** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

Moždani udar pogađa svakih 6 sekundi: Test spašava život
Svakih šest sekundi moždani udar uzme danak, stoga upamtite - ključevi za očuvanje zdravlja mozga su u vašim rukama - pazite na prehranu, vježbajte...
Nedjelja, 26. 7. 2015. u 08:14 Piše: Ana Vukašinović

Sljedeca0 0 0 Obično se misli kako je moždani udar bolest starije populacije, no istina je da se kod muškaraca može javiti između 55. i 60. godine, a kod žena dekadu kasnije što je vjerojatno posljedica “zaštićenosti” ženskim spolnim hormonima sve do perioda menopauze, objašnjava neurologinja Vida Demarin, predsjednica Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, koji je aktualna tema Tjedna mozga koji se obilježava od 16. do 22. ožujka 2015. godine. Žrtve moždanog udara, dodaje akademkinja, ponekad su i mlađe od 45, ponajviše zbog stresnog načina života.

- Činjenice govore da je moždani udar treći uzrok smrtnosti u svijetu iza srčanih i malignih bolesti, no prvi je po invaliditetu koji uzrokuje. Svakih šest sekundi moždani udar uzme danak u životu, a ukupno svake godine od njega umire tri milijuna žena i 2,5 milijuna muškaraca. Kod muškaraca se javlja 30 posto češće nego kod žena - objašnjava Demarin.

Što je zapravo moždani udar
On se javlja uslijed poremećaja cirkulacije u mozgu, nakon čega mozak ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, a to se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Jedan uzrok ove teške bolesti je ugrušak koji arteriju začepi i onemogući protok krvi, a nazivamo ga još ishemijski moždani udar. Drugi je puknuće krvne žile s prodiranjem krvi u okolno tkivo (što se još naziva i hemoragijski moždani udar). Od toga 85 posto moždanih udara su ishemijski, odnosno posljedica stvaranja ugruška (tromboza) ili otkidanja komadića ugruška (embolija), dok je 15 posto moždanih udara hemoragijski. Vrijeme kod moždanog udara nije saveznik, pa stručnjaci preporučuju što bržu reakciju, osobito ako ga netko doživi kod kuće.

Dremastime

Alarmantni znakovi
Moždani udar prepoznat ćete po utrnulosti i slabosti ili oduzetosti lica, ruke ili noge, najčešće jedne strane tijela, gubitku ravnoteže i koordinacije te iznenadnim padovima. A simptomi uvelike ovise o području mozga koje je zahvaćeno.

- Izgovara li osoba riječi otežano i nerazumljivo ili vas ne razumije, riječ je o udaru. Pritom se može javiti i zamagljenje vida i polovičan ili potpuni gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja. Moždani udar prati i jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka - otkriva Vida Demarin.

Test
Sumnjate li da netko ima moždani udar, podvrgnite ga testu u tri faze. Zamijetite li ijedan od ovih simptoma, odmah zovite hitnu pomoć.

1. Lice - Pogledajte je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije - ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.

2. Ruke - Zatražite da podigne ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je definitivno znak za uzbunu.

3. Govor - Na udar može upućivati i nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza. Zatražite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu i obratite pozornost na izgovor.

Najvažnija brza reakcija
Uočite li neke od ovih simptoma, važno je odmah nazvati hitnu pomoć.

- Ako je bolesnik vitalno ugrožen, a netko od ukućana zna primijeniti mjere kardiopulmonalne reanimacije, trebao bi to učiniti što prije. Danas se primjenjuje specifična terapija za ishemijski moždani udar lijekovima koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Tako je moguće ponovno uspostaviti krvotok i spriječiti odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti unutar prva tri do četiri i pol sata od nastanka ishemijskog moždanog udara i najčešće spašava živote - napominje akademkinja Demarin. Treba znati i da je smrtnost u prvih mjesec dana oko 15 posto.

Trećina bolesnika koji prežive moždani udar potpuno su ovisni o svojoj okolini, oko 20 posto ih treba pomoć pri kretanju, a oko 15 posto smješteno je u specijaliziranim ustanovama. Najčešće posljedice moždanog udara su fizička i radna nesposobnost kod mlađih osoba, odnosno motorički deficit, te depresija, demencija i promjene ponašanja, odnosno kao kognitivni poremećaji.

Tri najvažnija ključa prevencije moždanog udara
Kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom, masnom i slanom prehranom. Svakako treba i prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Nasreću, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.

Alkoholna pića treba piti umjereno - preporučuje se čaša crnog vina na dan. Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Potrebno je liječiti i prateće bolesti: povišen krvni tlak i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, suženje karotidnih arterija...

U prevenciji moždanog udara pomaže i redovita tjelesna aktivnost, oko 30 minuta na dan. Vježbanje dovodi do povećanja količine BDNF-a (brain derived neurotrophic factor), neuropeptida koji omogućuje bolje funkcioniranje moždanih funkcija i smanjuje rizik od depresije. Vježbanje je od izrazite važnosti za funkciju srca održavajući tako i cirkulaciju. Ne morate samo vježbati u teretani - možete hodati, plivati, plesati...

Ples je osobito značajan jer slušanje glazbe i kretanje u ritmu pospješuje lučenje neurotrasmitora i hormona odgovornih za dobro raspoloženje.

Treći “ključ” zdravlja mozga je adekvatno nošenje sa stresom. Nastojte da vaše reakcije na stres ne budu burne, da se previše ne trošite jer narušavate sklad organizma, a ne postižete mnogo. Slušajte glazbu, družite se s prijateljima, otiđite u prirodu...

Trening za mozak
Mehanizam neuroplastičnosti (sposobnost mozga da se prilagodi ili reprogramira) pokazuje da mozak nije statičan organ, nego da se može oporaviti, a na njegove funkcije možemo i djelovati vlastitom voljom, pa tako možemo očuvati njegovu “svježinu” funkcioniranja do duboko u starost. Još prije više od stotinu godina to je potvrdio španjolski neuroanatom Santiago Ramon y Cajal rekavši kako svaki čovjek, ako želi, može postati kreator vlastitog mozga. A kako ćemo to postići? Reorganizacijom i remapiranjem mozga, odnosno izlažući se raznim vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta i učenjem novih znanja.

Novi zadaci i novi izazovi
Zato je, uz zdravu prehranu i fizičku aktivnost, izrazito važno “vježbati” moždane funkcije i prakticirati takozvani “brain fitness”.

- Kako se mozak ne bi ulijenio, treba ga stalno vježbati, potrebni su mu stalni poticaji i novi zadaci jer rutina ‘ubija’ vitalnost moždanih funkcija. Ti poticaji mogu biti nešto sasvim jednostavno. Naprimjer, da se dešnjak potpiše lijevom rukom ili zakopča gumbe na košulji lijevom rukom. Takvih ‘brain fitness’ zadataka ima čitav niz i važno je izabrati i vježbati ono što nam se najviše sviđa - od rješavanja križaljki, rebusa i sudokua do učenja novih znanja, jezika, igranja šaha, bridža...

Što više novih zadataka dajemo našem mozgu, to će nas on bolje služiti, bez obzira na godine koje prolaze - napominje neurologinja Vida Demarin. Važan je i stav prema životu. Treba imati povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema.


Error loading player:
Flash version must be 10.0 or greater
Važan je stav prema životu
Tajna uspjeha naših akcija i čitavog našeg života je baš u našem stavu. Ako je on pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. A hoćemo li misliti pozitivno, ovisi o nama samima, napominje Vida Demarin.

Uz više boja na tanjuru, mozak više uživa
Određene namirnice zbog svojih aktivnih sastojaka ne samo da hrane mozak i osnažuju pamćenje, nego mogu prevenirati oštećenja te ga dugoročno održati “svježim” i vitalnim. Takva zdrava i prirodna prehrana ne samo da blagotvorno djeluje na mozak, nego time smanjuje rizik od nastanka moždanog udara.

- Stručnjaci preporučuju zdrav način prehrane u kojoj dominiraju nezasićene masti - ulja, osobito maslinovo, mnogo voća i povrća, namirnice bogate vlaknima i mnogo ribe, najviše plave, te čaša crnog vina uz obrok - objašnjava akademkinja Vida Demarin, autorica priručnika “Hrana za mozak”. Stoga je prema opisanim smjernicama najzdravija - mediteranska prehrana. Rezultati nekih studija pokazali su da mediteranska prehrana blagotvorno djeluje na smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara, a studija provedena na više od 750.000 ispitanika pokazala je kako redovito jedenje voća i povrća smanjuje rizik nastanka moždanog udara za 36 posto.

Za poboljšanje pamćenja i koncentracije osobito se naglašava važnost šumskog voća, orašastih plodova, tamne čokolade s više od 70 posto kakaoa i zelenog čaja.

- Raznovrsne namirnice imaju vrlo značajan utjecaj na pamćenje, koncentraciju, proces razmišljanja i emocionalno stanje, ali mozgu su najpoželjnije one poput lososa, ekstra djevičanskog maslinova ulja, zelene salate, kelja, brokule, avokada, oraha, lješnjaka i badema, bobičastog i drugog voća, grahorica i integralnih žitarica. Navedene namirnice pune su zdravih tvari, vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa – objašnjava Demarin te savjetuje da se na tanjuru nađe što više namirnica različitih boja jer - “što više boja, to mozak više uživa”.

- Riba je izuzetno vrijedna namirnica. Naime, više od pet ribljih obroka na tjedan umanjuje rizik od moždanog udara za 33 posto - zaključuje Vida Demarin.

Također, trebali biste smanjiti unos zasićenih masnoća i šećera koji dovode do oksidacije i upalnih promjena te do degeneracije i propadanja živčanih stanica (neurona). Mozgu je važno i da je stalno hidriran pa Demarin savjetuje da pripazite na unos vode.

Jedite tamnu čokoladu
Dok jedete čokoladu, aktivira se dio u mozgu koji izlučuje dopamin, važnu kemikaliju u mozgu. Taj dio mozga omogućuje učenje i pamćenje, a pomaže zadržati mozak u formi.

Posjetite muzej
Otiđite u muzej i pridružite se vođenim turama. Kad dođete kući, pokušajte rekonstruirati posjet popisujući što ste vidjeli, uključujući opis svega čega se sjećate. Razlog? Istražujete plastičnost mozga (mogućnost remodeliranja mozga kroz godine) pokazujući da je sjećanje moždana aktivnost koja uključuje sve razine moždanih operacija – primanje informacija, pamćenje i razmišljanje o njima.

Zapamtite riječi nove pjesme
Odaberite pjesmu sa stihovima u kojoj ćete uživati, a čije stihove ne znate. Poslušajte pjesmu onoliko puta koliko je potrebno da zapišete sve stihove. Zatim naučite pjevati stihove uz pjesmu. Nakon što ste naučili stihove napamet odaberite novu pjesmu! Zašto? Razvijanje pažljivog slušanja pomoći će u razumijevanju, razmišljanju i sjećanju. Učenje i pamćenje stihova pjesme zahtjeva pažnju i aktivnu memoriju. Kad se fokusirate, otpušta se neurotransmiter acetilkolin, kemijski prijenosnik informacije u mozgu koji omogućuje plastičnost mozga i oživljava sjećanje.

Naučite svirati
Ako ste ikad razmišljali o sviranju nekog instrumenta ili ponovnom oživljavanju znanja, sad je pravo vrijeme za to! Zašto? Sviranjem instrumenta vježbate međusobno povezivanje dijelova mozga, uključujući slušanje, kontrolu finih pokreta i prijevod pisanih nota (funkcija vida) u glazbu (funkcija pokreta i zvuka).

Isključite autopilot na pet minuta
Radeći rutinske stvari u stalno istom okruženju mozak radi kao autopilot. Uvođenje novosti doslovno aktivira i pokreće mozak tako da kreira saznanja o novim informacijama na način da kreira i stvara nove neuronske puteve i veze. Zato mijenjajte svoju okolinu sitnicama svakoga dana. To može biti mijenjanje pozadine na računalu svakog dana ili čak sata. Idite svaki dan različitim putem na posao. Ako ste dešnjak, perite zube lijevom rukom, počešljajte se lijevom rukom, zakopčavajte gumbe - lijevom rukom.

Popodne odmorite
Dok spavate, mozak sortira, objedinjuje i pohranjuje informacije i sjećanja akumulirana tijekom dana - i to je razlog zašto je osam sati sna noću toliko važno. Samo šest minuta sna jednako je vrijedno za kratkoročno prisjećanje koliko i spavanje noću. A odmor od 90 minuta sna pokazao se kao način ubrzavanja procesa koji pomažu mozgu konsolidirati dugoročne uspomene.

Izmislite novu igru riječi
Odaberite jednu riječ od osam slova. Zatim napišite tri nove riječi koje počinju s prva tri slova odabrane riječi, tri nove riječi koje završavaju s posljednja tri slova odabrane riječi i na kraju tri riječi koje na istom mjestu imaju dva ista slova u sredini odabrane riječi, savjetuje Demarin.

Družite se
Biti okružen ljudima smanjuje rizik razvoja demencije. Zašto? Bitno je da ste okruženi ljudima s kojima se osjećate ugodno i koji vas stimuliraju i pokreću. Ljudi koji su fizički ili emocionalno izolirani (čak i društveni, ali u društvu se osjećaju osamljeno) izloženijji su depresiji i depresivnom ponašanju.

Rješavajte križaljke
Pozabavite se enigmatskim zadacima, a u posljednje vrijeme sve je popularniji Sudoku!

Vježbajte ravnotežu
Pokušajte što dulje ( barem 30 sekundi) stajati na jednoj nozi zatvorenih očiju. Postupno produljite vrijeme, što dulje – to bolje!

