Nepomirljive razlike

Ova rečenica je glavni razlog svih razvoda ovog svijeta, svih prekida veza i svih razmirica općenito među ljudima.
Razlike među ljudima su uvijek prisutne, one su razlog svih odnosa i neodnosa, razlike ne mogu ne postojati, jer bi inače svi bili klonovi, isti kao duplikati, razlike su tu kako bi bili jedni drugima nadopuna i poticaj, kao razlog za spajanje u prijateljstvo i partnerstvo....i kako i kada one onda postaju nepomirljive?
Kada razlika između dvoje ljudi u bilo kojem obliku odnosa postaje nepomirljiva, nepremostiva, neoprostiva, neshvaćena i neželjena?
Jedna od najomiljenijih rečenica iz jednog popularnog filma glasi otprilike:
Kada se dvoje ljudi jako voli, ali ne ide im, baš im ne ide....kada je dosta? Odgovor je - nikada!
Međutim tu se poteže pitanje ljubavi, tko tu koga i koliko zapravo voli....?
Slažem se sa ovom filmskom rečenicom, ona je moj razlog postojanja i neodustajanja od nekih ljudi....ali ( uvijek ali...)...pitanje se postavlja...kako izmjeriti ljubav, kako znati da se ljudi baš toliko vole( kad je već opće poznata stvar da ljudi u današnje doba ne znaju voljeti, predavati se jedno drugome i biti uvijek tu jedan za drugoga...)...kako znati što je bila ljubav i što je bila prava veza...kako znati da ne-odustajanje ima smisla i da vodi nečemu....kako znati da se ti ljudi zapravo vole i da ne bi trebali odustati od međusobnog odnosa...?
Kada se umore....kada se jedno od njih umori...odnosno kad jednog od njih taj odnos počinje umarati umjesto veseliti...tada je vrijeme za famozne nepomirljive razlike, tada je vrijeme za odmor...pauzu....time-out....ili kraj.
Kada jedna osoba više tu razliku ne vidi kao napredak, kao razlog za napredovanje i sazrijevanje, kada je razlika između dvije individue više od povremenog neslaganja, kada je razlika dobila na snazi sa vremenom, a ne obrnuto, da se smanjila ili smirila...kada je razlika postala prenaporna i kada u razlici jedna osoba pati više od druge....tada je ona nepomirljiva i prevelika.

Ali nisam sigurna da tako mora biti zauvijek.... mislim da te razlike jednostavno dosegnu vrhunac u nekom periodu, zaista postanu nepremostive u jednom trenutku i obje se strane moraju dogovoriti kako će i da li će taj most ponovno pokušati dignuti....nakon nekog vremena( a uvijek je stvar u vremenu, odmaku i razmišljanju....u preispitivanju)...
Ako nije nitko nikoga povrijedio( barem ne strašno, neoprostivo i prebrutalno ili prejadno..)..onda tom odnosu treba posvetiti dosta vremena i analize ( kao i svemu što vrijedi u životu)....ako ona ljubav i naklonost i dalje postoji i nije se ugasila( to je najnepremostivija razlika i prepreka, kada se ljubav jednostavno ugasi i prestane...moguće je i to i to jako moguće...), ako se može naći razlog odnosa i razlog partnerstva, ako se može vidjeti nada i poanta....onda se može i pomiriti te razlike ponovno, onda nije dosta...onda nije kraj zauvijek.
To vjerujem, kao što vjerujem u tu filmsku rečenicu....ali tu je veliko pitanje tih osoba, tih strana...pitanje razumijevanja i sazrijevanja, pitanje da li obje strane jednako misle o tome i jednako se trude, da li obje strane smatraju da nije dosta i da ima razloga napraviti novu vezu, dignuti novi most, novi put....jer upravo taj put ne može biti isti, taj put mora biti novi, drukčiji i bolji.
Mora se naći načina kako napraviti na sebi takvu promjenu i takvu želju za promjenom da se jednostavno novi put otvori, da se stvori nova putanja i novi pogled na nešto i nekoga...mora se naći način kako preokrenuti jednu vrstu odnosa u drugu, kako zaokrenuti i drukčije kanalizirati svoju ljubav i svoju vezu....mora se naći novi način postojanja....jer stari način vodi do starih razlika, stari način je nepomirljiv....novi se mora naučiti, kako bi pomirio ono što nas je dovelo do nepomirljivosti....
Tu je i moja poruka....kada je dosta...nikada- ako se nauči kako dalje...nikada- ako se prizna sebi i drugima da je kraj koji iza sebe ima novi početak....nikada- ako se promjeni smjer i ako ima ljubavi...
Nepomirljive razlike su tu kako bi se pomirile u međusobnoj ljubavi....i opet je ljubav koju treba znati davati i primati ključ svega...




20.05.2012. u 14:16 | 0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< svibanj, 2012 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Listopad 2012 (1)
Rujan 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Lipanj 2012 (2)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (3)
Ožujak 2012 (4)
Veljača 2012 (5)
Siječanj 2012 (6)
Prosinac 2011 (4)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (5)
Rujan 2011 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ovo je blog o svemu i svačemu... o životu jedne udane, zaposlene žene u njenim tridesetima....o njenim razmišljanjima o svijetu, okolini u kojoj živi.... ljudima i događajima koji oblikuju život... o mislima i snovima koji su možda samo njeni, a možda i neki drugi misle slično....
Ovo je skup dojmova i razmišljanja....ljubavi....sreće....tuge.... i zadovoljstva života.....džidžeraj....



Hit Counter
Hit Counter target=_blank>counter

Linkovi

Brane Airbrush Blog