utorak, 28.06.2011.
Eric Clapton-"461 Ocean Boulevard” oliti Music LP-Undergorund/GRTg 05 07 u 20:10 sati
|
U sljedeci utorak predstavljamo drugi solo album Erica Claptona, “461 Ocean Boulevard” Ako ikoga danas ne treba posebno predstavaljti onda je to Eric Clapton. O njemu se manje vise sve zna. Ponovit cemo ono najosnovnije i pokusati donjeti neke nepoznate detalje iz njegovog osebujnog i umjetnicki, prebogatog zivota. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Eric Patrick Clapton, rodjen je 30 Ozujka 1945 godine u Ripley, Surrey u Engleskoj. Inetesantna je njegova zivotna prica koja zapocima rodjenjem. Majka mu je bila stara 16 godina kad ga je donila na svit. Otac mu je bija Kanadski vojnik na sluzbi u Engleskoj. Kako je otac dobio premjestaj prije njegova rodjenja, ostao je zivjeti u kuci sa didon i babaom, uvjeren da su mu oni roditelji, a majka starija sestra. Njihovo prezime je bilo Clapp, sta je greskom upucivalo na Claptonovo prezime. U stvari, Clapton povlaci svoje prezime od dide sa materine strane, od svoga pradide, koji se preziva Clapton. Dok je Eric jos bija dite, mater se ponovo udala, za drugog Kanadskog vojnika i preselia u Kanadu, ostavljajuci ga sa svojim roditeljima. Prvu je gitaru dobio sa 13 godina ali nije pokazao interes za nju. Dvije godine nakon toga, pod snaznim uticajem bluesa, Eric se ponovo vraca gitari. 1961 godine upisuje Kingston College of Art, ali uskoro biva izbacen zbog svog bavljenja muzikom, koja ga je odvukla od nastave. Sa sesnaet godina je toliko napredovao da je vec postao poznat u lokalnim muzickim krugovima.  1963 godine se pridruzuje grupi "Yardbirds" i time defacto zapociam njegov zvjezdani uspon. Na poziv John Mayala, napusta "Yardbirdse" i pridruzuje se "Bluesbrakersima". U godinu dana koliko je proveo sa Mayalom, dosegao kultni status, i kao rezultat, jednog jutra, Londra je osvanila grafitima “Clapton is God." Iz tog razdobolja potice i njegov nadimak “Slowhand”, kojeg ne triba posebno objasnjavat. Povjest muzike se pocela pisati velikim slovima kad se Clapton pridruzuje Jack Bruceu i Ginger Bakeru. Osnivaju mocni trio - “Cream” “Cream” mjenja tok muzicke povjesti i to posve slucajno. Naime, malo je poznato da “Cream” po osnivanju sviraju standardne, trominutne kompozicije. Claptonove solaze su minimalne i bluesom obojene. Ne mogu se sad sitit imena festivala, ali uglavnom, u srid njihova nastupa je pocela kisa. Kako su bandovi koji su tribali nastupiti nakon njih odbili nastupit, organizator je zamolija “Cream” da popune nastalu rupetinu. Materijala za tako nesto bas i nisu imali te in nije preostalo nista drugo do improvizacije. Povjest koja se ispisala toga dana, zauvjek ce izmjeniti tok muzike kraja sezdesetih i pocetka sedmadesetih. Improvizacija postaje novi muzicki izricaj. Clapton je na svom kreativnom vrhuncu. Jedini koji su mu mogli parirati su bili JImi Hendrix i Duane Allman, ali to je vec druga i duga prica. Za 28 mjeseci postojanja "Cream" je postao kultna grupa koja je prodavala miljone ploca i punila dvorane diljem Amerike i Europe. Po raspadu “Cream”, zajedno sa Gingerom Bakerom, Steweom Winwoodom i Rich Grechom, sastavlja prvu supergrupu “Blind Faith”. Nespremni, i na pritisak diskografske kuce, imaju zalosni debut pred 100 000 ljudi u Hyde Parku. Pored rijetkih svjetlih trenutaka, snimka pokazuje Claptona kao osobu od krvi i mesa, nezadovljnog i nadasve frustriranog razvojem dogadjaja. Tijekom cijele snimke skoro niti jednog sola. Povucen u pozadinu pozornice samo otraljava posao. Sican se kad san prvi put vidija par minuta snimke. Izuzev Gingera Bakera, svi ostali super junaci su zalosno otraljavali svoju ulogu. No bilo je tu jos toga. Clapton, koji je neprikosloveno vladao gitarskim Olimpom, osobno je sve vise propadao. Droga ga je pocela polako, ali sigurno unistavati, da bi raspad “Blind