Priče o čokoladi!
srijeda, 12.11.2014.
'Pepeljara okus' u luksuznoj čokoladi
''Čini se da je ljubazni Belgijanac Joseph Draps volio svoj proizvod izrađen u obitelji te je dijelio uzorke kamo god bi išao. U avionu na putu u New York šezdesetih godina 20. stoljeća pružio je kutiju pralina Amerikancu koji je sjedio do njega. ‘Ah’, obradovao se stranac, ‘poznajem ih; to su omiljeni slatkiši moje supruge.’ Nagovorio je Drapsove da ga posjete u Waldorf-Astroiji. Kada su Drapsovi to i učinili, Amerikanac ga je pitao koliko vrijedi posao. I, čuvši iznos, ispisao je ček na dvostruku sumu.
Naravno, kao i tako mnogo velikih priča, ni ova nije baš sasvim istinita. Nećakinja Drapsovih Jo koja vodi muzej čokolade u Bruxellesu, smijala se kada sam želio provjeriti je li istina. ‘To izgleda kao prilično dobra povijest, zar ne?’ rekla je. ‘Joseph Draps je mrtav’, kazala je, ali je predložila da nazovem njezina oca Pierra, kako bih saznao točnu verziju. Iako je odavno u mirovini, Pierre je bio partner u Godivi s bratom davnih šezdesetih godina.
‘Pa’, rekao je kada sm mu ponovio priču, ‘nije baš tako’. Zapravo, sjećao se Amerikanca gospodina Murphyja koji je ušao u trgovinu na Grand-Placeu. Umjesto uobičajenih pet stotina grama čokolade koje je većina kupaca zahtijevala, želio je kupiti čitavo mjesto. Braća su bila zaprepaštena idejom. Posao je bio u obitelji otkako ga je njihov otac započeo 1929. godine i nazvao prema legendarnoj goloj ženi iz Coventryja. No, oni su iznijeli cifru. A čovjek je prihvatio.
>> Čokoladni rat: Prijete tužbama zbog imena Godiva
Točno je u obje priče da je američki kupac bio Bev Murphy, tadašnji direktor Campbell Soup Company. Najprije je njegova kompanija kupila jednu trećinu tvrtke i isposlovala ekskluzivna izvozna prava. Godine 1974. Campbell je pojeo cijelu stvar. Već tri desetljeća Godiva Chocolatier nije bila belgijska ništa više od onih crveno bijelih konzervi pileće juhe s rezancima koja postoji u svakom kuhinjskom ormaru u Americi.
Unatoč njezinih više od dvije stotine butika u velikim američkim gradovima i barem još tisuću prodajnih mjesta u američkim robnim kućama ili specijaliziranim trgovinama, da ne spominjemo ostatak svijeta. Godivu nije lako upoznati. Moji su prvi pozivi bili usmjereni na agenciju za oglašavanje, koja me uputila na izjave za javnost na Godivinoj web-stranici. To je teško prihvatljiv način za izvjestitelje da prikupe informacije.
(...)
Joseph Draps koji je svoju čokoladu prodavao na komade, živi u službenoj Godivinoj predodžbi: ‘Imao je izvanredno oko za detalj... I usavršio je jedinstvenu formulu bogate čokolade neusporedive glatkoće.’ Trebalo bi mi mnogo vremena da pronađem živi glas da mi objasni kako su čak i izvanredno oko i mirna ruka odavno mrtvog Drapsa mogli pratiti svu tu čokoladu.
Zapravo, moja početna jednostrana komunikacija s web-stranicom postavila je više pitanja od onih na koje je odgovorila. ‘Godiva’, pisalo je, ‘je bila prva koja je stvorila koncept vrhunske čokolade.’, Poznavao sam mnoštvo uglednih proizvođača čokolade koji se s time ne bi složili. Majstor čokoladar Thierry Muret izjavio je da je znak kvalitete Godve bio svježina: lošije čokolade imale su duži rok trajanja. No zašto je tako mnogo Godivinih proizvoda označeno krajnjim rokom upotrebe koji je više od šest mjeseci u budućnosti?
