** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

HPD. PLATAK PLANINARI "SENIORI" RIJEKE

PROGRAM IZLETA ZA SVIBANJ 2007. g.


Nedjelja, 06.05.2007.
STAZAMA ISTRE: GRAČIŠĆE – LESIŠĆINA ( ŠPAROŽIJADA )

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu : Rijeka – Opatija – Mošćenička Draga – Plomin – Vozilići – Kršan – Potpićan – Pićan – Gračišće – Lupoglav - Lesišćina. Povratak iz Lesišćine za Rijeku oko 17 – 18 sati. Cijena prijevoza je 50,00 kn a cijena ručka je 30,00 kn.
Grupa "C", "B" i "A": Obilazak kružne staze Gračišća u trajanju od 2 – 4 sata hoda, prema mogućnostima svakog učesnika. Po obilasku staze svi učesnici autobusom idu u Lesišćinu na zajednički ručak.
Vodič je Ida Stamenković.

Nedjelja, 13.05.2007.
IZLET U PARK PRIRODE VELEBIT - LIKA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 6 sati u pravcu: Rijeka – Senj – Žuta Lokva – Gračac – Gospić –Otočac - Kuterevo. Povratak iz Kutereva za Rijeku oko 18 sati. Cijena prijevoza je 100,00 kn. Posjetiti će se:
§ Cerovačke špilje – Gračac ( od 10 do 11 sati )
§ Memorijalni centar Nikola Tesla – Smiljane – Gospić ( od 13 do 14 sati )
§ Izvor rijeke Gacke – Otočac ( od 15 do 16 sati )
§ Velebitsko utočište za mlade medvjede – Kuterevo ( od 17 do 18 sati ).
Vođa puta je Pero Sekulić.

Nedjelja, 20.05.2007.
18. POHOD "PJEŠAČENJEM DO ZDRAVLJA"
ORGANIZATOR HPD "STRILEŽ" CRIKVENICA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 730 sati u pravcu: Rijeka – Bakarac - Crikvenica – Stalak. Povratak iz Stalka u Rijeku oko 17 sati. Cijena prijevoza je 50,00 kn.
Grupe "C", "B" i "A" : pješačenje po kružnoj stazi oko Stalka.
Vodiči su Berislav Doričić i Vjekoslav Šekulja.


Nedjelja, 27.05.2007.
KOČEVSKA PLANINSKA POT - KOČEVJE - SLOVENIJA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu: Rijeka – Delnice – Brod na Kupi – Kočevje – Planinarski dom pri Jelenovom Studencu. Povratak iz planinarskog doma za Rijeku u 16 sati.
Cijena prijevoza je 60,00 kn.
Grupa "C": Planinarski dom – Ledena Jama – Planinarski dom. Oko 2 – 3 sata hoda.
Grupa "B" i "A" : Planinarski dom – Mestni vrh (1034 m) – Fridrihštajn (978 m) – Livoldski vrh (981 m) – Planinarski dom. Oko 4 - 5 sata hoda.
Vodiči su Dražen Štifter i Berislav Doričić.

IZLET POSEBNIM AUTOBUSOM TREBA BITI PLAĆEN NAJKASNIJE 10 DANA RANIJE!
SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST !

Petak, 04.05.2007. – radni sastanak ( Program za VI mj. 2007. godine )

Predavanja uz dijapozitive:

