Joshuova starica /koan/
Joshuova starica /koan/
Jednom je neki redovnik upitao neku staricu koji put vodi u Taizan, čuveni hram koji je navodno pružao mudrost onome tko bi se ondije molio. Starica reče: "Idi ravno." Pošto bi redovnik odmakao nekoliko koraka, ona bi dodala: "Još jedan ode kamo i svi ostali." Netko je to kasnije ispričao Joshuu, koji reče: "Pričekajte dok ne pitam tu staricu." Narednog je dana otišao, postavio je isto pitanje, i dobio isti odgovor. Kada se vratio, Joshu je rekao skupu redovnika: "Ispitao sam tu staricu." Mumonov komentar: Starica je dobro znala isplanirati rat, ali nije znala da se špijuni mogu uvući u njen šator. Stari Joshu je odigrao špijuna i stvari su se promjenile, ali ni on nije bio sposoban general. Oboje su imali svoje greške. Sada vas želim pitati: Što je Joshu ispitao kod starice? Kada je pitanje isto, Odgovor je isti. Kada je pitanje pijesak u zdjeli s rižom, Odgovor je trnje ispod blata. Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006. Za vas je priredio Borivoj Bukva |
HRANA KOJA LIJEČI
HRANA KOJA LIJEČI Hrana, ki zdravi (in spominja na telesne organe) Zelenjava oziroma sadje nosi v sebi vzorec, ki je podoben telesnemu organu ali fiziološki funkciji telesa. Ta vzorec deluje kot znamenje ali znak in hrani ter zdravi telesne organe. Oglejmo si nekaj teh podobnosti in blagodejnih koristi. Kolobar korenja spominja na človeško oko. Ima zenico, šarenico in razširjene linije resnično spominjajo na človeško oko. Tudi znanstveniki so potrdili, da korenje krepi krvni obtok in izboljšuje delovanje oči. Paradižnik ima štiri kamrice in je rdeče barve. Tudi srce ima štiri kamrice in je rdeče barve. Vse raziskave so potrdile, da paradižniki delujejo blagodejno na srce in kri. Grozdne jagode visijo v grozdu, ki ima obliko srca. Vsaka grozdna jagoda izgleda kot krvna celica in raziskave so potrdile, da grozdje blagodejno vpliva na srce in poživlja kri. Orehovo jedrce izgleda kot majhni možgani, z levo in desno hemisfero, z malimi in velikimi možgani. Tudi gube ali zavoji pri orehu spominjajo na možgansko skorjo. Vemo, da orehi pomagajo razviti preko tri ducate živčnih oddajnikov za možgansko delovanje. Rdeči ledvičasti fižol dejansko spodbuja delovanje ledvic in ja, spominja na človeške ledvice. Zelena, rabarbara, por in še več je take zelenjave (in sadja), ki fizično spominjajo na kosti. Ta živila vplivajo na trdnost kosti. Kosti sestojijo iz 23 % natrija in ta živila vsebujejo 23 % natrija. Če vam primanjkuje natrija, ga telo srka iz kosti, kar kosti slabi. Tovrstna živila zopet napolnijo potrebe po natriju v telesu. Jajčevci, avokado in hruške krepijo zdravje, delovanje maternice in materničnega vratu – tudi izgledajo kot omenjena ženska organa. Sodobne raziskave so pokazale, da samo en zaužit avokado na teden pomaga ženski, da hitreje izgubi kilograme pridobljene med nosečnostjo, hormoni pridejo v ravnovesje, avokado prav tako varuje pred rakom na materničnem vratu. Nadvse zanimivo je naslednje dejstvo: natanko 9 mesecev je potrebnih, da vzgojimo avokado (od cveta do zrelega sadeža). Fige so polne semen in med rastjo visijo v paru. Fige povečajo gibanje spermijev, število spermijev in plodnost. Sladki krompir spominja na trebušno slinavko. Dejansko uravnoteži glikemični indeks pri diabetikih. Olive krepijo zdravje in delovanje ovarijev. Grapefruit, pomaranče in drugi citrusi so podobni ženskim dojkam in pripomorejo k zdravju prsi in pretakanju limfe v in iz prsi. Čebula je podobna telesnim celicam. Sodobne raziskave so pokazale, da čebula pomaga odstraniti odpadne snovi iz vseh telesnih celic. Proizvaja solze, ki očistijo vrhnje plasti v očeh. Banane, kumarice, bučke,.. blagodejno vplivajo na velikost in moč moškega spolnega organa. Arašidi imajo močan učinek na moda in libido. V Srednjem veku je cerkev moškim prepovedala uživanje arašidov. Ste vedeli, da arginine, glavna sestavina v viagri, pride iz arašidov. Prevod: Valerija Hozjan Vir: www.dontolmaninternational.com/ Dobiveno od Borisa iz Ljubljane U Rijeci, 20.11.2008. godine Borivoj Bukva |
ROCKWOOL PROSVIJED
ROCKWOOL PROSVIJED
--- On Wed, 11/26/08, Eli Jaska From: Eli Jaska Subject: ELI Fw: Rockwool prosvjed - 30.11.2008. Date: Wednesday, November 26, 2008, 2:24 PM Poštovani fotografija da nije zastrašujuća bila bi fantastična. Kako je izvjesno da neću moći biti s vama u nedjelju na prosvjedu želim izraziti zahvalnost i podršku svim onim osvještenim ljudima koji na bio koji načim daju doprinos zaštiti Zemlje koja je Život kako za ljude koji na njoj žive i njihove potomke, tako i za mnogobrojna živa bića, životinje, stabla, kamenje ... Izražavam Blagoslov Zdravom Razumu. Meni dragi pisac Don Migel Ruiz, kaže: "Zdrav razum je mudrost - Mudri ste kad više ne djelujete protiv sebe. Mudri ste kad živite u skladu sa sobom, s vlastitom vrstom i svime što je stvoreno." (Don Miguel Ruiz "Čerti sporazuma sa samim sobom; Majstorstvo u Ljubavi; Glas Znanja") Anastazija, divna žena iz sibirske tajge, pronosi poruku o važnosti Prirode za Čovjeka. Kroz projekt o dodjeli hektara zemlje za svaku obitelj, koje bi tu stvorilo svoje prostranstvo ljubavi za sebe i svoje potomke, daje nam briljntnu i tako jednostavnu ideju kako povratiti Raj na Zemlji. Poziva nas da budemo stvaratelji prelijepe budućnosti. (Vladimir Megre "Zvonki Cedar Ruski - Tko smo mi" Prosljeđujem mejl prijateljima. Nek svatko od nas učini što učiniti može u datom trenutku. Kao što bi naš pjesnik Dobriša Cesarić rekao: "... Taj san u slapu da bi mogao sjati i moja kaplja pomaže ga tkati." S puno Entuzijazma Eli Rijeka, 25.11.2008. --------------- Prosvjed protiv Rockwoola30.11.2008. u 12:00 na placi u Potpićnu. INFO na:nasazemlja.bloger.hristra.nasazemlja@gmail.com Udruga Naša zemlja -------------------- Igre bez granica Svakodnevni medijski istupi «NAŠIH DOBRIH SUSJEDA» doveli su nas do uvjerenja kako su moral i poštenje nepoznat pojam društveno odgovornoj tvrtki koja djeluje u našem susjedstvu. Dokaz ovoj tvrdnji je i najnovija promotivna akcija pod nazivom «NAŠ DIM VIDLJIV JE SAMO KOD TEMPERATURNIH INVERZIJA ». Najnoviji biser glasnogovornice Toto Ormuž samo dokazuje, ono što i vrapci već znaju, kako njihovi dragi susjedi žive u oblaku dima, a incidentne situacije, koje to zapravo i nisu, pripremaju nas za nešto što će sigurno uslijediti nakon još jedne podvale zvane UPORABNA DOZVOLA. Sigurni smo kako će istarska politička elita na čelu sa Ivanom Jakovčićem, Damirom Kajinom i Tuliom Demetlikom pružiti tehničku pomoć Vladi RH oko sređivanja ovog dokumenta. Četvrti igrač u ovoj političkoj trakavici zvanoj obmana naroda zamijenjen je pa će drugo poluvrijeme umjesto Branka Ružića odigrati njegov stranački kolega i najnoviji pićanski načelnik Ivan Franković. Gospodin Franković već dulje vrijeme provodi politiku «Prodaj strancu, pa makar i Dancu», nastojeći uvažiti zahtjeve vlastitih, stranačkih velikodostojnika te čelništva socijalno osjetljivog partnera iz Luga. Kako bi zadovoljio interese «dobrih susjeda» i političke elite, isti planira u doglednoj budućnosti zakazati sjednicu općinskog Vijeća Općine Pićan, na kojoj bi se 11 vijećnika, među kojima je petero predstavnika Ružićeve sekte i šestero onih koji su u međuvremenu promijenili mišljenje ili nisu ni sudjelovali u realizaciji najveće greenfield sramote u RH očitovati vezano uz gradnju Rockwool-ove infrastrukture na štetu poreznih obveznika Općine Pićan i stanovnika susjednih općina. Načelnik Franković pritom odbija vlastitu odgovornost i ne želi ulaziti u sukob sa stranim kapitalom čak ni pod cijenu vlastita prava, kao i prava na život brojnih sugrađana. Kakav je to načelnik koji bježi od odgovornosti i skriva se od problema Rockwool? Da li će tako postupiti i prema vlastitim sugrađanima kada im kao prva i vodeća figura bude darovao smrt?! Koji je uostalom posao načelnika ako ne rješavati probleme svojih sugrađana koji su između ostalog krivica tog istog čovjeka koji je dizanjem ruke u svojstvu člana Ružićeva poglavarstva kumovao dolasku Rockwool-a? Taj isti načelnik sada štiti leđa stranačkom šefu Ivanu Jakovčiću koji sve više tone pod teretom vlastitih odluka. Rockwool-ovo glasnogovorništvo zadnjih tjedana ima pune ruke posla. Dokaz tome je i promotivna akcija 7 latica Rockwool-ova cvijeta. Naši «dobri susjedi» očito su iznenađeni otporom inače pasivnih Istrana prema Rockwool-ovoj čizmi pa su ovaj put odlučili dijeliti milodare prodajući sebe pod krinkom najsvjetlije pojave na javnoj sceni istarskog podneblja. Jedina pozitivna stvar koja je nastala kao posljedica njihova rada je mobilizacija široke mase lokalnog stanovništva s jasno postavljenim ciljem: «IZBACIMO ULJEZA IZ VLASTITOG DVORIŠTA!» Vjerujemo da je ispitivanje javnog mijenja koje je provedeno u proljeće 2008. godine od strane zagrebačke agencije Puls, utjecalo na kreiranje nove marketinške strategije kojoj nedostaje jedna latica – investicija u našu smrt. Postavlja se pitanje tko je sve sudjelovao u izradi ovog cvijeta? Da li su svoju stručnu pomoć u tome dali i stručnjaci iz Ekonerga, te istaknuti, istarski kvartet s područja ekologije: Grubišić, Ziradić, Dravec i Božičević. Smiješno je da nakon što su u našem životnom okruženju «posadili» dimnjake sada nas još pokušavaju i pridobiti da te «cvjetove» posadimo u vlastiti vrt. Za sadnju Rockwool-ovog cvijeta je kasno. Narod je ionako prepoznao Rockwool kao «pouzdanog i odgovornog partnera» koji je svoju prisutnost u regiji već dokazao izrazito iskrenim i transparentnim odnosom prema javnosti te umjetničkim sklonostima vezanim za bojenje neba u crveno-plave tonove. Rockwool na narod ionako ne računa. Svoja nastojanja, u zadnje vrijeme, usredotočio je na marginaliziranje javnih protesta plaćanjem izleta u Dansku istarskim stručnjacima s područja zdravstva. Ole Kamstrup – potpredsjednik Rockwool Grupe i direktor odjela za zdravlje i zaštitu, te ekologiju proizvoda, istaknuti stručnjak s područja ekologije pokušao je našim stručnjacima ukazati na svu dobrobit Rockwool-ove proizvodnje, ali nije uspio opravdati razloge pobune naroda protiv Rockwool-ovog proizvodnog procesa kao ni očiti previd «stručnih istraživanja» koja su pokazivala kako ova investicija dolazi u ekološki neosviještenu Istru, a pokazalo se upravo suprotno. Ova sramota mobilizirala je široke narodne mase, a na vrh je isplivao jedan jedini cilj ljudi, a to je zaštita vlastitih života. Sličnih razmišljanja kao i većina istarskih «umova» su i kršanski i gračišćanski načelnici koji nastoje sakriti tragove vlastitog suučesništva u ovoj igri bez granica. Gospodin Kontuš, deklarirani borac za ljudska prava (čitaj: privilegije stečene partijskom knjižicom) još uvijek javnosti nije dao odgovor gdje je kršanski primjerak Rockwool-ove Studije utjecaja na okoliš, a gospodin Mijandrušić kiti se lovorikama otkrivenog skandala vezanog za ilegalno zbrinjavanje Rockwool-ovog «nepostojećeg» otpada uz samu prometnicu D64 u mjestu Marcani u Općini Gračišće. Ovo je danak kojeg stanovnici Općine Gračišće moraju platiti kao zalog Rockwool-ovog velikodušnog sponzorstva MIK-a, a političari kao i mnogo puta do sada ostaju moralno čisti. Izgleda da vrhunac događaja tek slijedi. U petak 20.11.2008. godine pićanski načelnik Ivan Franković gostovao je u Vladi RH. Rezultati gostovanja bit će uskoro poznati cjelokupnoj istarskoj javnosti budući da Hrvatska Vlast konačno pokazuje prave namjere prema Istranima. Vlada RH financirat će izgradnju preostale infrastrukture preporoditelja pićanske zabiti i zapečatiti sudbinu ljudi koji žive u ovom kraju. Ljudi će konačno doživjeti sudbinu stručno propisanu od strane «stručnjaka» iz mjerodavnih Ministarstava (MZOPUG) kao i izvršnih tijela Istarske županije na čelu s županom Ivanom Jakovčićem, javno deklariranim zaštitnikom istarskoga puka koji nas svojim odlukama, sigurno vodi u 10. krug pakla. «NEZNANJE JE TOP OPRAVDANJE», za najutjecajnije istarske političare koji vlastite propuste opravdavaju kritizerstvom, imputacijom, politikantstvom ogorčenih građana kao i preispitivanjem gledišta svakog građana koji je spreman iznijeti kritiku na njihov račun. Dok nam naš «veliki brat» - Nino ne da konačan odgovor na pitanje: «Zbog čega građanima Istre želi prosperitet Made in Rockwool?!», ostaje tvrdnja da smo žrtvovali Vukovar kako bismo dobili Hrvatsku, a žrtvujemo Istrane da uđemo u EU. Ukoliko želite biti sudionik javnog izražavanja nezadovoljstva zagađenjem kojeg proizvodi tvornica kamene vune Rockwool Adriatic d.o.o. iz Potpićna, pridružite nam se na prosvjedu dana 30.11.2008. u 12:00 sati na placi u Potpićnu. Pokažimo «našim dobrim susjedima» i političarima kako se ne mirimo postojećim stanjem i da nismo voljni umrijeti po nečijem nalogu! Dolazak na nedjeljni prosvjed potvrdila je delegacija izvršnog odbora HHO na čelu s gospodinom Ivom Bancem. VIDIMO SE NA PROSVJEDU U NEDJELJU 30.11.2008. u 12:00 na placi u Potpićnu. Udruga «Naša zemlja» Matilda Ilić |
DVA REDOVNIKA PODIŽU ZASTORE /koan/
DVA REDOVNIKA PODIZU ZASTORE /koan/ Kada je Hogen iz samostana Seirjo dosao odrzati propovijed prije podnevnog rucka, primjetio je da zastori od bambusa kos nisu podignuti. Pokazao je na njih. Dva redovnika napustise skup i podizose ih. Hogen tada rece: "Jedan dobiva, drugi gubi." Mumonov komentar: Recite mi: Koji od ova dva redovnika dobio a koji izgubio? Ako netko od vas ima samo jedno oko, vidjet ce gdje je ucitelj pogrijesio. Naravno, jer ne upadam u istu gresku raspravljanja o dobitku i gubitku. Kada se podignu, otvara se veliko nebo, Ali ono nije uskladjeno sa zenom. Najbolje je da se raskrsti s nebom I da se zatvori prolaz vjetru. Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006. Za vas je priredio Borivoj Bukva |
Kjozanova propovijed u snu /koan/
KJOZANOVA PROPOVIJED U SNU /koan/ Jednom je Kjozan usnio san u kojem ee našao u Maitrejinom prebivalištu. Ondje je prepoznao sebe na trecem sjedalu. Tada netko objavi: "Danas ce propovijed odrzati onaj koji sjedi na trecem sjedalu!" Kjozan ustade, udari cekicem i rece: " Istina mahayanskog ucenja nadilazi rijeci i misao. Razumijete li?" MUMONOV KOMENTAR: Zelim vas upitati, je li Kjozan propovijedao ili ne? Ako otvori usta, izgubljen je; ako ih zatvori, izgubljen je. Ako ih ne otvori i ne zatvori, onda se nalazi 108.000 kilometara daleko od istine. Usred bijela dana, Dok jos sanja, on tumaci san. Avet nad avetima, Samo ce rastjerati sve prisutne. Napomena: MUMONKANOVA ZBIRKA ZEN KOANA, iz knjige Filozofija zivota zen buddhizma, Mr.sc.Ksenija Premur, Zagreb, 2006. Za vas je priredio Borivoj Bukva |
SKUPINE ZA PRITISAK, TKO JE PRIHVATIO DA SE HRVATSKA MORA PRIJE ULASKA U EU PRIDRŽAVATI NEKIH OBAVEZA, HRČAK KAO ŠOPING CENTAR
