Rođen 1946. u Zagrebu gdje sam završio i školovanje (glazbeno i gimnazijsko). Odlazim na studij dirigiranja u Beč,ženim se 1968. a 1969. se vraćam s diplomom u Zagreb. Radim u Nakladnom zavodu Matice hrvatske kao voditelj inozemne prodaje, 1970. prelazim u Studentski list kao direktor komercijale i novinar unutrašnje politike. 1971. me biraju za tajnika Komisije za veze s Hrvatima u svijetu Matice hrvatske i postajem novinar Hrvatskog tjednika. Nakon sloma Maspoka odlazim u emigraciju, prvo u Novu Hrvatsku, London, a zatim odlazim u Njemačku. 1976. i 1979. rodili su mi se sinovi. U Njemačkoj djelujem politički u Hrvatskom narodnom vijeću a uz to kao crkveni glazbenik a zatim i kao dirigent njemačkih filharmonija. U vlastitoj produkciji postavljam opere te gostujem širom Europe, Amerike i Australije. 1990. vraćam se nakon 18 godina emigracije u Hrvatsku i izabran sam za ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Već krajem 1990. uključujem se u Narodnu zaštitu a od 01.07.91. sam u ZNG-u. Od 01.08. zapovjednik sam obrane Topuskog a od 10.10. zapovijednik obrane Južnog Velebita. Zagrebačku filharmoniju morao sam napustiti zbog spletki krajem 1993. i od tada sam se povukao, više-manje, iz javnog života.
27.03.2010., subota
I glazbom je moguće promovirati Grad Dugo Selo
Intervju koji je s voditeljem GSC-a vodila urednica portala dugoselo.org
Povod za naš razgovor s profesorom Ivanom Cerovcem, projekt je Glazbenog studija Cerovac, Grada i Turističke zajednice GDS-a, ovogodišnja organizacija nacionalnog natjecanja sviranja sintesajzera. Ovom prilikom zahvaljujemo se gospodinu profesoru Cerovcu na odazivu na naše upite.
Umjetnost se razvija samo ondje gdje umjetnost cijene. Gospodine profesore Cerovac, što Vi mislite, koliko se glazbena umjetnost cijeni u Dugom Selu?
Glazbena umjetnost kojom se bilo kao dirigent bilo kao nastavnik bavim već više od 40 godina jest cijenjena u Dugom Selu. To se vidi, s jedne strane po broju učenika koje ima Glazbeni studio od osnivanja do danas, ali i po podršci publike na našim koncertima. To se na koncu konca vidi i po razumijevanju za naše projekte u gradskoj upravi Dugog Sela. A vidi se i po aktivnostima drugih institucija u Dugom Selu (Preporod, koncerti u organizaciji Pučkog učilišta, Gradski zbor, crkveni zborovi i ansambli itd.)
Diplomirali ste dirigiranje u Beču 1969. godine, a 1982. godine stekli ste još jednu diplomu na Muzičkoj akademiji u Münchenu, smjer crkvene katoličke glazbe. Zašto ste odabrali taj smjer?
Dirigiranje sam izabrao i studirao u Beču jer mi nisu dopustili studirati u Zagrebu. Ne bih tu o pojedinostima, ali svakako bila su takva vremena i bilo je tako da sam ako sam htio studirati dirigiranje morao otići iz Zagreba. Neki kolege su išli u Maribor ili Ljubljanu, a ja sam se odlučio za Beč i nisam požalio. Studij crkvene glazbe koji sam započeo više godina kasnije u Muenchenu bio je opet plod okolnosti u kojima sam se iza 1972.god. našao. Da ne duljim, jedino mjesto glazbenika koje sam mogao dobiti tada u Njemačkoj bilo je u crkvi. A sa diplomom crkvenog glazbenika mogao sam dobiti i bolje plaćeni i ugledniji posao nego bez nje pa sam se dao opet na učenje. Nije bilo teško, a osim toga priznali su mi mnoštvo ispita iz Beča.
Jedno vrijeme, točnije 1990. godine, bili ste ravnatelj Zagrebačke filharmonije. U to vrijeme osnovali ste i “Mozartov festival Zagrebačke filharmonije”. O kakvom je projektu riječ?