Vježba za bolje pamćenje
Kako biste lakše zapamtili nešto bitno, pomičite oči u dva suprotna smjera (goredolje ili lijevo desno) trideset sekundi. Zašto? Ova mala vježba pomaže udružiti dvije polutke mozga, kako kažu znanstvenici s Manchester Metropolitan University u Engleskoj. Kad obje moždane polutke dobro komuniciraju, bolje i lakše primate određene vrste informacija.

Koristite stepenice
Takav oblik vježbi nije samo dobar za vaš mozak, nego i za cijelo tijelo. Zašto? Kardiorespiracijske vježbe i aktivnosti smanjuju rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih problema, poznatijih kao faktora rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Ove aktivnosti poboljšavaju i protok krvi u mozgu te smanjuju opasnost od sužavanja krvnih žila.


Pročitajte više vijesti iz rubrike Zdravlje


---------------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Zdravlje

Srdačno Vas pozivamo na predavanje "ODMOR ZA UM", koje će se održati u prostoriji Udruge Auris, Rijeka 30.07.2015 od 19h do 20:30. na adresi Kružna ulica 8/3


Kvalitetan godišnji odmor započinje opuštenim umom. No, kod nekih um se nikad ne odmara. Nakon nekog vremena zbog njegova neumjerena rada pojavljuju se brige i strahovi. Uz uobičajene vježbe disanja i opuštenu pozu tijela, na ekranu svog uma kreirajte čiste i pozitivne misli koje će vam donijeti vedre osjećaje i uroniti vas u ocean blaženstva...


Predavač Sandra Baksa, plakat u prilogu



Ulaz slobodan.




Kako biste osigurali svoje mjesto, molimo vas da se prijavite




SMS na 091-432-9928, ili bkrijeka@gmail.com




Srdačan pozdrav Krešo

Oznake: Vijesti

Uklanjanje i uništavanje knjiga najčešće se prikrivalo navođenjem otpisa kao legitimnog, uz obavezne samorazumljive izjave o nepodobnim knjigama, pisanim na ćirilici, ideološki neprihvatljivim, opasnim, štetnim i nepotrebnim

U zagrebačkoj Galeriji Nova održana je izložba/akcija pod naslovom »Otpisane«, kojom je hrvatski kustoski kolektiv WHW – u povodu 20. godišnjice Oluje – podsjetio na knjige koje su tijekom 1990-ih nasilno izbačene iz knjižnica. Projekt o »otpisanim« knjigama temelji se na podacima o uništavanju knjiga u Hrvatskoj devedestih koje je Ante Lešaja sabrao u knjizi »Knjigocid: Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih« (Profil & SNV, Zagreb, 2012). Lešajina knjiga pokazuje da se u slučajevima uništavanja knjiga, slično kao i spomenika NOB-a, nije radilo o ekscesima pojedinca, kako to tvrde službena očitovanja, već o namjernom i sustavnom djelovanju koje simbolički sažima dominantnu politiku 1990-ih.
Progoni knjiga

Ante Lešaja podsjeća da je uništavanje knjiga iz ideoloških razloga staro koliko i sama knjiga. Iako je iz literature poznat davni kineski slučaj, još iz 213. p. n. e., kad je car Čin-šihuang-ti dao uništiti sve one knjige za koje je smatrao da su »nepodobne«, tek se novovjekovlje može »podičiti« da je u tome bilo najproduktivnije. Termin »progon knjige« najčešće se povezuje s dvije pojave koje su snažno obilježile novu eru – s procesom iskorjenjivanja hereze svake vrste koji je pokrenula inkvizicija, te s nacističkim pokretom za duhovnu obnovu njemačkog naroda, u ime čega su se knjige ritualno spaljivale. U oba ta slučaja uništavanje je pokušaj zatiranja kritičkog mišljenja, kad su istovremeno s knjigama, »palili« i autore ako su im bili dostupni, a bilo je slučajeva da je inkvizicija iskapala radi spaljivanja i njihove leševe. Spaljivanje kao simbolički čin inspiriralo je njemačkog pjesnika Heinricha Heinea da 1844. godine u svom spjevu »Deutschland – ein Wintermärchen« napiše: »Plamen lomače/Progutao je ovdje knjige i ljude/Pritom su zvonila zvona/I pjevala Kyrie eleison«, a Thomasa Manna , da povodom nacističkog spaljivanja knjiga u svibnju 1933. izjavi: »Tko pali knjige, palit će i ljude«. Heineove riječi su jeka ranijih stoljeća, nakon što je inkvizicija već protutnjala europskim kontinentom, a Mannove su odaslane u budućnost obilježenu plinskim komorama i krematorijima i odjekuju kao opomena i danas. Spaljivanje knjiga bilo je uvertira u »kristalnu noć«, a ona pak dozirana eskalacija prema »konačnom rješenju«, zatiranju svake različitosti, jednoumlju i, u konačnici, do zločina neusporedivog s bilo čim u povijesti – piše Lešaja u »Knjigocidu«.

Kako se navodi u opisu projekta, izložba/akcija zove se »Otpisane« jer se uklanjanje i uništavanje knjiga najčešće prikrivalo navođenjem otpisa kao legitimnog, uz obavezne samorazumljive izjave o nepodobnim knjigama, pisanim na ćirilici, ideološki neprihvatljivim, opasnim, štetnim i nepotrebnim.

– »Otpisane« nedvosmisleno situiraju uništavanje knjiga u društveni kontekst u kojem se uništavanje »nepodobnih« spomenika i knjiga događalo istovremeno s rušenjima kuća i ubijanjima »nepoćudnih« građana, izvan i prije ratnih operacija, te je zato posvećena 20. godišnjici »vojno-redarstvene akcije Oluja«, završne vojne operacije onoga što se naziva »Domovinskim ratom«.

U spomen na političku logiku kojom su izgnani i ubijani ljudi, izložba/akcija »Otpisane« vraća izbacivane knjige u javni arhiv dostupan svima – objašnjavaju organizatori izložbe/akcije.

»Otpisane« su napravljene u suradnji s projektom »Javna knjižnica« koji vode Tomislav Medak i Marcell Mars. Projekt tematizira ideju javne knjižnice kao institucije općeg prava na znanje, izuzetka od tržišta i društvene solidarnosti koja je, kao i mnogi drugi javni i zajednički resursi, podvrgnuta intenzivnoj komercijalizaciji i pritiscima koji ukidaju prostor zajedničkog. Osim dokumentarnih materijala, prikupljenih »otpisanih« knjiga i skenera za njihovo digitaliziranje, izložba/akcija uključuje radove i performanse umjetnika Antonia Grgića, Siniše Ilića, Božene Končić-Badurine, Siniše Labrovića i Luize Margan. Više o projektu »Otpisane« može se doznati na stranici www.otpisane.org.
Knjige o narodnim herojima

Ovaj projekt podsjeća da je devedesetih u Hrvatskoj iz školskih, tvorničkih, javnih i specijalnih knjižnica, bivših domova JNA, društveno-političkih organizacija i privatnih biblioteka zbog ideološki nepoćudnog sadržaja, zbog pisma kojim su pisane, zbog etničke ili političke pripadnosti autora, uklonjeno i uništeno više stotina tisuća knjiga koje su završile u kontejnerima, na ulici ili u reciklaži. Među knjigama koje su prikupljene u akciji našli su se, primjerice, srpski prijevodi »Winnieja Pooha« i »Petra Pana«, popularni naslovi poput serije »Najveće svetske misterije«, zbirke jugoslavenske poezije, Vladimira Nazora, Desanke Maksimović i Dušana Radovića, te mnogo knjiga vezanih uz povijest Jugoslavije i NOB, kao i niz knjiga socijalističke i marksističke teorije. U kategoriji socijalističke i marksističke literature ističu se knjige o brojnim narodnim herojima NOB-a poput Rade Končara i Nade Dimić, zatim o Titu, ali i o položaju žena u bivšoj Jugoslaviji.
Otpis knjiga iz Prve riječke hrvatske gimnazije

Neki od primjera iz Lešajine knjige su slučaj uništavanja knjiga iz Gradske knjižnice u Korčuli, čišćenje knjiga iz Gimnazije u Puli, čišćenje knjižnog fonda iz biblioteke Gornjogradske gimnazije u Zagrebu..., a kao primjer naveden je i otpis knjiga iz Prve riječke hrvatske gimnazije o čemu je u listopadu 2006. pisao »Novi list«. Tada su u baji za smeće završile knjige o socijalizmu, dok su među odbačenim djelima prevladavala ona srpskih autora. Ključ za otpisivanje knjiga bio je očito ideološke prirode, a nekim se čudom u baji našla i brošura o »Ritualu rimskom« Bartola Kašića. Uz Kašića u baji su, između ostalih, završili i Simo Matavulj, Ervin Šinko i monografija o Jasenovcu. Kako nam je tada objašnjeno, prema Zakonu o reviziji i reinventarizaciji školskog knjižničnog fonda otpisana je nepotrebna građa, a ostavljena ona koja se smatra potrebnom u svrhu podučavanja i lektire. Ukupno je otpisano 70-ak knjiga. Zajedničko obilježje svih tih slučajeva je da su bacane »nepodobne knjige«: srpske, ekavicom ili ćirilicom pisane, od »nehrvatskih« izdavača štampane i naročito »ideološka« literatura.

Fenomen »čišćenja knjižnica« Ante Lešaja smatra ključnim simptomom klime isključivosti koja je obilježila socijalni prevrat započet 1990. godine, a magazin »Feral Tribune« to je nazvao »knjigocidom«. U knjizi »Knjigocid: Uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih« Lešaja ovu pojavu detaljno dokumentira te razmatra kako je poticana, formalno-pravno opravdavana i koje su bile mogućnosti zakonskog sankcioniranja počinitelja. Kako navodi autor, nepoćudne su knjige revno uklanjane ne zbog nekog zakona koji bi to propisivao, već zbog opće društvene klime koja je to čišćenje poticala, a čemu svakako nije pomogla nepreciznost pravnih akata koji su regulirali djelovanje javnih knjižnica, uz često pozivanje na pojmove »zastarjelih«, »nepotrebnih«, »neaktualnih« knjiga, čiji su neodređeni sadržaj po vlastitom nahođenju određivali lokalni čuvari nacionalne kulture.
Intenzitet netrpeljivosti

Ante Lešaja u svojoj se knjizi bavi uništavanjem knjižne građe u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine, dakle, u razdoblju od dvadeset godina. Kao dva osnovna razloga radi kojih se odlučio baviti ovim fenomenom, spominje svoju osobnu povezanost sa slučajem koji je kroz brojne napise postao poznat kao »bacanje knjiga u kontejner za smeće u Korčuli«, a drugi je razlog iznenađujući intenzitet netrpeljivosti prema Drugome i isključivost – politička, nacionalna, etnička i ideološka – u vrijeme »prevrata devedesetih«, s pripadajućim i već puno puta u povijesti viđenim tragičnim posljedicama – ubijanjima, razaranjima imovine i uništavanjem spomeničke baštine.

Podaci do kojih je došao Lešaja su zastrašujući: tijekom 1990-ih iz hrvatskih je knjižnica, prema gruboj procjeni, odstranjeno gotovo 2,8 milijuna knjiga ili 13,8 posto ukupne građe. Službeno, radilo se o »otpisu knjiga«, uobičajenom postupku i u svijetu za dotrajale knjige. Knjiga dokumentira i uništavanje spomenika antifašističke borbe – njih je devedesetih uništeno oko tri tisuće. Kako u članku objavljenom u »Biltenu« navodi Igor Lasić, s obzirom na prosječne okolnosti u branši propisuje se otpisna kvota, odnosno najviši postotak godišnjeg smanjivanja zatečenog knjižnog fonda. No, službeni podaci o knjižnicama u Zagrebu posljednjeg desetljeća 20. stoljeća, a slično je tada bilo i drugdje po Hrvatskoj, otkrivaju da je kroz više godina otpisivanje bilo pak do tri i pol puta veće od zacrtanog.

Stradavala su primarno djela srpskih i crnogorskih pisaca te rijetkih aktualnih hrvatskih disidenata. Također su jednako loše prolazila izdanja tiskana na ekavici i na ćirilici, odnosno ona koja su zadovoljavala jedno od ta dva mjerila. Bilo je dovoljno i da nakladnik bude iz Beograda ili Novog Sada, ponekad i Sarajeva – takva se građa očito smatrala krajnje nepoželjnom – ističe Lasić. kraj teksta

----------------------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Književnost

Dragi prijatelji!