Vjesnik, 2008-11-18 Skupine za pritisak Ovaj tekst mogao bi se nasloviti kao čitateljeve asocijacije. »Nedostaje li inženjera zakočen je svaki razvoj«. »Sve je više izložbi alatničastva u svijetu«. »Hrvatska dvoji o nuklearkama«. »Nedostaje li inženjera zakočen je svaki razvoj« naslov je teksta u »Panorama Ingenieurkarriere« tjednika VDI-N (10. listopada). »Nema više regije u zapadnom dijelu SR Njemačke gdje ima nezaposlenih inženjera... U Baden-Württenbergu ih nedostaje najmanje 12.000«. Najviše nedostaje inženjera strojarstva, slijede oni elektrotehnike koji se traži više od elektroničara. Međutim, traži se i dosta arhitekata i građevinara. Vjerojatno je ta ocjena napisana neposredno pred početak najdublje krize koju su izazvali pohlepni mešetari. Treba li čitateljstvu Vjesnika tumačiti što se o toj temi moglo pročitati na stranicama tog dnevnika. O svemu je višekratno pisano u rasponu od više od dvadesetak godina. Druga asocijacija. »Sve je više izložbi alatničarstva u svijetu«. Primam brojne časopise. Jedan od najsnažnijih trendova u svijetu proizvodnje je sve dinamičniji porast broja izložbi na kojima se izlažu alati i ostala potrebna oprema za njihovu proizvodnju. Pred deset godina tadašnja čelnica sindikata nas je uvjeravala da valjda nećemo djecu obrazovati za alatničare, to zastarjelo zvanje. Na to joj je odgovoreno tekstom: »Ne slažem se s izjavom Vesne Kanižaj o alatničarima, jer bez alatničarstva neće se moći ne samo u 21. stoljeću, poučan je primjer portugalskog izvoza (Vjesnik, 12. rujna 1998.). A o alatničarstvu se ne vodi pretjerano računa ni na našim tehničkim fakultetima. VDI-N objavio je 17. listopada tekst naslovljen: »Količina struje iz nuklearki bit će do 2050. najvjerojatnije učetverostručena«. Taj kratki tekst pokazuje kako hrvatskom novinarstvu nedostaje jedna rubrika u dnevnicima koja bi pisala o sličnim problemima. Da se precizira. Piše se o tehničkim proizvodima: računalima (nisu kategorija izvan tehničkih proizvoda), audio-opremi, vozilima... Ali ne piše se sustavno o tehnici kao temelju materijalne kulture. Ali i o tome da su tehnički i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji društvenih ciljeva. O kojima odlučuju izabrani predstavnici naroda, političari. A na njihove odluke često utječu, ne samo u Hrvatskoj, skupine za pritisak. Takve su, na primjer, lažni zaštitnici prirode (izvana zeleni, unutra crveni) kao što su hrvatski ekolozi. Ali, slično se ponašanju, na primjer, u Njemačkoj. Pa zato njemačko pučanstvo plaća struju bitno više nego ono u Francuskoj. To su oni koji bezrazložno napadaju plastične, preciznije polietilenske vrećice, bisfenol A (sporedno). Puno je gore što se suprotstavljaju gradnji spalionica, hidrocentrala, nuklearki, centrala na ugljen. Evo primjera. Na nedavno održanom Forumu, koji već niz godina organizira Intercon, čulo se pitanje iz publike: »Zašto u energetskoj strategiji nisu predviđene hidrocentrale kada ih na istim rijekama imaju Austrijanci i Slovenci«. Odgovor je glasio, to su nam pokopali zeleni. A vodeća stranka se unaprijed ogradila od nuklearke. Međutim, struka se drukčije izjasnila - hoćemo nuklearku. Za slične rasprave treba puno više prostora od pisama čitatelja ili eventualno Vjesnikovih »Stajališta« (jedinstvene rubrike na ovim prostorima). Igor Čatić Tekst je prezentiran uz odobrenje Igora Čatića ------------------ PROF. DR. SC. IGOR ČATIĆ, DIPL. ING, ZAGREB: »HRVATSKA SE KUPA U KRVI«(2) Tko je prihvatio da se Hrvatska mora prije ulaska u EU pridržavati nekih obveza? Hrvatska se »kupa u krvi«! (Novi list, 11. listopada). Svejedno, ubojstva ili samoubojstva, radi se o posljedicama. Valja se zapitati o uzrocima. Toliko hvaljena financijska industrija (što oni proizvode?), s prinosima od 30 pa i više posto godišnje, već sada izravno utječe na onu jedinu koja stvara istinsku novu vrijednost. Makar ona iznosila koji postotak. Hrvatska barem s tom industrijom već odavno nema problema. Ima je sve manje. Barem velikih sustava koji mogu odgovoriti zahtjevima suvremenog svijeta. Ali bojim se da bi ta tako hvaljena financijska industrija mogla povući za sobom i onu turističku koja nam ipak stvara prihod na razini koliko trebamo otplaćivati inozemstvu godišnje kamate a možda i dio glavnice. Velik sustavi nisu slučajno navedeni. Oni su se snašli, ali se bojim da će se situacija u Hrvatskoj dopunski pogoršati, jer su sada ugroženi srednji i mali izvoznici. Naime dramatično se približavaju neki strogo definirani rokovi. Na primjer za usvajanje hrvatskih normi ili uvođenje REACH-a. Napori pojedinaca nisu dovoljni Hrvatsku zabavljaju prijatelji ovoga i onoga sa zabranom plastičnih vrećica ili kako su ugrožene trudnice koje piju iz navodno opasnih polikarbonatnih bočica. Odnosno kako je potrebno filtrirati vodu za piće kako bi se iz nje uklonile kemikalije???. Pa onda ni 100 pametnih, tzv. šerifa i federalista kako ih naziva guru hrvatskih ekologista Vj. Piršić, nije dosta da popravi štetu koju čine nekoliko ambicioznih promicatelja stranih interesa, koje guru naziva bandom zelenom (Večernji list, 3. listopada). Nejasno je tko je prihvatio da se Hrvatska mora godinama prije ulaska u EU pridržavati nekih obveza. Kao npr. da mora do nekog roka usvojiti sve europske norme. O važnosti usvajanja europskih normi do kraja 2008. već se pisalo. Ono što je tragično, zbog vremenske stiske prevode se samo naslovi. Ako su prijedlozi prijevoda takvi s kakvima se susrećem čitaju opća pojava, bit će to stručna i jezična katastrofa. Napori pojedinaca nisu dovoljni. A što je s prijevodom cijelih normi. U tom kontekstu muči me jedna riječ njemačkog podrijetla, Gleichschaltung. Prevedeno u globalistički iskaz, jedan jezik, jedan izvor i svi mislimo isto. Ali naš se jezik bitno razlikuje od tog drugog. Međutim puno više me brine tekst kojeg mi je ljubazno stavio na raspolaganje ugledni hrvatski toksikolog i čitateljstvu »Vjesnika« poznati autor, prof. dr. F. Plavšić. Svoj tekst je naslovio: Možda prestane hrvatski izvoz kemijskih proizvoda u EZ-u. Evo nekoliko naglasaka. Neodgovorno ponašanje »U Europskoj zajednici je u srpnju 2007. uveden novi sustav gospodarenja kemikalijama REACH (Registracija, Evaluacija i Autorizacija Kemikalija). ... Ni jedna tvar koja dolazi na europsko tržište u količinama većim od 1 t/godinu i nije detaljno ispitana prema propisanim normama neće se moći pojaviti na europskom tržištu. Isto se odnosi na proizvode sastavljene od više tvari. ... Zbog dugotrajnosti procesa određen je rok za predregistraciju koji istječe 1. prosinca 2008. Predregistracija je jednostavan postupak prijave tvari u Europsku kemijsku agenciju iz Helsinkija, a izrazito je važna. Ono što ne prođe postupak predregistracije više se neće moći uvoziti u EZ od 1. prosinca 2009. godine, što je veliki problem, osobito za srednja odnosno mala poduzeća. Potpuno je svejedno jesu li u pitanju čelične cijevi, cement ili lavandino ulje. Ono što nije predregistrirano ne može ući na europsko tržište.« Tko je odgovoran za stvarno stanje, usprkos naporima nekih dijelova državne uprave i asocijacija gospodarstva? Svatko tko zakasni, ne će izvoziti. Jesmo li svjesni posljedica takvog našeg neodgovornog ponašanja?, reagira prof. Igor Čatić iz Zagreba. Tekst je prezentiran uz odobrenje Igora Čatića ------------------------------ Vjesnik, 2008-11-13 Hrčak kao šoping centar Članak Ane Švob »Ambalaža na drugi način« njezin je ne samo najbolji članak u rubrici »Zaštita okoliša«, nego i jedan od najčitanijih u povijesti časopisa »Polimeri«. Kako to znam? Zahvaljujući Hrčku - portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. U trenutku pisanja ovog teksta, u njemu se mogu pronaći podaci o 167 časopisa koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gotovo njih 80 posto. Na portalu je moguće pronaći već sada više od 25.000 članaka s bibliografskim podacima i punim tekstom. Osnovna ideja o portalu potekla je iz Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HIDD). Izrađen je i radi uz potporu Ministarstva, a realiziran je u Srcu. Još jedan podatak vrijedan je pozornosti. U listopadu 2008. portal je imao oko 8000 posjetitelja. Koje si je ciljeve postavio HIDD pri osnivanju? Osigurati besplatan otvoren pristup znanstvenim i stručnim radovima iz domaćih znanstvenih i stručnih časopisa zainteresiranima u zemlji i svijetu. Omogućiti uredništvima domaćih znanstvenih i stručnih časopisa da budu izravno ('on-line') dostupni u roku nekoliko dana bez velikog informatičkog znanja, često i prije objave tiskane inačice. Time se omogućava hrvatskim znanstvenim i stručnim časopisima bolja vidljivost u svijetu, što pridonosi većoj čitanosti, vjerojatno i citiranosti. Navedeni tekst Ane Švob čitao se, prema evidenciji Hrčka, 683 puta, a skinut je s mreže 334 puta. Znatno više od broja čitatelja tiskanog izdanja. Istodobno, Hrčak omogućava poreznim obveznicima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja, ali i u sadržaj znanstvenih časopisa. Sve je to financirano i njihovim novcem (barem onaj dio koji se publicira u tim časopisima). Oni na to imaju pravo. Hrčak omogućava sniženje troškova uredništvima za njihovu nazočnost na mreži, jer sada svako uredništvo ne mora plaćati razvoj vlastita softvera, održavanje hardvera, sigurnosne kopije... Znanstvenoj, stručnoj i ostaloj zajednici omogućeno je da čita bitno veći broj časopisa, a velika je i ušteda u vremenu jer se ne mora odlaziti u specijalizirane stručne knjižnice. Hrčak je svojevrsni šoping centar. U njemu se čita (kupuje) i ono što se nije namjeravalo čitati, a našlo se na portalu (police). Igor Čatić Tekst prezentiran uz odobrenje Igora Čatića ------------------------------------------------------------- |
HUMANITARNA AKCIJA - PRIKUPLJANJE UMJETNIČKIH RADOVA - SVJETLO ŽIVOTA
SVJETLO ŽIVOTA Postovani gospodine Bukva! Zahvaljujem Vam na donaciji slika i proslijedjivanju maila na druge umjetnike. Javio nam se gospodin Ferenc da ce dovesti u Zagreb Vase slike, pa cemo sutra stupiti u kontakt s njim i preuzeti iste. Hvala Vam jos jednom na Vasoj donaciji i humanosti! Ako dolazite u Zagreb bilo bi mi drago upoznati Vas, pa ako imate volju i zelju molim da mi se javite na tel 091 797 0 343 ili 099 191 37 36 Svako dobro Vam zelim! Damir Barusic -------------------------------------------------------------------------------- From: "borivojbukva@yahoo.com" To: borivojbukva@yahoo.com; dubrava13@gmail.com; damir.barusic@yahoo.com; andreja.turk@zg.htnet.hr Sent: Friday, November 21, 2008 3:08:09 PM Subject: Re: svjetlo života postovani! spreman sam donirati jedno dvije slike. obavjestit cu rijecke slikare isto tako. zivim u rijeci ako bi netko mogao preuzeti sve te slike u rijeci, ili netko od rijeckih slikarapokupiti slike i odnesti u zagreb ukolikoputuje u tom pravcu. dogovorit cemo se. pozdrav, borivoj ----------------- draga irida, ako bi moglo i ovo na magicus u pitanju je humanitarna akcija. pozdrav tebi i magicusu, boro ----------------- SVJETLO ŽIVOTA Udruga ''Svjetlo života'' provodi projekte pomaganja djece bez adekvatne roditeljske skrbi (napuštena, zanemarivana i zlostavljana djeca), te djece s poteškoćama u razvoju, kroz kontinuirani grupni i individualni rad sa djecom, te pomaganjem socijalno ugroženim obiteljima s malodobnom djecom i samohranim majkama.... SVJETLO ŽIVOTA http://www.svjetlozivota.com/ ----------------- --- On Fri, 11/21/08, Rajka Poljak , Zagreb.......wrote: From: Rajka Poljak Subject: Re: Svjetlo života To: borivojbukva@yahoo.com Date: Friday, November 21, 2008, 2:31 PM Dragi Boro,Ja te u zadnje vrijeme bombardiram s mnogim zeljama i zahtjevima, pa se nadam da se ne ljutis na mene zbog toga.No, evo, opet imam nekaj zanimljivoga. Molim lijepo, pogledaj na stranicu: www.svjetlozivota.com pa te molim, ako je mozes ubaciti kod sebe medju linkove, ili pak dati informaciju koja je sada aktualna. Radi se o dobrotvornoj Udruzi, kao sto i sam mozes vidjeti, a jedna od rijetkih osoba za koju znam da se rado odaziva takvim pozivima si svakako i ti, covjece velikog i mekog srceka:)Jucer sam osobno upoznala predsjednika Udruge, gosp.Damira Barusica i moram priznati da me fascinirala njegova ljubav prema djeci i zelja da im se pomogne. Ja sam mu urucila nekoliko Vladinih slika, kao skroman prilog buducoj dobrotvornoj izlozbi slika, te sam mu odmah obecala i povezati ga s ostalim ljudima dobre volje, a kako bi se za njegovu udrugu sto dalje culo te moguce i ti izrazis zelju pokloniti koji svoj rad za male klince kojima podosta toga treba.Na gore navedenoj stranici imas i mail gosp.Barusica (naseg dragog Zagorca) pa mu se mozes javiti i sam se uvjeriti kak "dise". Vrlo je ozbiljan u svom pristupu, tako da mozes racunati i na to da ce on rado promovirati onda i tvoj rad i stvaralastvo. U svakom slucaju, nadam se da ce se krug dobrote nastaviti siriti:)Puno ti hvala i velika pusa od tvoje Zagorke - Rajke:) ------------------------ Hvala mojoj dragoj Zagorki - Rajki. Učinit ću koliko budem mogao, jatakođer proslijedit ću jednu sliku nanjihovu adresu. Pozdrav i pusa Rajki, Boro ------------------------ objavljeno na magicusu: http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=12261 ------------------------ S v j e t l o ž i v o t a U D R U G A Z A P R O M I C A NJ E D U H O V N I H V R I J E D N O S T I • Početna • O nama • Osmijeh za zdravlje • Pomoć oboljelima • Pomoć socijalno ugroženima • Kako pomoći • Donatori • Kontakt • Linkovi Poziv volonterkama i volonterima Pozivamo sve zainteresirane volonterke i volontere, da nam se priključe u provođenju kreativnih radionica. Za sudjelovanje je potrebno imati ljubav prema djeci kojima je blagost i vrijeme koje im poklonimo možda i jedina radost. 091 797 0 343, 099 191 37 36 Damir Galerija slika kreativne radionice » Detaljnije o radionicama... -------------------------------------------------------------------------------- promotivne akcije suradnja i ostalo -------------------------------------------------------------------------------- Događanja • Za sada je u akciji prikupljeno oko 20-ak umjetničkih djela, čijom prodajom sakupljamo sredstva za nastavak i povećanje obima provođenja projekata udruge.Akciji su se odazvali:Suzana Štimac, Petar Hranuelli, Nada Hržić, Sanela Đurinec, Višnja Anić, Ivica Propadalo, Duško Šibl, Nikolina Ivezić, Stjepan Katić, Josef Sussenbacher, Irena Vasilj, Vlasta Štalekar, Bernard Teklić, Vadimir Biga. HVALA VAM! Nadamo se da će se ovakav lijepi odaziv umjetnika i dalje nastaviti, te da će kao i mnogo puta do sada pokazati svoju humanost, kao što su pokazali i naprijed navedeni!• Malim curicama ( 4, 6 i 7 godina ), koje žive u udomiteljskoj obitelji, poklonili smo 2 kreveta, koja je udruzi poklonila humana Andrea W.-S., a prijevoz osigurao Darko B. Mlada i radosna bića, koja su silom prilika morale tražiti dom van svoje matične obitelji, svojim su osmjesima darovale puno više nas, nego mi njih.• Prikupili smo opet puno dječje zimske odjeće i obuće ( i igračaka ), koju smo proslijedili djeci u Dom za djecu u Nazorovoj, te ih tako razveselili zanavljanjem garderobe. Hvala svima kojima su sudjelovali u darivanju i prikupljanju dječje robice.• Financijski smo potpomogli mladu samohranu majku (S.Č.-18 godina) koja nema nikakvu potporu roditelja, niti oca djeteta, a živi u potpuno neadekvatnim uvjetima, bez ikakvih stalnih primanja. -------------------------------------------------------------------------------- Humanitarna akcija - prikupljanje umjeničkih radova Udruga ''Svjetlo života'' provodi projekte pomaganja djece bez adekvatne roditeljske skrbi (napuštena, zanemarivana i zlostavljana djeca), te djece s poteškoćama u razvoju, kroz kontinuirani grupni i individualni rad sa djecom, te pomaganjem socijalno ugroženim obiteljima s malodobnom djecom i samohranim majkama. Ovime pozivamo Umjetnice i Umjetnike i sve koji se tako osjećaju, da nam doniraju jedan ili više svojih umjetničkih uradaka, čijom bi prodajom prikupili potrebita sredstva za nastavak provođenja projekta pomaganja djeci koja su se u svojoj najranijoj životnoj dobi susrela sa traumatičnim iskustvima bolesti, napuštanja, zanemarivanja ili zlostavljanja. Vaša donirana umjetnička djela ( slike, grafike, skulpture, crteže ili fotografije ) uz Vaše osnovne podatke ( ime i prezime, zvanje, titula, naziv djela i sl.) izložiti ćemo tijekom mjeseca prosinca u trgovačkom centru Avenue Mall, a nadamo se i u nekim od zagrebačkih galerija. Donirana umjetnička djela preuzeli bi dolaskom do Vas, u razdoblju od 5.11. do 5.12. ove godine. Za dogovor oko preuzimanja molim nazvati na tel 091 797 0 343 ili 099 191 37 36 ( Damir ) ili se javiti mailom na damir.barusic@yahoo.com Unaprijed Vam zahvaljujemo, uvjereni, da ćete se odazvati našem pozivu te tako iskazati Vašu socijalnu, društvenu i nadasve humanu osviještenost, te da ćete poruku proslijediti svima za koje mislite da žele učestvovati u ovoj akciji.-------------------------------------------------------------------------------- Pomoć Antoniji Udruga je uplatila 1000,00 kuna bolesnoj Antoniji Sever koja je rođena sa nefunkcionalnim mišićem vrata, koji joj onemogućuje držati glavu uspravnom. Nakon dosadašnjeg neuspješnog liječenja, mala Antonija nadu polaže u operaciju u Švicarskoj, koja je zakazana za 28.10., a za koju treba uplatiti 500.000,00 kuna. Samohrana majka Božica nema potrebit novac za operaciju Antonije, te je pokrenuta akcija kojoj se i mi pridružujemo. Svi koji žele pomoći Antoniji, mogu to učiniti uplatom na žiro-račun Samoborske banke 2403009-3171000293. -------------------------------------------------------------------------------- Pomoć Martini Udruga je uplatila 1000,00 kuna bolesnoj Martini Pirić koja je prije 5 mjeseci operirala tumor na prsima, a prije 15 dana tumor na želucu. Kako su oba tumora zloćudna, Martini je potrebno daljnje liječenje, koje je jedino moguće provesti u inozemstvu, a roditelji nemaju za to novaca. Svi koji žele pomoći Martini, mogu to učiniti uplatom na žiro-račun BANCO POPOLARE CROATIA 4115008-3134001352 ili se mogu javiti Martininoj majci Mariji Pirić na 098 9785 878. -------------------------------------------------------------------------------- Prikupljanje dječje odjeće i obuće Od 08.09. do 30.09. vršili smo prikupljanje dječje odjeće i obuće koju smo prosljeđivali socijalno ugroženim obiteljima i samohranim majkama. Odaziv akciji bio je odličan, javilo nam se više od 20 humanih obitelji iz Zagreba i okolice, ali i iz Karlovca i Rijeke, te smo prikupili mnoštvo dječje robice. Odjeću i obuću podijelili smo 15-ero obiteljima koje imaju 40-ero djece, a na ovaj način su u velikom dijelu zbrinuli svoju djecu sa potrebitom robicom . Zahvaljujemo svima koji su učestvovali u ovoj akciji, te su svojom humanošću razriješili dijela briga puno roditelja i razveseli i njih i djecu. -------------------------------------------------------------------------------- Godišnjica Udruge 12.09. navršena je godina dana postojanja naše Udruge za promicanje duhovnih vrijednosti ''Svjetlo života''.Udruga u svom nazivu nosi temeljno usmjerenje našeg djelovanja - duhovnost. Duhovnost je po našem shvaćanju: poštenje, humanost, iskrenost, odlučnost, tolerancija, pomaganje, strpljivost… Temeljni pricip rada udruge je praktično provođenje tih vrijednosti.Udruga je tijekom proteklih godinu dana kao cilj djelovanja postavila pomaganje oboljeloj djeci, djeci s poteškoćama u razvoju i nezbrinutoj djeci. U tu svrhu provodili smo projekt ''Osmijeh za zdravlje'' koji je u sebi sadrži provođenje kreativnih radionica, predstava i igraonica sa oboljelom djecom, djecom s poteškoćama u razvoju i nezbrinutom djecom. Projekt smo provodili u sljedećim ustanovama: Dječji dom Zagreb-Nazorova, Udruga djece s sindromom Down, Centri za rehabilitaciju Dubrava, Soboština i Črnomerec, bolnica Sestre milosrdnice i Dom za djecu Sveti Josip u Hrvatskom Leskovcu. U tih godinu dana proveli smo više od 70 radionica, igraonica i predstava kojima smo obuhvatili više od 600 djece. Provođenjem projekta omogućili smo djeci da se kreativno izraze, nasmiju i zabave, poboljšaju komunikaciju između sebe i okoline, poboljšaju svoje psihičke i motoričke funkcije i povećaju samopouzdanje, čime smo direktno pomogli u procesu ozdravljenja, rehabilitacije i resocijalizacije. » Detaljnije o godišnjici Udruge... -------------------------------------------------------------------------------- Projekt "Osmijeh za zdravlje" Prikupljanje odjeće i obuće za štićenike Dječjeg doma u Nazorovoj Tjedan transplantiranih Promocija udruge u Aveneu Mallu Promocija udruge u King Crossu Proljeće u Gajnicam Pomoć obitelji Suradnja sa frizerskim salonom Nicole-Nicole Promocija udruge u City Centru One |