Zagrebačka filharmonija je orkestar s mnogo potencijala i danas kao i daleke 1990.god. Zato mi nije bilo teško osnovati „Mozartov festival“ kao poklon našoj publici krajem sezone. Naime, Festival je bio povezan s proslavom Dana državnosti koji se u ono vrijeme, kako znamo, slavio 30.svibnja. A osim toga smo tada imali brojne sponzore koji su nas i financijski podržali. Za otvaranje Festivala izvukli smo sve registre mašte, angažirali smo tada vrlo mladog i još neafirmiranog režisera Krešimira Dolenčića pa je cijela dvorana Lisinski, svi hodnici, svaki kutak bio u znaku Mozarta, bilo u obliku dekoracije bilo u likovima učenika muzičkih škola koji su na raznim instrumentima, prije samog početka glavnog koncerta, izvađali Mozartove skladbe. Imali smo i posebni Mozartov koncert za djecu (koji sam ja dirigirao) u kojem se pojavio glavom Mozart kao dječak i njegova sestra Nannerl. Djeca, gledatelji su bili oduševljeni. A i sve tri večeri Mozartove glazbe u izvedbi Zagrebačke filharmonije pod vodstvom Kashushija Ona, bile su oduševljeno prihvaćene od publike, ali i od kritike. Festival Zagrebačke filharmonije zamislio sam kao trajni događaj na kraju sezone. Nažalost već prvi od mojih nasljednika na mjestu ravnatelja ga je ukinuo. Ne mogu odoljeti napasti da ne spomenem i seriju koncerata „Koncerti mira i nade“ koje sam također u organizaciji Zagrebačke filharmonije organizirao i dirigirao u predvečerje rata u tada trusnim područjima Republike Hrvatske. Želio bih svakako napomenuti da sve to ne bi bilo moguće tako sjajno organizirati da s jedne strane nije stajao izvrstan orkestar, a s druge strane jednako tako izvrsni suradnici u upravi ZF.
“Glazbeni studio Cerovac” (GSC) započeo je s eksperimentalnim radom 2006. godine kao prijeko potrebna udruga s ciljem razvoja glazbene svijesti za sve ljude, ponajprije za mlade. Što Vas je ponukalo da glazbeni studio osnujete u Dugom Selu?
Već odavno sam znao da u Dugom Selu nema muzičke škole jer mi ovdje žive članovi moje obitelji koji su svojoj djeci htjeli dati glazbenu naobrazbu ali nisu imali priliku. Tako smo u Dugom Selu kupili malo veću kuću nego što bi nam u stvari trebala i u prizemlju odmah uredili prostor s četiri učionice. I tu smo onda osnovali udrugu koja se, hvala Bogu, dobro razvija. Raduje me što smo time omogućili brojnoj djeci da nauče svirati barem jedan instrument. A uz to, iako na nekim instrumentima pretežno sviramo narodnu i zabavnu glazbu, ipak možemo utjecati na ukus i smisao za kvalitetu ne samo kod polaznika naših tečajeva nego i kod njihovih obitelji.
Koliko je do danas bilo polaznika u Vašoj školi te koliko trenutno osoba radi u GSC?
Kroz naše tečajeve, u ove četiri godine, prošlo je nešto više od 150 polaznika. Neki duže, a neki kraće. Trenutno imamo 55 polaznika, a ukupno nas je šestero nastavnika. Smatram da su moji kolege nastavnici u velikoj mjeri zaslužni za naš zajednički uspjeh.
Kažu da je glazba zadovoljstvo, ali glazba predstavlja i najteži oblik rada mozga, naročito ako čovjek svira ili uči svirati jedan instrument. Zar je zaista teško naučiti svirati neki instrument?
Muziciranje sasvim sigurno potiče razvoj mozga na najbolji i najefektniji mogući način. A instrument se može naučiti. Potrebna je volja. Instrument poput sintesajzera je relativno lagano naučiti. Gitaru i harmoniku već nešto teže. Glasovir još malo teže, a violinu vrlo teško.
Pri tome treba imati na umu da današnji mladi žele vidjeti brze rezultate. To je moguće kod recimo sintesajzera ali nije moguće kod violine. Dakle, za svakog pojedinca koji želi naučiti svirati instrument, bitan je odabir instrumenta i svijest o tome što se želi učenjem postići. Naravno da ima djece za koju taj izbor vrše roditelji. To je i normalno.
Ranija istraživanja pokazala su kako sati glazbe imaju snažan pozitivan utjecaj na kvocijent inteligencije djece. Vi ste također mišljenja da djeca koja uče svirati instrument s vremenom postaju inteligentnija; kako to objašnjavate?