26. srpnja 2015. Nema ograničenja u vremenu i prostoru za učvršćivanje sebe u kontemplaciji o sveprisutnom Gospodu. Nema svetog mjesta ni posebnog trenutka. Gdje god um boravi u kontemplaciji o Bogu, to je sveto mjesto! Kada god to čini, taj trenutak postaje povoljan trenutak! Drevni mudraci i spisi također nam otkrivaju da za meditaciju o Bogu ne postoji određeno vrijeme ni određeno mjesto. Dakle, u bilo koje vrijeme i gdje god vaš um želi, meditirajte o Gospodu! Svijet može postići blagostanje jedino uz pomoć discipliniranih duša čija su srca čista. Te duše predstavljaju sol zemlje. U pokušaju promicanja dobrobiti svijeta, od ovog trenutka svi biste trebali moliti za nastup plemenitih i svetih te pokušati zavrijediti blagoslov velikih. Svakog dana se povucite, prisjetite ovih misli i pokušajte zaboraviti patnje dana. (Prema Vahini, 73. poglavlje)
Bog se inkarnira kao Avatar da bi čovječanstvo podučio putu ljubavi.(Baba)



12 životnih pravila
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118220
Uspostaviti kontrolu nad 5 vitalnih stvari
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118277
10 pravila Sijuksi indijanaca - objavio Joško
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118498
Iskrice sreče
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118554
Sudbina - prilog Novavizija
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=114797
Vizija - Shanti
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=38804
Stara duša
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118795


Ivanjdan
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118475
Čudno je satrti djecu zadačama i ispitima
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118155


Prijatelji okoliša i zaštita životinja
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118542
Dijabetes - liječenje
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118376


HPD.Platak - Rijeka
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118569Haiku i književni natječaji


Mamić /humor/
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118533
Za zaposlene
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118690
Razni haiku i književni natječaji
http://magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=118760
Haiga crtež
wha haiga contest - Magicus.info magazin

Oznake: Osobno

MUP predstavio fiksne uređaje za mjerenje brzine

Lokacije kamera u Rijeci

Tunel Pećine – prije isključenja za Tower centar (smjer istok)
Obilaznica – kod čvorišta Draga (smjer zapad)
Obilaznica – 650 metara prije čvora Diračje (smjer zapad)
Obilaznica – 50 metara prije ulaza u tunel Škurinje II (smjer istok)
Zvonimirova ulica – kod benzinske crpke CRODUX (oba smjera)
Liburnijska ulica – željeznički nadvožnjak (smjer centra)
Ljubljanska cesta – kod kućnog broja 4 (smjer istok)
Nova cesta – kod Gradske toplane (smjer zapad)
Kostrena D8 – 50 metara nakon križanja Doričići (smjer

Oznake: Vijesti

Rusi usvajaju zakon: GMO ugrožava ljudski život i izjednačava se sa TERORIZMOM!

2207

1 Comment

P>lX>privr5dni >db>r Drž0vn5 Dum5 p>kr5nu> X5 z0k>nsku iniciX0tivu d0 s5 utvrdi krivičn0 >dg>v>rn>st z0 sv5 k>Xi budu pr>izv>dili, tr0nsp>rtir0li i pr>d0v0li G hr0nu.

N0crt>m z0k>n0 k>Xi X5 p>dni>, uz p>dršku p>sl0nik0 iz Lib5r0ln>-d5m>kr0tsk5 p0rtiX5, >db>r X5 inicir0> d0 s5 0ktivn>sti v5z0n5 z0 G izX5dn0č5 s0 0ktivn>stim0 k>X5 m>gu d>v5sti d> ugr>ž0v0nj0 lXudskih živ>t0 i s0 t5r>rizm>m.



S0svim k>nkr5tn>, inicir0> X5 d0 sv5 št> ugr>zi lXudsk5 živ>t5, 0 p>v5z0n> X5 s0 G, m>ž5 se smatrati t5r>rizmom – 0k> bud5 d>k0z0n> d0 X5 ur0đ5n> n0mj5rn>.

P> rusk>m Krivičn>m z0k>nu (čl0n 205), z0 t0kv5 prij5stup5 predviđ5n0 X5 k0zn0 z0tv>r0 15-20 g>din0 ili d>živ>tn0 r>biX0.

Z0 bl0ž5 sluč0X5v5 pr5dviđ5n5 su n>vč0n5 k0zn5.

– K0d0 s5 p>čini dj5l> t5r>rizm0, >bičn> bud5 p>vrij5đ5n0 n5k>licin0 lXudi. li G m>ž5 n0šk>diti st>tin0m0, tisućama. P>slj5dic5 su pun> g>rij5. I k0zn0 bi tr5b0l0 biti pr>p>rci>n0ln0 zl>činu – k0ž5 Kiril Č5rk0s>v, čl0n P>lX>privr5dn>g K>mit5t0 drž0vn5 Dum5.

Oznake: Zdravlje

Topli pozdrav u ove tople dane



Kristinu sam upoznala kroz djelovanje „Tales of Croatia“ koji organizira neobična putovanja, edukativne i samorazvojne seminare i dovodi neobične i inspirativne ljude poput bretarijanca Victora Trunviala, Ane Jacube ...



Prosljeđujem ovu informaciju iz više razloga:

- Temu smatram zanimljivom i važnom, zato će mi biti drago da ona dođe do mojih prijatelja i njihovih prijatelja

- Odazivam se Kristininoj zamolbi jer mi je poznato iz osobnog iskustva koliko je potrebno energije (vremena, truda ...) da bi se organizirao neki seminar, a kamo li serija predavanja poput ovog.



Kroz seriju predavanja Drevne tehnologije i budućnost čovječanstva, dovode neovisne znanstvenike od kojih se može uživo čuti ono što u medijima ne možemo pročitati, i biti u prilici pitati svoja osobna pitanja.



Ako vas zanima tema i želite poći pomozite organizatoru na način da se prijavite, kupite ulaznicu i proslijedite mail. Obavijest je poslana dovoljno rano s mogućnošću jeftinije cijene do određenog roka.



Pomažući širenju znanja i vrijednih informacija doprinosimo otkrivanju istina i šrirenju svijesti.

Lijepo i okrepljujuće ljeto želim svima nama.

Eli



Što: "Drevne tehnologije i budućnost čovječanstva" - jednodnevna konferenciju

Tko: Četri renomirana predavaca, neovisna znanstvenika:

dr. Semir Osmanagić,

Kalus Dona,

Valerij Uvarov,

Michael Tellinger

Kada - Datum: 20.09.2015., 10-20 sati

Gdje - Lokacija: Opatija, sportska dvorana Marino Cvetković

Cijena ulaznice: 150 kn do 31.08. / 200 kn od 01.09.

Prjave: info@talesofcroatia.com ili osobno Kristini (podaci na dnu maila)

Više: http://www.talesofcroatia.com/hr/dogadaji/drevne-tehnologije-i-buducnost-covjecanstva



From: Kristina Panić [mailto:kristina@talesofcroatia.com]
Sent: Thursday, July 16, 2015 2:48 PM
To: Eli Jaska
Subject: Drevne tehnologije i buducnost covjecanstva



Draga Eli,



nismo se cule vec neko vrijeme, nadam se da si dobro!!! :) <3



20. rujna u Opatiji organiziramo jednodnevnu konferenciju "Drevne tehnologije i buducnost covjecanstva" koju ce voditi 4 renomirana predavaca, na celu s dr. Osmanagicem.



link na nasu stranicu sa svim informacijama:

http://www.talesofcroatia.com/hr/dogadaji/drevne-tehnologije-i-buducnost-covjecanstva



Osim u Opatiji, isto predavanje ce biti odrzano u Sarajevu, Zagrebu, Ljubljani i Mariboru.



U vezi s time, svaka moguca promocija i pomoc su nam potrebni i dobro dosli, pa ti iz tog razloga i pisem. U ovaj projekt (organizacija Opatije) ulazim potpuno sama snoseci kompletan rizik placanja fiksnih honorara predavacaima kao i svoh ostalih troskova, tako da nam je jako bitan broj posjetitelja.



S obzirom na tvoj veliki entuzijazam i strast u vezi duhovnih tema te nesebicno dijeljenje informacija, htjela sam te pitati bi li nas mogla podrzati i ukljuciti se oko toga? Ako da, svakako bismo se mogle cuti telefonski da dogovorimo detalje.



Topli pozdrav i veliki zagrljaj,

Kristina



Kristina Panić

CEO



Spiritual journeys, seminars and events

We are all about different kind of experiences







TALES OF CROATIA

Svijet novih dimenzija d.o.o.

Majke Terezije 6, 10090 Zagreb, Croatia

t: +385-1-553-1367, m: +385-98-46-76-26

e: kristina@talesofcroatia.com e: info@talesofcroatia.com

OIB: 85094920528, ID kod: HR-AB-01-080794680

Skype: KristinaCRO, www.talesofcroatia.com, facebook.com/talesofcroatia


------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Vijesti

OGLAS: PRODAJA VIKENDICE/KUĆE SA OKUČNICOM


Prodajem Vikendicu/Kucu u Loskunji, kraj Vojnića, Karlovačka Županija. Planinska kuća sa približno 100 m2 , te zemlje 5070 m2, okučnice (vočnjak, vrt, prilazni poljski put), sve je devastirano nakon Oluje. Cijena za koju prodajem je 40.000 EUR.


ADRESA na kojoj je vikendica sa zemljištem: RADOŠEVIĆ NATAŠA, LOSKUNJA 24b, Vojnić


Zainteresirani, molim vas obratite se za informacije na dolje naznačene adrese:


ADRESA: Radošević Nataša, Pletenci 49, 51000 Rijeka

Tel: 099-810-95-43 ili 051-329-502



ADRESA: Borivoj Bukva, Pletenci 49. Rijeka 51000, Hrvatska

tel: 091/587-68-67 ili na e-mail adresu: borivojbukva@yahoo.com


--------------------------


BORIVOJ BUKVA


http://budan.blog.hr/

Oznake: Osobno

Zbog cega su opasne lose misli i ogovaranje?

Svaka fraza je informaciona grupacija. "Izgovorena reč, nije vrabac" već program organizma, koji uzajamno deluje u polju sa drugim programima.
Kada sam čitao u drevnoj indijskoj filozofiji da je najstabilniji duh, a telo je iluzija, nisam mogao u to da verujem. Misao Lao Cea da sve slabo i nemoćno, pobeđuje čvrsto i krepko, takođe mi se činila metaforom.

Primenjujući u radu duhovne metode lečenja, nemoguće je ne začuditi se, koliko je jaka zavisnost tela od duha, od struktura polja. U svakodnevnom životu često dozvoljavamo sebi da govorimo loše o Ijudima, o sebi, o svojoj sudbini. Ispostavilo se, da ova navika uništava kod čoveka, zube. Istraživao sam desetine slučajeva i zaključio sam da je najopasnije ogovaranje na adresu najrođenijih, rodbine, ako se poželi zlo bliskim Ijudima. Ovim narušenjima se priključuju karmički programi roditelja i iz prethodnih inkarnacija. Posebno je opasno nezadovoljstvo sobom.

Uzrok parodontopatije je ogovaranje oca, teška karma i neispravna ishrana. Za emocionalnu ravnotežu i smanjenje podsvesne agresije može pomoći redovna upotreba povrća. Na taj način i efektivnost fitoterapije određuje pre svega, tim što deluje i na duhovne strukture, a ne samo na fizičke.

Zbog cega su opasni ogovaranje i zle misli?

Kada razmišIjamo o nekome, javlja se energetski most između nas i tog čoveka, o kome mislimo, dolazi do razmene informacije i energije, zbog toga bilo koja negativna misao je energetski napad i može da nanese štetu. Čak unutrašnje slaganje sa ogovoračem može da bude opasno. Ogovaranje, loše misli o ljudima, to je nanošenje traume ljudima i u skladu sa tim rušenje svojih karmičkih struktura. Reč, pojačava bilo koji program.

Trenutno, energetika Zemlje je takva da čak i nedobronamerne misli o čoveku sudovoljne da mu se nanese šteta. Analizirajući veliki broj činjenica, došao sam do zaključka da se pre nekoliko vekova, čovečanstvo počelo aktivno udaljavati od principa harmonije sveta, tako da je sad informaciono polje Zemlje preopterećeno negativnim programima. Kada čovek misli o nekome, ne previše dobro, dešava se spajanje opštih negativnih karmičkih slojeva, i tada čak i ako se ne poželi zlo, može da se nanese šteta. Mi napadamo i ubijamo jedni druge podsvesno, često i ne znajući to. Javlja se proces samouništenja sličan lavini, koji i ne zahteva uključivanje negativnih emocija, pošto već ima dovoljno nakupljenog negativnog potencijala od čovečanstva.

Sada nije dovoljno biti dobar i nikome ne nanositi štetu, jer mi imamo toliko deformisanu podsvest da čak i ne nanošenje štete nije dovoljan uslov za očuvanje svoje duše i tela. U današnjim uslovima, najvažnije za preživljavanje je svesno ciljno usmeren rad na menjanju sebe. Nije dovoljno da se bude samo dobar, mora se biti aktivno dobar.

Svaki čovek koji je dobar i iskren, ima šansu da pogine, a da ne govorimo o onima koji krše više zakone. Ideali i zapovesti sa kojima su Ijudi živeli hiljadama godina, sada su zaboravljeni, potisnuti su u drugi plan, zato čovek mora svesno i aktivno da radi na obnovi duhovnosti, humanizma, razumevanja, harmonije sveta. "Ljubite neprijatelje svoje" to je poziv ka duhovnoj suštini čoveka, da se ne odgovara energetskim udarom na udar. Zadatak etički pismenog čoveka je da nikad ne pusti negativna osećanja u podsvest.

Čovek koji počinje svoj dan željom: "GOSPODE, DAJ MOJIM BLISKIM I POZNANICIMA ZDRAVLJE, A MENI STRPLJENJE" , blokira (stiti) sebe od mnogih narušenja.

(iz audio knjige "Sistem samoregulacije polja", DK knjiga 1. -S.N.Lazarev )

Oznake: Obrazovanje

HPD. PLATAK, Rijeka - seniori
raspored izleta za kolovoz, 2015.

Program izleta za kolovoz 2015.


Nedjelja, 02.08.2015.

LOKVARSKO JEZERO

Polazak posebnim autobusom sa trga bana Jelačića u Rijeci u 07:00 sati.