CRVENDAĆ /priča/
CRVENDAĆ Bijaše to u vrijeme kada je Gospod Bog stvarao svijet, i kada je stvorio ne samo čovjeka, nego i sve životinje i biljke, te im ujedno nadijevao imena. Jednoga dana, kad je Stvoritelj sjedio u raju i bojadisao ptice, nestalo je boje iz lončića, te bi češljugarka ostala bez boje, da Bog nije sve kičice otro o njezino perje. Onda se dogodilo da je magarac dobio svoje duge uši, jer nije upamtio kakvo mu je ime bilo nadjenuto. Čim bi zakoračio izvan raja, zaboravljao bi svoje ime, te se triput vraćao i pitao kako se zove, dok mu Gospod Bog nije nategnuo uši i rekao: “Tvoje ime je magarac, magarac, magarac!” Toga se istoga dana dogodilo, da je bila kažnjena i pčela. Kad je naime pčela bila stvorena, počela je odmah sabirati med, a životinje i ljudi, privučeni slatkim mirisom, došli su i htjeli su ga okusiti. Ali je pčela željela zadržati sve za sebe, pa je svojim otrovnim ubodima odgonila od sebe one, koji su se približili saću. Gospod je pozvao pčelu preda se, i rekao joj: “Ja sam ti dao dar da sabireš med, koji je najslađi od svega što sam stvorio. Ali ti nisam dao pravo da budeš okrutna prema bližnjima. Upamti, svaki puta kada koga budeš ubola, umrijet ćeš.” U predvečerje toga dana, pade Stvoritelju na um da stvori jednu malu, sivu ptičicu. “Upamti, ime ti je crvendać,” reče joj Gospod i pusti je da odleti. Ptičica je jedno vrijeme letjela uokolo i razgledavala lijepi svijet. A onda poželi da se ogleda u kakvoj vodi. Tada opazi da je posve siva. Poleti natrag do Gospoda Boga. “Zašto se zovem crvendać kad sam sasvim siva, od kljuna do repa?” upita ptičica. Stvoritelj se blago nasmiješio. Reče joj: “Nazvao sam te crvendaćem, i crvendać ćeš se zvati Ali moraš sama nastojati da zaslužiš crveno perje.” S tim riječima Gospod podiže dlan, i pusti ptičicu da odleti u svijet. Prošli su milijuni godina. Svaki je crvendać pričao svojim mladima priču o stvaranju svijeta i o davanju imena, te o tomu, da su crvendaći još uvijek male, sive ptičice. Jednoga dana, jedan od bezbrojnih crvendaća, pričao je svojim mladima istu priču. “Mi smo učinili sve što smo znali i umjeli,” kazala je ptičica žalosno. “Kupali smo se u vodi, crvenoj od zalazećeg sunca, trljali smo se o crvenu ružu, ali ništa nije pomoglo.” Gnijezdo je bila savila u grmu pokraj grada Jerusalima. I dok je još pričala, otvoriše se gradska vrata i silan svijet pokulja odande - vojnici, puk, stražari, suci, zaplakane žene. I tri osuđenika koji su nosili na ramenima teške drvene križeve. Ptičica je raširila krila preko gnijezda, da njezini mladi ne bi vidjeli taj tužni i strašni prizor: pribijanje na križ. “Kako su ljudi okrutni!” cijuknula je žalosno. “Vidim da su jednomu od tih nesretnika nabili na glavu trnov vijenac. A taj je čovjek tako lijep, pogled mu je tako blag. Da sam barem orao, pa da istrgnem trnje iz njegova čela, i čavle kojima su ga prikucali na križ.” Ptičica nije mogla mirno gledati patnju raspetoga. Poletjela je, i plaho stala oblijetati oko njega, ne bi kako izvadila poneki trn iz njegova čela. Skupila je svu svoju hrabrost, priletjela je osuđenikovu čelu, i kljunom izvadila jedan trn. I dok je to činila, jedna je kap njegove krvi pala na njezino grlo. Kap se razlila, i obojila joj perje na prsima. Kad se vratila u gnijezdo, njezina joj ptičad doviknuše: “Tvoje je perje crvenije od ruža!” “To je samo jedna kap krvi s čela onoga jadnog čovjeka,” reče crvendać. “Nje će nestati, čim se okupam u potoku.” Ali koliko god se mala ptica kupala, crvena boja s njezinih grudi nije nestala. Kad su joj mladi poodrasli, zasjala je i ispod njihova grla crvena boja. Tako sjaju prsa i grlo svakog crvendaća, sve do dana današnjeg. (S. Lagerloöf, “Legende”, prepričala V.K.) Vesna Krmpotić, PRIČE I KAZIVANJA, zbornik priča iz opusa MEĐU NAJLJEPŠIMA NAJLJEPŠE širom svijeta i diljem vremena |
BUDO (ratnički put)
Budo (ratnički put) Dakle, kako biste mogli ojačati svoj iskvaren um, očistiti srce i da se usuglasite s aktivnošću svih stvari u prirodi? Kao prvo, trebalo bi Božje srce učiniti svojim. On je Velika Ljubav, Sveprisutni i Svevremeni. Nema nesklada u ljubavi, nema neprijatelja u ljubavi. Neusuglašen um koji razmišlja o prisustvu neprijatelja,više nije u skladu s Božjom voljom. BUDO ( ratnički put) Morihei Ueshiba – O'Sensei, osnivač Aikido-a Misli i izvadci iz predavanja. Iz knjige; „The secret teachings of Aikido“ Shvatite da je izvor Univerzuma i izvor vašeg vlastitog života isti i ne podcjenjujte koncept Masakatsu agatsu katsuhayabi (True victory is self-victory, a victory right here,right now) Svrha Aikida je nase uzdizanje od svijeta tvari(materije) do svijeta duha Očistite svoje srce i oslobodite svoja osjetila. Tada možete djelovati slobodno, bez prepreka i duhovni put će postati čist. Vaša će osjetila isijavati svjetlo. Kada koristite tijelo morate upotrijebiti materjalnu dimenziju ali nikad ne zaboravite fokus na duhovno.Duhovno mora kontrolirati materjalno. Aikido nema forme, oblika. Nema ih zato jer je to studij duha.Pogrešno je biti uhvaćen u oblike Svijet prolazi kroz drastične promjene. Da bi se mogao s njima nositi ja vježbam Aikido. Univerzum je nastao iz točke između postojanja i nepostojanja. Davno, učio sam budo od mnogih velikih majstora, ali 14.12.1940 oko 2h ujutro dok sam izvodio Misogi (ritual prociscenja) iznenada sam zaboravio sve borilačke vještine i tehnike koje sam naučio. Sve je postalo potpuno novo. To više nisu bile tehnike već vozila za kultiviranje života, znanja, vrlina i dobrog razuma. U našem treningu prisutna su 3 svijeta: Manifestirani, Skriveni i Božanski U starim spisima spominju se mač, ogledalo i dragulj – to se ne odnosi na fizičke objekte već vrline; hrabrost, mudrost i čovječnost. Aikido trening nas uči kako da manifestiramo ta tri blaga u nama. To su 3 vrline koje svako ljudsko biće posjeduje u svom srcu. U životu imao sam iskustva u više od 30 različitih borilačkih vještina počevši od Yagyu ryu, Shinyo ryu, Kito ryu, Daito ryu, Shinkage ryu itd. Ipak, Aikido nije samo presjek (composite) različitih tehnika onoga što sam naučio. Potpuno se oslanja na Ki. Aikido je utjelovljenje ljubavi (Embodiment of love) Univerzum sadrži bezbrojne oblike ali oni su svi samo aspekti jedne realnosti. Sve stvari i ljudska bića također su samo različiti izrazi funkcije ljubavi. Ljubav je animirajući izvor ovog svemira. Zato što vi postojite, univerzum postoji; u tom smislu vi ste univerzum. Vi ste dijete univerzuma. U religijskim terminima rečeno, vi ste dijete Boga i zato morate djelovati da sprječite nered u ovom svijetu. Trebali biste čuvati i brinuti se o svim oblicima života. Aikido je ekstenzija univerzalne životne sile. On je manifestacija velikog dizajna univerzuma od praznine prostora do najmanje biljke i životinje. Aikido je način koji pokazuje kako da cjenimo te istine. Kada ste oslobođeni želja tada ste stvarno slobodni. Tri svijeta; Manifestirani, Skriveni i Božanski teku unutra i van iz Ueshibe Moj Aikido surađuje sa svih 8 milijuna Bogova i Božica svijeta Aikido se nikada ne smije odvajati od nauka ljubavi Voda i vatra u interakciji stvaraju tvar Aikido nas povezuje sa svijetom iza oblika. Ako odgovaramo na fizički oblik već je ionako prekasno. U vašem je dahu stvarni fizički izraz vašeg tijela. Čovjeka treba uvjeriti u neispravnost njegove namjere, a ne pobijediti. Budo (ratnički put) ne može biti tako plitak, tako relativan, tako nestalan kao što su pobjeda ili poraz. Budo je nešto mnogo vise, “Bu je ljubav”, izjavljuje učitelj Uesiba. To je prijelomni trenutak u njegovom duhovnom sazrijevanju, to je moment kada počinje da se rađa moderni aikido. Sam Uesiba označava 1925. godinu kao prijelomnu. Polazeći od osnovne pretpostavke “Borba je ljubav” pred njima je stajao mukotrpan posao oplemenjivanja krvoločnih tehnika kojima su ga naučili i stvaranje kvalitativno nove vještine koja ce biti otjelotvorenje tog principa. 1925.g. hodao sam u vrtu, zemlja se pomakla, zlatna para izvirala je iz zemlje i obavijala moje tijelo. Osjetio sam se transformiranim u zlatno biće. U isto vrijeme osjetio sam kako su um i tijelo ispunjeni svjetlom. Mogao sam razumjeti jezik ptica. Razumio sam značenje kreacije. U tom trenutku sam shvatio: Izvor „bu“ je božja ljubav- duh zaštite svih stvari. Suze radosnice potekle su niz moje obraze. Od tada gledao sam ovaj cijeli svijet kao moju obitelj: Sunce, Mjesec i zvijezde su također moji prijatelji. Slava, bogatstvo, status nisu mi više ništa značili. „U ljubavi i duhovnosti, ne postoje nepoznati ljudi i granice. Svako je dio porodice. Svi smo mi ljudi jedna porodica.“ O' Sensei Morihei Ueshiba Iz knjige Morihei Ueshiba-Ratnik za sva vremena Pobjeda znači nadvladavanje vlastitog neskladnog uma. To je ostvarenje najuzvišenije misije koja vam je dodjeljena "Zato pravi budo nije nadmetanje u tehnikama, u pobjedama i porazima. Pravi budo ne zna za poraz. "Nikad poražen" znaći "nikad ne učestvovati u borbi". Pravi budo je čin ljubavi. To je čin udahnjivanja života svim bićima, a ne ubijanja ili borbe jednih s drugima. Ljubav je božanski čuvar svega postojećeg. Ništa ne može da postoji bez toga. Aikido je oživotvorenje ljubavi. Tajna aikidoa je u našem usuglašavanju s procesima u univerzumu i s njim samim. Onaj koji je dosegao tajnu aikidoa nosi Univerzum u sebi i može reći:“Ja sam Univerzum“. Kad neprijatelj pokuša da se bori sa mnom, tj. sa samim univerzumom, on mora narušiti harmoniju univerzuma. Zato je on poražen već u trenutku kad je riješio boriti se sa mnom. Mjera za vrijeme-brzo ili sporo – ne postoji. Dakle, kako biste mogli ojačati svoj iskvaren um, očistiti srce i da se usuglasite s aktivnošću svih stvari u prirodi? Kao prvo, trebalo bi Božje srce učiniti svojim. On je Velika Ljubav, Sveprisutni i Svevremeni. Nema nesklada u ljubavi, nema neprijatelja u ljubavi. Neusuglašen um koji razmišlja o prisustvu neprijatelja,više nije u skladu s Božjom voljom. "Kako je karakter a i (harmonija) blizak karakteru ai (ljubav), odlučio sam da moj jedinstveni budo nazovem aikido. Istina je da su stari izraz aiki koristili ratnici iz prošlosti, ali on se u svojoj biti razlikuje od ovog mog" "Put znaci biti jedno s voljom Boga i to treba uvježbavati. Ako smo samo neznatno udaljeni od spomenutog, to više nije Put" Ja hoću pažljive ljude koji će slušati glas aikida. To nije zbog ispravke drugih već zbog ispravljanje vlastitog uma. To je aikido. To je misija aikida i trebalo bi da predstavlja i vašu misiju Ai - harmonija, ljubav Ki - zivotna sila (Prana, Chi) Do - put Odabrali Goga i Laci Temu poslao naš Sai Aikido Brat Rimpoce |
ZNANSTVENA ZAJEDNICA IH NE ČUJE - ZAŠTO NAPADI NA PLASTIČNE VREĆICE
. Znanstvena zajednica ih ne čuje Nova rješenja u pravilu teško brzo prodiru. A što mjere scientometrijski pokazatelji? N. Raos uočava: »Ako netko voli tjerati modu (scientometrijski pokazatelji), neka mu bude.... Znanstvena zajednica ih ne čuje Zgoda je stara, možda i dva desetljeća. Letim iz Frankfurta u Düsseldorf. Prvi put Messe Düsseldorf organizira ekskurziju za novinare časopisa koji prate područje plastike i gume. U zrakoplovu je samo šestoro putnika. Čitam jedan časopis. Pročitao sam vijest da je jedna balerina dobila nagradu. Usprkos tome što se ne uklapa u postojeće trendove. Te sam se zgode prisjetio čitajući jedan od onih komentara vrhunskog popularizatora prirodnih znanosti u Hrvatskoj Nenada Raosa, kada na općoj razini uočava probleme. U članku »Astronomija« (Kemija u industriji 10/2008.) Nenad Raos opravdano uočava da je trenutačno vodeća znanost scientometrija. Stara samo nekoliko desetljeća. Nekada se doprinos znanstvenika mjerio izvornošću rješenja. Danas scientometrijskim pokazateljima. Nova rješenja u pravilu teško brzo prodiru. A što mjere scientometrijski pokazatelji? N. Raos uočava: »Ako netko voli tjerati modu (scientometrijski pokazatelji), neka mu bude. No, to ne znači da u znanosti nema problema koji izmiču pozornosti šire znanstvene zajednice. Netko se i takvim problemima treba baviti, jer ako svi istražuju isto, teško da će se otkriti nešto istinski novo, nešto što pokreće znanstvene revolucije«. Što to ima veze s balerinom? Ona je dobila nagradu za svoje odstupanje od modnih trendova u baletu. Krenula je svojim putem. Kažu, ona je avangardna. Scientometrijski pokazatelji određuju trendove, ali u njima nema mjesta za istinski nove vrijednosti. Teško je kretati se izvan znanstvene mode. Nemaš radove u časopisima koje svojom vlastitom politikom izabire komercijalna baza podataka, nisi citiran. Dakle - nisi uspješan. Ne postojiš. Nenad Raos nije jedini koji razmišlja na opisani način na ovim prostorima. Postoji nekoliko pojedinaca. Ali zbog takvih pogleda nisu u trendu, pa ih znanstvena zajednica ne čuje. Odnosno, ne želi čuti. Igor Čatić Vjesnik, 2008-11-07 Objavljen tekst je uz odobrenje Igora Čatića ----------------------- Zašto napadi na plastične vrećice Već godinama Internetom kruži tekst o mojoj sretnoj generaciji. Jednom bi ga trebalo u cijelosti objaviti u medijima. Ovdje samo poneki naglasak iz teksta »Čestitamo Generaciji«. »Čestitaju mi što sam još živ… Vjesnik, 6. listopada 2008. Zašto napadi na plastične vrećice Novinari u hrvatskim medijima iznose djelomično točne podatke o plastičnim vrećicama i pristaju biti prenositelji interesa globaliziranoga kapitala koji iskorištava siromašne IGOR ČATIĆ Što povezuje Frankfurter Allegemeine Zeitung, Glas koncila i Vjesnik, odnosno Dubrovnik i činjenicu da na najdubljem mjestu na Jadranu ima najviše plastike? Zašto novinari u hrvatskim medijima iznose djelomično točne podatke o plastičnim vrećicama i pristaju biti prenositelji interesa globaliziranog kapitala koji iskorištava siromašne? Sada je jasno. Usprkos velikom naporu dviju novinarki na stranicama ovog lista da unište ugled plastičnih, preciznije polietilenskih vrećica s ručkama, rezultati ankete objavljeni 26. rujna 2008., glasajući sa 76 posto za plastične vrećice, jasno je što misli pučanstvo o prednostima i nedostacima takvih vrećica. Drugi put u posljednjih godinu i pol dana. Ali usprkos tome, M. Stublija ima podnaslov »Plastične vrećice izrazito su opasne za okoliš« (Vjesnik, 27. i 28. rujna). One nisu opasne za okoliš, one ga onečišćuju neodgovornošću ljudi. Pitanje glasi, zašto tri dana uzastopce na stranicama jednog uglednog dnevnika napad na plastične vrećice? Čitaju li neki novinari Vjesnika vlastiti list. Zapravo, nema potrebe ponavljati argumente opravdanosti uporabe plastičnih vrećica. Koje poslije osnovne uporabe upotrebljavam za pakiranje cipela kada idem na put, spremanje vlažnog sklopivog kišobrana, odlaganja odjeće po završetku sezone u ormare, sakupljanje plodova zemlje i konačno, za odlaganje smeća. Je li najšira javnost dovoljno upoznata s činjenicom kako se predsjednik talijanske vlade S. Berlusconi riješio smeća u Napulju? Prodao je te silne tone smeća za rad njemačkih spalionica. Koje vape za sirovinom. A pretežni dio tog smeća bio je upravo u polietilenskim vrećicama. Što smo mogli vidjeti višekratno na "dalekovidnici"? No, smeće u polietilenskim vrećicama ponovno je problem u Napulju (Vjesnik, 29. rujna), jer nitko ne želi ni odlagalište ni spalionicu. A kako se manipulira javnošću, evo najnovijeg primjera. Nedavno sam poslije više od dva desetljeća putovao automobilom od Skopja do Ohrida. Na jednom prekrasnom drvetu duž puta ponosno vijore dvije plastične vrećice. Uredno zavezane za drvo. Zato sam rekao makedonskom ministru za zaštitu okoliša da nema potrebe zabranjivati takve vrećice. Zabrane je moguće postići samo u slabije razvijenim zemljama ili u gradovima Kalifornije. Tamo u korist skupljih i s motrišta zaštite okoliša lošijih, biorazgradivih vrećica. Pritom trošiti više nafte i sjeći šume. Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja jadranskog podmorja na najdubljem području. Rečeno je da je udio plastike najveći. Istina, on može i s pet posto biti najveći, jer brojeva nema. Zapravo sam jako ponosan na plastičarsku industriju jer je dokazala da ni suvremeni kruzeri bez nje ne funkcioniraju. No, za bacanje plastičnog otpada u Jadransko more nije kriva plastika, nego vlasnici tih golemih uništavatelja svega i svačega. Naime, ispuštaju svoj otpad u plićim dijelovima, pa ih onda morske struje donesu u taj najdulji dio Jadranskog mora. Svatko od nas želi pet minuta vlasti. Kada bih je imao, odmah bih zabranio ulazak kruzera bez postrojenja za obradu otpada prije ispuštanja u more. Barem u prostor koji je pod nadležnošću Hrvatske. A gradonačelnici Dubrovnika D. Šuica uplatio bih iz proračuna tih 70 milijuna kuna nadoknade. Naime, vidio sam nedavno u časopisu Deutschland sliku najmodernijeg kruzera. Sve ima, ali nisam vidio postrojenje za oporabu otpada. A vjerujem da se vlasnici kruzera hvale svojim etičkim poslovanjem. Konačno, što povezuje FAZ, GK i Vjesnik? Bisfenol A. Na moje zaprepaštenje ustanovio sam da imam u svom računalu (novohrvatski - desktopu) najmanje 150 tekstova o tome materijalu. Na našim prostorima o tome u javnosti pretežno pišu autori u Glasu koncila i ovaj autor u Vjesniku. Ali, raspravi se pridružio i vodeći hrvatski toksikolog, prof. F. Plavšić (Vjesnik, 29. rujna). Sada smo ipak došli do toga da zapravo treba otvoriti novu raspravu. Na probleme ukazuju u pravilu pojedinci. Organizacije, na primjer one za proizvodnju plastike, štite svoje interese. Svi smo mi lobisti nečega. Ali sve više i "znanstveni vjernici", jer ne možemo svaku pojedinost sami provjeriti. Zato bi dobrodošla rasprava o tezi da su znanstveni i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji društvenih ciljeva. Pritom ciljeve određuju moćni, a provode ih političari. Ali, takvu raspravu nije moguće voditi u GK-u ili Vjesniku. Pravo je pitanje zapravo gdje. FAZ se u svom broju od 10. rujna priključio raspravi o bisfenolu A. Kako je za novine vijest da je čovjek ugrizao psa, tako i FAZ pokušava lobirati za zabranu polikarbonatnih bočica za djecu. Međutim, u zaključku priznaje da europske vlasti ne namjeravaju odstupiti od svoga stava od 10. srpnja da polikarbonatne bočice ne utječu ni na malu djecu, jer se pokusi na životinjama ne mogu izravno prenijeti na čovjeka. Pitanje zašto toliko netočnosti na Internetu i ostalim izvorima, sustavno je obrazložio prof. F. Plavšić. Već godinama Internetom kruži tekst o mojoj sretnoj generaciji. Jednom bi ga trebalo u cijelosti objaviti u medijima. Ovdje samo poneki naglasak iz teksta »Čestitamo Generaciji«. »Čestitaju mi što sam još živ… Ne mogu vjerovati da smo uspjeli! Prema onome što kažu današnji pravnici i birokrati i ekobrižnici (d. a.), svi mi koji smo bili djeca u tridesetima, četrdesetima, pedesetima, šezdesetima, sedamdesetima i ranim osamdesetima, vjerojatno ne bismo trebali biti živi. Naši dječji kreveti bili su obojeni kričavim bojama na bazi olova. Nismo imali zaštitne poklopce ili brave na bočicama lijekova, vratima i ormarićima, a kada smo se vozili na biciklu, nismo imali kacige. Pili smo vodu iz cijevi u vrtu, a ne iz boce. Užas! Jeli smo kolače, kruh i margarin i pili gazirana slatka pića, ali nikada nismo bili debeli, jer smo se stalno igrali vani…«. Autor je umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Tekst je objavljen uz dopuštenje Igora Čatića |
Zemlja bez proizvodnje osuđena je na izumiranje
Novi list 2008-09-21
BEZ RAZVOJA TEHNIČKIH ZNANOSTI NEMA ODRŽIVOG RAZVOJA NI BLAGOSTANJA Zemlja bez proizvodnje osuđena je na izumiranje Važnost tehnike za suvremeno društvo mora se trajno tumačiti u svim stupnjevima školovanja, a tomu moraju zajednički pridonijeti politika, škola, visoke škole i industrija, ali i mediji Piše Igor ČATIĆ Vesternizirane zemlje su globalizirane zemlje znanja. Zato će prije sredine 21. stoljeća gospodarsko vodstvo u svijetu preuzeti zemlje BRIC-a. Gdje je tu mjesto Hrvatske u svjetlu nedavne zajedničke Izjave njemačkih tehničkih sveučilišta i inženjerskih udruga o budućnosti tehničkih znanosti? Zemlje BRIC-a su Brazil, Rusija, Indija i Kina. Već je 2004. u hrvatskom dnevnom tisku upozoreno da će te zemlje između 2030. i 2040. godine preuzeti gospodarsko vodstvo u svijetu sa svim posljedicama za čovječanstvo. Za sada su to još uvijek nevesternizirane, ili barem ne dovoljno vesternizirane (pozapadnjačene) zemlje, koje punu pozornost posvećuju industrijskoj proizvodnji. Neke od njih, poput Kine, ostvaruju goleme trgovačke suficite, raspolažu deviznim rezervama višim od 1,7 bilijuna USD i ulažu u istraživanja i razvoj više od 130 milijarda USD samo u jednoj godini. Sada je u modi sintagma »društvo znanja«. Svojedobno sam na jednoj tribini rekao da sada svi ponavljaju tu sintagmu, a da uopće ne razumiju o čemu je riječ. »Društvo znanja« ne znači da je prije bilo društvo neznanja. U proljeće ove godine u jednoj emisiji hrvatske dalekovidnice tri istaknuta znanstvenika tvrdila su da ne razumiju što je to »društvo znanja«. Bili su to profesori N. Budak, B. Čulig i S. Kulić. U čemu je poanta? Postindustrijsko društvo i globalizacija Osamdesetih godina prošloga stoljeća futorolozi u SAD-u uočili su činjenicu da se u industriji proizvodi sve više sa sve manje zaposlenih. Nije to bilo ni tako teško uočiti jer su imali primjer jedne druge proizvodnje, one poljoprivredne. Postavili su pitanje hoće li to novo društvo nazvati postindustrijskim ili nekako drukčije (N. Stehr, »Deutschland« 4/2007.). Došlo se do sintagme »društvo znanja«. Među ostalim, zbog činjenice da je eksplozivan razvoj tehnike rezultirao potrebom da svi, od seljaka do političkih vrhovnika, moraju znati znatno više. I da je zato potrebno, ali znatno intenzivnije, cjeloživotno usavršavanje. Međutim mnoge vesterizirane zemlje shvatile su doslovno sintagmu postindustrijsko društvo. Ukinule su izvor društvene energije, proizvodnju. Pa je u Hrvatskoj poljoprivredna proizvodnja na razini 60 posto one iz 1988. godine, a ona plastike bila je 2007. jedva 58 posto one iz 1990. godine. Istodobno je proizvodnja plastičnih dijelova bila tek 83 posto one iz 1990. Proizvodnja alatnih strojeva koja je bila devedesetih godina na razini prihoda od oko današnjih 500 do 600 milijuna USD i zapošljavala oko 10 000 radnika, sužena je na nekoliko poduzeća. Ostalo je još protumačiti riječ globalizirano. Najnovija istraživanja pokazuju da je globalizacija vrlo stara. Među prvim globalizacijama bile su informatičke i, vrlo uspješne, širenje religija. Sada je odlika globalizacije komprimiranje vremena. Što to znači? Sve što se zbiva u prividnosti (virtual reality) i ostalim oblicima informatike i komunikacijske tehnike može se, poput softvera, prenijeti u realnom vremenu produljeno za prijenos signala. Ali prijenos signala omogućuje jedan relativno komplicirani realni proizvod, globalna mreža optičkih kabela. Pretežno kombinacija plastike i stakla. Upravo informacijska globalizacija 21. stoljeća potakla je mnoge da izdvoje informatiku iz sustava tehnike. Pogrešno, jer informatika nisu samo računalni programi i računala te njihov prijenos. U informatičku djelatnost ubraja se i razvoj novih proizvoda, znanost, pa i pravo. Kao dokaz takvim promišljanjima poslužit će spomenuta Izjava. Visokokvalificirani stručnjaci Izjava započinje iskazom da su u zemlji vrhunske tehnike poput izvozno usmjerene Njemačke, stupovi preživljavanja strojogradnja, procesna tehnika, elektrotehnika i informatika (skraćenica od informacijska tehnika) kao i građevna tehnika te tehnika potrebna u zaštiti okoliša. To je oko 4,5 milijuna radnih mjesta u toj zemlji, što je prvenstveno zasluga oko 600 tisuća visokoobrazovanih inženjera i informatičara. Oni djeluju na radnim mjestima istraživanja i razvoja, konstrukcije, proizvodnje, prodaje i nabave te marketinga, ali i kao vrhunski menadžeri. Za uspješan razvoj tih područja broj takvih visokokvalificiranih stručnjaka trajno raste. U tom dijelu Izjave ima jedna bitna pojedinost. U nastavku Izjave rabi se općeprihvaćeni izraz inženjer koji uključuje i informatičare, a to isto vrijedi za tehničke znanosti koje uključuju informatiku. Treba naglasiti još jednu pojedinost. U Izjavi se rabe izrazi inženjer, istraživač itd., kao rodno neutralni. Tko prati posljednjih dvadesetak godina razvoj u Hrvatskoj, zna da takvi stavovi postoje u Hrvatskoj već odavno. Barem od članka »I proizvodnja treba vrhunske kadrove« (»Danas«, 23. prosinca 1986.). Navedeno o proizvodnom sektoru pokazuje važnost tehničkih znanosti i u budućnosti. Tko to ne shvati pravodobno, ostat će bez proizvodnje. »A zemlja bez proizvodnje je siromašna, osuđena na izumiranje«, zaključak je sustavnosne usporedbe Platonove idealne države i čovječjeg tijela (Dani Frane Petrića, 1997.). Bez razvoja tehničkih znanosti koji se ne može ograničiti samo na pisanje radova za privatne podatkare, nema održivog razvoja ni blagostanja. Sve to i svi oblici globalizacije zahtijevaju trajno jačanje razvoja tehničkih znanosti. Još je jedna misao već poodavno prisutna na ovim prostorima a njima započinje Izjava. Ona nije nova, potječe od Imanuela Kanta i glasi: »Tehnika je dio kulture«. Čest naglasak u izlaganjima čelnika Hrvatske zajednice tehničke kulture. Tehnika i suvremeno društvo Nažalost, u vesterniziranim zemljama poželjnija su zvanja poput odvjetnika, stručnjaka za marketing ili za odnose s javnošću. Zato u tim zemljama trajno opada zanimanje za studiranje na tehničkim i matematičko-prirodoznanstvenim fakultetima. Javnost nažalost ne shvaća važnost dovoljnog broja navedenih stručnjaka za uspješno gospodarstvo. Važnost tehnike za suvremeno društvo mora se trajno tumačiti u svim stupnjevima škole. Tome moraju zajednički pridonijeti politika, škola, visoke škole i industrija, ali, treba pridodati, i mediji. Uloga medija očituje se o dva smjera. Postavljanju sustava vrijednosti i promicanju tehnike u cjelini, a ne samo nekih njezinih dijelova. Pouka tehnike na svim tim razinama, ali i na visokoškolskoj razini, zahtijeva odgovarajuća novčana sredstva za osoblje, opremu i infrastrukturu. Jedna važna tema budućeg razvoja tehničkih znanosti je prijenos rezultata istraživanja u praksu. Sve zakonske zapreke tog prijenosa moraju se ukloniti. Svima koji pokazuju za to sklonost treba omogućiti završetak magistarskog studija (prije diplomski). Doktorat ne bi trebao biti studij, već uključenost u istraživačke projekte. Obrazovanje mora omogućiti trajno prihvaćanje novih znanja. Tu je osobita odgovornost svakog pojedinca i industrije. To nameće nove izazove i sveučilištu. Njemačka je svjesna činjenice da će se morati otvoriti talentima iz drugih zemalja. To zahtijeva i drukčiji pristup ljudima drugih kultura. Svrha je ovog teksta poticanje rasprave o položaju tehničkih znanosti u hrvatskom društvu. To nije lagan zadatak jer se takvoj orijentaciji suprotstavljaju mnogi, od dijela znanstvene zajednice do zagovornika nekih parcijalnih politika. Tekst je objavljen uz dopuštenje gospodina Igora Čatića |
ZAŠTO U RIJECI CVJETA LJUBAV
ZAŠTO U RIJECI CVJETA LJUBAV
Nije slučajno da je Rijeka početkom 20-ih godina prošlog stoljeća, dok je bila samostalna, bila produktivna i bogata poput Švicarske, smatra riječki alternativac Borivoj Bukva Zašto u Rijeci cvjeta ljubav Piše: Ivančica Celevska/EPEHA Kraj 20. stoljeća za bogate stanovnike Hong Konga značio je završetak dugog razdoblja prosperiteta i veliku financijsku neizvjesnost povezanu s vraćanjem toga golemog i uspješnog grada Narodnoj Republici Kini. Suočeni s takvom nesigurnošću, odlučili su se obratiti stručnjacima za feng shui, zatraživši od njih da na svjetskoj karti pronađu jednako povoljan grad u koji bi mogli preseliti svoje poslove i kapital. Ubrzo su dobili odgovor: na vrhu popisa gradova sa sjajnim feng shuijem je Rijeka. Majstori 6000 godina stare umjetnosti i znanosti posvećene istraživanju optimalnih uvjeta za gradnju nastambi procijenili su da baš Rijeka ima i vjetar i vodu, što je doslovan prijevod riječi feng shui, kao i povoljan protok energije, što je jedan od ključnih uvjeta za sretan i dobar život. Ta sretna, neobična vijest stigla je u grad na Rječini još 1997. godine, no jedini koji ju je ustrajno i entuzijastički promovirao bio je alternativac Borivoj Bukva. On je čak svojim interpretacijama proširivao tumačenje kineskih majstora. Otvoreni i tolerantni - Oni su se čudili zašto nismo iskoristili te prednosti. Ja sam ih podsjećao da je ovaj grad bio najbogatiji u razdoblju od 1920. do 1924. godine dok je bio samostalan. Tada je Rijeka imala društveni bruto proizvod po stanovniku kao Švicarska, u to vrijeme vodeća ekonomska sila - istaknuo je Bukva i objasnio kako je položaj njegova grada takav da omogućava neometan protok energije. Neometani protok energije djeluje pozitivno na stanovnike i zato su Riječani otvoreni, tolerantni, ispunjeni kozmopolitskom ljubavlju. No, neometani protok energije zasigurno djeluje i na seksualnost jer je upravo ljubav plasirala Rijeku na naslovnice dobrog dijela domaćeg tiska. Čini se da su se u Rijeci okupili neki od najprivlačnijih muškaraca naše zemlje jer zašto bi se inače u taj grad preselila Janica Kostelić, a u njoj ljubav potražile Severina i Vlatka. Janica Kostelić došla je u Rijeku zbog Borisa Ivančića, Severina zbog Slavka Šajinovića, Vlatka Pokos ljubi Dina Bubičića, a Slaven Bilić Ivanu Đeldum. Prije dvadesetak godina i Riječanka Slavica Radić, u koju se fatalno zaljubio prebogati Bernie Ecclestone, dokazala je da je njezin grad tajno središte ljubavi i seksualnih čari, što je poslije potvrdio i glazbenik Neno Belan koji je, prema mišljenju Dalmatinaca, počinio svojevrsnu herezu pretpostavivši Rijeku Splitu i Riječanku Splićankama. Otvoren novi kanal Bukvu takve odluke ne čude, nego napominje da su potpuno na tragu ocjene kineskih alternativnih stručnjaka za život, vjetar i zrak. Odlučno tvrdi da je i dovršetak autoceste Zagreb - Rijeka također tome pridonio jer je otvoren još jedan kanal kojim protječe energija. Smatra da bi se gradnjom slične prometnice prema Dalmaciji još više ojačao dobar položaj grada, a u tome se s njime slažu i stručnjaci koji možda nikada nisu niti čuli za feng shui. U proteklih desetak godina, suprotno očekivanjima, iz Hong Konga nisu se doselili bogataši, niti je zamijećen ozbiljniji transfer kapitala. No, činjenica je da je riječka luka procvjetala u posljednjih šest godina, a uspjesi i rekordni prekrcaji tereta i kontejnerskog prometa zahvaljuju se upravo linijama s Kinom. Možda su se u ovom slučaju Kinezi vodili svojom poslovicom da se čovjeku koji se želi obogatiti ne smije dati riba, nego ga treba naučiti kako je uloviti. Drugim riječima, pružili su priliku ovdašnjim poslovnim ljudima da svojom umješnošću i sposobnostima luku pretvore u izvor velike zarade. Novinarka Branka Malnar, i sama često zagledana u alternativne odgovore na velika pitanja, prilično je pesimistična. - Kad je riječ o feng shuiju, sklonija sam mišljenju da Rijeka s priobalnom okolicom ima oblik usta koja jedu svoju ‘djecu’. To bi značilo da mladi i kreativni priznanje dobivaju tek kad odu iz rodnoga grada. Opstaju ljudi s dobrim osobnim marketingom te društvenim i političkim vezama. Grad je nervozan i nesređen te je pravi šok doći u njega iz Istre gdje je sasvim drukčije ozračje. Još je podijeljen i kao da živi dvostrukim životom. Prema feng shuiju, blokada dolazi sa zapadne strane jer nema dobre komunikacije preko Slovenije koja predstavlja svojevrsnu prepreku - uvjerena je novinarka koja s obje noge čvrsto stoji na zemlji. Utjecajem dobrog položaja grada na njegove stanovnike bavio se i publicist Velid Đekić. On upozorava da zbog medijske galame vidimo samo one koji dolaze jer privlače pozornost, a istodobno u potpunoj tišini i nezamijećeni odlaze mladi obrazovani stručnjaci. Dva velika egzodusa - Njihov se odlazak na početku na primjećuje jer se ni njihovo djelovanje ne vidi odmah. Primjećujemo da ih nema tek kada nam iz svijeta dolaze vijesti o njihovim uspjesima. Pričajmo o dolascima slavnih pa nećemo primijetiti da su nam otišli oni koji su na duge staze mogli donijeti veliku dobrobit - istaknuo je Đekić. Podsjetio je da je grad preživio dva velika egzodusa, i to jedan u dvadesetim, a drugi u pedesetim godinama prošlog stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata došlo je razdoblje masovnog naseljavanja Rijeke koja je nove stanovnike dočekala s praznim stambenim zgradama i polupraznim cijelim gradskim četvrtima. Više optimizma nudi riječki astrolog Damir Jovetić koji već nekoliko godina u svojim prognozama najavljuje otvaranje grada. - Rijeka je Lavica, ima podznak u Djevici i Mjesec u znaku Vage. U ratnim godinama do izražaja je dolazio njezin karakter Djevice, zatvoren i stisnut, a sada se kao Vaga otvara, izlazi na ulice, postaje ljepša, prava koketa. Sve to uklapa se u priče o velikim ljubavima - rekao je Jovetić. Dolazi vrijeme ljubavi, ljepote, jahti, balova, ležernih i lepršavih susreta i komunikacije. Pod drukčijim astrološkim aspektima mijenja se i način zarade pa se umjesto industrije, razvijaju poslovi povezani s otvorenim prostorima, kao što su urbani turizam, zabava, sport, umjetnost i slavljenje ljepote. ----------------------------------------------- Preuzeto iz Jutarnjeg Lista http://www.jutarnji.hr/ ------------------------------------------------ ZAŠTO U RIJECI CVJETA LJUBAV --------------------------------------------------- http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=11881 Feng shui Rijeke i odnos preme nakim gradovima u Hrvatskoj ---------------------------------------------------------------------- http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=11923 Pogledaj i na "RIJEKA DANAS" ------------------------------------------ http://www.rijekadanas.com/rijeka-grad-po-mjeri-feng-shuija/ Rijeka i njen položaj - zdravi grad --------------------------------------------- http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5243 ---------------------------------------------- Lijepi pozdrav! U Rijeci, 17.11.2008. godine Borivoj Bukva |