(...)
Godivini izlošci su u cjelini prekrasni. Na svakom prodajnom mjestu bomboni su smješteni sa zlatnim sjajem, vješto poslagani da podraže osjetila. Za svaku sezonu i svaki blagdan nešto domišljato privlači pogled. Prodavači su gotovo uvijek ljubazni i voljni pomoći.
Problem je što je meni toliko te primamljive čokolade imalo okus kao da je netko ispustio mnogo šećera u rastopljeni vosak za svijeće. Masni osjećaj otupljuje nekoliko nota koje se pojavljuju iz čokolade. Prečesto snažni sastojci potpuno prevladavaju nad čokoladom. Katkad bih osjetio lagani metalni okus. To sam, naravno, bio samo ja. Mnogi su profesionalci koje sam upitao za savjet obično bili manje milosrdni. Chloe ju je kušala i izvijestila o naznakama prepunjene pepeljare'', ovako je Godivu opisao nekadašnji reporter Associated Pressa Mort Rosenblum u knjizi ‘Čokolada’, 2006. godine.
Ponešto od toga se promijenilo s Godivom. Primjerice, više nije niti u belgijskom niti američkom vlasništvu, već u rukama turske kompanije Yildiz Holding koja je za nju 2008. godine dala 850 milijuna dolara. Ali, i dalje se prezentira kao luksuzna i kvalitetna čokolada kojoj bi se novčanici trebali klanjati.
>> 10 najskupljih čokolada na svijetu
*****
Tekst: Ivana Domitrović/Mort Rosenblum
Foto: Godiva
Je li vam se svidio post? Imate li što dodati? Ostavite komentar ili mi pošaljite mail na priceocokoladi@gmail.com
Oznake: Godiva, Mort Rosenblum, čokolada, Luksuzna čokolada
srijeda, 05.11.2014.
10 najskupljih čokolada na svijetu
1. Knipschildt
Cijena: $2.600 za pola kg (oko 15.000 kuna)
Knipschildt Chocolatier 1999. osnovao je Fritz Knipschildt, koji je svoje kulinarsko putovanje započeo kao šef kuhinje u Odensi u Danskoj. Najskuplji komad čokolade koju prodaje je ekstravagantni tartuf La Madeline au Truffe i košta 250 dolara. To je tamni čokoladni tartuf, ispunjeni crnim francuskim tartufom. Kupiti se može samo ako ga prije toga naručite. Napravljen je od Valrhonine čokolade sa 70% kakaa, stopljene s kremastim ganacheom koji sadrži ulje tartufa. U njega se stavlja tamni tartuf i potom se još pospe kakao prahom. Jedan La Madeline au Truffe teži oko 10 grama, a rok trajanja mu je sedam dana.
2. Richart:
Cijena: $850 za pola kg (oko 5.060 kuna)
Čokolade Richard na tržištu su još od 1925. Danas imaju više desetaka prodavaonica u Europi, SAD-u i Japanu, a u svakoj više desetaka vrsta poslastica među kojima se teško odlučiti samo za jednu. U ekskluzivnom pakiranju u obliku sefa, Petits RICHART dolazi 112 malih bombona teških po 4 grama. Na njihovoj web stranici stoji kako su već svi rasprodani.
3. Delafee
Cijena: $508 za pola kg (oko 3.000 kuna)
Za one koji vole da im čokolada sjaji, uvijek postoji Delafee, posebno pripremljena s finim kakao zrnima i komadićima jestivog 24-karatnog zlata koji se u svaku pločicu čokolade unosi ručno. U ovoj čokoladi nalaze se još šećer, ulje kokosa, kakaov maslac, mlijeko u prahu i vanilija.