Povratak iz Lokava: 17:00-18:00 sati

Cijena prijevoza 65 kuna

Grupa A: Oko Lokvarskog jezera, 18 km, oko 6-7 sati hoda

Vodič: Dražen Štifter

Grupa B: Lokve-Mrzle Vodice-Lokve, 3-4 sata hoda

Vodič: Josip Jurasić

Grupa C: Oko Lokvarskog jezera – dio po dogovoru sa grupom

Vodič: Damir Pavšić

Nedjelja, 09.08.2015.

KAMAČNIK – BIJELA KOSA

Polazak vlakom sa željezničke stanice Rijeka u 07:26 sati.

Povratak iz Vrbovskog u 16:17 sati.

Grupa A: Vrbovsko-Bijela kosa, srednje teška, cca 7 sati hoda

Vodič: Dražen Štifter

Grupa B: Vrbovsko-Bijela kosa (dio puta), cca 5 sati hoda

Vodič: Josip Jurasić

Grupa C: Vrbovsko-Kamačnik-Vrbovsko, cca 3 sata

Vodič: Damir Pavšić

Nedjelja, 16.08.2015.

BITORAJ

Polazak sa željezničke stanice Rijeka u 07,26 sati

Povratak vlaka iz Vrata u 17,16 sati, iz Fužine 17:20 sati i iz Liča u 17:24 sati.

Grupa A: Vrata-Bitoraj-Lič, srednje zahtjevna staza, cca 7 sati hoda

Vodič: Dražen Štifter

Grupa B: Vrata-Bitoraj-Vrata, srednje zahtjevna, cca 5 sati hoda

Vodič: Josip Jurasić

Grupa: C: Vrata- Preradovice- oko jezera i vlak Fužine, 3-4 sata hoda

Vodič: Damir Pavšić

SUBOTA, 22.08.2015.

STARA FUŽINA- DOM NA VOGARJU (Slovenija)

Polazak posebnim autobusom sa Trga bana Jelačića u Rijeci u 06:00 sati

Polazak za Rijeku iz Stare Fužine u 18:00 sati.

Cijena prijevoza: 115 kuna.

Grupe A i B: Stara Fužina- Kosijev dom na Vogarju. Za grupu A ev. još jedan vrh u blizini doma

5-6 sati hoda. Vodiči: Zoran Bistričić i Dražen Štifter

Grupa C: oko Bohinjskog jezera, dionica po dogovoru. Vodič: Josip Jurasić

Kod Kosijevog doma na Vogarju veselica uz sponzora Pivovarne Laško

Nedjelja, 30.08.2015.

UČKA

Polazak sa Trga bana Jelačića prigradskim autobusom (lin 32) u 09:00 sati, iz Opatije u 09:40

Povratak sa Poklona u 15:45, iz Mošćenica u 14:40, ili 16:50 ili 19 sati

Grupa A: Poklon-Mala Učka-Brgud-Kremenjak_Mošćenice, srednje zahtjevna, 5-6 sati hoda

Vodič: Dražen Štifter

Grupa B: Poklon-Mala Učka-Vodovod-Mošćenice, nezahtjevna staza, 4-5 sati hoda

Vodič: Vojo Podgorac

Grupa C: Poklon-Gospin dol-Poklon. Lagana staza,, hladovina, cca 3 sata hoda

Vodič: Damir Pavšić

Oznake: Zdravlje

Evo spiska zastupljenih u ovogodisnjem zborniku GARAVI SOKAK
književni natječaj


Dobro jutro momce!
Evo spiska zastupljenih u ovogodisnjem zborniku GARAVI SOKAK.
Postavi gde-god mozes.
Unapred hvala.
Pozdrav od Zlaromira
---
http://www.zlatomirborovnica.net

