ponedjeljak, 05.05.2014.
Mak Zara mliječna čokolada
Tijekom posljednjeg putovanja u Bosnu i Hercegovinu, potražila sam čokolade tamošnjeg poznatog proizvođača
Maka Zare. Razigrane poruke na ambalaži njihovih mliječnih čokolada, pravi su mamac za kupce.
U potrazi za tom BiH čokoladom, uspjela sam je pronaći u jednoj manjoj trgovini u centru Sarajeva, ali u asortimanu su na raspolaganju bile samo mliječne čokolade.
S obzirom na to da na internetskoj stranici proizvođača piše da koristi najbolje belgijske čokolade prilikom izrade svog proizvoda, očekivala sam daleko kvalitetniju ploču čokolade iza naziva tog branda.
Nakon otvaranja kartonskog omota nalazi se čokolada zamotana u elegantni crni celofan s otiskom loga Mak Zara Pralines & Chocolate. Celofan se otvara bez poteškoća, a unutra je mliječna čokolada koja na pozadini ima zalijepljene razdrobljene lješnjake.
Sasvim solidan miris mliječne čokolade prati jednako tako solidan ‘snap ‘ prilikom lomljenja kockice. Međutim, kada se čokolada počne topiti u ustima, prvo što dolazi do izražaja je šećer, pa još malo šećera, potom diskretan i teško zamjetan okus mlijeka, a tek kasnije blagi okus kakaa.
Kada se kockica sasvim rastopi, u ustima ostaju još bezlični dijelovi ljuštunjavog voća koji su bili prilijepljeni za pozadinu čokolade. Kada i njih progutamo, još se neko vrijeme osjeća okus šećera i sasvim malo mlijeka. Kakau ni traga.
Iako na omotu piše da se u ovoj čokoladi nalazi minimalno 45,8 % kakao dijelova, očekivala sam daleko intenzivnije i duže zadržavanje njegova okusa, budući da sam jela i čokolade s nižim postotkom kakaa, a on se ipak dulje zadržavao u osjetilima.
Inače zazirem kad se proizvođači hvale belgijskim čokoladama od kojih rade svoje proizvode, jer iako belgijske slove za najbolje, mnoge ‘belgijske’ čokolade uopće to nisu, nego se samo deklarativno tako nazivaju radi lakše prodaje.
Uostalom, i od najbolje čokolade, moguće je napraviti potpuno promašen proizvod, pa je ta geografska odrednica samo varka za kupce da će dobiti kvalitetnu robu, koja po okusu tome možda uopće ne odgovara. S razočaranjem mogu ustvrditi da je mliječna čokolada Maka Zare jedna je od njih.
Ivana Domitrović
idomitrovic@yahoo.com
Oznake: Mak Zara, čokolada, mliječna čokolada
05.05.2014. u 07:00 •
0 Komentara •
Print •
#
ponedjeljak, 28.04.2014.
Ručno rađene čokolade u Hrvatskoj
Mliječna čokolada s bademima i cimetom/Vitlov i tamna čokolada s lavandom/Adria (Foto: Ivana Domitrović)
Prošli tjedan sam kupila dvije čokolade, ručno rađene u Hrvatskoj. Jedna je
mliječna čokolada s bademima i cimetom, zadarskog proizvođača
Vitlov, a druga
tamna s lavandom, proizvođača
Adria.
Kod
Adrie me privuklo simpatično pakiranje s nepretjeranom, sasvim dovoljnom dozom tradicije. Omot na koji je otisnuta i boja lavande već sam po sebi govori što možemo očekivati kad ga otvorimo, dok print kamene kuće kakve se mogu vidjeti na našoj obali, potiču osjećaj tradicije.
Privlačne su na omotu naslikane i širom otvorene starinske drvene škure ljubičaste boje, a između njih prozirna folija koja i vizualno kupcu dozvoljava da zaviri unutra i vidi kako izgleda proizvod u pakiranju.
>>
Magična čokoladna pilula
Na omotu je i diskretno otisnuto da se radi o ‘ručnom radu’. Osobno mislim da bi to trebalo biti čak i primjetnije istaknuto, jer je ova čokolada uistinu ukusna i proizvođač bi se trebao više potruditi da kupcu pokaže da je u nju osobno uložio više truda nego što se to radi prilikom tvorničke izrade.
Kada otvorimo pakiranje koje pomalo podsjeća na otvaranje pisma, čeka nas papirić s porukom na hrvatskom i engleskom jeziku:
‘Čokolada je božanski nektar, hrana bogova; čokolada je sreća i strast i način života. Ona je mali komadić raja, sigurna luka; ona utjeha i nagrada. Postoji čokolada, a postoji i Adria čokolada. Ne valja miješati to dvoje, jer nije svaka čokolada ručno rađena kao Adria. Puno iskustva, znanja, ljubavi i rada uloženo je u svaku pojedinu Adria čokoladu. Svaka je zasebno stvarana, svaka je unikat’, poručuju iz Adrie.
Sama čokolada još je dodatno upakirana u prozirnu vrećicu. Sastoji se od minimalno 72 posto kakao dijelova, šećera, 2 posto cvijeta lavande ... Jedna je to od boljih hrvatskih čokolada koje sam probala.
Iako jako volim kombinaciju lavande i čokolade, jedina zamjerka koju bih zabilježila kod ovog proizvoda jest da sitni listići lavande, na pozadini čokolade, zapinju za zube.