4. To’ak Chocolate
Cijena: $260 po ploči (oko 1.500 kuna)
Veoma rijetka tamna čokolada može se pronaći u čokoladarnici Jerryja Totha u Chicagu. On kakao nabavlja s vrste stabla Fino y de Aroma koje raste u džungli u Ekvadoru. To’akove čokolade pakirane su u drvene kutije. U njima su i upute koje savjetuju da se čokoladu razdijeli da malene dijelove te rastopi na jeziku. U kutiji se nalazi još i pinceta napravljena od španjolskog brijesta s kojima se uzima čokolada, kako prsti ne bi pokvarili izvornu tamnoću luksuznog okusa.
5. Vosges Haut Chocolat
Cijena: $125 per pound (oko 740 kuna)
Vosge ima nekoliko prepoznatljivih okusa, uključujući Nagu, odnosno mliječnu čokoladu sa slatkim indijskim curryjem i kokosom. Tu su i čokolade Black Pearl, tamna čokolada s đumbirom i wasabijem... The Groove Collection najskuplje je njihovo pakiranje bombonijera koje košta 125 dolara.U pakiranje su osim čokoladica uključeni, jedna knjiga, jedan CD i jedna gramofonska ploča američkog glazbenog izvođača. Rok trajanja upakiranih čokoladica je dva tjedna.
6. Godiva “G” Collection
Cijena: $120 za pola kg (oko 700 kuna)
Godiva, svjetski poznata čokoladarnica, prvo je otvorena u Belgiji, a na tržište je, između ostalog, plasirala i jednu od najskupljih čokolada na svijetu. Čokoladice ''G'' napravljene su od različitih sastojaka i okusa, kao što je palet d’or, tasmanijski med i meksička ljuta čokolada. Svaka čokolada napravljena je od vrhunskog kakaa i drugih sastojaka, za svaki bombon različito. Kolekcija po pakiranju sastavljena je od 15 ručno izrađenih čokolada, čokoladara Normana Lovea.
7. Marcolini
Cijena: $102,50 (oko 600 kuna)
Iako je mnogo čokolatijera zauzelo svoje mjestu u Europi, malo koji uspio je osvojiti i američko tržište. Jedan od njih je Pierre Marcolini koji je predstavljen i u svojedobno najgledanijem talk showu u SAD-u 'Oprah'. Marcolinijeva čokolada temelji se na postupku 'od kakaa do čokolade', što znači da ne kupuje gotovo čokoladu koju kasnije prerađuje, već sam radi svoju čokoladu od prvog koraka - procesiranja zrna kakaa.
On smatra da svaki kupac ima poseban ukus te stoga nudi mnogobrojne varijacije okusa za luksuzno tržište.
Otkrio kako do još više čokolade
8. Debauve & Gallais
Cijena: $94 za pola kg (oko 550 kuna)
Debauve & Gallais tradicionalno proizvodi čokolade s malo šećera i visokom kvalitetom kakaa. Ne koriste soju lecitin niti bilo koji drugi pojačivač okusa. Sastojci uključuju lješnjake iz Piemnota, turske grožđice, španjolske bademe... U proizvodnji Debauve & Gallais čokolada, ne koriste se boje niti drugi aditivi.
9. Chuao
Cijena: $79 za pola kg (oko 470 kuna)
Čokolatijer Chuao nazvan je po regiji koja proizvodi kakao - Chauo, u Venezueli, a brand koristi europske tehnike kako bi proizveo venezuelansku čokoladu. U njihovim ručno izrađenim čokoladama koriste se samo svježi sastojci.
Brand su osnovali Michael i Richard Antonorsi iz Venezuele, koji dolaze iz obitelji uzgajivača kakaa. Nakon što su preuzeli obiteljski posao, dva brata preselila su u Kaliforniju te osnovali čokoladarnicu Chau 2002.