1. AGO HAURDIĆ, KUMANOVO (MAKEDONIJA)
2. ADNEL TOKALIĆ,TUZLA (BOSNA I HERCEGOVINA)
3. ALEKSA ĆELAP, BEOGRAD (SRBIJA)
4. ALEKSANDAR VOJINOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)
5. ALEKSANDAR KNEŽEVIĆ, POŽAREVAC (SRBIJA)
6. ALEKSANDAR M. ARSENIJEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
7. ALEKSANDAR MIJALKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
8. ALEKSANDAR MILOŠEVIĆ, STOKHOLM (ŠVEDSKA)
9. ALEKSANDRA VIDIĆ , ADAŠEVCI (SRBIJA)
10. ALEKSANDRA LUTHANDER, STOKHOLM (ŠVEDSKA)
11. ALIKI TELESKU MIHAILIDIS, LIMASOL (KIPAR)
12. ALISA MALIĆEVIĆ , NOVI TRAVNIK (BOSNA I HERCEGOVINA)
13. ANA BOGOSAVLjEVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
14. ANA GVOZDENOVIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
15. ANASTASIJA KOCIĆ, NIŠ (SRBIJA)
16. ANDRA JEREB, IDRIJA SLOVENIJA
17. ANĐELA LOVREČIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
18. ANĐELKA KORČULANIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
19. ANI STAJKOVA IVANOVA, PLOVDIV (BUGARSKA)
20. ANTONIJA KRALj, SPLIT (HRVATSKA)
21. ARANKA KIŠ, SUBOTICA (SRBIJA)
22. BALŠA RAJČEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
23. BILjANA DIMITRIJEVIĆ MARTINOV, ZRENjANIN (SRBIJA)
24. BILjANA ZABLEĆANSKI, ŠABAC (SRBIJA)
25. BILjANA MILOVANOVIĆ ŽIVAK, POŽAREVAC (SRBIJA)
26. BISERKA GAJIĆ, KOLARE - JAGODINA (SRBIJA)
27. BLAŽENKA JUKIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
28. BOŽIDAR PEŠEV, BEOGRAD (SRBIJA)
29. BOŽIDAR ČAKAJAC, SLATINA – ČAČAK (SRBIJA)
30. BOJAN NIKOLIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
31. BORIVOJ BUKVA, RIJEKA (HRVATSKA)
32. BORIVOJE SEKULIĆ, LAĆARAK (SRBIJA)
33. BORIS KAZIJA, RAB (HRVATSKA)
34. BORIS MARKOVIĆ, BRIZBEJN (AUSTRALIJA)
35. BORISLAV GAVRIĆ, BIJELjINA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
36. BRANISLAV NEŠIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
37. BRANKA PEKOVIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)
38. BRANKO LUKIĆ, MOKRIN (SRBIJA)
39. BRATISLAV VELIČKOVIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)
40. BRATISLAV MARKOVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
41. BUDIMIR STEFANOVIĆ, RAČA KRAGUJEVAČKA (SRBIJA)
42. VALENTINA VANjA STOJKOVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
43. VALENTINA ZLATANOVIĆ MARKOVIĆ, UŽICE (SRBIJA)
44. VALENTINA MILAČIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
45. VALENTINA ŠUKOVIĆ ŠARANOVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
46. VANjA ANGELOVA, VELIKO TRNOVO (BUGARSKA)
47. VANjA RAJKOVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)
48. VASILIKI FOTIU, EPISKOPI (KIPAR)
49. VELjKO T. ĆIRKOVIĆ, ČOKA (SRBIJA)
50. VERA RATKOVAC, DONjI DETLAK (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
51. VERICA BABIĆ, MIONICA (SRBIJA)
52. VERICA MIĆUNOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
53. VERICA PREDA, VRŠAC (SRBIJA)
54. VESNA BALABAN, KIKINDA (SRBIJA)
55. VESNA V. LALOVIĆ, BAJINA BAŠTA (SRBIJA)
56. VESNA TASIĆ, JARKOVCI (SRBIJA)
57. VESNA ČVORIĆ KEBEDIS, KELKHAJM - FRANKFURT (NEMAČKA)
58. VIDA NENADIĆ, LONDON (VELIKA BRITANIJA)
59. VIŠNjA JUNAKOVIĆ, ŠIBENIK (HRVATSKA)
60. VLADIMIR BJELANOVIĆ, NOVA VAROŠ (SRBIJA)
61. VLADIMIR VUKMIRICA, NOVI KARLOVCI (SRBIJA)
62. VLADIMIR ZLOH, HANOVER (NEMAČKA)
63. VLADIMIR SAVIĆ, SKOBALj (SRBIJA)
64. VLATKO MAJIĆ, PAG (HRVATSKA)
65. VOJISLAV TRUMPIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
66. VOLODIMIR KRINICKIJ, KIROV (UKRAJINA)
67. VUKICA KUŽET, INĐIJA (SRBIJA)
68. VUČKOVIĆ MILAN, SREMSKA MITROVICA (SRBIJA)
69. GVOZDEN NEŠKOVIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
70. GLIGOR MUMINOVIĆ, MODRIČA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
71. GLORIJA MADžARAC, INĐIJA (SRBIJA)
72. GOLUB M. JAŠOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
73. GORAN NOVAKOV, NOVI KNEŽEVAC (SRBIJA)
74. GORAN RADOJIČIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)
75. GORDAN GORUNOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
76. GORDANA VIDAKOVIĆ SIMIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
77. GORDANA DIMITRIJEVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
78. GORDANA DRAKULA, VELIKI CRLjENAC (SRBIJA)
79. GORDANA Lj. MILjKOVIĆ, PARAĆIN (SRBIJA)
80. GORDANA PETROV, BITOLj (MAKEDONIJA)
81. GORDANA PEŠOVIĆ ,BEOGRAD (SRBIJA)
82. GORDANA RADOVANOVIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
83. GRADIMIR OBRADOVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
84. GROZDANA CREPAJAC, STARČEVO KOD PANČEVA (SRBIJA)
85. DAVOR JOKIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)
86. DALIBORKA PEŠUT MANDIĆ, KIČINER (KANADA)
87. DAMIR D. OCVIRK, PULA (HRVATSKA)
88. DANIJEL ŽUPANČIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
89. DANIJELA BOŽIČKOVIĆ RADULOVIĆ, PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)
90. DANIJELA RAŽOV, ŠKABRNjA (HRVATSKA)
91. DANILO TEŠANOVIĆ, BOLjANIĆ NA OZRENU (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
92. DANICA ĐURIĆ, LAJKOVAC (SRBIJA)
93. DARKO JANKOVIĆ, ZEOKE - LAZAREVAC (SRBIJA)
94. DEJAN DIMITRIJEVIĆ - MITA, BEOGRAD (SRBIJA)
95. DEJANA DONGO, BAČKA PALANKA (SRBIJA)
96. DEJANA SAVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
97. DIJANA UHEREK STEVANOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
98. DOBRILA RISTIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)
99. DORIS DIMITRIJEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
100. DRAGAN KRSNIK, SOMBOR (SRBIJA)
101. DRAGAN MARINKOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)
102. DRAGAN PJEVAČ, ČONOPLjA (SRBIJA)
103. DRAGAN RADOVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
104. DRAGAN SIBINOVIĆ, UB (SRBIJA)
105. DRAGANA DUČIĆ, UŽICE (SRBIJA)
106. DRAGANA ĐURKOVIĆ TOŠIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
107. DRAGANA KOLAČARIĆ, NOVI KNEŽEVAC (SRBIJA)
108. DRAGANA SPASIĆ, GETEBORG (ŠVEDSKA)
109. DRAGINjA MILOVIĆ, ZRENjANIN (SRBIJA)
110. DRAGICA BEKA SAVIĆ, BAČKA PALANKA
111. DRAGICA ĐURIĆ, UŽICE (SRBIJA)
112. DRAGICA KOJIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
113. DRAGICA OBRADOVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
114. DRAGICA OHAŠI, KJOŠU (JAPAN)
115. DRAGICA PETROVIĆ, VRNjAČKA BANjA (SRBIJA)
116. DRAGICA ŠREDER, HILDEN (NEMAČKA)
117. DRAGOVAN BOGDANOVIĆ, KREMNA – UŽICE (SRBIJA)
118. DRAGOJLE DRČELIĆ, PRIBOJ (SRBIJA)
119. DRAGOLjUB POPOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
120. DRAGOSLAV VALAN, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA – BOSNA I HERCEGOVINA)
121. DRAŽENKA TRBOVIĆ, TEMERIN (SRBIJA)
122. DUNjA RADOVANOVIĆ, VRŠAC (SRBIJA)
123. DUŠAN GAJIĆ ŽOLjA, PERT (AUSTRALIJA)
124. DUŠAN ELEZ, FOČA (BOSNA I HERCEGOVINA)
125. DUŠAN ŽIVKOVIĆ, ŠULjAM - SREMSKA MITROVICA (SRBIJA)
126. DUŠICA IVANOVIĆ, TORONTO (KANADA)
127. ĐORĐE GRMUŠA, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
128. ĐORĐE DAMNjANOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)
129. ĐORĐE RADOJIČIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
130. ĐORĐO RADOVIĆ, RAVNE NA KOROŠKEM (SLOVENIJA)
131. ĐURA ŠEFER - SREMAC, RUMA (SRBIJA)
132. ĐURĐICA LAZIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
133. ĐURICA EDELINSKI, ŠID (SRBIJA)
134. EVICA KRALjIĆ, NOVA GRADIŠKA (HRVATSKA)
135. ELEONORA LUTHANDER, STOKHOLM (ŠVEDSKA)
136. EMIL STRNIŠA, SPLIT (HRVATSKA)
137. EMILIJA GAGRČIN, BERLIN (NEMAČKA)
138. EMILIJA DEVIĆ, POREČ (HRVATSKA)
139. EMILIJA- EMA ŽIVKOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
140. EMILIJA LEKIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
141. ENISA PERENDA, NOVI TRAVNIK (BOSNA I HERCEGOVINA)
142. ŽELjKA IGNjATIĆ, DOBOJ (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
143. ŽELjKA ČAKAN, ZAGREB (HRVATSKA)
144. ŽELjKO ĐUKIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
145. ŽELjKO SULAVER, EDMONTON (KANADA)
146. ŽIKICA LUKIĆ, UŽICE (SRBIJA)
147. ZDENKA MLINAR, ZAGREB (HRVATSKA)
148. ZDRAVKO DUVNjAK, OTAVA (KANADA)
149. ZDRAVKO LAZAREVIĆ, BADEN-BADEN (NEMAČKA)
150. ZEKERIJA ZEKŠA ŠAĆIROVIĆ, NOVI PAZAR (SRBIJA)
151. ZIJAD PANDUR, ŽIVINICE (BOSNA I HERCEGOVINA)
152. ZLATKO KRALjIĆ, VELENjE (SLOVENIJA)
153. ZLATOMIR BOROVNICA, INĐIJA (SRBIJA)
154. ZORAN DODEROVIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
155. ZORAN JANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
156. ZORICA LEŠOVIĆ STANOJEVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
157. ZORKA ČORDAŠEVIĆ, FRANKFURT NA MAJNI (NEMAČKA)
158. IVA DAMJANOVIĆ, SESVETE - ZAGREB (HRVATSKA)
159. IVAN KORPONAI , VELIKI GABER (SLOVENIJA)
160. IVAN LUKETIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
161. IVANA GAŠIĆ GRBIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
162. IVANA DIČIĆ, PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)
163. IVANA ZAJIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)
164. IVANA MILOŠEVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
165. IVANA PETKOVIĆ, ŠANTIĆEVO (SRBIJA)
166. IVANA PRLINA NIKODIJEVIĆ, BUHRAIN (ŠVAJCARSKA)
167. IVO MIJO ANDRIĆ ,ZAGREB (HRVATSKA)
168. IGOR BRACA DAMNjANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
169. IGOR DIVKOVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
170. IZETA RADETINAC, NOVI PAZAR (SRBIJA)
171. ILIJA LEPANOVIĆ, STUBLENICA (SRBIJA)
172. IRAKLIS EROTOKRITU, LIMASOL (KIPAR)
173. JABLANKA PAVLOVIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)
174. JADRANKA VARGA, ZAGREB (HRVATSKA)
175. JADRANKA TARLE BOJOVIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
176. JASMINA MALEŠEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
177. JASMINKA MESARIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
178. JASNA RAKIČEVIĆ, BRUS (SRBIJA)
179. JASNA ŠAMIĆ, SARAJEVO (BOSNA I HERCEGOVINA)
180. JELENA ZARIĆ, KELN (NEMAČKA)
181. JOVAN BAJC, ARANĐELOVAC (SRBIJA)
182. JOVAN BODROŽIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
183. JOVAN D. PETROVIĆ , PETROVAC NA MLAVI (SRBIJA)
184. JOVAN N. BUNDALO, BEOGRAD (SRBIJA)
185. JOVANKA VUJAKLIJA, RUMA (SRBIJA)
186. JOVICA ĐURĐIĆ, MALINSKA (HRVATSKA)
187. JOVICA ĐURIĆ MAJOR, NIŠ (SRBIJA)
188. JOŽE BRENČIČ, VRHNIKA (SLOVENIJA)
189. KATARINA KOSTIĆ, TORONTO (KANADA)
190. KATARINA S. JOVANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
191. KEMAL LjEVAKOVIĆ, TEŠANj (BOSNA I HERCEGOVINA)
192. KENAN AGINČIĆ, PRIJEPOLjE (SRBIJA)
193. KONSTANTINOS VOLAKIS, LIMASOL (KIPAR)
194. KRISTIJAN MODRUŠAN, BANjOLE (HRVATSKA)
195. KRISTIJAN HEKELj, STARA PAZOVA (SRBIJA)
196. KRISTINA KOREN, ZAGREB (HRVATSKA)
197. LAZAR LAUŠEV, IDVOR (SRBIJA)
198. LARA DORIN, OBRENOVAC (SRBIJA)
199. LATINKA ZLATNA, LOVEČ (BUGARSKA)
200. LEJLA IDRIZOVIĆ, TUZLA (BOSNA I HERCEGOVINA)
201. LEJLA MIŠOREP, PRIBOJ (SRBIJA)
202. LELA STOJANOVIĆ, NIŠKA BANjA (SRBIJA)
203. LIDIJA LESKUR, SPLIT (HRVATSKA)
204. LUTVO KURIĆ, NOVI TRAVNIK (BOSNA I HERCEGOVINA)
205. LjILjANA GLIGORIJEVIĆ, ŽITKOVAC (SRBIJA)
206. LjILjANA MARIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)
207. LjILjANA MILANOVIĆ, SELO DRUGOVAC (SRBIJA)
208. LjUBINKA TOŠIĆ, UŽICE (SRBIJA)
209. LjUBISAV GRUJIĆ GRUJA, POŽAREVAC (SRBIJA)
210. LjUBOMIR VUČETIĆ, STARI BANOVCI (SRBIJA)
211. LjUBOMIR O. VUJOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
212. MAJA DIMITRIJEVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)
213. MAJA STANKOVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
214. MAJO DANILOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
215. MAJDA KOČAR, LjUBLjANA (SLOVENIJA)
216. MARIJA BOGIČEVIĆ, VELIKO GRADIŠTE (SRBIJA)
217. MARIJA BRALOVIĆ, RUPELjEVO - POŽEGA (SRBIJA)
218. MARIJA KUSTUDIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
219. MARIJA MANjEVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
220. MARIJA MILjIĆ, PANČEVO (SRBIJA)
221. MARIJA PERATIKU KOKARAKI, LIMASOL (KIPAR)
222. MARIJANA STANKOVIĆ, MALA BRESNICA (SRBIJA)
223. MARINA JANKOVIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)
224. MARINA RAJČEVIĆ, BOR (SRBIJA)
225. MARINKO PAVIĆEVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
226. MARISTELA DRAGOVIĆ, ISTOČNO SARAJEVO (BOSNA I HERCEGOVINA)
227. MARICA RADIĆ VIDIĆ, ADAŠEVCI (SRBIJA)
228. MARKO RADOJEVIĆ - DEDA, VRNjAČKA BANjA (SRBIJA)
229. MARKO SKOK MEZOPOTAMSKI, LjUBLjANA (SLOVENIJA)
230. MARTA RADOSAVLjEVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
231. MARTINA PIŠKOR, RIJEKA (HRVATSKA)
232. MELISA IMAMOVIĆ, ZAVIDOVIĆI (BOSNA I HERCEGOVINA)
233. MELIHA MILjEVIĆ, PERT (AUSTRALIJA)
234. MILAD OBRENOVIĆ, ROGATICA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
235. MILAN ZORANOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
236. MILAN IVANKOVIĆ - MILIVAN BRES, BONFONTEN (ŠVAJCARSKA)
237. MILAN JANKOVIĆ, POŽAREVAC (SRBIJA)
238. MILAN M. TRIVUNČIĆ, ŠIPOVO (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
239. MILAN MILUTINOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
240. MILAN RADOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
241. MILAN STEVANOVIĆ TRNOVICA, BEOGRAD (SRBIJA)
242. MILEN TOMIĆ, NIŠ (SRBIJA)
243. MILENA BUKVA, ŠTUTGART (NEMAČKA)
244. MILENA DRPA ,BEOGRAD (SRBIJA)
245. MILENA SAVIĆ MICALETO, BEČ (AUSTRIJA)
246. MILENA TRBOJEVIĆ, ČUKARICA - BEOGRAD (SRBIJA)
247. MILIJANA MIKA GOLUBOVIĆ ,UŽICE (SRBIJA)
248. MILISAV ĐURIĆ, HERISAU (ŠVAJCARSKA)
249. MILIĆ RADEVIĆ, TORONTO (KANADA)
250. MILICA BERLOT, NEMAČKA
251. MILICA BIJELIĆ, BELE VODE (SRBIJA)
252. MILICA DRAGOVIĆ PERKOVIĆ, KANBERA (AUSTRALIJA)
253. MILICA LESJAK, ČAKOVEC (HRVATSKA)
254. MILICA MILENKOVIĆ, SVRLjIG (SRBIJA)
255. MILICA PAPOVIĆ, TIVAT (CRNA GORA)
256. MILKA IŽOGIN, ĆUPRIJA (SRBIJA)
257. MILKA MILIĆEVIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)
258. MILOJKA BANDUKA JOVOVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
259. MILORAD BIBIN, ZRENjANIN (SRBIJA)
260. MILOŠ BOKIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
261. MILOŠ MILjKOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
262. MILOŠ RISTIĆ, KRUŠEVAC (SRBIJA)
263. MIODRAG TASIĆ, ALEKSINAC (SRBIJA)
264. MIOLjUB S. DAMJANOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)
265. MIOMIR LAKIĆEVIĆ, JAGODINA (SRBIJA)
266. MIRA MILUTINOVIĆ, VALjEVO (SRBIJA)
267. MIRVETA ISLAMOVIĆ,NORČEPING ( ŠVEDSKA)
268. MIRELA JAKOVLjEVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
269. MIRJANA ĐAPO, BRČKO DISTRIKT (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
270. MIRJANA JANA JEROTIĆ, KOPAR (SLOVENIJA)
271. MIRJANA LEVAKOV, ZRENjANIN (SRBIJA)
272. MIRJANA PEJAK - PEKI, SISAK (HRVATSKA)
273. MIRJANA RADUJKOVIĆ MILOJKOVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
274. MIRJANA SMAŽIL PEJAKOVIĆ, ZAGREB (HRVATSKA)
275. MIRJANA SOKOLOVIĆ, STARA PAZOVA (SRBIJA)
276. MIRJANA STEFANIČKI ANTONIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
277. MIRKO POPOVIĆ, SARAJEVO (BOSNA I HERCEGOVINA)
278. MIROSLAV VURDELjA, ZAGREB (HRVATSKA)
279. MIROSLAV DIMITRIJEVIĆ, RAŠEVICA (SRBIJA)
280. MIROSLAV MIŠEL BOLTRES, SMEDEREVO (SRBIJA)
281. MIROSLAV OSTOJIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
282. MIROSLAV PELIKAN ,ZAGREB (HRVATSKA)
283. MIROSLAV STAMENKOVIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
284. MIROSLAVA KUĆANČANIN, VRŠAC (SRBIJA)
285. MIROSLAVA MIRA CVETKOVIĆ, SMEDEREVO (SRBIJA)
286. MIRSAD BILAJAC, GRADIŠKA (BOSNA I HERCEGOVINA)
287. MIRSAD ŠIŠIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
288. MIHAJLO VASIĆ, BIJELjINA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
289. MIHAJLO MIJATOVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
290. MLADEN ĆOSIĆ, IJSELMUNDEN (HOLANDIJA)
291. MOJMIR MIRO FERENC, MARIBOR (SLOVENIJA)
292. MOMČILO-MOMO TUBIĆ, MEĐAŠI (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
293. MUNIRA KOVAČ DEVLIĆ, GORAŽDE (BOSNA I HERCEGOVINA)
294. NADA VUČIČIĆ ,SPLIT (HRVATSKA)
295. NADA GLOGOVAC, MINHEN (NEMAČKA)
296. NADA-NADICA CVETKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
297. NADEŽDA BALANOVIĆ, KLADOVO (SRBIJA)
298. NATAŠA GALIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
299. NEBOJŠA KEKANOVIĆ, GOLUBINCI (SRBIJA)
300. NEVENKA ĐUKIĆ, FELBAH (NEMAČKA)
301. NEVENKA SAVIĆ ALISPAHIĆ, RUMA (SRBIJA)
302. NEDELjKO ŽUGIĆ, PALE (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
303. NEDELjKO ZELENOVIĆ, ISTOČNO SARAJEVO (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
304. NEMANjA NOVČIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
305. NEMANjA STANOJEVIĆ, ZAJEČAR (SRBIJA)
306. NENAD RADOŠ, BEOGRAD (SRBIJA)
307. NENAD SIMIĆ, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
308. NENAD SIMIĆ, MAJAMI (SAD)
309. NIKOLA NENEZIĆ, NIKŠIĆ (CRNA GORA)
310. NINA OLIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
311. NUR SADIA, KORN (NEMAČKA)
312. OLIVER JANKOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
313. OLIVERA ŠESTAKOV, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
314. OLjA PAJIN, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
315. PAVLE J. RADONjIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
316. PAVLE S. BANDOVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
317. PANTELIJA MILOSAVLjEVIĆ, ODENZE (DANSKA)
318. PERICA PEŠIĆ, LESKOVAC (SRBIJA)
319. PERSIDA LAKIĆ - RUZMARIN, BEOGRAD (SRBIJA)
320. PETAR FEHIR, LUND (ŠVEDSKA)
321. PETRONIJE - PERO ŠIMŠIĆ, VIŠEGRAD (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
322. RADA KRSTIĆ, SOKOBANjA (SRBIJA)
323. RADA PAUNOVIĆ, ČAČAK (SRBIJA)
324. RADENKO BJELANOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
325. RADMILA PINTERIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
326. RADOVAN LEPANOVIĆ, KORB (NEMAČKA)
327. RADOVAN SINĐELIĆ, BOGATIĆ (SRBIJA)
328. RADOJE REGOJEVIĆ, GOSAU (ŠVAJCARSKA)
329. RADOJKA NIKIĆ MILINOVIĆ ,BEOGRAD (SRBIJA)
330. RADOJKA UŠUREL, VRŠAC (SRBIJA)
331. RADOLjUB JOVIĆ, LUNE (NEMAČKA)
332. RADOSLAV STANIĆ, NANGE-PLjEVLjA (CRNA GORA)
333. RATKO RALE BELIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
334. RENATA KOMLjENOVIĆ, NOVI BEOGRAD (SRBIJA)
335. RENATA PENSOVA, ŠTIP (MAKEDONIJA)
336. RUŽENA KRAĆICA, PADINA (SRBIJA)
337. RUŽICA - RUŠKA CIKO, TIVAT (CRNA GORA)
338. RUŽICA UDOVIČIĆ, ŠTUTGAT (NEMAČKA)
339. SAVA GAJIĆ IVIĆ, BUHRAIN (ŠVAJCARSKA)
340. SAVA ILIĆ, SENT GALEN (ŠVAJCARSKA)
341. SAVKO PEĆIĆ-PESA, DERVENTA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
342. SANDA RISTIĆ STOJANOVIĆ, ZEMUN (SRBIJA)
343. SANDRA BAKAJ, BRIZBEJN (AUSTRALIJA)
344. SANjA RADULOVIĆ, DOBOJ (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
345. SAFER GRBIĆ, TEŠANj (BOSNA I HERCEGOVINA)
346. SAFETA OSMIČIĆ, HERLEN (HOLANDIJA)
347. SAŠA D. LOVIĆ, BOR (SRBIJA)
348. SAŠA MIĆKOVIĆ, PARIZ (FRANCUSKA)
349. SAŠA STOJANOV, VRŠAC (SRBIJA)
350. SVETLANA MATIĆ, BEČ (AUSTRIJA)
351. SVETLANA MILOJEVIĆ, INĐIJA (SRBIJA)
352. SVETLANA PAPAČEK, BITOLj (MAKEDONIJA)
353. SVETLANA TODOROVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
354. SVETLANA-CECA ZABLEĆANSKI, ŠABAC (SRBIJA)
355. SEMIRA JAKUPOVIĆ, LONDON (VELIKA BRITANIJA)
356. SILVIJA BUTKOVIĆ, ĐAKOVO (HRVATSKA)
357. SLAVICA KLAJN, LASI (AUSTRIJA)
358. SLAVICA TURINSKI LAZIĆ, BILjE (HRVATSKA)
359. SLAVICA ČIZMIĆ, SPLIT (HRVATSKA)
360. SLAVIŠA Z. MILOVANOVIĆ, KRAGUJEVAC (SRBIJA)
361. SLAĐANA NEDELjKOVIĆ, VRANjE (SRBIJA)
362. SLAĐANA OBRADOVIĆ, NIŠ (SRBIJA)
363. SLOBODAN ATANACKOVIĆ - AS, BEOGRAD (SRBIJA)
364. SLOBODAN BAJIĆ - BOCO, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
365. SLOBODAN ĐEKIĆ, VRŠAC (SRBIJA)
366. SLOBODAN M. STEFANOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
367. SLOBODAN M. ČUROVIĆ, PODGORICA (CRNA GORA)
368. SLOBODANKA ĐUKANOVIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
369. SMAIL DURMIŠEVIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
370. SMILjA ARSIĆ, NOVI SAD (SRBIJA)
371. SMILjKA DRAGOJEVIĆ JOVANOVIĆ, ŠABAC (SRBIJA)
372. SNEŽANA - ŽANA NEORČIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
373. SNEŽANA ALEKSIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
374. SNEŽANA DRLjAČA ,ČELAREVO (SRBIJA)
375. SNEŽANA KUNTOŠ TROBOK, PALE (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
376. SNEŽANA PETROVIĆ, CIRIH (ŠVAJCARSKA)
377. SONjA SMOLEC, VELIKA GORICA (HRVATSKA)
378. SRĐAN GAVRILOVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
379. SRĐAN RADOVIĆ, CIRIH (ŠVAJCARSKA)
380. SRETO PETRIĆ, TORONTO (KANADA)
381. SREĆKO ALEKSIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
382. SREĆKO PLAHUTNIK, POSTOJNA (SLOVENIJA)
383. STEVAN STAJKOVIĆ, ŽARKOVO-BEOGRAD (SRBIJA)
384. STEVAN ŠARČEVIĆ, SUBOTICA (SRBIJA)
385. STEFAN LAZAREVIĆ, SELO ĐURINAC (SRBIJA)
386. STOJANKA MILIN, ZRENjANIN (SRBIJA)
387. STOJANKA RADENOVIĆ PETKOVIĆ, TORONTO (KANADA)
388. SUNO KOVAČEVIĆ, ZENICA (BOSNA I HERCEGOVINA)
389. SUNČICA RADULOVIĆ TORBICA, NOVI SAD (SRBIJA)
390. TAMARA BLAGOJEVIĆ, DOBANOVCI (SRBIJA)
391. TANjA ĐURĐEVIĆ, VELIKO GRADIŠTE (SRBIJA)
392. TANjA STANIĆ, RIJEKA (HRVATSKA)
393. TASUS ARISTOTELUS, LIMASOL (KIPAR)
394. TATJANA UDOVIĆ, VIŠKOVO (HRVATSKA)
395. TINA STAMENČIĆ, BANjALUKA (REPUBLIKA SRPSKA, BOSNA I HERCEGOVINA)
396. TODA MATIĆ MEDIĆ, SIDNEJ (AUSTRALIJA)
397. FABIJAN LOVRIĆ, KNIN (HRVATSKA)
398. FEHIM KRIJESTORAC, DE MOJN (SAD)
399. FILIP DIMKOSKI, PRILEP (MAKEDONIJA)
400. FRANO SORIĆ, ZADAR (HRVATSKA)
401. FUAD HRUSTIĆ, GRADAČAC (BOSNA I HERCEGOVINA)
402. HAJRA KARAHODžIĆ, TEŠANj (BOSNA I HERCEGOVINA)
403. HADžI ACA KOŽOGIĆ, KLADOVO (SRBIJA)
404. HELENA HIMEL, EČKA (SRBIJA)
405. CVIJA AŠĆERIĆ MITROVIĆ, ADELEJD (AUSTRALIJA)
406. CVIJETA ZEKIĆ JURIŠEVIĆ, BEOGRAD (SRBIJA)
407. ŠTEFICA VANjEK - ŠTEFI, IVANIĆGRAD (HRVATSKA)
*
O B A V E Š T E Nj E

