Cerovac komentira

< veljača, 2008 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29    

Prosinac 2014 (1)
Siječanj 2014 (1)
Listopad 2013 (1)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Lipanj 2013 (2)
Svibanj 2013 (1)
Studeni 2012 (1)
Rujan 2012 (4)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Prosinac 2011 (2)
Studeni 2011 (4)
Listopad 2011 (1)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (3)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (6)
Svibanj 2011 (10)
Travanj 2011 (7)
Ožujak 2011 (2)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (3)
Prosinac 2010 (6)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (4)
Travanj 2010 (2)
Ožujak 2010 (9)
Siječanj 2010 (3)
Studeni 2009 (1)
Lipanj 2009 (1)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (10)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (13)
Svibanj 2008 (31)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
dirigent, politolog, novinar, politički emigrant i ratnik nastoji misliti svojom glavom(ali mu to svaki put ne uspjeva)



The WeatherPixie



Web Counter
Get a Web Counter




Posijetite HRVATI.COM">

Tekstovi za pamćenje

S koncerta na bojište
Nikola Šubić Zrinski
Teta Ella
Političar uvijek istog kova
Ured za tisak i promidžbu
Kako sam želio postati Bosanac
u ranu zoru došla je udba
Naoružajte se Jobovom strpljivošću i zagorskom mudrošću
Kako se krojila hrvatska istočna granica?
Tko se to u Hrvatskoj boji bogatog seljaka?
Letak za Hrvatsku
Predgovor Hrvatskom političkom leksikonu
Stjepan Radić
Ante Radić
Ratni dnevnik-Topusko
Bor za učiteljicu

Linkovi
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr







Blogerica.com

O autoru
Webfetti.com






Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč, ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.

22.02.2008., petak

Dr.A.Trumbić: Elaborat o hrvatskom pitanju - Srbijanci na glavnim položajima

U časopisu Kritika br.18./1971.god. objavljen je „Elaborat o hrvatskom pitanju“ iz pera hrvatskog političara Ante Trumbića. Budući da je taj elaborat širokoj publici bio nepoznat objavila ga je „Kritika“ a sada ga prenašamo na našem blogu. Zbog duljine i zbog preglednost teksta, Elaborat donosimo u nastavcima. O Anti Trumbiću i nastajanju prve Jugoslavije i njenim političarima pisano je na ovom blogu vrlo opširno u srpnju i kolovoz 2007.

Srbijanci na glavnim položajima


8. Hrvati su oštećeni i upropašćeni. Srbijanska je hegemonija zauzela sve pozicije. Cor* je srpski, srpska je diplomacija, srpski je oficirski kor i komanda i u žandarmeriji i u vojsci, u kojoj su naši vojnici »ljudski material«. Žan¬darmerije ima više nego u bivšoj austrijskoj carevini! U ministarstvima je više od 80 od sto Srbijanaca, a u vojnom ministarstvu su 100 od sto. Oni ispunjavaju sve visoke državne ustanove: Državni Savjet, Glavna kontrola, zatim Narodna Banka, Državna Hipotekarna Banka, Priv. Agrarna Banka i t.d. Ako na tim položajima susretnete koga Nesrbijanca, to je zato, da se afirmira »narodno jedinstvo«. Osim toga su Srbijanci na važnim i povjerljivim polo¬žajima na upravi i izvan Srbije i to u svim zemljama, a naročito u Vojvodini, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, koje se smatraju užom pripadnošću Srbije i njoj direktno anektiranim, a da se i ne govori o Macedoniji, koja se ne smije zvati ni geografski drugačije nego Južna Srbija.

Naše su škole sve to više poplavljene nastavnicima iz Srbije. U Beogradu se univerzitet dotjeruje, da postane srpska »Sorbona«, dočim hrvatsko sve¬učilište u Zagrebu, koje smo mi Hrvati podigli, sa svim fakultetima, svojim narodnim prilozima i sredstvima bivšeg hrvatskog autonomnog budžeta, kad u Beogradu, prijestolnici kraljevine Srbije nije bilo više od tri do četiri skromna fakulteta, ima da se kvalitativno snizi do stepena jednog koleža. Iz naših škola izbačeni su hrvatski udžbenici a uvode se srpski iz Beograda, inferiorni po sadržini, ali štampani ćirilicom. Hrvati činovnici i nastavnici izbacuju se iz službe pod svakovrsnim izgovorima. Samo u zadnje vrijeme izbačeno je iz srednjih škola najedanput u ime štednje više od 400 profesora, od kojih samo malen dio sa pravom na penziju. Svi su ostali reducirani, bez penzije, jer su izbirani oni koji nemaju još deset godina službe. Naši mladići sa fakultetskom diplomom rijetko se primaju u državnu službu; dočim na školama u Srbiji forsira se proizvodnja diploma, da se umnoži »kvalifici¬rane« za državna namještenja. Tendencija je očita, da nas se i intelektualno potisne.

Ekonomska i financijska politika

9. Ekonomska i financijska politika ima dva cilja, jedan je da se što više iskoristi Hrvatsku i ostale zemlje izvan Srbije, a da se podigne blagostanje u Srbiji, naročito u Beogradu. Ovamo se utjeruje, a onamo se investira. Grade se željeznice, ceste, zgrade za javne pa čak i za privatne potrebe i svakovrsne zavode. U ničemu nemamo riječi, osuđeni smo da primamo odluke iz Beo¬grada. Beograd, jedna obična poveća balkanska varoš, izgrađuje se kao vele¬grad sa mostovima na Savi i Dunavu, kakovih je malo u Evropi. Kakav je Beograd izgradila Srbija za sto godina svoje nezavisnosti, a kakav smo evo mi izgradil u samih 14 godina pomoću »narodnog jedinstva«! Sve ratne i ostale dugove Srbije plaćamo i mi, ali »reparacije«, od kojih je primljeno ogromno, smatrane su »srpskima«, pa se ne zna u što su utrošene, niti koliko je za taj naslov uopće primljeno. U tome položaju smo ne samo mi »oslobo¬đeni«, nego čak i Crna Gora, koja je krvavo ratovala zajedno sa Srbijom još od 1912!.


- 07:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #