Blog Glasa Amerike na hrvatskom

petak, 05.03.2010.

Genocid, predmet lobiranja

Piše Bojan Klima

Vanjskopolitički odbor Zastupničkog doma Kongresa jučer je glasanjem 23-22 odlučio da se turski progon Armenaca, početkom dvadesetog stoljeća, treba smatrati 'genocidom'. O ovoj 'neobvezujućoj rezoluciji' – odnosno o tome je li se genocid 1915. dogodio ili ne - sada bi trebao glasati puni saziv Zastupničkog doma. No, u ovom se trenutku ne zna hoće li ovaj dokument, na kraju, biti stavljen na dnevni red ovog doma Kongresa ili ne.

Slično je bilo i prije dvije godine. Odbor Senata za oružane snage glasao je u prilog tvrdnje da su Armenci bili 'žrtve genocida'. Na kraju je – kako je Washington Postu rekao demokratski kongresnik iz Californije Adam Schiff – tadašnji predsjednik George Bush telefonski nazivao članove Kongresa ne bi li blokirao izjašnjavanje o tom pitanju. Lobiranje je bilo uspješno – o rezoluciji o 'genocidu nad Armencima' Zastupnički dom Kongresa 2007. nije glasao.

Periodično washingtonsko izjašnjavanje o događajima u Turskoj, prije gotovo stotinu godina, čije su žrtve bili Armenci, zanimljivo je i ako se pogleda iz 'balkanskog ugla', u svjetlu nekoliko regionalnih tužbi za genocid te navještaja da je Hrvatska, možda, spremna odustati od te tužbe kada je u pitanju Srbija - ukoliko se ispune neki uvjeti.

Sviđalo se to nama ili ne, kongresno izjašnjavanje o 'genocidu nad Armencima' pokazuje da je 'genocid' ne samo pravna, već i politička kategorija. On je predmet lobiranja, u vezi njega se vrše pritisci, zavrću ruke, isplaćuju lobistički honorari… I predsjednik Obama je - baš kao i George Bush prije dvije godine - kontaktirao kongresnike, Bijelu kuću pritiskala je Ankara, dok su članovi Kongresa – pogotovo ako su iz Californije i New Yorka – vodili računa što misli utjecajna armenska zajednica.

Turska, koja u Americi nema veliku dijasporu, u Washingtonu je angažirala nekoliko lobističkih firmi, sa ciljem da se spriječi bilo kakvo kongresno izjašnjavanje o događajima iz 1915. Jednoj je firmi – prema pisanju Washington Posta – u tu svrhu isplaćivala 100 tisuća dolara mjesečno. Drugu lobističku tvrtku koju su angažirali Turci vodi Richard Gephardt, bivši predsjedatelj Zastupničkog doma koji je – dok je bio u Kongresu – redovito glasao u prilog tvrdnji da su Armenci bili žrtve genocida. Gephardtova firma od turske vlade mjesečno dobiva 70 tisuća dolara, piše washingtonski list.

Za to vrijeme, američki se Armenci više uzdaju u svoj grass-roots, neposredne kontakte s političarima koji svake dvije ili šest godina moraju na izbore. Jer - možda malo uprošćeno, ali ipak istinito - tipični član Kongresa, 'politički poduzetnik' svoje vrste, najviše razmišlja o reizboru.

Zato ne čudi što su i Joe Biden i Hillary Clinton i Barack Obama, dok su bili senatori, glasali za rezolucije koje su osuđivale 'genocid nad Armencima'. Danas je predsjedniku, dopredsjedniku i šefici diplomacije očito važnije to što misli Turska, najpouzdanija američka saveznica u islamskom svijetu.