To su ustanovili znanstvenici u Njemačkoj i Americi. Svirajući instrument na idealan način dolazi do poticaja širokih dijelova mozga. O tome sam na našem blogu objavio više tekstova pa koga to posebno zanima može to tamo pročitati.
Ne tako davno, točnije 2007. godine, predstavili ste Projekt osnivanja dramskog studija u suradnji s iskusnim voditeljima dramskih tečajeva Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). Krajnji cilj ovog projekta bio je osnivanje amaterskog kazališta u Dugom Selu. Izgleda kako projekt nije zaživio, možete nam reći zašto?
Imali smo doista dogovor s iskusnim instruktorima ZKM-a o osnivanju Dramskog studija. Nažalost, u Dugom Selu se nije našlo dovoljno zainteresiranih za tu vrstu umjetničke aktivnost pa je projekt, kao što točno kažete jednostavno zaustavljen za bolja ili neka druga vremena.
U suradnji sa Turističkom zajednicom Grada Dugog Sela priređujete Prvo hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera - Dugo Selo 2010. O kakvom je natjecanju riječ i kada će biti održano?
Sintesajzer je relativno nov instrument, idealan je za pristup mladih glazbi, a može ga naučiti svirati doslovce svatko tko želi. Osim toga sintesajzer je i jedan od najprodavanijih instrumenata u Hrvatskoj. No, iako ga podučava mnogo nastavnika glazbe i uči mnogo mladih, za sintesajzer nema natjecanja jer nije priznat kao instrument od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tako smo u suradnji s Gradom i Turističkom zajednicom odlučili promovirati Dugo Selo centrom sviranja sintesajzera. Ove godine je to nacionalno natjecanje, a ako Bog da, iduće godine će biti i međunarodno.
Važno je u svemu ne izgubiti cilj iz vida: omogućiti mladima koji sviraju sintesajzer da na nacionalnoj razini pokažu što znaju.
GSC nudi i glazbenu terapiju za suzbijanje stresa, agresivnog ponašanja i straha. O kakvoj je terapiji riječ?
Terapija koju nudimo dogovorena je u suradnji s psiholozima koji se bave tom problematikom. No, do sada nismo imali nijedan takav slučaj.
U Vašem glazbenom studiju omogućeno je terapijsko sviranje osobama s posebnim potrebama. Na koji način se provodi terapija i koliko osoba pohađa takvo sviranje?
I terapija s osobama koje imaju posebne potrebe počela je dosta neočekivano. Počeli smo na nagovor jedne liječnice, fizijatrice, koja je znala što treba, a mi smo znali kako to izvesti i uz pomoć kojeg instrumenta. Sad imamo nekoliko takvih učenika i mislim da je rad s njima veliko iskustvo za nas i da njima značajno koristimo.
Vaši učenici nisu samo iz Dugog Sela. Ima polaznika iz Zagreba, Velike Gorice, Samobora i drugih gradova. Što je to posebno u Vašem radu i u odnosu s djecom da polaznici dolaze iz udaljenijih mjesta?
Dolaze i iz Popovače i Bjelovara. Mislim da sam, s obzirom da sam najstariji nastavnik, mlađe kolege uspio pridobiti za poseban pristup učenicima. U tom pristupu je bitno da polaznici tečaja zavole i razumiju glazbu, a manje je bitno da li će jednog dana biti glazbenici ili čak virtuozi. Dakle, sve radimo bez pritiska, bez prijetnji ili tužakanja roditeljima. Posebnost našeg pristupa vidi se i u činjenici da imamo značajan broj odraslih učenika.
Održavate tečajeve pjevanja za početnike i napredne. Ima li dovoljno interesa za takve tečajeve?
Sad održavamo tečajeve pjevanja jer smo uspjeli naći kolegicu koja to kvalitetno radi. Do sada se nije javilo puno zainteresiranih za taj tečaj.
Sviranje instrumenata s tipkama ima najveći učinak na razvoj dječjeg mozga, ali za koji instrument djeca pokazuju najveći interes?
Najviše za sintesajzer i gitaru. Tu je 80% naših polaznika tečajeva. Dosta naših učenika započinje s tečajevima sintesajzera, a zatim prelaze ili na glasovir ili na gitaru. Na sintesajzeru radi jedna kolegica i s predškolskom djecom, nešto kao glazbeni vrtić.
Održavali ste seminare lijepog ponašanja za srednjoškolce. Ne mislite li da bi se takvi seminari trebali kontinuirano održavati već od osnovne škole?
