freestyler

petak, 18.11.2005.

Priča o Anđelu (Dio 39)

* preporučena glazba uz post: Norah Jones - I'll Be Your Baby Tonight



Ostao sam sam. Mračna ulica, Norvežaninov veliki žuti mercedes, neka pjesma na radiju koju nisam ni slušao. Previše misli u glavi. Previše pitanja. Manjak odgovora. Obično je tako. Poput muha kada naiđu na govno, tako i pitanja nahrle u glavu kada nema odgovora i osjećaš se onda baš kao govno, ako se govno ikako osjeća , ali nebitno je, jer ionako ni sam se ne osjećaš nikako. Tako sam poželo da mogu samo gledati u nigdje i nemisliti o ničemu, ali po neznam koji puta danas moje želje su kucale na kriva vrata.

Mogao sam ovim velikim mercedesom iz ’84 pokušavati kružiti gradom, puštajući da mi vjetar kroz otvorene prozore odnosi i misli. Mogao sam ali nisam. Mogao sam otići do svog restorančića, naći Norvežanina, otvoriti bocu, naljevati se dok ne nestane i zadnja kap razloga za piće. Mogao sam, ali nisam.

Odvezao sam se do kućice gdje smo proveli prekrasan dan, naslonjen na ogradu terase s čašom crvenog vina u ruci, pušio sam i razmišlajo o najljepšem danu u mom životu. Mjesec se ljeskao na mirnoj površini mora, misli su se razljevale mojom glavom.

Shavtio sam da imam ono za čime sam uvjek težio, ono što sam oduvjek tražio, shavtio sam da imam najveću moć u svemiru, shvatio sam da imam ljubav.

Ja volim!

Proveo sam čitav život do sada trežeći ono što će me činiti sretnim, ono što će me ispunjavati potpuno, tražeći smisao. Sada ga znam.

Ja volim!

Bilo bi preljepo da je ona sada tu, bilo bi prekrasno mirisati njenu kosu, dodirivati njen dlan, slušati njene riječi, bilo bi divno slušati njen glas, bilo bi.
No nije život uvjek baš tako ravan put da mu se sa svakog mjesta vidi kraj, nekada se mota, zavija, pa se nađeš na mjestu odakle se ništa ne vidi i ništa ti nije jasno, ali imaš ljubav u sebi, imaš vjeru, imaš nadu, imaš sve i samo oni ljudi koji vole, nebitno da li je to cvijeće, vinova loza, da li su to motori ili jedrenje, samo ti ljudi su sretni.
Ja sam sretan jer volim. I nije mi ništa više važno, jer imam razlog zbog kojega ovaj moj život ima smisla, zbog kojeg imamo i on i ja razlog postojanja.

Ja volim!

Od glave do pete, volim svim svojim bićem odavde do svemira. i ništa mi drugo nije važno, jer ni cvijeće cvjećaru ne cvjeta kada on hoće ma koliko ga volio, ni jedrilica ne jedri uvijek onako kako jedriličar želi ma kolika njegova ljubav prema njoj i vjetru bila, ali ni ljubav cvjećara ili jedriličara zbog toga nije nimalo manja, pa tako ni moja.

Volim i sretan sam zbog toga. Ja sam svoj smisao života našao.

Mjesec je na vodi iscrtavao njen lik, vjetar je kroz lišće šuštao
Close your eyes, close the door,
You don't have to worry any more.
I'll be your baby tonight.

Shut the light, shut the shade,
You don't have to be afraid.
I'll be your baby tonight.



nastavlja se....

18.11.2005. u 14:42 • 28 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< studeni, 2005 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Lipanj 2024 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Veljača 2010 (2)
Travanj 2009 (1)
Rujan 2008 (2)
Lipanj 2008 (1)
Veljača 2008 (2)
Siječanj 2008 (1)
Prosinac 2007 (2)
Rujan 2007 (2)
Lipanj 2007 (1)
Travanj 2007 (1)
Ožujak 2007 (2)
Veljača 2007 (2)
Siječanj 2007 (2)
Prosinac 2006 (4)
Studeni 2006 (2)
Listopad 2006 (3)
Rujan 2006 (3)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (2)
Lipanj 2006 (2)
Svibanj 2006 (7)
Travanj 2006 (9)
Ožujak 2006 (8)
Veljača 2006 (6)
Siječanj 2006 (8)
Prosinac 2005 (9)
Studeni 2005 (9)
Listopad 2005 (7)
Rujan 2005 (13)
Kolovoz 2005 (5)
Srpanj 2005 (8)
Lipanj 2005 (7)
Svibanj 2005 (9)
Travanj 2005 (16)
Ožujak 2005 (25)

Priče na ovome blogu su izmišljene i svaka sličnost sa stvarnim osobama i događajima je slučajna,
zabranjeno je njihovo korištenje i daljnje objavljivanje bez pismenog pristanka autora.
Copyright © 2010, 2009, 2008, 2007, 2006, 2005, 2004.
by Freestyler





Do prije par godina nisam ni pismo napisao, a onda sam otkrio
da me pisanje opušta i veseli. Pišem kratke priče i priče u nastavcima
koje objavljujem za sada samo na svom blogu. Rijetka prijavljivanja na
književne natječaje uvjek su rezultirala objavljivanjem priča, pa su mi
tako do sada objavljene priče:

Sladoled (u zbirci priča "Ko je oklevetao Disa? - Najlepša ostvarenja sa I konkursa za najkraću kratku priču" (Alma, Beograd 2002.)
Fabijan
(u zbirci priča "Ekran priče_03" (Naklada MD, Zagreb 2005)

Dragi dnevniče u zbirci priča "Blog priče" (Naklada Zoro, Zagreb 2007)

Sreća
Zaborav
Jahači valova
Nada
O ženama i muškarcima
Sladoled
Ljubav
Život je kao bombonijera. Nikad ne znaš što ćeš dobiti
Proljeće
grass is always greener on the otherside
flash back
Mačo
Priča o kajsiji
She's The One
Fabijan
Volim jutra
Kiss The Rain
Buđenje
Ogledalo
Volim biti s njom
Vjeruj mi

Valentinovo ili Veliki problem Maloga muškarca