POŠTOVANI AUTORI UČESNICI OVOGODIŠNJEG 26-TOG MEĐUNARODNOG PESNIČKOG KONKURSA POD NAZIVOM „GARAVI SOKAK“ INĐIJA 2015. GODINE
U IME KNJIŽEVNOG KLUBA „MIROSLAV MIKA ANTIĆ“ OBAVEŠTAVAM VAS DA SE NA RASPISANI PESNIČKI KONKURS ODAZVALO 979 AUTORA ELEKTRONSKIM PUTEM I 51 AUTOR KLASIČNIM PUTEM POŠTOM U PISMU IZ UKUPNO 22 DRŽAVE SVETA A DA ĆE SE U OVOGODIŠNJEM ZBORNIKU NAĆI 407 AUTORA.
NA MANIFESTACIJU ĆE BITI POZVANO IZMEĐU 70 I 80 AUTORA.

U INĐIJI, 14.07.2015. GODINE

ZA KNjIŽEVNI KLUB,
ZLATOMIR BOROVNICA, PREDSEDNIK

Oznake: Književnost

Iskrice sreče
petek, 10. julij 2015 @ 05:02 CEST
Uporabnik: Pozitivke

Piše: Nives Pustavrh v novi Vivi www.viva.si

Kaj vas je osrečilo danes? Objem partnerja, otroški nasmeh, zahvala brezdomca, ki ste mu poklonili evro? Ali pa ste nenehno nezadovoljni, ker ste prepričani, da je sreča samoumevna, celo naša pravica, pa kar niste srečni? Sreča je nekaj, po čemer stremi večina ljudi. Vemo, da je sreča nekaj, kar naj bi nam pripadalo – tako rekoč naša pravica. In ni ga človeka, ki ga to notranje hrepenenje ne bi gnalo, da bi jo dosegel, poiskal, si jo prilastil … Zdi se, da nam nenehno uhaja in da je nikoli ni dovolj.

Kot potrjujejo raziskave – in tudi naše izkušnje – je dolgoročno ne prinašajo ne denar ne partnerji ne otroci ne poklic ne materialne dobrine ne naključne ugodne priložnosti. Je torej sreča stvar usode, na voljo le nekaterim izbrancem s srečnimi geni? Ne. Sreča je dosegljiva vsem, vendar – tako kot vse, v čemer bi radi blesteli – zahteva svojo šolo.

»Discipliniran um vodi v srečo, nediscipliniran pa v trpljenje,« je v delu Umetnost sreče zapisal že Dalajlama. Biti »umetnik v sreči« namreč ni nekaj preprostega, kot bi nas radi prepričali številni oglasi; sreča namreč ne pomeni zgolj tega, da doživimo čim več lepih dogodkov ali da pridemo do te ali one novotarije, saj ne prihaja od zunaj.

Odvisna je predvsem od tega, v kolikšni meri se zavedamo, da smo prav mi glavni akterji svojega življenja, da smo mi tisti, ki ustvarjamo in nadziramo svoj odnos do vsega, kar se nam zgodi. Vedno obstajajo rešljivi in nerešljivi problemi. Z rešljivimi se lahko spoprimemo, nerešljive pa lahko le sprejmemo. Četudi se ne moremo izogniti neprijetnim situacijam, lahko spremenimo svoj odziv nanje, s tem pa tudi to, v kolikšni meri zaradi njih trpimo. Če se sprijaznimo z nerešljivimi težavami in jih sprejemamo kot neizogiben del življenja, bomo imeli veliko več energije za to, da bomo lahko uživali in se veselili lepih trenutkov.

Teh je vsak dan dovolj, če se jih znamo zavedati. Za občutenje sreče je pomembnejša pogostnost kot intenzivnost vsakodnevnih lepih trenutkov. Če v sedanjem trenutku le čakamo in upamo, kako bomo enkrat v prihodnosti srečni, ne zaživimo zares in tako nam sreča nenehno uhaja. Živeti v sedanjosti pomeni, da smo hvaležni za trenutke miru in zadovoljstva, ki jih prinašajo majhni obredi, od jutranje kavice do večernega pogovora s partnerjem pred spanjem. Kar zares šteje, je to, kako se počutimo sami s seboj, vsak dan znova. Tudi takrat, ko nam zunanje okoliščine niso naklonjene. Resnično srečen človek je tisti, ki mu tudi v takih trenutkih uspeva ohraniti notranje ravnovesje in vedrino, trdno prepričanje vase in dobro voljo. Ujemite tudi vi svojo srečo vsak dan – še posebej med počitnicami.

SONČNA pošta


lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Obrazovanje

Više od 34.000 pravnih žalbi je podneseno protiv bivšeg kineskog političkog lidera Jianga Zemina Press statement Falun Dafa Infocentra
13.07.2015


NEW YORK - Više od 34.000 pravnih žalbi je podneseno kineskim sudovima optužujući bivšeg kineskog političkog lidera, Jianga Zemin, za nezakonito zatvaranje, mučenje, korupciju, zloupotrebu vlasti, i za više od desetak drugih kriminalnih djela.

„Ovaj broj žalbi je znakovit iz dva razloga“, kaže glasnogovornik „Falun Dafa Informativnog centra“, gospodin Erping Zhang. „Pod jedan, on pokazuje široki zamah podrške javnog mijenja u Kini, kao i širom svijeta, da se Jiang privede pravdi zbog njegove uloge u nasilnom gušenju Falun Gonga“.

Gospodin Zhang dalje kaže: „A pod dva, ove pravne žalbe bivaju prihvaćene od strane kineskih sudova, a da pojedinci, podnositelji, pri tome ne snose bilo kakvu odmazdu od strane kineskog režima. Ovakvo je nešto još samo prije godinu dana bilo nemoguće zamisliti. Ovo je velika promjena sa dalekosežnim posljedicama“.

Prema izvještaju internet stranice Minghui (izvještaj) od 08. jula 2015. godine, više od 34.000 kopija pravnih žalbi je primljeno između kraja maja i 2. jula 2015. godine. Preko 10.000 pravnih žalbi imaju potpise koji potvrđuju isporuku Kineskom Vrhovnom narodnom Pravobraniocu ili Vrhovnom narodnom sudu. U zadnjoj sedmici mjeseca jula, Minghui je primio 16.373 kopije žalbi, što je najveći broj primljenih kopija žalbi od kako je krajem mjeseca maja početo sa njihovim podnošenjem. Uz to i 393 praktikanta Falun Gonga iz SAD, UK i Australije su također podnijela ovakve žalbe protiv Jiang Zemina.

Široko je prihvaćeno mišljenje da je Jiang Zemin u vrijeme kada je 1999. godine bio kineski predsjednik, bio pokretač brutalne i skupe kampanje organizovane širom Kine u julu 1999. godine sa ciljem "suzbijanja" Falun Gonga. Za proteklih šesnaest godina, milioni Falun Gong praktikanata su oteti ili nezakonito zatvarani od strane kineskih vlasti. Postoji preko 100.000 dokumentiranih slučajeva mučenja i preko 3.800 provjerenih pojedinačnih smrtnih slučajeva uzrokovanih zlostavljanjem od strane kineskih vlasti. Više nezavisnih istraživača za ljudska prava procjenjuju da se stvarni broj žrtava penje na desetine hiljada.