Održali smo samo jedan seminar, a radilo se o gimnazijalcima iz Zagreba. Naravno da mislim da bi trebalo takve seminare održavati kontinuirano. No nisam siguran da li je lijepo ponašanje u današnje vrijeme svih mogućih prostakluka u medijima i u obiteljima baš vrijeme za seminare o lijepom ponašanju. Mislim da sam ja i odgoj koji sam imao, model na odlasku.
I za kraj ovog razgovora spomenula bih još jedan Vaš projekt koji predstavlja veliki uspjeh. Od ovog polugodišta polaznici mogu kod Vas polagati ispite za sve razrede Niže muzičke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, kako je došlo do te odluke?
Na upite roditelja polaznika naših tečajeva, mi smo dogovorili mogućnost polaganja godišnjih ispita Niže muzičke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti. Ostaje vidjeti koliko će za taj program biti interesa. Pojedinosti neka još neko vrijeme ostanu naša „poslovna tajna“.
Zainteresirani za I.hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera nazivaju nas i pitaju kako treba svirati. Ovdje donašamo snimku s našeg koncerta 29.03.2009.god. To je primjeran način sviranja.
20. Filip Novački, synthesizer
Vangelis: Conquest of Paradise 1492.,obrada
B.Smetana: Vltava, obrada
Ovdje možete pogledati NOTE prema kojima Filip svira i vidjeti kako je sve to uspješno složio.
Glazbena škola od ovog polugodišta i u Glazbenom studiju Cerovac
S velikim zadovoljstvom obavještavamo polaznike naših tečajeva kao i njihove roditelje da od ovog polugodišta mogu kod nas polagati ispite za sve razrede niže muzičke škole prema Nastavnom planu i programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Za sada je kod nas moguće polagati ispite niže muzičke škole iz violine, glasovira, gitare, harmonike i tambure.(Moguć je naravno dogovor i za druge instrumente)
Polaznici tečajeva koji se odluče za ovaj korak imati će pojačanu nastavu iz solfeggia (teorije).
Ova naša ponuda posebno je zanimljiva polaznicima tečajeva koji su u osmogodišnjoj školi jer uspješnim polaganjem ispita za barem četiri razreda niže muzičke škole dobivaju pri upisu u srednju školu značajne bodove.(Detaljne informacije u našim prostorijama)
Zbog I.hrvatskog natjecanja u sviranju sintesajzera mnogi nas nazivaju ili šalju mailove i postavljaju razna pitanja. Ovdje ćemo donjeti ona pitanja koja nam zainteresirani najčešće postavljaju!
1.Mogu li na natjecanju svirati sintesajzer s obje ruke kao da sviram glasovir? Ja naime polazim Nižu muzičku školu, glasovir, i mogu osdsvirati kompoziciju od Bacha ili Mozarta?
Ne to nije moguće. Sintesajzer se na natjecanju MORA svirati tako kako se sintesajzer svira. Desnom rukom melodija(kompozicija) a lijevom rukom akordi.
2. Moram li svirati s ritamskom sekcijom?
Ne, to nije obavezno, ali je sasvim sigurno da će žiri bolje ocjenivati one natjecatelje koji koriste sve mogućnosti sintesajzera, dakle i ritamsku sekciju.
3. Kako moram svirati akorde?
Akorde je na sintesajzeru moguće svirati u dva oblika:
-single finger, dakle s jednim, dva prsta ili tri prsta
- standard chords, uobičajeni način sviranja akorda u zabavnoj glazbi
4. Smijem li koristiti mogućnost mog sintesajzera za automatski uvod i kraj kompozicije koju kanim svirati?
Da dopušteno je, ali glavni dio kompozicije mora biti odsvira u živo.
5. Koliko u stvari kompozicija moram prirediti za natjecanje?
Ukupno 5.
Za 1. krug natjecanja moraš prirediti jednu kompoziciju po vlastitom izboru.
Za 2. krug moraš navježbati zadanu kompoziciju za tvoju starosnu grupu i još jednu po vlastitom izboru
Za 3. krug, dakle za finale, moraš prirediti još dvije kompozicije koje češ, ako dođeš do finala svirati na koncertu na kojem će se odabrati konačni pobjednici. Kompozicije po vlastitom izboru nesmiješ ponavljati tijekom natjecanja.
6. Kako se prijavljujem na natjecanje?
Isprintaj prijavnicu s ovog bloga i ispuni je.