Što se tiče
Vitlov mliječne čokolade s bademima i cimetom, njezino pakiranje odiše nepobitnom dozom ozbiljnosti koja nagovještava da se radi o konkretnom, stručno napravljenom proizvodu s kojim se zasigurno ne može pogriješiti.
I ova je čokolada još dodatno zapakirana u prozirnu vrećicu, a na mliječnoj poslastici je otisnut oblik kakaa. U njoj se dosta osjeti šećer, čak i previše za moj ukus.
Do izražaja odmah dolazi okus badema i kakaa, a kasnije se sve intenzivnije i ugodnije razvija okus cimeta koji dopunjuje čokoladu. Iako se okus cimeta razvija intenzivno, nije napadan, već se potpuno uklapa s kakaom i bademom. Također, sasvim je očito tijekom kušanja, da je u ovu čokoladu uloženo puno truda i kreativnosti.
Iako se radi o dvije različite čokolade, jedna je tamna, a druga mliječna, odvažila sam se u usporedbi njihovih okusa i zaključila da mi je bolja Adrijina tamna čokolada. Kako bi usporedba bila što ‘pravednija’ pitala sam i prijatelja koji je veliki ljubitelj čokolade (ali uvijek radije izabire mliječnu), koja je njemu bolja. On je izabrao Vitlov mliječnu čokoladu s bademima i cimetom.
- Galeriju fotografija
možete pogledati ovdje!
Ivana Domitrović
idomitrovic@yahoo.com
...
Oznake: Vitlov, Adria, čokolada, mliječna čokolada, tamna čokolada, lavada, čokolada s lavandom, čokolada s bademima i cimetom, Priče o čokoladi
28.04.2014. u 06:52 •
2 Komentara •
Print •
#
ponedjeljak, 24.02.2014.
Od dječje do odrasle čokolade
Mislim da je potrošač s kraja 20. stoljeća bio znatno drugačiji od potrošača s početka 21. stoljeća. Kada je riječ o hrani, danas, čini mi se, više brinemo o tome što unosimo u organizam, čime se hranimo. Važnije nam je koliko kalorija, vitamina, proteina, ugljikohidrata, aditiva ima hrana koja nam se nađe na stolu. I tako odgajamo mlađe generacije. Dok je prosječnom potrošaču s kraja 20. stoljeća bila važna količina konzumiranih namirnica, danas je ipak sve više bitnija njihova kvaliteta.
Tako je i s čokoladom. Iako će mnogi možda reći da je mliječna čokolada zapravo dječja čokolada i da kako starimo to nam mlijeko u čokoladi počinje smetati, pogotovo ako znamo da ono uopće ne pripada ‘pravoj’ čokoladi, moguće je i ono drugo - da smo postali konzumenti 21. stoljeća koji traže kvalitetu, ispred kvantitete.
Mliječna čokolada, po meni, je nekakav razrijeđeni proizvod, a naziv ‘čokolada’ tek mu je ukras koji ne odražava pravo stanje stvari. Mliječna čokolada zapravo baš i nije čokolada, naročito kad se u nju umjesto kakao maslaca dodaju ulja i razni aditivi, krajnje sumnjivi za naše zdravlje.
K tome valja pridodati da, ako govorimo o pozitivnom
utjecaju kakaa na zdravlje, onda zasigurno ne govorimo o mliječnoj čokoladi koja sadrži svega 30-ak posto kakaa. Kad se priča o zdravoj čokoladi onda je to onaj proizvod koji sadrži minimalno 70 posto kakaa, istaknula mi je jednom prilikom Sarah Jayne Starnes iz
Academy of Chocolate.
Zašto se onda i prozivodi s manjim postotkom kakaa nazivaju čokolada? Više izvora tvrdi da su veliki proizvođači uspjeli izlobirati da se proizvod s iole kakaa može nazvati čokoladom. Što se tiče konkretno Europe, dugo su se vodile žestoke polemike koje su u pojedinim slučajevima završavale i na sudovina, između (najviše) Britanaca i (najviše) Francuza. Britanci, naime smatraju da mliječna čokolada smije sadržavati više desetaka posto mlijeka, dok se Francuzi zgražaju nad takvom tvrdnjom.
Nedavno sam probala
Cadbury mliječnu čokoladu koja sadrži čak 23 posto mlijeka! Nemam posebno osjetljivo nepce, ali za mene to - nije čokolada.
Nakon godina sukoba, napokon je donesena Direktiva kojom Europljani definiraju čokoladu. I to na način na koji tu definiciju čokolatijeri zanatlije nikada ne bi odobrili.
Prava čokolada je takav proizvod kojeg ne treba konzumirati puno da bi se osjetila sva njegova jačina, opojnost, apsolutnost, pa i divotnost. Ne treba je puno, tek koja kockica da se zadovolji ljudska potreba za elegantnom slatkošću. Odrasli (naročito oni duboko skloni čokoladi) to znaju. Djecu je još uvijek moguće zavarati mliječnom zamjenom.
Ivana Domitrović
idomitrovic@yahoo.com
...
Oznake: čokolada, kakao, kakao maslac, potrošač, potrošači, Cadbury, čokolade, Academy of chocolate, Sarah Jayne Starnes, mliječna čokolada, tamna čokolada, odrasli, djeca, Priče o čokoladi
24.02.2014. u 22:25 •
0 Komentara •
Print •
#