ZBOGOM NAJDRAŽA RAFINERIJO /haiku / senryu/
ZBOGOM, NAJDRAŽA RAFINERIJO! Da će rafinerija na Mlaki nekima i nedostajati, potvrdila je grupa performera koji su se od najdražeg onečišćivača oprostili s osamnaestog kata "nebodera smrti" na Čandekovoj, izvikujući joj zbogom sa suzom u oku. Čitala se haiku poezija, svirala usna harmonika, gledali videoplesni zapisi s industrijskom baštinom u pozadini, a rafineriji su posvetili sliku ruže te za kraj spustili bijelu traku s vrha zgrade. - Mi se bavimo višom vrstom ekologije, a to je ekologija duha, kazao je vođa performansa Dragan Karlo Došen. (sj) Objavljena je i fotka u Večernjem Listu, gdje piše: Performeri su potvrdili da će nekima rafinerija i nedostajati. u srijedu, 12.11. 2008. godina u rublici - istra primorje lika ------------------------- MRNM - MIR RAFINERIJI NA MLAKI MRNM - MIR RAFINERIJI NA MLAKI, MILA ĆULJAK, U POKRETU Posljednji pozdrav uz suvremeni umjetnički izričaj i glazbeni ispraćaj utorak, 11. studenog u 11 sati Instalacija u prostoru Nebodera Smrti, "vijenac" videa + slika + zvuk + dim ---------------- 21 haiku/senryu - BORIVOJ BUKVA ---------------- - " automobil i / gušter u prtljažniku - / slijepi putnik ", - " mlaz nafte / i lokva na asfaltu - / cigarete dim ", - " mokre ruke i / kanistar pun benzina - / ljevak razljeva ", - " naftna mrlja / nizbrdicom kolnika / dotiće u šaht ", - " pičkin dim i / mlaka za sva vremena - / eto ti kurac! ", - " odglupljavanje / pristalica ininih / cool programa ", - " žabe u lokvi / i postrojenja mlake / veselo krekeču ", - " opasnost uz / nadutost stomaka - / eksplozija ", - " skakavci / sprženi u dimljaku / padaju dolje ", - " specijalitet / sa ininog štanda - / odsumporen miš ", - " u zamazanim / rukama kanistar / s naftom - sja ", - " automobil i / benzinska postaja / u koloni ", - " vonj sumpora / jugo s kišom nosi / prema turniću ", - " hamburger / na zaprljanoj klupi / parka na mlaki ", - " sparni dan i / rafinerija na mlaki - / pas lutalica ", - " tvrdo govno / u nafti se kupa / neoštećeno ", - " onečišćenje / kanalizacione mreže - / štakori bježe ", - " pizzerija / natopljena dimom na / domak turnića ", - " sanirana / naftna mrlja duž / obale bivio ", - " prdež na mlaki / uz miris ljubičice / sa prozora ", - " policajac i / strogo kontrolirani / ispušni plinovi ", - " pod maskom / i pas samotnjak / lutaju mlakom ". ------------------- U Rijeci, 13.11.2008. godine Borivoj Bukva |
INFORMACIJE, HAIKU NATJEČAJI, NATJEČAJI, IZLOŽBE...
INFORMACIJE, NATJEČAJI, HAIKU NATJEČAJI, IZLOŽBE....
---------------------------------------------- --- On Mon, 10/20/08, stjepan katic From: stjepan katic Subject: Izložba "Tiha pobuna - najveći majstori ... To: Date: Monday, October 20, 2008, 12:09 PM Izložba "Tiha pobuna - najveći majstori njemačkog ekspresionizma", predstavit će se jedan od najznačajnijih pokreta moderne umjetnosti procijenjena je na sto milijuna eura, otvara 23. listopada u Klovićevim dvorima u Zagrebu, a trajat će do 20. siječnja 2009. godine. Više možete pogledati na likovnom portalu Akademija-Art www.akademija-art.net -- Lijep pozdrav! Stjepan Katić http://www.akademija-art.net E-mail: stjepan.katic@gmail.com aa@akademija-art.net ---------------------------------------- --- On Tue, 11/11/08, Tomislav Maretić From: Tomislav Maretić Subject: Fwd: [Fwd: Vancouver Cherry Blossom Festival] To: borivoj.bukva@karolina-rijecka.com Date: Tuesday, November 11, 2008, 11:47 PM ----------------------- Dragi Boro, daj nešto pošaljite, svatko po jedan haiku o trešnjinom cvatu na engleskom, nebi li sudjelovali na "Vankuverskom festivalu trešnjina cvata"! Svako Vam dobro! Tom Maretić ---------------------------------- It's time to haiku with the Vancouver Cherry Blossom Festival! In the spirit of international friendship, submit a haiku on the cherry blossoms to the Haiku Invitational 2009. Top haiku will be announced this Spring at a VSO concert on March 28th, will be displayed on board Translink buses and SkyTrain cards during March and April, with celebrity readings at festival events. Submit original, unpublished English-language haiku by December 19, 2008 at www.vcbf.ca ------------------------- veliko hvala dragi tome, pozdrav primi od karoline riječke i bore -------------------------- --- On Sun, 10/19/08, Djordje Otasevic From: Djordje Otasevic Subject: Konkurs To: almabg@sezampro.yu Date: Sunday, October 19, 2008, 8:46 PM NAJKRAĆE PRIČE 2008 Izdavačka kuća „Alma” priprema zbornik priča pod nazivom „Najkraće priče 2008”. Na konkurs se šalju do tri neobjavljene priče, ne duže od 30 redova (1800 znakova, pri čemu se i razmak između reči računa kao znak). Nema nikakvih tematskih ili žanrovskih ograničenja. Konkurs nema takmičarski karakter – nema pobednika, nagrada i sl. Priče uvršćene u zbornik neće se honorisati. Priče se potpisuju imenom i prezimenom. Poželjno je navesti i osnovne podatke o autoru (datum i mesto rođenja, zanimanje, književni rad, saradnja sa časopisima, objavljene knjige, adresa, telefon, e-mail adresa...). Radovi se šalju na adresu: „Alma” Molerova 62-A 11000 Beograd ili elektronskom poštom na adrese: almabg@sezampro.yu i(li) izdavackakuca.alma@yahoo.com Konkurs je otvoren od 1.. novembra do 15. decembra 2008. godine. Krajem februara 2009. godine biće objavljen zbornik najlepših ostvarenja pristiglih na konkurs. Sve informacije o konkursu, autorima zastupljenim u zborniku, predstavljanju knjige i sl. biće objavljene na sajtu www.alma.co.rs. Na ovom sajtu mogu se pročitati svi zbornici s prethodnih konkursa (uključujući i zbornik sa VII konkursa za najkraću kratku priču – „Priče za poneti“). --------------------------- --- On Wed, 11/12/08, IHS Irish Haiku Society From: IHS Irish Haiku Society Subject: The Irish Haiku Society Haiku Competition 2008 Results To: Date: Wednesday, November 12, 2008, 4:35 AM The Irish Haiku Society Haiku Competition 2008 Results The Irish Haiku Society is proud to announce the results of the first ever IHS International Haiku Competition. 177 haiku by poets from twelve countries ( Ireland , UK , Northern Ireland , USA , Australia , Canada , New Zealand , Austria , Germany , Portugal , Romania and Serbia ) were submitted to this year’s competition. Half of the submitted poems were from the island of Ireland . This year’s competition was adjudicated by Anthony Anatoly Kudryavitsky, and it was judged blindly. It had been previously announced that an entrant may win more than one prize, which, actually, happened. The following is the list of prize-winning and highly commended haiku. 1st Prize John Barlow (UK) receives the first prize of Euro 150 for the following haiku: mountain stillness an empty chrysalis fills with sunlight 2nd Prize The 2nd Prize of Euro 50 also goes to John Barlow (UK) for the following haiku: summer morning every other post has its crow 3rd Prize Ernest J Berry (New Zealand) receives the third prize of Euro 30 for the following haiku: early frost the fragrance of pine on fire ---------------------- Highly Commended Haiku In alphabetical order: John Barlow (UK) cold rain… the fishermen wade deeper into the lake Sharon Dean (Australia) winter chill a bull ant climbs the flame tree Walter Daniel Maguire (Ireland) autumn breeze – spider’s web convex… concave Roland Packer (Canada) the open gate to an empty field – country graveyard Roland Packer (Canada) Christmas Eve swaddled in the busker’s case a fiddle Our congratulations go to all of the winners. We also express our sincere gratitude to the administrators of the competition, without whom… The Irish Haiku Society is planning to organise a free haiku workshop for the Irish entrants of the IHS competition, as well as for all the Irish haiku lovers who may wish to attend. Finally, plans are under way for next year’s contest. We are looking forward to turning the IHS Haiku Competition into an annual event! --------------------- Obratite se na KAROLINU RIJEČKU i pogledajte najnovije natječaje: http://karolina-rijecka.com DRUŠTVO HAIKU PJESNIKA RIJEKA ........................... |
BARACK OBAMA
Dear Borivoj,
The election of Barack Obama on November 4th, 2008 was historic--and it was a deeply personal moment for all of us. The day after we asked you to reflect on that moment and any role you played to make Obama's victory possible. More than 7,800 of you responded with moving and inspiring stories. You can read them all, here: LINK=http://colorofchange.org/stories08/results/?id=1566-349884 BARACK OBAMA When you follow the link, you'll see the stories of ColorOfChange.org members in your area. You can also travel around the map and see more stories from members around the country. You'll hear from folks like Alice, from Detroit, MI, who waited a long time to see this day: It means that I overcame the Great Depression, World War II, the fact that I had to be the best student, employee, etc, etc in order to get ahead, and it means that I lived long enough to witness victory over bigotry and discrimination... Or Anita, a 16-year old from Eaton Rapids, MI who witnessed her hope for the future given new life: ...Barack Obama is the hope for a better, brighter future of America, a more colorful and honest future of America, a more cooperative future of America. And that hope was elected last night. I am sixteen years old and I cannot wait to live in a United States under the guidance of President Barack Obama. You and other ColorOfChange members helped make history--and now you've also written it. Take a moment to check out all the reflections and stories here: http://colorofchange.org/stories08/results/?id=1566-349884 Thanks and Peace, -- James, Gabriel, Clarissa, Andre, Kai, William, and the rest of the ColorOfChange.org team November 12th, 2008 ps. If you haven't submitted your story, don't worry--it's not too late. You can still share it from the stories page. -------------------------------------------------------------------------------- Subscription Management: This is a message from ColorOfChange.org. To remove yourself from our list, click here: http://colorofchange.org/subscription/?id=1566-349884 . To change your email address or update your contact info, send an email to subscriptions@colorofchange.org. |
NIŠTA NE MOŽE BITI BOLJE OD SMRTI
TANATOS I MEDIJI: INTERPRETACIJA SMRTI, EKSPLOATACIJA SMRTI, DISTRIBUCIJA VIRTUALNE SMRTI 7/24, IZVLAČENJE SMRTI IZ KONTEKSTA SMRTI, USMRĆIVANJE U NASTAVCIMA BEZ KRAJA I KONCA... ništa se ne trži bolje od smrti Mediji su se u svekolikoj našoj suvremenosti nametnuli kao isključivi informatori i tumači smrti, istrgnuvši ispod religijske mantije vjekovima staru licencu manipulacije. Licenca je redizajnirana multimedijski izvana, ali neizmijenjena joj je ostala bit – užas i strah od smrti, dvaju bešumnih Tanatosovih krila. Stoga nas nemilice šopaju slikama smrti iz veža, dvorišta, domova, ulica, na zemlji, u vodi, zraku i vatri, smrtima koje se uvijek događaju drugima da bi plašile nas. Kao da ne postoji ni život ni radost. Korota preko svega piše omer rak Ljudi su oduvijek bili fascinirani smrću. Njoj, jednostavno, nitko nije sposoban umaknuti. Otprilike 1562. Pieter Bruegel stariji posvetio je svojevrsni hommage toj neumitnoj našoj sudbi uljem na drvetu nazvanim Trijumf smrti. Slika izvanredno zorno predstavlja ljude različitih staleža – seljake, vojnike, plemiće, kraljeve i kardinale – koje bez ikakve razlike odnosi smrt prikazana kao horda kostura. U njenom otkosu padaju glave svih, svaki otpor je uzaludan. Kosturi ubijaju i muško i žensko bez razlike, dave ih, vješaju, kolju... valja imati želudac za Breugela. Krajobraz na ulju pojačava dojam užasa: osušena trava i stabla, u pozadini vatra i dim, nasukano brodovlje, kotači za mučenje, vješala s tijelima koja se klate... Niti jedan detalj na slici ne budi nadu u iskupljenje ili uskrsnuće. Nema nade ni za koga, ni jedne »blage utjehe u času smrti« – zvoni zvono, smrt se ceri. Stoljećima nakon Bruegela stvar se nije pomaknula niti za milimetar. I dalje neovisno o socijalnim razlikama sveudilj umiremo. Osobama koje je naslikao majstor Vincent iz Kastva u crkvici sv. Marije pokraj istarskoga Berma u povorci ili »plesu smrti« u današnjem bismo plesu sa smrtnim ishodom mogli priključiti burzovne mešetare, IT stručnjake, PR-menadžere, vizažiste, astronaute, porno-zvijezde, demokratski izabrane predsjednike država itd. Pape, kardinali i biskupi ostaju otprije. Sve nas nosi ista crna rijeka odnosno kako bi to sročio potpisniku ovih redaka poznat pjesnik: Od Abela do danas/sudbina je naša neumitna, ista:/ ni riječ, nit' lovor grana il' Parnas/spasit' nas neće od crva i glista! egzistencijsko dokinuće medijska lizalica To, hoće li se netko nakon smrti roštiljati na infernalnim gradelama, ili kliziti bosonog po rosi mirisnih rajskih livada u himničnom raspoloženju, ili će tražiti kakovu pogodnu maternicu za ponovnu inkarnaciju, ili će, naposljetku, zaroniti u Krležino veliko prokleto ništa nije u ovim stvarima presudno. Smrt je jedino što je stopostotno u ljudskom životu. Ono poslije nje stvar je osobne postmortalne preferencije. Neovisno o medicinskom, filozofskom, religijskom ili nekom drugom pristupu fenomenu smrti najsnažniji način njenog doživljavanja u našim suvremenim »modernim« i »postmodernim« društvima jest onaj medijski. Interpretacija smrti, nagnuće k smrti, eksploatacija smrti, distribucija virtualne smrti 7/24, drukanje za smrću, izvlačenje smrti iz konteksta smrti, usmrćivanje u nastavcima bez kraja i konca, tanatofilija zapravo, određuje dominantan sadržajni credo svih suvremenih medija »koji drže do sebe«. Ništa se danas ne prodaje bolje od smrti sâme niti išta tako dobro deblja lisnicu vlasnika medija nego kada se »priča« zapapri nekom viđenijom smrću. Nasilnom, nasilnijom, ako je ikako moguće. Dade se uvijek ići dalje u komparaciji. Medijski je to »citius, altius, fortius«. Smrt se uvijek događa nekomu drugom; nama se događa strah artikuliran kroz i kamufliran u zebnju, tjeskobu, anksioznost... Strah od smrti koji se uspješno sidri u nama zbog nedostatka iskustva o onome »s druge strane«, taj užas vlastitog egzistencijskog dokinuća najslađa je medijska lizalica. Znaju oni da Bog nije nikome obećao sutra. Mediji su se u svekolikoj našoj suvremenosti nametnuli kao isključivi informatori i tumači smrti, istrgnuvši ispod religijske mantije vjekovima staru licencu manipulacije. Licenca je redizajnirana multimedijski izvana, ali neizmjenjena joj je ostala bit – užas i strah od smrti, dvaju bešumnih Tanatosovih krila. Stoga nas nemilice šopaju slikama smrti iz veža, dvorišta, domova, ulica, na zemlji, u vodi, zraku i vatri, smrtima koje se uvijek događaju drugima da bi plašile nas. Kao da ne postoji ni život ni radost. Korota preko svega. veliko srce jednog dječaka – nije to vijest Zbog gustog tkanja korote malo je onih koji su vidjeli, primjerice, vijest da je drugu nagradu emisije CNN-a »World Report« u kategoriji priča na temu zaštite okoliša za 2008. godinu 27. listopada dobio prilog Hrvoja Gunjače, novinara HTV-ova studija u Šibeniku. Tema priloga bila je jednosatna operacija oštećenoga krila jedne sove, odnosno briga za ranjene i bolesne ptice grabljivice u Sokolarskom centru u Dubravi kod Šibenika vlasnika Emilija Menđušića. Ljudi spasili sovu. Nije to vijest. Još je manje onih koji su opazili u medijima vijest da je OŠ Ksavera Šandora Gjalskog iz Zaboka dobila nagradu »Škola – prijatelj zajednice« temeljem poziva za iskaz interesa Nacionalne zaklade za prijavu volonterskih inicijativa u 2007. godini, za prijedlog izrade »Zabočke kuharice«. Naime, učenik Martin Kotarski, autor inicijative, došao je na ideju da se prikupe stari recepti zabočkoga kraja i objave u knjizi »Zabočka kuharica«, a prihod donira siromašnim obiteljima u njegovu kraju. Martin je napisao i esej s kojim je sudjelovao na Međunarodnom natječaju u pisanju eseja (2008 International Essay Contest for Young People ) u organizaciji Goi Peace Foundation i UNESCO-a. Između 4.711 radova iz 137 zemalja svijeta u kategoriji za djecu (do 14. godina) upravo je Martin osvojio 1. nagradu! Veliko srce jednog dječaka. Nije to vijest. Dobra je vijest samo loša vijest. Zato su fotoroboti na cijeni poput Picassovih crteža ugljenom, zato jezik više ne zuji, zveči, zvoni niti zvuči, a još manje šumi, grmi, tutnji, huči, nego jadno skapava u okovima glagolskih pridjeva trpnih poput viđen, lociran, zadržan, uhićen, ispitan, optužen, pritvoren jer... to je sada jezik roda moga. Kovitla se medijsko nasilje perverznog eksploatiranja krvi na pločnicima, propucanih lubanja, izbodenih utroba, leševa u svim fazama dekompozicije... ujutro za prismok s pecivom i maslacem. Sve su vijesti samo jedna jedina, crna vijest. Crnilo je uzrok obračuna među kolegama novinarima koji bi jedni druge pred zid, crnilu je do rušenja, ono zaziva kaos i stanje izvanredno, crnilu trebaju plastični eksplozivi, meci, bodeži i palice svaki dan, svakoga trena za proizvesti vijesti crne, sumorne, mračne, potištene. Iz crnila samo se crni tuš toči. Nema tu veselja ni djeci ni pticama. Samo lisnicama. umnožen privid Mediji su nam postali dućanima straha. Namjerno, pomno i njegovano. Smrt i svi nakazni oblici ljudske patnje jedan gori od drugoga dobro se prodaju, a dobra je vijest ona koja se dobro prodaje. Drugih nema, i ne smije biti. Od prve do zadnje sve su umočene u crni bitumen. Nezaustavljivo, perpetualno kljukanje konzumenata tuđom nesrećom i smrću u širokom morbidnom spektru njene pojavnosti s nasitnijim degutantnim detaljima diže uvis cijenu »priči« i konfabulaciji. Izmišljanje, patvorenje, šokiranje, skandaliziranje, bljuvotiniziranje novi su kanoni medijskog artizma. Pošteno izvještavanje, izjedeno gangrenom pohlepe jednostavno je – amputirano. Informiran građanin središnja je ideja na kojoj stasa demokratsko društvo. Da bi u potpunosti mogao odlučivati, mora biti informiran u procesu odlučivanja te biti u mogućnosti komunicirati informaciju i svoje spoznaje podijeliti s drugima. U isključivo monokromatskom (crnom) medijskom ozračju nema niti milimetar prostora informiranoga građanina. Ideje koje bi nas bodrile, nadahnule i uzdigle iz crnoga kala, koje bi nas gradile i bojama bile raskošne kao paunov rep jednostavno zauvijek ostaju zatočene u tami camere obscure. Prostor komunikacije sustavno se zatrpava zabrađenim udovicama, tijelima masakriranih žrtava, krvavim ugrušcima po zidovima soba, bebama u plastičnim vrećicama, uznemirujućim iskazima očevidaca, zumiranim licima roditelja umorene djece, ulubljenim haubama automobila s ostacima ljudske kose... dokle? Vjerojatno još dugo, jako dugo. Jer, mediji proizvode publiku, ona njih. Interaktivna je to ljubav. Ogledalo su jedni drugih. A ogledala, baš kao i snošaj – rekao bi Jorge L. Borges – umnažaju privid. Paradoksalno, ogledala zastrta crninom najbolje odražavaju i umnažaju. Napomena: Preuzeto iz Novog Lista, nedjelja, 09.11.2008. godine http://www.novilist.hr/ |
Nacistički zločini koji se (ne) pamte
DVIJE (NE)SLAVNE OBLJETNICE – SEDAMDESET GODINA OD KRISTALLNACHTA I SEDAMDESETIPET OD CREGLINGENA nacistički zločini koji se (ne) pamte Ako je njemačko društvo ostalo indiferentno prema zločinu u Creglingenu, Kristalna noć je svima bila jasno i drastično upozorenje što se priprema Židovima, ali naravno, kao i uvijek, svijet se ravnodušno odnosio prema tuđim nevoljama i patnjama. Dakako, počinjene nepravde i zločine (više) nitko ne može ispraviti, ali podsjećanjem na ove događaje može barem donekle biti zadovoljena povijesna istina, ako već ne i pravda piše jaroslav pecnik Prošlo je sedamdeset godina otkako je u noći s 9. na 10. studenoga 1938. došlo do stravičnog antisemitskog pogroma širom Njemačke, kojim su zapravo bila širom otvorena vrata holokaustu, kao najvećem i najkrvavijem zločinu, zapravo genocidu, u povijesti čovječanstva. Naime, u akciji, kolokvijalno prozvanoj Kristallnacht (Kristalna noć), nacisti su cijelom svijetu jasno stavili do znanja kako Židove smatraju parazitima njemačkog društva, kojih se mogu riješiti samo korištenjem nasilnih metoda, a neposredno potom iskoristili su programirano nezadovoljstvo njemačkog naroda za forsirano proglašavanje cijelog niza diskriminacijskih zakona, kojima su Židovima bila suspendirana i(li) ukinuta brojna prava u sferi društvenog, kulturnog i obrazovnog života i sustava. Drugim riječima, to je bio definitivni početak rigidnog izopćenja i pokušaj »iskorjenjivanja« Židova iz njemačkog društva. Međutim unatoč uvriježenom mišljenju kako je Kristalna noć početak organiziranog progona i pogroma nad Židovima, zapravo se plan masovnog uništenja Židova započeo realizirati 25. ožujka 1933. u malom njemačkom gradiću Creglingen. Naime, prije sedamdeset i pet godina nacisti su tamošnju malu židovsku koloniju zvjerski likvidirali, samo zato što je pripadala drugoj rasi i vjeri. A, to se dogodilo daleko prije po zlu glasovite Kristalne noći. Neposredno nakon Hitlerovog preuzimanja vlasti, creglingensko lokalno stanovništvo, zaslijepljeno antisemitizmom i mržnjom, odlučilo je definitivno »očistit« i svoj mali gradić od svih uljeza i »antinjemačkih elemenata«. I dan danas, kada se Njemačka sa sramom podsjeti(la) na ovu još uvijek nezaliječenu nacionalnu traumu, oko pet tisuća stanovnika ovog württemberškog gradića jednostavno se ne želi suočiti sa svojim dijelom povijesne odgovornosti te s indignacijom odbija bilo kakav (raz)govor o tim zbivanjima. »judenfrei« grad A, što se stvarno dogodilo koncem ožujka 1933. u ovom dijelu Njemačke, može se saznati iz opsežnog iskaza stuttgartskog kriminalističkog inspektora Josepha Weizeneggera, u kojem, suprotno kasnijoj »istražnoj« praksi, nije bilo nikakvih nacističkih intervencija i dorada. Najmračnije poglavlje gradske povijesti Creglingena bilo je ispisano dolaskom SA-komande iz Heilbronna, na čelu sa stanadartenführerom Fritzom Kleinom u središte grada. Započeo je pretres navodnih ljevičarskih simpatizera i aktivista, kako bi se pronašlo skriveno oružje. Budući ih u gradu uistinu nije bilo, jer je preko 76 posto žitelja Creglingena glasovalo za Hitlerov NSDAP, cijela akcija se pretvorila u otvoreni i brutalni pogrom nad Židovima. Bili su istjerani iz sinagoge i domova, a tijekom provođenja u gradsku vijećnicu na ispitivanje, bili su zvjerski šikanirani i zlostavljani. Stanovnici Creglingena su sve to pasivno i nezainteresirano promatrali; štoviše, kako je vrijeme odmicalo, sve su se češće i jače mogli čuti glasovi iz mase koji su pozivali na linč svojih židovskih sugrađana. Samo je jedan »arijevac«, trgovac Braunwald, smogao građanske hrabrosti i pred razjarenom svjetinom od sigurne smrti spasio je svog susjeda, Židova Emila Wolfa. Ostalih šesnaest Židova nije preživjelo. Kako tvrdi inspektor Weizenegger, nekima od ubijenih nacisti su nožem urezali kukasti križ na lice. Dakle, daleko prije 1939., gradonačelnik Creglingena mogao je mirno izvijestiti nadređene vlasti: grad je »judenfrei«, dakle bio je posvema »oslobođen« od Židova. Idejni vođa i najaktivniji sudionik ovog pogroma, Fritz Klein, nikada nije bio primjereno kažnjen za svoj zločin. Kao zapovjednik SA dugo se vremena nakon rata skrivao, da bi tek 1952. bio uhićen i osuđen na pet godina zatvora. Ali, nakon godinu dana, oslobođen je krivnje i pušten iz zatvora radi dobrog vladanja. Na ove brutalne događaje danas podsjeća samo spomen-ploča, koju su na gradsku vijećnicu postavili 1947. antinacistički aktivisti, a inicijativa za izgradnju židovskog muzeja nikada nije bila realizirana, jer jednostavno nije naišla na podršku lokalnog stanovništva. kristalna noć Dakle, Kristalna noć bila je logična posljedica tzv. Nürnberških zakona iz 1935. godine, ali i sustavne nacionalsocijalističke antižidovske kampanje, koja ih je (o)krivila za sva (ne)moguća zla u njemačkom društvu. Oni su bili proglašeni krivcima za ratni poraz u I. svjetskom ratu, katastrofalno poratno stanje (ekonomska kriza, golema inflacija, neuposlenost i sl.), a samim time i pogubni za perspektivnu novog njemačkog društva, tj. Trećeg Reicha. A, creglingenski obrazac poslužio je kao demonska inspiracija svenjemačkog pogroma nad Židovima; čekala se samo pogodna prigoda za eskalaciju nasilja, do koje je došlo nakon što je u Parizu mladi židovski atentator (Grynszpan) ubio tajnika njemačkog veleposlanstva Ratha. Istoga dana, dakle 9. studenoga 1938., Goebbels je na »drugarskom domjenku« starih nacističkih suboraca u münchenskoj gradskoj pivnici održao zapaljiv antisemitski govor, kako bi potakao vodeće stranačke dužnosnike na »spontano« organiziranje odmazde prema Židovima za počinjeni atentat. Svi nacionalsocijalistički jurišni odredi (SA; SS; HJ i sl.) iste su noći beskrupulozno obračunavati sa Židovima širom zemlje, razbijajući i uništavajući njihovu imovinu i fizički ih maltretirati. U ovoj akciji bilo je uništeno preko 7.500 židovskih trgovina; zapaljeno je 170 sinagoga, a ubijena je 91 osoba, dok je oko 30.000 bilo deportirano u koncentracijske logore. A nakon svih proživljenih strahota, njemačka židovska zajednica morala je platiti odštetu od preko milijardu maraka, jer su bili prozvani kao provokatori i krivci za nerede. Hitler i nacisti prikazali su se svijetu u svekolikom političkom licemjerju i hipokriziji, bez presedana u novijoj povijesti. Neposredno nakon uličnog terora i divljanja po njemačkim gradovima, Hitlerova vlada proglasila je cijeli niz novih administrativnih odredbi, kojima su bila ograničena prava Židova; primjerice, zabranjeno im je posjećivati kazališta; židovskoj djeci bilo je zabranjeno pohađanje javnih škola, a koncem studenoga iste godine ograničena je mogućnost stanovanja Židova u pojedinim njemačkim gradovima. Ako je njemačko društvo ostalo indiferentno prema zločinu u Creglingenu, Kristalna noć je svima bila jasno i drastično upozorenje što se priprema Židovima, ali naravno, kao i uvijek, svijet se ravnodušno odnosio prema tuđim nevoljama i patnjama. Dakako, počinjene nepravde i zločine (više) nitko ne može ispraviti, ali podsjećanjem na ove događaje može barem donekle biti zadovoljena povijesna istina, ako već ne i pravda. Tekst je preuzet iz Novog Lista, nedjelja, 09.11.2008. godine http://www.novilist.hr/ |
UTJECAJ GUME I PLASTIKE NA GLOBALIZACIJU, TROSTRUKA UZVOJNICA
Utjecaj gume i plastike na globalizaciju
Danas se referati pišu, među ostalim, i pretraživanjem, prije svega tražilice svih tražilica. Za riječi »globalisation« i »globalization« pronađeno je više od 37 milijuna tekstova, a za njemačku inačicu »Globalisierung«, više od 4,6 milijuna IGOR ČATIĆ MAJA RUJNIĆ - SOKELE Je li globalizacija prastara ili nova pojava ili možda izvrstan marketinški slogan? Kako su utjecali polimeri, dakle guma i plastika, na globalizaciju i od kada? Posredni poticaj za izbor teme potječe iz počasnog predavanja prof. C. Gogosa: »Polimerijsko inženjerstvo - Načinimo inventuru prošlosti, pogledajmo sadašnjost i vrednujmo budućnost« (ANTEC, Boston, 2005.). No, trebao se dogoditi simpozij »Filozofija i globalizacija«, održan u sklopu 17. dana Frane Petrića (Cres, 22. do 24. rujan 2008.), da bi se iskoristila ta kreativna iskra i da smo prijavili referat »Globalizacija i polimerstvo«. Danas se referati pišu, među ostalim, pretraživanjem, prije svega tražilice svih tražilica. Za riječi globalisation i globalization pronađeno je više od 37 milijuna tekstova, a za njemačku inačicu Globalisierung, više od 4,6 milijuna. Na hrvatskom jeziku ima respektabilnih 342.000 tekstova. Iz Wikipedije su preuzete zamisli koje su sažete u sljedeći iskaz: »Globalizacija je gospodarska, politička i kulturna pojava obilježena razvojem transportnih i komunikacijskih tehnika te željom korporacija za novim tržištima«. Sustavnosno, teško je uočiti o čemu je riječ. Zato smo se odlučili kao osnovu za ovaj tekst poslužiti se sustavnosnom teorijom na kojoj prvi autor radi više od 40 godina i načiniti sustavnosnu raščlambu globalizacije (pojave) i globaliziranja (procesa). Iz zakonitosti sustavnosne teorije uzeto je u obzir šest pojmova: ciljevi, prostor, informacija, energija, materija (masa) i vrijeme. Ciljevi (informacijsku ulaz u proces) uvijek su definirali moćnici, danas korporacije i multinacionalne kompanije. Prostor je uvijek bio u tom trenutku poznati svijet. Ali kojeg je iz različitih razloga moguće i suziti (na primjer, informacijska nedostupnost u nekim zemljama ili pretvaranje prostora opće namjene u poseban prostor). Danas se pretežno raspravlja o informacijskim globalizacijama. Ali informacijske globalizacije su vrlo stare, jedna od njih je širenje kršćanstva s izvrsnim, danas bi se reklo komunikatorom, sv. Pavlom. Ali povezano s prostorom, kršćanstvo se počelo širiti Novim svijetom tek od 1492. Danas se može govoriti o informacijskim globalizacijama širenja znanja i spoznaja. Tvarna globalizacija je također stara, na primjer, Put svile. Slična promišljanja vrijede i za energijsku globalizaciju (nafta, atomska energija). A sada o utjecaju gume i plastike na globalizacije. Nije slučajno guma na prvom mjestu. Gutaperka (vrsta lateksa, kaučuka) omogućila je u 19. stoljeću informacijsku globalizaciju. Gutaperkom su izolirani podmorski kabeli za prijenos telegrafskih poruka (Dover - Calais, 1850., transatlantski kabel SAD/VB, 1860.). Kaučuk iz Brazila i Azije pretvoren u gumene pneumatike za vozila svih vrsta drastično je skratio transportna vremena. U 19. stoljeću započinje snažni razvoj modificiranja prirodnih polimera, na primjer, celuloze (vlakna, filmovi i kalupljeni proizvodi). Prekretnica je izum prve sintetske plastike, fenol-formaldehida, popularnog bakelita (L. Baeckland, 1907.). Taj je materijal trenutačno postao nezaobilaznim materijalom za elektrotehniku, dvije komunikacijske tehnike: telefoniju i radio te za vozila i kućanske aparate. U 21. stoljeću imamo vrlo snažan razvoj najrazličitijih informacijskih globalizacija. C. Gogos je to opisao na sljedeći način. Sve vrste softvera trenutačno se prenose diljem svijeta zahvaljujući suvremenim komunikacijskim tehnikama. Ali potreban hardver za to čini globalna mreža optičkih kabela. A tu je ogromna važnost plastike i gume. Što je zaista novo? Drastično ubrzanje, a time i skraćenje vremena potrebnog za prijenos. Zbivanja je moguće posredovati diljem svijeta u realnom vremenu produljenom za trajanje signala. Proizvode do određene veličine i ljude moguće je prenijeti u relativno kratkom vremenu od 24 sata gotovo u svaki kutak zemlje. Zahvaljujući zrakoplovima, načinjenim s visokim udjelom plastike (dijelovi zrakoplova, instalacije...) i gume (pneumatici). Vjesnik, 22. listopada 2008. Trostruka uzvojnica Jedna znanstvena emisija Hrvatske televizije iz izvrsne serije »Sciencia Croatica« (prvi program, 15. listopada) zaslužuje javnu pozornost. Okvirni naslov emisije mogao bi biti »Kako bolje povezati državu, znanost i gospodarstvo«. Tema nije nova. Najzaslužnija za uvođenje te trostruke uzvojnice na ovim prostorima je dr. Jadranka Švarc. Tada u