"Ostaje da se vidi da li će ova 'poplava' žalbi u bliskoj budućnosti rezultirati i optužnicom", kaže gospodin Zhang, "no ovaj oblik pritiska javnosti kojim se traži pravda i zakonska građanska prava dobiva velike pohvale kako od kineza u samoj Kini tako i od strane građana širom svijeta. To predstavlja 'talas' bez presedana kojim obični građani koriste zakon za traženje pravde zbog loših postupaka visokih kineskih rukovodilaca. Ovakvo nešto se jednostavno rečeno nikad prije nije desilo“.

Advokati unutar i izvan Kine su prepoznali podnošenja ovih zakonskih žalbi kao novinu i pozdravljaju ovaj „odgovor“ na strahote podsticane od strane visokih kineskih rukovodilaca.

"Vjerujem da su tužbe protiv Jiang Zemina vrlo prihvatljive i sa stanovišta pravde i zakona", rekao je gospodin Zhang Zanning, profesor prava na Jugoistočnom Univerzitetu u gradu Nanjing, u provinciji Jiangsu. On je dodao da ovo on i njegove kolege smatraju za "vrlo ohrabrujuće“.

Sa ovakvim se zaključkom slaže i gospodin David Matas, kanadski advokat za ljudska prava. „Ovo su znaci nade. Prvo to što su te žalbe dozvoljene. Ohrabrujuće je da ljudi koji su podnijeli žalbe nisu uhapšeni. Nedavno su održana suđenja glavnim progoniteljima Falun Gonga, kao što su Zhou Yongkang i Bo Xilai. A izgleda da je ovo pokret i za suđenje Jiang Zeminu, glavnom odgovornom za progon“.

Falun Dafa Informativni centar poziva zapadne medije da istraže ovaj „talas“ podnesaka žalbi bez presedana, i da ga medijski pokriju na način kako to on zaslužuje.

----------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Zdravlje

REDAKCIJI Indexa pismom se javio jedan, kako kaže, umorni student četvrte godine. Pismo koje nam je poslao jer je želio, kako kaže, uputiti par riječi šatorašima, objavljujemo u cijelosti:

"Dosta pričamo o vama, nas šestorica studenata, dosta razmišljamo o tome što se događa u tim šatorima i ne razumijemo vas. Dijelite naše kolege na one koji bježe od vas i na one koji još pričaju o ustašama i partizanima. Nas šestoricu, ne zanima vaša priča, ne zanima nas rat, ni Srbi, ni četnici, ni ustaše ni tko je Klemm, ni tko je Karamarko, ni u koju crkvu ćete se zabarikadirati idući put. Tko ste vi ljudi?

Pričao sam jutros s bakom o vama. Baka je ratni prognanik, kuću su joj srušili i 'naši' i 'njihovi'. Baka je čula kad je susjed pogubio obitelj preko puta u podrumu. Baka je čula kada su susjeda pogubili na ulici. Baka je rekla da ne razumije tko ste vi i zašto još pričate o ratu. Baka ne priča o ratu, ne želi, to vrijeme je za nju prošlo. Baka samo želi raditi i da njeni unuci rade.

Prije dva dana, pričao sam s profesorom o vama. Profesor je rekao da vaša agenda nema veze s pravdom. Čuli smo se i u petak dok su barikade letjele. Rekao je da u svakom društvu postoje ljudi kao vi, koji žive u prošlosti i koji žive na račun drugih. Svratio sam kasnije do njega, još smo pričali. Kada sam izlazio iz stana pokazao mi je sliku svoga sina, koji je sada u Vukovaru. Ne, ne živi tamo, ­ tamo je pokopan. Njegov autobus se u ratu našao između dvije vatre. Imao je 19 godina.

Pričao sam s kolegama o vama. Nismo sigurni tko ste vi. Za nas je to vrijeme prošlo. Od nas šestorice, trojica imaju stradalnike u užem krugu obitelji. Ne zanima vas vaša agenda. Ne znamo tko je Đuro Glogoški. Pitate se gdje smo mi bili devedeset prve? U rodilištima, u skloništima, u nekom autu na putu van države. Tko je uopće taj jebeni Đuro Glogoški?

Nego, recite... gdje ste vi 2015. ­ još u devedeset prvoj?

Ima bitnijih problema od vaših mirovina, od ratne pravde i oštete za ispucane metke. Državna uprava je nevjerojatni tumor, gotovo sva državna tijela su više na štetu nego korist mladih, a da ne pričamo o nekakvom poduzetništvu. Gdje je ta Hrvatska o kojoj pričate? Gdje su ti strašni Srbi, naspram jedne nekvalificirane tete u Poreznoj upravi? Je li vi imate ikakvog pojma što se događa u stvarnom svijetu?

Za nas, vi ste primjer društva koje nas sputava. Primjer onih ljudi koji ne razumiju razliku između neto i bruto, ali zato imaju komentar na svaku odluku Vlade. Primjer onih koji ne razumiju da rat za Hrvatsku nije gotov, ali ne borimo se više protiv Srba. Borimo se protiv duhova prošlosti i bezidejnosti domaćeg tržišta, protiv rodbinskih veza i protiv dualnosti stranačkog sustava.

Ako zaista volite našu državu, ako ste se zaista borili za našu budućnost, dignite jedan šator i za nas. Jedan zeleni šator za mlade, za ekipu koja samo želi raditi i stvarati u Hrvatskoj. Jedan šator bez križeva i bez kockaste zastave.

Jedan šator za budućnost, jedan šator bez vas".

--

Političare i pelene treba često mijenjati iz istog razloga.

Mark Twain

--------------------------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Osobno

Rajzauhljebe:NapolitičaretrošimonajvišeuEU,poizdvajanjuzaobrazovanjesmopridnu
Piše: M.R.
četvrtak, 9.7.2015. 15:29

Raj za uhljebe: Na političare trošimo najviše u EU, po izdvajanju za obrazovanje smo pri dnu



HRVATSKA je raj za uhljebe, što potvrđuju i podaci Eurostata o javnoj potrošnji, prema kojima smo na samom vrhu među 28 članica Europske unije po postotku izdvajanja za izvršnu i zakonodavnu vlast.

Naime, Hrvatska na izvršne i zakonodavne organe troši čak 9,7 posto ukupne državne potrošnje ili 4,6 posto BDP-a, što je daleko više od mnogih bogatih članica EU.

Na primjer, Finska za istu namjenu troši 2,9 posto ukupne potrošnje, Danska 3 posto, Velika Britanija 3,2 posto a Francuska 3,3 posto.

> Državna potrošnja u Hrvatskoj 4886 eura po stanovniku godišnje

Hrvatska je po ukupnoj državnoj potrošnji iskazanoj kao postotak BDP-a u sredini ljestvice europskih država te ona iznosi 48 posto BDP-a odnosno 4886 eura po stanovniku.

No upitno je kako je taj novac raspoređen, jer dok smo po financiranju političkih uhljeba na vrhu, za npr. socijalnu zaštitu smo među štedljivijima u EU.

Za socijalnu zaštitu, u koju su uključene i mirovine, izdvaja se 30 posto ukupne javne potrošnje, dok je prosjek EU 40,2 posto, a od nas veća izdvajanja za socijalu imaju sve zemlje osim Slovačke i Cipra.

Izdvajanja za obrazovanje gotovo jednaka kao i za uhljebe

Slično je i s ulaganjima u obrazovanje, za koje izdvajamo tek nešto više nego za političke uhljebe.

Hrvatska za školstvo izdvaja 10,6 posto ukupne javne potrošnje, dok su na vrhu Cipar, latvija i Litva s 15,7 posto. Najmanja izdvajanja za školstvo, od oko 8 posto, imaju Grčka i Italija.

Zanimljivo je usporediti i podatke za jednu od najbogatijih zemalja svijeta - Švicarsku, koja istovremeno najmanje izdvaja za uhljebe (izvršni i zakonodavni organi), a najviše za školstvo.

U Švicarskoj tako za školstvo izdvajaju 17,8 posto javnog novca a za izvršne i zakonodavne organe samo 1,1 posto.


http://www.index.hr/vijesti/clanak/raj-za-uhljebe-na-politicare-trosimo-najvise-u-eu-po-izdvajanju-za-obrazovanje-smo-pri-dnu/829872.aspx

Oznake: Vijesti

GRADONAČELNIK odbija UKLONITI svinjetinu iz školske kantine i objašnjava zašto:



Muslimanski roditelji tražili su ukidanje svinjetine u svim školskim kantinama jednog predgrađa Montreala. Gradonačelnik Montreala je to u predgrađu Dorval odbio, a gradskim službenicima poslao poruku da svim roditeljima objasne zašto:

„Muslimani moraju shvatiti da se moraju prilagoditi Quebecu i kanadskim običajima, tradicijama i načinu života, jer je to država u koju su odlučili useliti. Oni moraju shvatiti da se moraju integrirati i naučiti živjeti u Quebecu. Moraju shvatiti i da ONI moraju promijeniti svoj stil života, a ne Kanađani koji su ih tako velikodušno primili.

Oni moraju shvatiti da Kanađani nisu ni rasistički ni ksenofobični, prihvatili su mnoge imigrante prije muslimana (dok obrnuto ne vrijedi, u tim muslimanskim državama ne prihvaćaju ne-muslimanske imigrante).

To što ima više drugih naroda, Kanađani nisu spremni odreći se svoga identiteta i svoje kulture. A Kanada je zemlja dobrodošlice, ne samo od strane gradonačelnika Dorvala koji pozdravlja strance, takvi su kanadski ljudi u cjelini.

Na kraju, oni moraju shvatiti da u Kanadi (Quebec), unatoč svojim židovsko-kršćanskim korijenima, božićnim drvcima, crkvama i vjerskim festivalima, religija mora ostati u privatnoj domeni. Općina Dorval ima pravo odbiti bilo kakve ustupke na islam i šerijat. Za muslimane koji se ne slažu sa sekularizmom i ne osjećaju se ugodno u Kanadi, postoji 57 lijepih muslimanskih zemalja u svijetu, većina njih spremna je da ih primi raširenih ruku u skladu sa šerijatom.

Ako si izabrao Kanadu kao svoju zemlju za život - a ne ostale muslimanske zemlje - to je zato što si smatrao da je život bolji u Kanadi nego drugdje. Zapitaj se samo jedno:

- " Zašto ti je bolje ovdje, u Kanadi, nego tamo odakle si došao?"


------------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Vijesti

Crveni križ Rijeka

Zbog povećanih potreba za krvlju i krvnim pripravcima, molimo darivatelje svih krvnih grupa da, prema mogućnostima, pristupe darivanju krvi na Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka ili na akcijama u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Rijeka.
Radno vrijeme Zavoda za transfuzijsku medicinu je ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 8 do 15 te srijedom od 8 do 19 sati.
Akcije darivanja krvi održat će se u subotu 11. srpnja od 8 do 13 sati u Domu Čavle i u ponedjeljak 13. srpnja od 8 do 12 sati u MO Drenova.


--------------------

U KLINIČKOM zavodu za transfuzijsku medicinu riječkog KBC-a nedostaje krvi i krvih pripravaka svih krvnih skupina, pa poziva sve darivatelje da sljedećih dana daruju krv, doznaje se u srijedu iz riječkog Crvenog križa.

Radno vrijeme ovog zavoda je ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 6 do 15 sati, a srijedom od 8 do 19 sati. Sljedeća terenska akcija darivanja krvi organizirat će se u subotu, 11. srpnja od 8 do 13 sati u Domu Čavle, a u ponedleljak, 13. srpnja u Mjesnom odboru Drenova.

Zainteresirani darivatelji sve potrebne informacije mogu dobiti u Odsjeku darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka ili na besplatni telefon za darivatelje krvi 0800 200 221.



lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Zdravlje

OBAVEZNO ŠALJI DALJE !



Obavezno pročitaj i pošalji dalje!

Pošaljite ovu poruku svim svojim kontaktnim naslovima-adresama.
MOLIM, ODMAH PROSLIJEDITE OVO UPOZORENJE SVIM PRIJATELJIMA, ČLANOVIMA
SKUPINA I GRUPA U KOJIMA STE I SVIMA S KOJIM IMATE KONTAKTE!

Budite oprezni u slijedećih nekoliko dana! Ne otvarajte nijednu poruku sa sponom
*POSTCARD FROM HALLMARK*, ne gledajte na to, tko vam je poslao!
To je virus, koji otvori ikonu razglednice, koji sagori cijeli tvrdi disk C na vašem računalu! Virus ćete dobiti od nekoga, tko ima vašu Internet ime-adresu, zato je važno, da upozorenje pošaljete svim vašim kontaktnim osobama. Bolje je proslijediti obavijest na 25 adresa, no da dobijete virus kada ga otvorite. Ako primite poštu sa naslovom-adresom*POSTCARD*, nemojte ni pomisliti, da bi ga poslali prijateljima i ne otvarajte ga! Odmah ugasite računalo, to je dosad najgori virus - kako je objavio CNN!
Također Microsoft je objavio, da je to dosad najjačii uništavajući virus.
Mc Afee je taj virus otkrio i protiv te vrste virusa dosad još nema pomoći. Virus jednostavno uništi dio tvrdog diska, gdje su sačuvane vitalne informacije.
*POŠALJITE OVU PORUKU SVIM VAŠIM PRIJATELJIMA!*
*ZAPAMTITE: AKO PORUKU POŠALJETE DALJE, ZAŠTITITI ĆETE SVE NAS!*


S poštovanjem

REPUBLIKA HRVATSKA
DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
PODRUČNI URED ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ZAGREB

ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB

Oznake: Vijesti

Oprosti što ti se javljam ovako. Otputovao sam u Turska, i moja torba, u kojoj je bila putovnica i kreditne kartice su mi ukrali. Veleposlanstvo će mi pomoći i dozvoliti mi da letim bez putovnice, samo moram platiti kartu i podmiriti račune u hotelu. Nažalost, do novca ne mogu doći bez kartice. Kontaktirao sam banku, ali treba im još vremena da mi naprave novu karticu. Mislio sam te zamoliti da mi posudiš nešto novaca koje ću ti vratiti po povratku. Treba mi 2000 eura da pokrijem troškove. Moram biti na prvom sljedećem let. Mogu ti proslijediti detalje o tome kako vi možeš slati novac.
Molim te javi mi je li to moguće. Željno iščekujem tvoj odgovor!

pozdrav

V. P.

Oznake: Vijesti

2 PRIMJERA GDJE NAJVIŠE GUBIMO ENERGIJU

Naše tijelo svakodnevno skladišti energiju koja nam je potrebna prije svega kako bismo fizički funkcionirali, kako bismo se kretali i obavljali svakodnevne fiziološke potrebe. To je onaj minimum bez koga ne možemo opstati.

Što više energije imamo, to možemo više stvari obavljati pa tako kada zadovoljimo minimum za zadovoljenje tjelesnih potreba, svaka dodatna energija nam koristi kako bismo obavljali mentalne, duhovne, inspirativne, stvaralačke i kreativne procese.

Kada smo odmorni i imamo puno energije, budi nam se inspiracija koju onda s entuzijazmom želimo upotrijebiti kako bismo nešto kreirali. Kreiranje je naš prirodni proces, mi postojimo da bismo kreirali. Mi kreiramo konstantno. Mi smo svi prirodno umjetnici i svi smo kreativni. Ali kada nemamo dovoljno energije, nemamo volje za novim idejama, pa nemamo inspiraciju koja nas pokreće da kreiramo i unapređujemo naš život. Inspiracija i kreacija su nam potrebne jer nam one daju svrhu. Svrha našeg života nije samo da konstantno učimo, već da sve ono što naučimo pretočimo direktno u unapređivanje nas samih, pa tako isto i u kreiranje boljeg života, a samim tim i boljih uvjeta za život. Čim se to omogući, privlače se nove mogućnosti u životu, naše tijelo i duh postaju unaprijeđeni i spremni da prime još više energije za još veće stvaralačke procese.

Ali svijet u kojem živimo je tako napravljen da nam namjerno „krade“ ovaj „višak“ energije, tako da nemamo volje ni snage za ništa više od onoga što „moramo“ obaviti u toku dana. Kada nemamo tu inspirativnu energiju, onda nemamo volju za bilo kakvo kreiranje, za nove ideje ili unapređivanje sebe. Kada nemamo vrijeme i energiju za kreiranje, onda stagniramo i doslovno samo „preživljavamo“. Sve što u tom momentu želimo je samo da se odmorimo, kako bi naše tijelo ponovo napunilo baterije za slijedeći dan. I tako u krug.

Ovdje ću navesti dva glavna primjera u kojem u današnjem svijetu najčešće gubimo našu energiju.

1. Posao koji ne volimo

Ovo je vjerojatno broj 1. kradljivac naše kreativne energije. Nažalost, mizerno mali broj poslova su takvi da su kreativni. Kreativan rad konstantno obnavlja našu energiju te se naša inspiracija stalno obnavlja pa smo stimulirani da stalno stvaramo i kreativno radimo. Današnji poslovi su takvi da su automatski, dosadni, u okruženju koje nije stimulativno, s pretjeranim brojem sati. Razlog što radimo te poslove nisu inspiracija, uživanje u kreiranju i blagodati kojim možemo doprinijeti nama i drugima, već – novac za koji smo još uvijek čvrsto vezani. Ukoliko je taj novac nedovoljan, eto dopunskog načina da se naša kvalitetna energija troši i iscrpljuje, jer nema unutrašnjeg ispunjenja i stimulansa koji bi nas stalno držao zainteresiranim i sretnim na takvom poslu.

2. Ljudi pijavice

Ovo su ljudi koji iz istih gore navedenih razloga troše svoju energiju, ali ne znaju način kako nadopuniti tu energiju iz neiscrpnih kreativnih božanskih izvora, koja bi ih pokretala i stimulirala da nastave dalje. Zato se ovakvi ljudi „kače“ na druge ljude koji su kreativni i puni poleta, kako bi njihovu energiju „sisali“. Kreativni ljudi su domaćini, a ovi drugi pijavice. Domaćini znaju kako nadopuniti svoju energiju, ali je „pijavice“ redovno „pojedu“.

Postoje i drugi načini kako se naša energija bespotrebno i uludo troši, a mi ćemo se zadržati na ovim najčešćim primjerima.

Glavno pitanje je – kako se zaštiti od ovog crpljenja i kako spriječiti da se ovo više ne događa?

Prvo što morate razumjeti je da vašu energiju neko krade zato ŠTO VI TO SVOJEVOLJNO DOPUŠTATE!

Možete kriviti koga hoćete, ali zapravo ste vi ti koji ste odgovorni za raspolaganje sa vašom energijom! Ona vam ne može biti oduzeta ukoliko vi to ne dopustite!

Odrasli smo u svetu u kojem je omogućeno da se u naš podsvjesni um od najranijeg djetinjstva ubacuju stvari koje nas stavljaju u kalup razmišljanja kojeg nismo ni svjesni.

Tako su u nama ostala nesvjesna duboka uvjerenja o načinu na koji se naša energija treba koristiti, o razmjeni naše energije, kao i o načinu na koji se ta energija revitalizira u nama. Recimo, nizak prag samopoštovanja dovodi do toga da ne cijenimo sebe, ne cijenimo naše kvalitete pa se ponizno postavljamo prema onome što dobijemo zauzvrat. Na primjer, ulažemo našu energiju u posao koji radimo, zauzvrat dobijemo malu plaću koja nije dovoljna, vjerujući kako treba naporno raditi da bi opstali u životu. Možda radimo posao koji uopće nije inspirativan, automatiziran je i dosadan, pa iako dobijemo recimo zadovoljavajuću sumu novca, imamo iluziju da je to cijena za naš rad, a s druge strane ne napredujemo nigdje, jer se energija ne ulaže u kreativnost i razvijanje, stoga smo neispunjeni. Možda imamo talente koji nisu njegovani pa ih ne prepoznajemo te se stoga bavimo poslovima u kojima talent nije ni potreban. Ili se naši talenti koriste zbog ostvarenja ciljeva onih za koga radimo.

Kada su u pitanju ljudi pijavice kojima dajemo našu energiju, tu je mnogo razloga zašto ovo nesvjesno dopuštamo. Jedan od glavnih razloga je zato što ne znamo reći „ne“. Ljudi pijavice imaju jako vješto razrađene mehanizme koje koriste kako bi vas držali u njihovoj blizini. Uvijek će to biti nešto na što ste vi slabi i gdje ćete popustiti i ponovo prihvatiti blizinu takve „pijavice“. Takva osoba će prepoznavati što je ono što vama treba, ili će vas čak uvjeriti kako vam je ona potrebna da vam to pruža.

Ako želite prekinuti ovo „crpljenje“, bilo da se radi o prvom ili drugom slučaju, prije svega potrebno je ZATRAŽITI PRAVO DA SVOJU ENERGIJU DAJETE NA NAČIN I U KOLIČINI KOJA JE ZA VAS PRODUKTIVNA. Niko vam ne može oduzeti to pravo! Nitko vam ne može oduzimati vašu energiju ukoliko mu vi to ne dopuštate!

Morate se sami sa sobom dogovoriti i reći da je dosta i da više ne želite uzalud prosipati svoju energiju tamo gdje ona neće procvati. Prestanite dopuštati da vašu energiju pokupe drugi ljudi tako što će na vama profitirati novčano ili će vas koristiti da se na vama hrane. Energija koja se revitalizira u vašem tijelu je samo vaša, i data je samo vama na korištenje. Kako ćete je vi upotrijebiti – to je isključivo vaša volja. Zato, ohrabrite se, naljutite se ako treba, postanite svjesni svojih potencijala i vratite svoje pravo da radite sa svojom energijom ono što vi osjećate da treba raditi! Upotrijebite je negdje gdje će se ona prikazati u vašem najbolje svjetlu, na način koji doprinosi unapređenju vašeg života, a samim tim i vaše zajednice


-----------

lp, borivoj
http://budan.blog.hr/

Oznake: Zdravlje

4. srpnja 2015.

Želim da u životu uspostavite kontrolu nad 5 vitalnih stvari :(1) ‘Nemojte uzalud trošiti novac.’ Shvatite da zloupotreba novca je loša. Ako želite zadržati Bhagawanovu sliku, zadržite samo jednu. Zašto trošiti novac na preveliku kupovinu? (2) ‘Nemojte bacati hranu.’ Shvatite da ‘hrana je Bog.’ (3) ‘Nemojte gubiti vrijeme.’ Vrijeme je Bog. Uzalud utrošeno vrijeme je izgubljen život. (4) ‘Ne gubite energiju.’ Znajte da kada gledate, govorite, slušate, djelujete ili mislite trošite energiju. U svim tim aktivnostima nemojte nepotrebno trošiti svoju energiju. (5) ‘Nemojte zaboraviti Boga’, u svakom trenutku što god radili. Kamo god krenete Bog je prisutan. On je u vama, pokraj vas i oko vas. Dakle nije potrebno otići u neki hram kako bi se molili Bogu. Vaše srce vaš je hram. Zato uđite u sebe i shvatite načelo atmana.

( Božanski govor, 23. studenoga 1997. )

Kontrolirajte svoje želje. Nemojte gubiti novac, vrijeme, hranu i energiju. ( Baba )

-----------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Obrazovanje

sad u nedjelju 05.07.2015.

Trsat

Pul Kaštela – izložba na otvorenom,od 11 do 19 sati.
Ulica Petra Zrinskog,ugostit će likovnu izložbu gdje će na pročeljima kuća svoje radove izložiti niz profesionalnih umjetnika i hobista. Otvorenje izložbe zakazano je za 11 sati ispred Svetišta majke Božje Trsatske uz nastup Prvih riječkih mažoretkinja i Gradske glazbe Trsat.
Proglašenje dobitnika i podjela nagrada koje dodjeljuje stručni ocjenjivački sud održat će se na Trsatskom kaštelu u 19 sati, uz prigodni kulturno-zabavni program.

Oznake: Kulturqa

Nakon nekoliko mjeseci rasprodanosti jednog od najprodavanijih naslova u izdanju naše nakladničke kuće, "Redovnik koji je prodao svoj Ferarri" ponovo je na našem tržištu. Djelo karizmatičnog Robina Sharme potaknulo je mnoge ljude na osobne promjene, ali i na promjenu njihovog osobnog puta prema uspjehu.


U knjizi pročitajte:

“Tajna sreće je jednostavna: otkrij što doista voliš raditi, a zatim svu svoju energiju usmjeri prema tome. Kad to učiniš, obilje počinje pritjecati u tvoj život, a sve se tvoje želje ispunjavaju lako i jednostavno. Nikada ne zaboravi koliko je važno živjeti u neobuzdanom zanosu. Ne propuštaj opaziti uzvišenu ljepotu u svemu živome. Današnji dan i ovaj trenutak naši su darovi. Ostani usredotočen na svoju svrhu. Univerzum će se pobrinuti za sve ostalo.”

“Redovnik koji je prodao svoj Ferrari” donosi iznimnu priču o Julianu Mantleu, odvjetniku prisiljenom na suočavanje s duhovnom krizom svojega neuravnoteženog života. Odiseja u prastaru kulturu iz temelja mijenja njegov život jer Julian ondje otkriva djelotvorne, mudre i praktične spoznaje koje nas poučavaju:

– misliti radosne misli
– slijediti vlastitu životnu misiju i poziv
– razvijati samodisciplinu i postupati hrabro
– cijeniti vrijeme kao svoju najvažniju imovinu
– njegovati odnose
– živjeti potpuno, iz dana u dan.

Cijena knjige je 105,00 kn

Oznake: Vijesti

Stari pas ovčar jurio je zečeve po šumi dok nije zabasao duboko u nju i shvatio da se izgubio... Našao se pored gomile nekih kostiju kada je začuo korake divlje životinje... Bio je to leopard koji mu se polako približavao...

- "Šta ću sad?!" - mislio je u sebi... i onda je brzo dohvatio one kosti koje su stajale kraj njega da bi trenutak pre nego što ga je leopard opazio, rekao naglas:

- "Baš je ukusan ovaj leopard, da mi je da nađem još jednog!"

Čuvši to, leopard je ustuknuo i povukao se preplašen u šumu.

Međutim, sve je to gledao jedan majmun sa grane, koji odluči da cinkari starog psa kod leoparda... Skočio je sa drveta i požurio da leopardu otkrije prevaru... Videvši kako majmun žuri negde, stari pas posumnja u njegove namere i pođe da ga prati... Video ga je kako objašnjava leopardu o čemu je reč, dok je leopard ljuto režao zbog načina na koji je nasamaren... I naravno, krene u osvetu...

Stari pas, videvši da leopard opet kreće u njegovom pravcu, samo se okrenu i mirno sede osluškujući svaki leopardov korak... Kada mu se već dovoljno primakao da ga može čuti, stari pas, leđima okrenut leopardu, više za sebe reče:

- "Ama gde li je taj majmun već jednom, poslao sam ga još pre sat vremena da mi nabavi leoparda - i još ga nema...!"


Pouka I:

Ne kači se sa starim psima; znanje i mudrost se stiču godinama...

Pouka II:

Što god uradili, uvek će se naći neki majmun u okolini koji cinkari...



----------

lp, borivoj

http://budan.blog.hr/

Oznake: Osobno