Uplati 150,00 kn na označeni račun.
Fotokopiraj zadnju godišnju svjedodžbu škole koju polaziš.
Sve to pošalji na našu adresu. Krajnji rok je 15.svibanj o.g.
I.hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera - Dugo Selo 2010.
Grad Dugo Selo, Turistička zajednica Dugo Selo i Glazbeni studio Cerovac priređuju
Natjecanje je namijenjeno djeci i mladima koji sviraju sintesajzer.
Sintesajzer (keyboard) je instrument koji ima klavijaturu (obično do 5 ili 6 oktava), manje tipke od glasovira, ima sekciju ritma i sekciju zvukova različitih instrumenata (odstupanja su dopuštena). Na sintesajzeru se melodija u pravilu svira desnom rukom a lijevom akordi. Zvuk se proizvodi elektronskim, elektromagnetskim ili digitalnim putem.
Natjecanje će biti organizirano u tri kruga, a svi dijelovi natjecanja su otvoreni za javnost:
a) kvalifikacije: 25. lipnja 2010.
b) polufinale: 26.lipnja 2010.
c) finale: 27.lipnja 2010.
Natjecatelji nastupaju u tri starosne grupe. Sudjeluju polaznici osmogodišnjih i srednjih škola po dobnim skupinama
Grupa 1: do 4.razreda Osmogodišnje škole
Grupa 2: do 8.razreda Osmogodišnje škole
Grupa 3: do 4.razreda srednje škole
Sve daljnje informacije možete naći na internetu
http://glazbenistudiocerovac.blog.hr
OIB 79780813359
Matični broj 2173921
Registar udruga br. 01001802
Privredna banka Zagreb rn. 2340009-1110256981
Pravilnik I. hrvatskog natjecanja u sviranju sintesajzera Dugo Selo, lipanj 2010.
1. Natjecanje je namijenjeno djeci i mladima koji sviraju sintesajzer.
Sintesajzer (keyboard) je instrument koji ima klavijaturu (obično do 5 ili 6 oktava), manje tipke od glasovira, ima sekciju ritma i sekciju zvukova različitih instrumenata (odstupanja su dopuštena). Na sintesajzeru se melodija u pravilu svira desnom rukom a lijevom akordi. Zvuk se proizvodi elektronskim, elektromagnetskim ili digitalnim putem.
2. Sudjelovati mogu svi mladi koji 30. lipnja 2010. neće biti stariji od 19 godina.
3. Natjecanje će biti organizirano u tri kruga, a svi dijelovi natjecanja su otvoreni za javnost:
a) kvalifikacije: 25. lipnja 2010.
b) polufinale: 26. lipnja 2010.
c) finale: 27. lipnja 2010.
4. Mjesto održavanja natjecanja je Dugo Selo.
5. Organizatori:
Grad Dugo Selo
Turistička zajednica Dugo Selo
Glazbeni studio Cerovac
6. Pobjednici u natjecanju uz pokale i diplome dobivaju i vrijedne nagrade koje dodjeljuju sponzori.
7. Uvjeti sudjelovanja
a) Do 15.05.2010. natjecatelji moraju ispuniti i poslati formular za prijavu poštom ili mailom na adresu Glazbeni studio Cerovac, A.Starčevića 86, 10370 Dugo Selo.
b) Uz prijavni formular moraju poslati i kopiju uplatice kao dokaz da je uplaćena kotizacija od 150,00 kuna.
Kotizacija se uplaćuje na račun kod Privredne banke d.d. Zagreb, rn. 2340009-1110256981 na ime Glazbeni studio Cerovac.
U slučaju odustajanja od natjecanja kotizacija se ne vraća.
c) Potpisom na prijavnom formularu (za maloljetnike potpisuju roditelji ili staratelji) natjecatelj prihvaća uvjete ovog Pravilnika. Pravni put je isključen.
d) Uz prijavnicu natjecatelji šalju i zadnju školsku svjedodžbu kao dokaz pripadnosti grupi u koju se prijavljuju.
8. Potvrda
a) Ime svakog natjecatelja koji ispuni uvjete iz točke 7. ovog Pravilnika smjesta će biti objavljeno na internetskoj stranici http://glazbenistudiocerovac.blog.hr
b) Objavom imena na svojim internetskim stranicama organizatori potvrđuju prihvaćanje natjecatelja za pristup prvom krugu kvalifikacija.
c) Druge potvrde neće biti.
d) Na kraju natječaja svi sudionici natjecanja dobivaju pohvalnice.
e) Pobjednici u svojim kategorijama dobivaju diplome i pokale, te vrijedne materijalne nagrade od sponzora.