Ministarstvu znanosti i tehnologije u listopadu 2003. vrlo je uspješno organizirala međunarodni skup: »Knowledge based society: a challenge for new eu and accession countries«. Ubrzo su se tom konceptu pridružili i istraživači sa Strojarskog fakulteta u Slavenskom Brodu. Prisjećam se toga kao član Tehnologijskog vijeća, daleko najpoticajnijeg tijela MZOŠ-a u ovom desetljeću. Gosti u emisiji bili su vrlo ugledni hrvatski znanstvenik i sveučilišni nastavnik dr. G. Lauc i predstavnik Ruđer inovacije d.o.o. D. Oreb. Prof. G. Lauc, među ostalim autor šest patenata, vođa tima koji je radio na projektu s kojim se snažno zalaže da država mora dati više novca za istraživanja. Premda odvojena sredstva za tu namjenu rastu u apsolutnom iznosu od 2004. opada udio u BDP-u (ne razumijem na hrvatskoj dalekovidnici što je to 'đi-pi-di'). Što je suprotno nastojanjima EU-a da se za tu namjenu odvaja tri posto BDP-a, od čega bi gospodarstvo trebalo odvojiti dvije trećine. Rekao je da Hrvatskoj treba više doktoranada (stvarni izvršitelji istraživanja za potrebe industrije). Nije rečeno što s njima, kada završe rad na nekom od projekata. Međutim, otkrića i izume kao rezultat trostruke uzvojnice treba pretvoriti u novu vrijednost. S kojim inženjerima i u kojoj industriji? Naglašeno je da se znanstvenicima može narediti što će istraživati, a ne da rade što se njima sviđa. Dakle, država mora dati novac, radit će slabo plaćeni doktorandi u korist gospodarstva. Manji problem. Veći je zapravo problem što su to istraživanja koja se u pravilu štite po načelima intelektualnog vlasništva. Dakle, ništa ili tek malo objave. To je u potpunoj suprotnosti s načelima »triple one« (u običnom jeziku tri puta jedan). Naime, Nacionalno vijeće za znanost i ono za visoko obrazovanje promiču svojim kriterijima napredovanja koncepciju: jedan jezik (u pravilu ne hrvatski), jedan izvor i jedna provjera izvrsnosti (privatna komercijalna baza podataka). Tu nastaje veliki sukob koji treba riješiti. Ili će netko pisati radove za privatne komercijalne baze podataka, što je sada prevladavajuće, pa i u znanostima koje služe realnom gospodarstvu. Odnosno, hoće li pokušati raditi na rješavanju problema realnoga gospodarstva koje treba stvarati novu vrijednost. Ali tada od napredovanja ništa. Je li sazrelo vrijeme da se ozbiljno razgovara, na primjer, o budućnosti tehničkih znanosti u Hrvatskoj? Naime, iz onoga što se čulo, kao da u radu na projektu za traženje više novca od Sabora ili vrednovanju tog projekta nisu sudjelovale neke važne sastavnice koje brinu upravo o tom području. Ili su barem brinule i vrlo uspješno radile, poput već spomenutog Tehnologijskog vijeća. Igor Čatić umirovljeni sveučilišni profesor, Zagreb Napomena: Tekst je objavljen uz dopuštenje Igora Čatića. U Rijeci, 10.11.2008. godine Borivoj Bukva |
ŠTEDNJA JE NAJVAŽNIJI IZVOR ENERGIJE
Štednja je najvažniji izvor energije Tvrdnju iz naslova objavio je vodeći europski tehnički tjednik VDI-N, koji također upozorava kako je ugljen ponovo važan izvor energije, a da postoje i dobra iskustva s korištenjem energije otpadnih voda IGOR ČATIĆ U doba informacijske globalizacije, kada smo svakodnevno zatrpani desecima poruka, teško je doći do informacija prvi. Ponekad su to znanstvenici, ponekad specijalizirani novinari. Tako sam od novinara saznao o gorivu od ugljikova dioksida (net.hr, Vjesnik, listopad 2008.). Zbog kasnijeg izlaganja valja prenijeti dio teksta (Vjesnik, 19. listopada). »Organizacija Carbon Sciences tik je do pretvaranja ugljičnog dioksida u gorivo procesom biokatalize. Iskoristile bi se emisije stakleničkih plinova u atmosferu, približno 28 milijardi tona ugljičnog dioksida godišnje. Postupak je označen kao biokataliza. Organizacija tvrdi da će njezin postupak biti gospodarski isplativ.« Vijest me je podsjetila na moje nedavno pozivno predavanje na 20. kongresu makedonskih kemičara i kemijskih tehnologa u Ohridu. Prevedeni naslov glasi: Agroproizvodi - hrana za živo ili strojeve. Najmanje troje hrvatskih znanstvenika, na čelu s prof. Tajanom Krička (I. program Hrvatskog radija), unatoč svim suprotnim i sve brojnijim dokazima, još se zalaže za biogorivo prve generacije (kukuruz i slično). Potaknut promišljanjima mog sugovornika proteklih godinu i pol dana o toj temi, prof. G. Mengesa, važan dio izlaganja u predavanju bio je iskaz: Ne krivite ugljikov dioksid, koristite ga. Prenoseći tekst o pretvaranju ugljikova dioksida u gorivo, svjesno je ispuštena sintagma globalno zatopljenje. Zašto? Opet Vjesnik (13. rujna). »Nasuprot svakodnevnim vijestima o prijetnjama svijetu od globalnog zatopljenja, jedan dio meteorologa i klimatologa tvrdi suprotno - u tijeku je proces globalnog zahladnjenja! Ova vijest objavljena je u popularnom Godišnjaku starih farmera (Old Farmers Almanac), američkoj publikaciji koja neprekidno izlazi od 1792. i ima oko 18,5 milijuna čitatelja. Ove godine Godišnjak je otišao korak dalje u svojim procjenama, prognozirajući ne samo da će nadolazeća zima biti oštra, nego da je u tijeku globalno zahladnjenje. Do tog zaključka došli su višegodišnjim i kompleksnim izračunima prognoze vremena koji uključuju mjerenja solarnih aktivnosti, temperature oceana i klimatskih promjena.« Sličnu prognozu dao je ne tako davno na hrvatskoj dalekovidnici akademik V. Paar. Možda bi se preciznije moglo kazati da je u tijeku odgođeno globalno zahladnjenje. Treba dopustiti da ipak na određeni način pojačane ljudske aktivnosti utječu na taj proces. Što je rečeno na Ohridu u korist korištenja stakleničkih plinova, osobito ugljikova dioksida? Kako smanjiti njegovo stvaranje, koji je potreban za živo, i što s time ima, primjerice, gradonačelnik Londona? Osnovna se borba, opravdano, mora voditi protiv stvaranja stakleničkih plinova. A tome najviše pridonosi zagrijavanje objekata. Zato je gradonačelnik Londona to postavio kao prvi zadatak, sniženje potrošnje energije boljom izolacijom zgrada. U tome najzeleniji materijal 21. stoljeća, plastika, može bitno pripomoći, na primjer, pjenastim polistirenskim izolacijskim pločama (PS-E). Taj stav podupiru i drugi. Vodeći europski tehnički tjednik VDI-N piše: »Štednja je najvažniji izvor energije u ovom stoljeću« (25. srpnja). Isti tjednik upozorava kako je ugljen ponovo važan izvor energije, a da postoje i dobra iskustva s korištenjem energije otpadnih voda. Zanimljivo je da se uvijek govori samo o ugljikovu dioksidu. A staklenički se plinovi sastoje od 64 posto ugljikova dioksida. Ostalo otpada na metan (20 posto), klorirane ugljikovodike, zloglasne freone (10 posto) i dušikove okside (6 posto). Zato državni tajnik prof. N. Ružinski opravdano inzistira na uporabi sintagme, ekvivalent ugljikova dioksida. Primjerice, biodizel od uljene repice zbog nazočnosti dušikova oksida je 296 puta opasniji od CO2 (Privredni vjesnik, 8. listopada 2007). Proizvodnja hrane za čovjeka od biljaka i životinja pridonosi efektu staklenika s 25 posto, ponajprije od uzgoja stoke (u Europi 17 posto metana, S. Marjanić, M. Lošinj 2007). Bitno efektu staklenika pridonosi i paljenje šuma zbog uzgajanja hrane za biogorivo. Jedna mogućnost korištenja ugljikova dioksida je fotosinteza. Tvrtka BASF razvila je katalizatore koji omogućavaju deponiranje ugljikova dioksida na propilenoksidne skupine, a time na dugolančane polimere poput polikarbonata. Ti polimeri i odgovarajući kopolimeri omogućili bi stvaranje biorazgradivih materijala sličnih današnjim širokoprimjenjivim plastomerima: polietilenu i polipropilenu (G. Menges, neobjavljeni rad). A to je veliki proizvodni potencijal, sada više od 110 milijuna tona godišnje. Moguće je navesti još neke uporabe ugljikova dioksida. Fraunhofer-Institut für Produktionstechnik und Automatisierung (IPA) razvio je čistilo na osnovi te tvari. Ugljikov dioksid mogao bi se iskoristiti za proizvodnju biomase pošumljavanjem pustinja. Znanstvenik F. Dayson tvrdi da se genima poboljšava fotosinteza. Fraunhofer Institut für Grenzflächen und Bioverfahrenstechnik iz Stuttgarta radi na korištenju bakterija za proizvodnju energije. Bakterije mogu proizvesti etanol iz organskog otpada postupkom COSKATA. Očekuje se da će gorivne ćelije omogućiti pretvaranje ugljikova dioksida u metanol. Time nisu iscrpljene sve mogućnosti korištenja ugljikova dioksida. Gdje su trenutačno naši znanstvenici u toj priči? Bave se pisanjem trendovskih radova (N. Raos). Isplatilo bi im se možda potruditi i iskoristiti stakleničke plinove, a ne kriviti ih. Autor je umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Napomena: Tekst je objavljen uz dopuštenje prof. Igora Čatića U Rijeci, 08.11.2008. godine Borivoj Bukva |
Spasimo život 7-mjesečnog Davida
Spasimo život 7-mjesečnog Davida! Preneseno sa portala www.barkun.hr a uedno o tome piše i Index.hr BUZET - Roditelji 7-mjesečnog Davida, Damiana i Denis Krušvar, uz potporu buzetskog gradonačelnika Valtera Flega pozivaju sve velikodušne ljude da novčanim prilogom pomognu u liječenju ovog malog Buzećana. David, rođen 24. travnja, ima teško oboljenje jetre, zbog kojeg je nužna hitna transplantacija. Ubrzo po rođenju, naime, ustanovljeno je da sa zdravljem dječačića nešto nije u redu. Pretragama je utvrđen nedostatak enzima zaduženog za razgradnju bilirubina u krvi, te je ubrzo došlo do žutice, a potom i ciroze jetre, kao posljedice teškog stanja. Roditelji su, tražeći pomoć, došli do klinike u Padovi, gdje je nakon niza daljnjih pretraga zaključeno da život malog Davida može spasiti samo hitna transplatacija jetre. Kako se u Hrvatskoj ne obavljaju transplatacije te vrste na tako maloj djeci, nisu imali izbora te su morali prihvatiti jedinu mogućnost za spas svoga sina. Od tada se mali David i njegova majka nalaze u bolnici u Padovi. Liječnici su upozorili da ga ne smiju vratiti kući, jer bi mogućnosti njegovog preživljavanja bile male. Ukupni troškovi operacionog zahvata iznose oko 95.000 eura, s time da polovicu troškova treba uplatiti odmah kako bi se pokrenuo postupak transplatacije. - Roditelji ne raspolažu tolikom količinom novca, a nije donesena odluka koliko će HZZO participirati u ukupnoj cijeni koštanja, obraćamo se vama da im pomognete. Udružimo se i pokušajmo zajedno prikupiti potreban novac kako bismo spasili jedan život na njegovom početku. Ovaj mladi život ovisi i o svima nama. Molimo Vas da svoje priloge za pomoć uplatite na: žiro račun OTP banka d.d. 2407000-3205179242 s naznakom za DAVIDA KRUŠVARA. (Barkun) ------------------------------ Veliko hvala Idi Mahulja iz Krka na ovoj informaciji. Pozdrav, Boro |
NAJUZVIŠENIJI OD SVIH VLADARA /priča/
NAJUZVIŠENIJI OD SVIH VRSTA VLADARA Najuzvišeniji od svih vrsta vladara jest onaj, pod čijom su upravom ljudi svjesni jedino njegove prisutnosti. Sljedeća vrsta vladara jest vladar, kojemu su ljudi privrženi i kojega slave. Potom slijedi vladar, kojega se ljudi boje, a onda vladar kojega ljudi preziru. Ukoliko se vladaru dovoljno ne vjeruje, to je stoga što ni on nije dovoljno istinoljubiv. Ukoliko je (naprotiv) vladar obazriv i mjeri riječi koje izgovara, tada će njegova zadaća biti izvršena, njegovo djelo ostvareno, a njegov će narod reći: "Sve smo ovo prirodno uradili, sami od sebe". (Tao Te Ching, XV11, prijevod E.K. i R. H.) Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH |
KULTURNA ZBIVANJA, INFORMACIJE...
informacije ------------------------------ --- On Tue, 11/4/08, Udruga SDR From: Udruga SDR Subject: festival književnosti Date: Tuesday, November 4, 2008, 8:52 PM Mi smo u petak! http://www.rijekadanas.com/predstavljen-1-festival-knizevnosti/ Program dvodnevnog festivala književnosti 1. dan, 7. 11. 2008. Korzo ispred Radio Rijeke 10:00 –Otvaranje Festivala književnosti i pjesničko buđenje grada 10:30 - Otvaranje Štanda "Knjiga za siću" Mala dvorana Fiodrammatice 11:00 - Otvaranje izložbe fotografija riječkih autora 11:30 - Predstavljanje novog časopisa za kulturu i književnost 'Književno pero', izlažu Valerio Orlić, Ernie Gigante Dešković i dr. Vasil Tocinovski 12:00 - Predstavljanje romana 'Na rubu noći'. Izlažu Vesna Miculinić Prešnjak i Nensi Čargonja Košuta prof. Korzo ispred Radio Rijeke 14:00 - Pjesničko popodne članova Hrvatskog književnog društva Narodna čitaonica Korzo (Voditelj programa: Ernie Gigante Dešković) 15:15 - predstavljanje projekta 'Rijeka za radoznale, Fijumanologija 2" . Izlažu Danko Švorinić i Zlatko Moranjak 16:00 - Predavanje o orijentalnom utjecaju na kulturu Rijeke. predaje Theodor de Canziani Jakšić, prof. 17:00 - Predstavljanje istarske književnosti, izlažu Davor Šišović i Mirko Grdinić 18:00 - Predstavljanje projekta'Fantastična bića Istre i Kvarnera“, Izlažu Boris Perić i dr Tomislav Pletenac Velika dvorana Filodrammatice 19:00 - Pjesničko - umjetnički performance Riccarda Staraja Caffe Jazz Tunel - Školjić 23:00 - Erotska poezija Vode Eugen Šeta i Don Krak 23:30 - Izložba ženskih aktova 2. dan Prostor bivšeg Belog kamika 11,00 Pjesničko jutro mladih mladih pjesnika 12,00 Šansona za kraj (Vodi Josip Eugen Šeta) ---------------------------------- --- On Tue, 11/4/08, Andrea Gnjato From: Andrea Gnjato Subject: poziv na festivale KRAF I More Date: Tuesday, November 4, 2008, 1:28 PM ------------------------- Dragi svi, pred nama su festivali 9. More i 39. KRAF te vam u tom povodu saljemo program festivala i projekcije. iskreno se nadam da se vidimo na projekcijama i na druzenjima uz lijepi pozdrav iz Liburnija-filma Andrea ---------------------------- 9. More međunarodni festival podmorske I nadmorske fotografije I filma 39. kvarnerska revija amaterskog filma KRAF PROGRAM Subota, 08. studenog 2008. 18:00 9. More, otvorenje izložbe najbolje plasiranih fotografija izložbeni salon Filodrammaticae 19:00 9. More, službena projekcija filmova velika dvorana Filodrammaticae 19:30 39. kvarnerska revija amaterskog filma KRAF prva službena projekcija velika dvorana Filodrammaticae *** Subota, 15. studenog 2008. 19:00 39. kvarnerska revija amaterskog filma KRAF druga službena projekcija velika dvorana Filodrammaticae 21:00 svečanost dodjele nagrada autorima festivala 39. KRAF i 9. More velika dvorana Filodrammaticae izložba najbolje plasiranih radova 9. festivala More otvorena je od 08. do 15. studenog 2008. 10-13 i 17-21 ulaz je na sva događanja slobodan ---------------------- SUBOTA, 08. STUDENOG 2008. projekcija filmova 9. festivala More 19:00 velika dvorana Filodrammaticae r. br. NAZIV FILMA ŽANR AUTOR TRAJANJE 1. Rivanjski plivački maraton nadmorski video Vladimir Butorac, Ronilački klub Pongo, Zagreb, Hrvatska 6' 56'' 2. Sjećanje na Crni kamen nadmorski video Željko Radivoj, samostalni autor, Zagreb, Hrvatska 12' 20'' SUBOTA, 08. STUDENOG 2008. projekcija filmova 39. kvarnerske revije amaterskog filma KRAF 19:30 velika dvorana Filodrammaticae r. br. NAZIV FILMA AUTOR TRAJANJE 1. Made in Japan Ciro Altabás (Franc Planas) Promofest, Madrid, Španjolska 5' 2. Domaća grota David Jovanović Pulska filmska tvornica / Pula film festival, Pula, Hrvatska 4' 55'' 3. Što nam skriva plavo more Morana Bunić, Filip Vidović, Jelena Grgović, Benjamin Novosel, David Bogović, Ana Kokot, Mario Alešković VANIMA – Varaždinski animatori, Varaždin, Hrvatska 2' 11'' 4. ...i na kraju mravi pojedu ribu Velimir Todorović, Rajko Ban Pulska filmska tvornica / Pula film festival, Pula, Hrvatska 5' 33'' 5. Venera Jelena Golub, Marija Horvat FKVK Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska 1' 6. Ideja bez mene Zlatko Pančić, Pulska filmska tvornica / Pula film festival, Pula, Hrvatska 3' 55'' 7. Kesten, vjetar i prijatelji Leda Globan, FKVK Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska 2' 8. Moja obitelj Barbara Brdovčak, FKVK Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska 1' 9. San Luka Klapan, FKVK Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska 8' 10. Finish line Slaven Žimbrek, samostalni autor, Zagreb, Hrvatska 6' 30'' SUBOTA, 15. STUDENOG 2008. projekcija filmova 39. kvarnerske revije amaterskog filma KRAF 19:00 velika dvorana Filodrammaticae r. br. NAZIV FILMA AUTOR TRAJANJE 1. Crvenkapica Matea Pupavac, Tina Studak, Marija Petreković, Nikolina Lovrić, Sara Mihalinec FKVK Zaprešić, Zaprešić, Hrvatska 2' 2. Autobiografski, kostimirani Maja Koroman Pulska filmska tvornica / Pula film festival , Pula, Hrvatska 7' 55'' 3. Ljubica Rasim Karalić VIS video studio Delnice, Hrvatska 10' 4. Nero su bianco (Black on White) Rolf Mandolesi Super 8 & Video Club Merano fedic, Merano, Italija 10' 5. Šjora Rina Smajla Igor Šaponja Pulska filmska tvornica / Pula film festival, Pula, Hrvatska 12' 33'' ---------------------- --- On Tue, 11/4/08, stjepan katic From: stjepan katic Subject: Izložba Davora Vukovića u galeriji Filakovac To: Date: Tuesday, November 4, 2008, 4:04 AM Poštovana gospodo Molimo Vas da u svom mediju najavite i objavite izložbu akrila na platnu velikih formata DAVORA VUKOVIĆA Varijacije u Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a Otvorenje u ponedjeljak, 10. studenog 2008. godine u 19.00 sati Izložba je otvorena do 27. studenoga 2008. godine Ujedno Vas pozivamo na otvorenje. Izložbu možete pogledati na likovnom web portalu www.akademija-art.net U prilogu je Pozivnica i aktualni tekst i slike! Ukoliko je još nešto potrebno rado nas kontaktirajte! HVALA VELIKA! -- Lijep pozdrav! Stjepan Katić http://www.akademija-art.net E-mail: stjepan.katic@gmail.com aa@akademija-art.net ---------------------- --- On Tue, 11/4/08, Jadran Zalokar From: Jadran Zalokar Subject: FW: premiazione concorso haiku To: borivojbukva@yahoo.com Date: Tuesday, November 4, 2008, 11:23 AM Bok boro Ovo salje pietro Lp jadran ----------------- From: Cascina Macondo - Pietro Tartamella [mailto:info@cascinamacondo.com] Sent: Tuesday, November 04, 2008 11:13 AM To: .a.Pietro Tartamella info Subject: premiazione concorso haiku comunicato - italiano - english CASCINA MACONDO CERIMONIA DI PREMIAZIONE CONCORSO INTERNAZIONALE DI POESIA HAIKU IN LINGUA ITALIANA EDIZIONE 2008 DOMENICA 23 NOVEMBRE 2008 A CASCINA MACONDO Borgata Madonna della Rovere, 4 10020 Riva Presso Chieri - Torino - Italia dalle ore 14.30 alle ore 18.30 sarŕ a disposizione per quella data il libro "UN SASSO NELLA MANO" con i 114 haiku (italiano-inglese) selezionati al concorso edizioni Angolo Manzoni -Cascina Macondo Presenti i Giurati, la Redazione di Cascina Macondo, gli Sponsor, gli Autori premiati, la Stampa. La manifestazione č aperta al pubblico previa indispensabile prenotazione a causa dei posti limitati. Per lo stesso motivo si invita ogni bambino ad essere accompagnato al massimo da 2 soli adulti. INDISPENSABILE LA PRENOTAZIONE TI CONSIGLIAMO ALTRESI' DI PRENOTARE IL LIBRO "UN SASSO NELLA MANO" pubblicato dall'editrice ANGOLO MANZONI - collana CASCINA MACONDO caratteristiche del libro tiratura limitata copie numerate ISBN 978-88-6204-041-9 pagg. 112 formato 15 x 21 costo 10 euro Grandi Caratteri-Corpo 16 Grande Novitŕ: Accentazione ortočpica lineare clicca qui per sapere di che si tratta: http://www.cascinamacondo.com/site/visualizza_news.asp?IDNEWS=187 PROGRAMMA DELLA PREMIAZIONE * inizio 14,30 puntuali * lettura ad alta voce intorno al fuňco degli Haiku classificati a cura del Gruppo I NARRATORI DI MACONDO VERRANNO LETTI SOLO GLI HAIKU DEGLI AUTORI SELEZIONATI PRESČNTI ALLA MANIFESTAZIONE * cottura Raku dal vivo delle ciotole premio * consegna dei premi e degli attestati *lotteria manufatto Raku * termine della manifestazione alle ore 18,30 circa per conoscere i 114 autori selezionati - i vincitori - le motivazioni della Giuria – i premi - clicca qui http://www.cascinamacondo.com/site/visualizza_news.asp?IDNEWS=185 SE VUOI SPONSORIZZARE PER L’ANNO 2009 LA 7° EDIZIONE DEL CONCORSO INTERNAZIONALE DI POESIA HAIKU IN LINGUA ITALIANA DI CASCINA MACONDO RICHIEDI INFORMAZIONI ALL'INDIRIZZO info@cascinamacondo.com SPONSOR E PATROCINI Regione Piemonte: http://www.regione.piemonte.it Comune di Riva Prčsso Chičri: http://www.comune.rivapressochieri.to.it Fondazione Italia-Giappone: http://www.italiagiappone.it Licčo Europčo Convitto Nazionale Umbčrto I: http://www.cnuto.it/CNUTO/CNUTO/SitoPubblico/Sezioni/11 Villaggio La Francesca: http://www.villaggilafrancesca.it DeArt: http://www.deart.org Cogest M&C-Business & Travel: http://www.cogest.info Gruppo Piňtto Gruppo Haijin di Arenzano GIURIA Alessandra Gallo, Annette Seimer, Antonella Filippi, Danilo Manera, Domenico Benedetto, Fabia Binci, Fabrizio Virgili, Giorgio Gazzolo, Michele Bertolotto, Nico Orengo, Pietro Tartamella grazie per l’attenzione la Redazione, la Giuria, HAICOM - Comunitŕ Internazionale Haiku Cascina Macondo announcement english THE PRIZE-GIVING CEREMONY WILL TAKE PLACE ON SUNDAY, NOVEMBER 23, 2008 AT CASCINA MACONDO Borgata Madonna della Rovere, 4 10020 Riva Presso Chieri - Torino - Italy from 2.30 pm to 6.30 pm On that day the book "A PEBBLE IN MY HAND” will be availabe with the 114 haiku (Italian and English) selectioned by the contest editing by Angolo Manzoni-Cascina Macondo The Jury, the Editorial Staff of Cascina Macondo, the Sponsors, the awarded Authors, the Press will participate The ceremony is open to the public with essential booking due to the limited number of seats. For the same reason we invite any child to carry with him/her no more than 2 adults. INDISPENSABLE RESERVATION HAIKU INTERNATIONAL CONTEST PRIZE-GIVING CEREMONY PROGRAMME * beginning 2,30 sharp * loud voice reading around the fire of the ranking Haiku care of the Group MACONDO NARRATORS ONLY THE HAIKU BY THE AUTHORS PRESČNT AT THE CEREMONY WILL BE READ * live Raku fiirng of the prize bowls * delivery of prizes and certificates * raffle with a valuable Raku pottery artefact as a prize * end of the ceremony at about 6,30 pm per conoscere i 114 autori selezionati - i vincitori - le motivazioni della Giuria – i premi - clicca qui http://www.cascinamacondo.com/site/visualizza_news.asp?IDNEWS=185 IF YOU WANT TO SPONSOR FOR THE YEAR 2009 THE 7th EDITION OF THE ITALIAN HAIKU POETRY INTERNATIONAL CONTEST OF CASCINA MACONDO REQUEST INFORMATION AT THE FOLLOWING ADDRESS info@cascinamacondo.com Thanks for your attention The Editorial Staff, the Jury, HAICOM – Haiku International Community Cascina Macondo Cascina Macondo Centro Nazionale per la Promozione della Lettura Creativa ad Alta Voce e Poetica Haiku Borgata Madonna della Rovere, 4 - 10020 Riva Presso Chieri (TO) tel. fax 011 / 94 68 397 - cell. 328 42 62 517 email: info@cascinamacondo.com - sitoweb: www.cascinamacondo.com ------------------------------------------ IVO PAVLIĆ: KRILA KRILA Krila mi trebaju anđele čuvaru moj da poletim nebu kroz bijele oblake plavom nebu gdje me čeka Bog Bog svemogući vlada svijetom kontinentima vatrom vodama maslinom lozom smokvom sakramentima Da mu pričam, zao nečovjek tisućama vlada, u raskoši živi pali šume truje vodu muči ljude životinje ptice ribe sve. Da ga pitam čija je snaga pingvina ili mučenog junaka zašto tuđa patnja naslada DA ga molim, da pomogne da se ne zbune poštene duše uvjeravam da je bogatstvo duhovnost, duševnost, duhovitost duhovitost - u mraku i kazamatu duhovit biti i vjerovati bogatstvo su tko ima jutra Slušam Pravo se uzima - ne traži. Uzeo sam zrno sjeme Uzeo sam proljeće prvi dan u mjesecu ponedjeljak u tjednu rano jutro svitanje cvrkut, a darujem mu pjesmu... Bože, dao si mi znak na groti, balkon vrt pogled na more ledinu da raširim krila svoja da se leti. duhom tijelom iznad šuma i šuma vjetra i mora plavom nebu, bijelim oblacima s Tobom anđele čuvaru moj IVO PAVLIĆ, po struci je magistar ekonomije i inž. šumarstva, u penziji je sa 77. godina, inače naš IVO obnašao je značajne funkcije i bio na visokim položajima dok je bio u službi. Pjesnik je i član DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA IZ RIJEKE, živuča je legenda, a dobio je "priznanje međunarodnog instituta za književnost" 2004. godine. Naš dragi IVO kojem posvečujem ovaj post na MAGICUS-u, osobno mu želim dug život i dobro zdravlje, bezbroj nastupa za društvo, i više objavljenih zbirki poezije. IVO je nasmijan, veseo, susretljiv i uvijek spreman na razgovor, tako i pomoći drugome kad se nađe u nevolji. Njegovo razmišljanje i viđenje postojeće društveno - političke situacije u lijepoj našoj, izrazio je ovom pjesmom, otvoreno, iskreno, kako samo On to zna, na sebi svojstven način. U Rijeci, 27.10.2008. godine Borivoj Bukva --------------------------------- --- On Tue, 11/4/08, Donata From: Donata Subject: dona To: borivojbukva@yahoo.com Date: Tuesday, November 4, 2008, 2:03 PM pročitala sam na stranici www.alma.co.yu da je objavljena knjiga kratkih priča unutra je i tvoja priča pa ti čestitam ali i moja pa sama sebi čestitam pozdrav s otoka raba --------------------------------------- pozdrav dragoj donati, boro -------------------------------------- Dragi prijatelji, ne zaboravite na link DRUŠTVA HAIKU PJESNIKA - RIJEKA KAROLINA RIJEČKA http://karolina-rijecka.com --------------------------------------- lijepi pozdrav, borivoj |
KALIFOV ODGOVOR /priča/
KALIFOV ODGOVOR U gradu Bagdadu, u vrijeme vladavine kalifa Omera, jedan je pijanac teturao glavnom ulicom, nesuvislo izvikujući svakojake pogrde i prijetnje. Prolaznici su mu se uklanjali s puta. Budući da je pijančenje u bagdadskom carstvu bilo zabranjeno, to je sablazan ove pojave bila posebice neugodna. Stražari dojaviše kalifu da je na ulici pijanac. Kalif smjesta izađe na lice mjesta. Uvjerivši se da je dojava istinita, on izda naređenje straži, da uhiti izgrednika. Pijanac je čuo kad je kalif izdao naredbu. Razjaren, stade ga psovati i nazivati pogrdnim imenima. Na opće čuđenje, kalif tada povuče svoju naredbu. “Pustite ga,” reče straži. Bijaše se okupio silan svijet da bi prisustvovao uhićenju. Razočarani i zabezeknuti prisutnici upitaše kalifa: “Zbog čega si maločas izdao naređenje da ga uhite, a sada odustao?” “Hito sam ga kazniti zato, što se ogriješio o zakon. Ali kad je počeo vrijeđati i psovati mene, odustao sam od toga, zato što ja nisam zakon.” (Arapska priča) Vesna Krmpotić, PRIRUČNIK ZA PREDSJEDNIKE I PRINOŽNIK ZA NAROD, zbornik priča iz opusa NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH |
EKO CENTAR "CAPUT INSULAE", BELI, CRES, HRVATSKA
Eko - centar "Caput Insulae", Beli, Cres, i povratak prirodi je nešto najljepše što vam se može desiti. Obići Eko - centar i postavu izložbe, svakako i volontirati, proći šumom Tramuntana, obići i preostale lokalitete na otocima Cres i Lošinj, preporučio bih svatkome bez obzira na starosnu dob, termin u godini ili vremenske prilike... Ako vas što navede na takav izlet a veća ste skupina, stojim vam na raspolaganju kao vodić kroz Tramuntanu.. -------------- EKO CENTAR "CAPUT INSULAE" BELI, CRES http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=11224 -------------- "... Naći ćeš više u šumama nego li u knjigama Drveće i kamenje naučit će te stvarima koje ti nijedan čovjek neće reći...." Bernard de Clairvaux --------------- Eko centar "CAPUT INSULAE", Beli, Cres e-mail: caput.insulae@ri.t-com.hrtel/fax: 051-840-525 http://www.caput-insulae.com --------------- Danas sam dobio prekrasnu knjigu od Gorana Sušića, na čemu se najtoplije zahvaljujem Goranu i svim volonterima Eko centra "Caput insulae", Beli, Cres Borivoj ----------------- CAPUT INSULAE BELI PRVIH PETNAESTTHE FIRST FIFTEEN Vesna Radek i Goran Sušić Istraživačko - edukativni centarza zaštitu prirode, 2008. -------------------- EKO CENTAR "CAPUT INSULAE", BELI, CRES --------------------- - ČOVJEK I PTICA http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=8329 - LADIN LABIRINT http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=7688 - BRODOM DO BELOG http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=7625 - VESNIN LABIRINT http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=7516 - BOŽANSKA TRAMUNTANA http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5612 - NOĆ U TRAMUNTANI http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5567 - TRAMUNTANA http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5566 - PRIZOR IZ EKO CENTRA http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5509 - SANIRAN STARI HRAST http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5409 - STARI HRAST http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5408 - TRAMUNTANA - EKO CENTAR http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5212 - SVETI VRT - ŠUMSKA MOLITVA http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5186 - TRAMUNTANA I LOV http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5142 - O ŽENI http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5133 - TRAMUNTANA I POVIJEST UMJETNOSTI U PRIRODI http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5101 - TRAMUNTANA http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5035 - TRAMUNTANA I PROMOCIJA KNJIGE http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=4936 - IZLET http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=4016 --------------- OTOK CRES, LOŠINJ ---------------- - LUBENICE http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5611 - IZLET NA LOŠINJ http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5441 - LOŠINJSKI REZERVOAT ZA DUPINE http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5440 - PRVO ZAŠTIĆENO PODRUČJE ZA DUPINE http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5335 - PUT U NEPOZNATO http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5565 - METAMORFOZE ISTRE I RIJEKE http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=5223 ------------------------ Na ZAHVALNICI koju sam dobio za period 17.10.2005. - 23.10.2005. godine, za volonterski doprinos zaštiti bjeloglavih supova, zapisano je: " Ne trebaš hodati po vodi, ne moraš biti bolji i od drugih, nemaš ništa više od onoga što drugi imaju, ali ono što čini razliku, djela su kojima ostavljaš svoj trag." Na MAGICUS-u prezentirana su sva moja putovanja i obilasci Eko centra "Caput insulae", šume Tramuntana, otoka Cresa i Lošinja... Da Vas podsjetim dragi moji prijatelji, na naša zajednička mjesta obilaska i putovanja, koja su nam ostala u dragoj uspomeni, tako da ih obnovimo još koji put... Dolje sam prezentirao i blogove na kojima se nalaze priloženi tekstovi koji su ranije bili objavljeni. U Rijeci, 29.10.2008. godine Borivoj Bukva http://www.blogoye.org/borivoj/ http://borivojbukva.mojblog.hr/ |
HODOČAŠĆE U MEKU /priča/
HODOČAŠĆE U MEKU Sufijski mistik Al Halađ Mansur želio je poći na hodočašće u Meku. Ali bio je siromašan, i nije mu bilo lako skucati novac za put. Ne libeći se nikakva posla, uspio je nakon tri godine skupiti svotu dovoljnu za troškove putovanja i boravka u svetomu mjestu. U njegovu su gradu svi znali kako je teško zaradio potreban novac, pa su ga svečasno i s radošću pratili do gradskih vrata, gdje mu zaželješe sretan put. Laka koraka Mansur se uputio cestom na jug. Ne prođe dugo, a on stiže do raskršća. Tamo je, uz rub ceste, raslo hladovito stablo. Podno stabla sjedio je neki starac. Mansur ga upita: "Koji od ovih putova vodi u Meku"? Starac tek reče: "Priđi"! Način na koji je to rekao bio je neobičan i neodoljiv. Mansur je naprosto morao prići starcu. A ovaj tada izjavi: "Nijedan". "Kako"? zapanji se Mansur. "Rekoše mi oni, koji su već ovuda išli"... Starac ga prekide: "Nijedan od ovih putova ne vodi za tebe u Meku! Ako ti je do hodočašća, to je nešto drugo. U tomu slučaju ne moraš nigdje ići. Stigao si! Hajde, stavi sav svoj novac i sve što imaš, ovdje, preda me". I opet je to starac tako izgovorio, da ga je Mansur morao poslušati. No ipak je časak krzmao, sjetivši se da je tri godine mukotrpno radio, kako bi došao do novaca. Pogledavši u oči starcu, osjetio je da je novac pred tim pogledom izgubio uobičajenu vrijednost. Zapravo, osjetio je da je već stigao u Meku. A starac se glasno nasmija i reče: "Da, dobro si vidio: stigao si u Meku! Stavi sad novac preda me, sve do zadnjega novčića". Mansur tako i učini. "Hodočašće sad može početi", nastavi starac. "Pođi krugohodom oko mene sedam puta.Upravo onako kako muslimani obilaze sveti kamen u Meki - ophodnja se vrši sedam puta. Započni, hajde, svoje hodočašće! A ja ti obećajem da ćeš stići u Meku". Ne čudeći se više ničemu, Mansur krene u posvetni obilazak starca. Hodajući,osjećao se neopisivo blažen i spokojan. Prestao je brojiti ophode, počeo se smijati i pjevati, te je na kraju i zaplesao. "To je to"! kliknu starac. "To je tvoje hodočašće, to je tvoj put k Bogu. Sada možeš krenuti kuda te volja, svako će ti mjesto biti Meka. I ne zaboravi da tvoja pjesma i ples, kao i tvoje putovanje, moraju u prvomu redu živjeti unutar tebe". Mansur se vratio u grad. Svi se zgranuše. Zaput do Meke u ono se vrijeme htjelo četiri do šest mjeseci. A Mansur se vratioza nekoliko minuta. "Što se dogodilo"? stade ih vika. "Zašto si odusatao"? Mansur im reče: "Meka mi je došla ususret na prvomu raskršću, i ja sam joj predao sav svoj novac. Obavio sam sedam posvetnih ophodnji oko starca, i on mi je rekao: "Hodočašće počinje kad se predaš". Kada sam pogledao u njegove oči, znao sam da sam stigao, i bio sam radostan". Ostali povikaše: "Oh, ti jadna budalo! Netko te nasamario"! I u gradu su otada Mansura proglasili umno poremećenim. (Arapska priča sufijske baštine, prevela i prepričala V. K.) PRIČE MUDROSNICE, zbornik priča, koji je, u opusu NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH, sačinila Vesna Krmpotić |
< | studeni, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv