U četvrtak 1. srpnja 2010. godine Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije organiziralo je u palači Herzer zajedno sa Zavodom za znanstveni rad u Varaždinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izuzetno dobro posjećeno predavanje „Zapadne sile i raspad Jugoslavije, 1987-1992.“. Predavanje je održao dr. sc. Josip Glaurdić, Junior Research Fellow iz političkih znanosti na Sveučilištu u Cambridgeu, čiju knjigu "The Hour of Europe: Western Powers and the Breakup of Yugoslavia" u kojoj ocjenjuje proces postavljanja temelja za post-hladnoratovsku Europu kroz prizmu politike zapadnih sila prema raspadu Jugoslavije će iduće godine objaviti Yale University Press.
Tijekom predavanja dr. Glaurdić je izložio osnovne značajke politike zapadnih sila koje su željele očuvati jedinstvenu Jugoslaviju što je u konačnici ohrabrilo JNA i Slobodana Miloševića u pokretanju ratova protiv Slovenije i Hrvatske. U razmatranju zapadne politike prema Jugoslaviji krajem 1980-ih i početkom 1990-ih dr. Glaurdić je posebno istaknuo značenje promjena koje su zahvatile svijet u razdoblju između 1989-1991. Završetak Hladnog rata, stvaranje novog poslijehladnoratovskog poretka i pregovori o stvaranju Europske unije odredili su politiku zapadnih sila i njihovu reakciju na proces raspada Jugoslavije. Suočene sa nestabilnošću međunarodnog sustava uslijed raspada istočnog bloka i totalitarnih političkih, ekonomskih i vojnih struktura u istočnoeuropskim zemljama, SAD i njegovi europski saveznici težili su očuvanju stabilnosti što je pretpostavljalo i očuvanje jedinstvene Jugoslavije. Koncepcije američke, britanske, francuske i njemačke politike prema Jugoslaviji bile su međutim uvjetovane njihovim različitim pogledima na proces redefiniranja europskih političkih i sigurnosnih struktura i suprotstavljenim gledištima oko buduće ulogu SAD-a u Europi. Stoga dr. Glaurdić ističe da je između ostalog važan razlog zašto je SAD prepustio Europi rješavanje jugoslavenske krize bilo rašireno mišljenje u State Departmentu da je Europa nesposobna i previše razjedinjena da bi mogla riješiti ovu krizu te da je SAD upravo na jugoslavenskom primjeru želio dokazati Europi da ona ne može bez američke pomoći rješavati svoje sigurnosne probleme. Jugoslavenska kriza je dakle predstavljala test za europsku političku suradnju unutar buduće zajedničke vanjske i sigurnosne politike kojim se Europska unija trebala dokazati kao relevantan politički čimbenik u međunarodnim odnosima na kojemu je međutim ona doživjela veliki politički i diplomatski neuspjeh. Posebno je pitanje priznanja republika Slovenije i Hrvatske postalo predmet nesuglasja između glavnih europskih sila (Francuske, Velike Britanije i Njemačke) obzirom na njemačku odlučnost da prizna Hrvatsku i Sloveniju. Ovo zanimljivo predavanje popraćeno je brojnim pitanjima iz publike prilikom čega je dr. Glaurdić iznio niz zanimljivih opaski vezanih uz razgovore koje je vodio u sklopu svog istraživanja sa 40-ak američkih i europskih diplomata i političara (između ostalih sa Lordom Carringtonom, Roland Dumasom, Jacques Delorsom, Lord Hurdom itd.).
Sa predavanjem dr. Glaurdića završio je niz predavanja koje je od rujna prošle godine svakog posljednjeg četvrtka u mjesecu organiziralo Društvo povjesničara. Idući ciklus predavanja započeti će ponovno od mjeseca rujna sa predavanjem muzejskog savjetnika Miroslava Klema iz Gradskog muzeja Varaždin. Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije se zahvaljuje svima koji su do sada pratili rad Društva i poziva sve zainteresirane da se uključe u njegove aktivnosti.
dr. sc. Josip Glaurdić
Detalj s predavanja
|