Faith” docekao bez prebijene cente u zepu. I po vlastitom priznanju, to je bilo vrime kad je dotako dno dna. Zadnji ocajnicki pokusaj da se domogne droge zavrsili su rasprodajom svih gitara koje je imao. Dalje od toga nije moga ic. Imao je dva izlaza. Ili se pridruziti prijatelju Hendrixu ili se ocistiti i krenuti iz pocetka. Na srecu, odlucio se na ovo drugo. (Ovom prilikom necemo o njegovim projektima sa “Delaney and Bonnie and Friends”, kao ni o “Derek & Dominoes” sa kojima snima antologiski album “Layla”. Ovo potonje zasluzuje daleko bolji tretman. Tu cemo temu obraditi jednom drugom prilikom.)  Album “461 Ocean Boulevard” je izasao 1974 godine. Sam izlazak je kasnio dobrih 6 miseci. Ali imajuci na umu da je prethodni album bija “Layla”, Kasnjenje je bilo razumljivo. Jer napraviti nasljednika skoro savrsenom albumu, nije bija niti malo lak zadatak. Usput, Clapton je, iako cist od droge, jos dublje utonuo u alkohol. Album se za razliku od dotadsnjih, vise fokusirao na kompoziciju, nego na Claptonov trade mark – gitaru. Uglavnom, album je kolekcija izvanrednih tema, koje teku glatko i kontinuirano. Cak pri tom i nema razlike izmedju obrada i novih pisama, koje su vjesto izbalansirane. Bija je to Claptonov veliki come back, koji je donija sve ono sta Clapton do tada nije bija. I pored neospornog sharma kojeg album posjeduje, Clapton se po prvi puta predstavlja svjetu u malo drugacijoj ulozi od one na koju smo ga bili navikli gledati. I pisac ovih redaka je bija ne malo razocaran izlaskom albuma ovakve koncepcije, istinu za volju, toliko razocaran da san ga godinama odbivao poslusati, iako je bio u mojoj kolekciji – ipak je to bija Clapton. Vrime je pokazalo koliko nisan bija u pravu. “461 Ocean Boulevard” po prvi put donosi Claptona kao kompozitora, i to veoma uspjesnog. Po prvi put u stvari Clepton preuzima vokalne dionice i ne krije pri tom da mu je uzor J J Cale. Na samom albumu skoro da nema teme koja bi nosila album, sta u ovom slucaju moze biti samo kompliment. Svojom osebujnoscu i novim pristupom, se izdvojila obrada Marlyjeve teme “I Shoot the Sheriff” . Na stranu sta je obrada bila veci hit od orginala, samim uvrstavanjem na albumu, Clapton je napravija najvecu uslugu Marleyu. Claptonov potpis je bija dovoljan da se Raggae kao muzicki pravac planetarno lansira. Mozda za danasnje pojmove zvuci cudno, da neko moze imati toliki uticaj, ali to je bila ondasnja stvarnost. Interesantna je prica vezana za temu “I Shoot the Sherrif”. Naime, prilikom sakupljanja ekipe za snimanje albuma, Clapton je angazirao gitaristu George Terryja. Ovaj je taman odradija zajednicki angazman sa Bob Marlyjem na albumu “Burnin’”. Terry je predlozija Claptonu da snime tu temu ali je Clapton kategoricno odbija. Ipak, na nagovor cile ekipe, napravili su snimku koja se nasla na albumu. I ostalo se zna. Postala je jedini No.1 hit u Claptonovoj karijeri. Album je inace predivan blend rocka, bluesa, countryja i raggea. Produkcija i trajanje pisama daju albumu cak pop ugodjaj u najpozitivnijem smislu te rijeci. Ukratko, “461 Ocean Boulevard” predstavlja Claptonovov braking point i temelj njegove daljnje karijere. Cak stavise, ovaj drugi solo project je zapravo zlatni standard koje Clapton u kasnijoj fazi svoje karijere tesko dostize. Clapton je tri puta uvodjen u "Rock and Roll Hall of Fame", jednom ka solo artist, drugi put ka clan grupe "Yardbirds" i treci ka clan najmocnijeg tria koji je ikada izasa na pozornicu, “Cream” Prema svim anketama, istrazivanjima, Eric Clapton je jedan od najvaznijih i najuticajnijih gitarista svih vremena. eto ! --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Cilu emisiju mozete slusati u utorak navecer u 8 i 10 uri, ako stavite lancu od radija na 90,6 MHz a isto tako i preko majke svih mreza na ovi link doli: Music LP-Underground - Live Streaming Feta |
