkih staništa na našoj obali: niske muljevite i pjeskovite obale s močvarnim djelovima koje posjeduju osebujnu faunu i floru. Mediteranska vlažna područja koja su pod utjecajem plime i oseke predstavljaju jedno od globalno najugroženijih staništa, a u Republici Hrvatskoj su ista kritično ugrožena.

Ovakva staništa utočište su mnogim biljnim vrstama, sitnim beskralješnjacima kao i pticama koje u njima nalaze hranu.

Ekološka vrijednost tih staništa je prepoznata od strane znanosti, tako da su biljne zajednice vezane uz pjeskovite i muljevite obale strogo zaštićene i uvrštene kao značajna staništa u nacionalu ekološku mrežu.

Ukoliko želite saznati što sve živi na ovom području i zašto je ono toliko značajno, dođite u subotu pogledajte poučnu stazu i pod stručnim vodstvom biologa, naučite nešto novo.

Preporučamo sportsku odjeću i obuću prilikom terenskih obilazaka.



Zašto se šuti o gradnji HE Molve 1 i Molve 2?

06.05.2010.

Više o pressici možete naći na
http://glaspodravine.hr/2010/05/06/zasto-se-suti-o-gradnji-he-molve-1-i-molve-2/

ZAŠTO SE ŠUTI O IZGRADNJI HE MOLVE 1 I MOLVE 2?

05.05.2010.

Vlada Republike Hrvatske je početkom travnja 2010. donijela Zaključak o utvrđivanju prioriteta izgradnje elektroenergetskih građevina, među kojima su se našli već odavno planirani projekti kao HE Kosinj, a i neki naoko novi, HE Molve 1 i 2.


HEP ima ogromne gubitke u mreži, no ne otklanja ih (EU: 7-8%, RH: 23,5% )! Da HEP zaista želi više struje najprije bi obnovio električnu mrežu i na taj način, za manje našeg novca dobio više struje nego što sve najavljene elektrane mogu proizvesti zajedno! Zato je svaka nova gradnja elektrana, bez prethodne obnove mreže, samo dokaz da se ne gradi zbog struje već radi same gradnje i okretanja stotina milijuna kuna.
Da bi gurao projekte, HEP se služi vrlo agresivnim i neutemeljenim marketingom.
Jedan od argumenata koji se koriste za promoviranje novih HE je otvaranje novih radnih mjesta. Danas je u trendu da se sva proizvodnja automatizira pa će tako primjerice i nova HE Lešće na rijeci Dobri biti BEZ IJEDNOG zaposlenog.

Iako se za HE govori da su jeftin, čist i obnovljiv izvor energije, istina je da su HE vrlo skup, neodrživ i najmanje ekološki izvor energije te da je utjecaj HE na okoliš golem.

Izgradnjom HE narušava se prirodni sustav rijeke koji je od izrazite ekonomske važnosti, kao što je to obrana od poplava i pročišćavanje otpadnih voda iz poljoprivrede i domaćinstava. Također, na području nakon HE pada razina podzemnih voda te se na taj način ugrožava poljoprivreda koja je glavna gospodarska djelatnost ljudi uz Dravu, te opstanak šuma.
Jedna od najčešćih teza HEP-a kod izgradnje HE je razvoj turizma. Institut za turizam se javno oglasio na lažni marketing HEP-a i tvrdi da “HE nisu turistički resurs što dokazuju i brojni primjeri u svijetu i kod nas.”
Sve navedeno je potvrdila i Svjetska komisija o branama osnovana od strane Svjetske banke.
Prekoračenje planiranih troškova kod izgradnje HE je pravilo, te je na primjer najavljena cijena izgradnje HE Lešće iznosila 65 milijuna kuna, dok se danas spominje cijena od 95 milijuna kuna.
Danas su HE vrlo riskantan posao pa ih privatni investitori zaobilaze. Svjetska banka nekad je obilno financirala brane, no sada ih promatra kao neisplative.
Stvarna proizvodnja struje često je napuhana. Također, brane s vremenom gube efikasnost.
Kako su HE vrlo skupe, a produktivnost od strane građevinskog lobija napuhana, mnoge se zemlje zadužuju i potom te dugove ne mogu vratiti.
Također, održavanje brana je jako skupo.
Brane u svijetu danas se grade uglavnom zemlje u razvoju – zemlje bez zakona o okolišu, znanja o modernim izvorima energije, sklonosti korupciji i zapostavljanju blagodati stanovništva. Napredne zemlje se oslanjaju na modernije izvore energije, kao što su vjetar i sunce te će se i Hrvatska prije ili kasnije morati preorijentirati.

Osvrt na upravljanje Vodama
Nedavno je objavljen završni izvještaj Twinnings projekta Europske Unije koji je u Hrvatskoj dvije godine pokušavao sprovesti Okvirnu direktiva o vodama. Završni izvještaj Twinnings projekta zaključuje da je: sadašnje upravljanje vodama u Hrvatskoj zastarjelo, šteti okolišu, preskupo je, stvara mnogo štetnih posljedica, uništava mnogobrojne korisne funkcije rijeka.
Nakon stoljeća zloupotrebe svojih rijeka, Europska Unija je 2000. godine uvela novu direktivu u zemljama članicama: Okvirnu direktivu o vodama (ODV), središnji dio suvremenog i ekološki prihvatljivog upravljanja u Europi. Okvirna direktiva o vodama je smjernica za upravljanje vodotocima nastala novim shvaćanjem rijeka kao vrlo važnim dijelom ljudskog krajolika, kako po kvalitetu života, ali je jasno pokazala i ekonomsku korist od očuvanih rijeka. Direktivu su radili najbolji znanstveni umovi Europe koji su shvatili svu korist od očuvanih rijeka i svu štetu neprimjerenih regulacija. Dakle moderna znanost je ustvrdila, a EU upisalo u zakone.
(European Union Twinning Project - Implementing the Water Framework Directive in the Republic of Croatia, Rezultati projekta, http://www.wfd-croatia.eu/userfiles/file/Activity%20reports%20final/Rezultati_projekta_HRV.pdf,

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.