10. Richard Donnelly
Cijena: $75 (oko 460 kuna)
Richard Donnelly čokoladu je počeo proizvoditi 1988. nakon što je zanat izučio kod vrhunskih čokolatijeru u Parizu i Bruxellesu. Njegove su čokolade ručno izrađene od najboljih francuskih i belgijskih couvertura. Fokusira se na izradu jednostavnih, ali sofisticiranih okusa, zbog čega je i osvojio brojne nagrade.
*****
Tekst: Ivana Domitrović/Top 10 list
Foto: Knipschildt/Richart/Delafee/Vosges
Je li vam se svidio post? Imate li što dodati? Ostavite komentar ili mi pošaljite mail na priceocokoladi@gmail.com
Oznake: najskuplje čokolade, čokolada, čokolade, Knipschildt, Richart, Delafee, To’ak Chocolate, Vosges Haut Chocolat, Godiva, Marcolini, Debauve & Gallais, Chuao, Richard Donnelly
utorak, 21.10.2014.
Čokoladni rat: Prijete tužbama zbog imena Godiva
Proizvođač luksuzne čokolade Godiva, razbijesnio je povjesničare zbog tvrdnji da imaju ekskluzivno pravo koristiti ime Lady Godiva i sliku ikone kako jaše na konju.
Sve je počelo kada su se odvjetnici Godiva Chocolates obratili britanskom vlasniku puba Lady Godiva u Genevi sa zahtjevom da prestane koristiti to ime, jer tvrde da krši intelektualno vlasništvo kompanije.
Tvrtka je, naime, već registrirala ime Godiva kao zaštitni znak u Velikoj Britaniji, što znači da zabranu može tražiti od bilo kojeg britanskog ugostiteljskog objekta, uključujući i Coventry koji brine o očuvanju sjećanja na ovu englesku heroinu i koji je komentirao ovaj slučaj..
‘Mislim da nitko ne zna kakve bi posljedice zabrane mogle izazvati. Ovaj je zahtjev nečuven! Ali, koliko će daleko ići kada je riječ o izazivanju korištenja Lady Godiva? Sumnjam da bi izazvali Coventry da koristi ime za grad Lady Godiva, ali nikada se ne zna. Kažu da bi drugi ljudi koristeći to ime mogli zbuniti njihove kupce, pa što bi se tada dogodilo s kafićima i restoranima Coventryja koji koriste ime Godiva? Cijela je stvar potpuno suluda’, rekao je Keith Draper, predsjedatelj društva Coventry, za Coventry Telegraph.
Vlasnik puba je u čudu, ali i u očaju. ‘To je nevjerojatno. Ne znam zašto su mene targetirali. Možda su mislili da ću biti laka meta. Možda su mislili, ukoliko krenu protiv Coventryja, bit će nadjačani. Nazvali smo pub prema Godivi jer smo htjeli poznatu englesku heroinu s dobrom pričom. Nema nikog boljeg za to od Lady Godive’, rekao je Glen Simons, vlasnik puba.
Rat čokoladnih torti: Čija je Sacherica?
Iz tvornice Godiva čokolada hladno su se oglasili pozivajući se na svoja prava. ‘Lady Godiva Chocolates jedna je od najpoznatijih svjetskih brandova s jedinstvenom reputacijom, naslijeđem i imenom. Osim čokolada i trgovina koje ih prodaju, također imamo i rastući broj Godiva kafića. Jasno je da nam je važno osigurati da potrošači ne budu zbunjeni tko im poslužuje hranu i piće koristeći ime Godiva i njezinu sliku’, rekla je Adele Santarelli, direktorica marketinga Godiva Chocolates.
Tko je bila Lady Godiva?
Lady Godiva, ako je vjerovati legendi, bila je milosrdna supruga nemilostrdnog plemića koji je svojim podanicima u Coventryu nametao nesnošljivo visoki porez.
Kada su joj se obratili stanovnici grada Coventrya, ona je odlučila pomoći mještanima. U više je navrata tražila supruga da snizi poreze, međutim, on je njezne molbe vrlo hladno odbijao.
Kako je Lady Godiva bila uporna, nije odustajala od svojeg zahtjeva. Nakon što se već umorio od upornog odbijanja, njezin je suprug Leofric, da bi je se riješio, kazao kako će sniziti porez samo ako ona kroz Coventry prođe gola na konju.
Godiva se nije dala omesti, pa je to i učinila. Nakon što je prekrivena samo svojom kosom projahala kroz Convetry, njezin je suprug odradio svoj dio pogodbe i smanji seljanima porez.
Zbog ovog hrabrog poteza, Godive se Englezi rado prisjećaju i danas, te su stoga jedan dan u godini (12. rujna) posvetili upravo njoj.
*****
Tekst: Ivana Domitrović
Slika: Lady Godiva by John Collier
Je li vam se svidio post? Imate li što dodati? Ostavite komentar ili mi pošaljite mail na priceocokoladi@gmail.com
Oznake: Lady Godiva, Godiva, Godiva Chocolates, Coventry
subota, 08.03.2014.
Od čokolade do... svačega
Osim što čokolada osjetilo okusa ispunjava nepobitnim zadovoljstvom, isto može učiniti i za osjetilo vida.
Njezina inače neprivlačna smeđa i nešto privlačnija elegantna tamno smeđa nijansa, lako se ukrašavaju vedrim i živim bojama. A svaki dobar čokolatijer zna da će svoje malo remek djelo lakše prodati ako ga obogati šarenilom i tako ga učini privlačnijim kupcu.
Zna to dobro Godiva, veliki belgijski proizvođač čokolade koji se financira iz američke središnjice, turskim novcem kompanije Y1ld1z Holding. Svoj cjelokupni vizualni identitet vjerojatno naplaćuju više od same vrijednosti tamne poslastice koju prodaju na gotovo svim kontinentima.
Šarenilo u koje se zdušno uranjaju male čokolade i praline tek su dio vizualnog spektra koji se može primijeniti tijekom kreativne izrade oku privlačne čokolade.
Odvažniji zanatlije od čokolade često čine čudesne, ponekad i ogromne skulpture. Velike ploče tamne poslastice rastapaju i modeliraju u svoju viziju, sasvim solidno parirajući umjetnicima čije eksponate viđamo u muzejima.
Jedan od čokolatijera koji se rado zaigra, ne samo okusom, već i vizurom svoje čokolade je i Patrick Roger, poznati francuski obrtnik koji obiteljski budžet od ranih dana puni izradom finog kakao užitka.
Njegove čokoladne skulpture nadilaze kreacije prosječnih čokolatijera koji će čokoladu modelirati u primjerice cipelu, kućicu ili auto... Rogerove skulpture ne graniče s umjetnošću, one jesu umjetnost i kao takve bez imalo suzdržavanja mogle bi biti izložene u muzejima. U, naravno, posebno prilagođenim temepraturnim uvjetima.
Izrazito erotične i zavodljive su Rogerove valentinovske kreacije. Taj zaljubljenik u autentično žensko tijelo neće propustiti svojim kupcima čokoladnom skulpturom istaknuti dijelove koji u pristojnim prigodama zahtijevaju pokrivanje komadom odjeće.
Čokoladna vizura inspiraciju nalazi i u modnoj industriji, pa se na svim većim salonima čokolade obično nalazi pista po kojoj provokativno koračaju manekenke odjevne u kombinacije napravljene od čokolade. Suknje, košulje, rukavice, šeširi, pa i cipele, gotovo sve na njima je jestiva čokolada.
Namjena čokolade tako prelazi liniju gastronomije i ulazi u područje umjetnosti, kulture, mode... tko zna čega još, u uzbudljivom čoko vremenu koje nam tek dolazi.
Ivana Domitrović
idomitrovic@yahoo.com
...
Oznake: čokolada, Patrick Roger, Godiva, kakao, Skulpture, okus, Vid, Priče o čokoladi