9. Provedbene odredbe
a) Natjecatelji nastupaju u tri starosne grupe. Sudjeluju polaznici osmogodišnjih i srednjih škola po dobnim skupinama.
Grupa 1: do 4. razreda osmogodišnje škole.
Grupa 2: do 8. razreda osmogodišnje škole
Grupa 3: do 4.razreda srednje škole
b) Pripadnost pojedinoj dobnoj grupi dokazuju maloljetnici posljednom izdanom školskom svjedodžbom.
b) Natjecatelji:
- mogu svirati sintesajzer (keyboard) i kombinaciju dvaju sintesajzera (keyboarda)
- u pravilu sviraju melodiju desnom a akorde lijevom rukom
- mogu koristiti sve performanse i dodatke instrumenta, ali instrument ne smije biti priključen na kompjutor
- centralni dio skladbe moraju odsvirati live
- koriste svoj instrument
- ne smiju koristiti playback (Midi-datoteke, Wave datoteke i mp3 datoteke).
c) Vrsta glazbe
Natjecatelji sviraju u pravilu zabavnu ili narodnu glazbu.
Dopuštena je i klasična glazba u obradi.
10. Tijek natjecanja
a) Natjecanje vodi stručni žiri sastavljen od tri ugledna glazbenika.
b) 1. krug (kvalifikacije): svi natjecatelji (izabire se 10 najboljih iz svake grupe=30 najboljih)
c) 2. krug (polufinale): od 30 najboljih bira se 15 finalista (5 iz svake starosne skupine)
d) 3. krug (finale): javni koncert sa 15 finalista od kojih se biraju 3 najbolja iz svake skupine, a među troje najboljih bira se ukupan pobjednik.
f) Nagrade dobivaju po tri najbolja iz svake starosne skupine.
11. Skladbe za natjecanje
a) U kvalifikacijama svaki natjecatelj izvodi skladbu po svom izboru u trajanju od oko 4 minute.
b) U polufinalu natjecatelji izvode skladbu po vlastitom izboru u trajanju od oko 4 minute. Ta skladba ne smije biti ista koju je natjecatelj svirao u kvalifikacijama. Uz to svi natjecatelji sviraju zadanu skladbu koju će nakon prijave dobiti od organizatora. Svaka starosna skupina imat će drugu zadanu skladbu.
c) U finalu natjecatelji izvode po dvije skladbe po vlastitom izboru, svaku u trajanju od oko 4 minute. Te skladbe ne smiju biti identične skladbama koje je natjecatelj svirao u prva dva kruga.
12. Žiri
a) Žiri je sastavljen od 3 ugledna glazbenika
b) Žiri će u ocjenjivanju natjecatelja posebno paziti na sljedeće:
- tehnika sviranja (npr. malodijska čistoća, ritmička preciznost)
- obrada (harmonijska usklađenost, izbor zvuka, stil sviranja, kreativnost, inovacije)
- glazbena emocionalnost i način izvedbe
- zahtjevnost skladbe.
c) Žiri ocjenjuje kvalitetu live izvedbe. Ako natjecatelj koristi pomoćna sredstva koja nisu dopuštena, žiri će ga diskvalificirati.
d) Odluke žirija su konačne i ne mogu biti dovedene u pitanje.
13. Dopuštene pomoći pri izvedbi
a) Iako je svrha ovog natjecanja poticanje live sviranja, dopušteno je koristiti dodatke koje se nalaze na sintesajzeru i to:
- automatsku pratnju ako njome natjecatelj upravlja lijevom rukom
- ritamsku sekciju i samostalno programirane ritmove i sekvence udaraljki
- memoriranje pratnje i odabir zvuka
- zvučni efekti ako se nalaze na sintesajzeru (grmljavina groma, pjev ptica, šum mora).
b) Izričito su zabranjene sve vrste playbacka.
14. Prava na sliku, ton i ime
a) Natjecatelji svojim potpisom na prijavu potvrđuju svoj pristanak da organizatori koriste tonske i slikovne zapise kako za dokumentiranje natjecanja, tako i za njegovu promidžbu.
b) Natjecatelji nemaju pravo na naknadu za upotrebu iz točke 14. a).
HRVATI.COM">
