Mind mapping

Katkad je najteže započeti post. I onda nerijetko pribjegavamo ovakvim rješenjima, tupimo bez veze i lupamo po istim obrascima. No ionako si stalno postavljamo ista pitanja. Zapravo se sve pretvara u ne pretjerano dosadnu reprizu neke prošle epizode. I sve se nekako kreće istim scenarijem, i gotovo da znam kako će završiti. Ali kako to uopće počinje?

Life is a story
Go ahead and find your sight

Da, baš… i to kakva storija, film u kojem imaš jednu ulogu do odjavne špice.

Life is your glory
Go ahead and live the night

Najbolje je prestati biti čovjek. Najlakše je. Bez kompleksa, bez muke i užasa. Nemoj bježati od onoga što jesi, bježi od onoga što smo svi. Sve je to pogrešno. I što je najgore, da se povijest iz nekog razloga počne ponavljati iz početka sve bi bilo isto. To je svijet u kojem živimo. No to smo mi ljudi, mi to rijetko vidimo. Mi ćemo radije postavljati glupa pitanja nego odgovarati na ona zaista bitna.

Kako ne razumiješ? Znaš li uopće što znači živjeti?

But to live means to be here
In the present now
Do try to bow for the gift of your day
Then you cede to the morning sun

Život je izbjegavanje metaka, a ne nošenje pancirke.

Pretending that we live doesn't make us alive.

Svi se bojimo, imamo i zašto. I što sad? To ne ide tako… Onaj tko uspije naći remek-djelo pokraj svih tih obrazaca… on je – okusio život.

What is it that makes us lose sight?
True sight, of what is real and essential
I'll take organized patterns of chaos
Over the chaotic organizations of man, any day!

Pretvaranje nas tjera da lažemo sami sebi. U čemu je čar ako ne živiš ono pravo? Ili barem težiš onome što misliš da je ispravno? Lako je bježati, no prvo se treba zapitati od čega bježimo? Što nas čeka u izbjeglištvu? No to je lekcija koju svatko mora naučiti sam za sebe. Ne postoje lakši i teži način. Postoji samo onaj koji je ispravan.

Pretending that we see doesn't give us the sight
Pretending that we live doesn't make us alive

Pretvaranje da živiš te ne čini…