Petak, 18.05.2007.: Gosp. Ivica Ladavac
Petak, 25.05.2007.: Gosp. Štef Fratar

KRINKA



Jednom je na svijetu živjela pcelica, koja je shvatila da ose ne umiju praviti med. Pcelica je pozeljela posjetiti ose, i donijeti im na dar umijece pravljenja meda. No jedna joj starija i mudra pcela rece:
"Ose ne vole pcele, i stoga nece obracati pozornost na ono što im budeš govorila, buduci da su uvjerene da pčele odvajkada mrze ose".
Pcelica je razbijala glavu kako tomu doskociti. Na kraju je zakljucila da ju ose nece prepoznati kao pcelu, ako se bude posula gustim, žutim peludom. Tada ce ju, naprotiv, prihvatiti kao jednu od njihova plemena.
Zakrinkana u osu, pcelica posjeti osinjak, i kao veliko otkrice objavi osama da se dokopala tajne pravljenja meda. Ose bijahu ushicene, i po uputama prerusene pčele radile su revno i uspjesno, i uskoro je osinjak zamirisao medom.
Nastupila je stanka za odmor. Ose uto zapazise da se pelud u žaru akcije bio skinuo s pcelice. Ose prepoznaše pcelu.
Istoga se casa baciše na nju i izbodoše ju, doživjevši ju kao uljeza i zakletoga neprijatelja. I naravno, sav zgotovljeni med bude izbacen iz osinjaka... jer nije li to bilo djelo tudjina"?

(I. Shah, prijevod V.K.) preuzeto iy knjige BASNE koju je kao antologiju NAJLJEPŠE OD NAJLJEPŠIH sačinila Vesna Krmpotić

PRICA O SKOLJCI I BISERIMA


Na skolskomu je igralistu upravo zavrsila igra granicara. Strana, koja je pobijedila, predlagala je odmor od igre. Strana koja je izgubila, navijala je da se igra jos jednom odigra. "Svakako.", rekla je Troo ica, koja je pripadala pobjednickoj skupini. Ali, pod jednim uvjetom: da zaboravimo tko je pobjednik, a tko gubitnik. I da se rasporedimo na nov nacin. Hoemo li vuci slamku? Ili papirice iz kape? Ne, rece Troo ica. Nego cu vam ja ispricati pricu, a vi cete glasovati... i tako izabrati stranu. Samo morate kazati ono, sto uistinu mislite, a ne ono sto mislite, da treba misliti. "Vrijedi!" povikase svi, i napravice tijesan obruc oko Troo ice. I prica krene: Bila jedna skoljka, zivjela je na dnu Indijskoga oceana. Bila je to pametna skoljka, jer je znala, da nikada nece ugledati sunca, ako prvo ne rodi biser. Kadgod joj je medju ljusture ulijetalo neko sitno stvorenjce mora, ona bi ga pitala: Bi li htio biti moj biser? No nitko nije htio, bas kao da im je ponudila nesto nezgodno. Onda joj podvodna struja donese u krilo sicusno zrnce pijeska. Bi li htio biti moj biser? plaho mu ponudi skoljka. Zrnce odgovori: Bih, naravno da bih. I skoljka ga poce njezno uvijati u sedef. Svaki dan premazivala bi ga novim sjajnim slojem, i biser je krupnjao i blistao. Kako ti je? sapatom ga je pitala kroz ovojnicu. Dobro mi je, odgovaralo je zrnce. Jesam li vec velik? Kad ce me netko naci? Skoljka nije znala sto da mu kaze. I dalje je obasipala biser sedefom. Biser je bivao sve gizdaviji, i sve nestrpljiviji. Skoljka mu je postala gotovo tijesna. Hocu da me nadju! zanovijetao je. Ne zelim ostati ovdje, gdje nitko i ne zna za mene. U odvrat ga je majka skoljka grlila novim slojem sedefa. Na tomu mjestu more nije bilo jako duboko. Jednoga dana spustise se ronioci u potrazi za biserjem. Jednomu od njih se posreci, te ugleda divan biser, scepa ga, i strpa u vrecicu. Hej, ne zaboravi mene! zakrici skoljka, koja se ponadala, da je dosao cas susreta sa suncem. Komu si ti zanimljiva? dovikne joj na rastanku biser iz ronioceve vrecice. I ronilac je vec putovao uvis, prema povrsini, cvrsto stezuci vrecicu s plijenom. Mala se skoljka snuzdi. No odmah se zatim razvedrila, pomislivsi: Vazno je, da moj biser izroni pod sunce. Jest da je on dosao k meni kao neugledno zrnce pijeska, i da mu je moj sedef dao ljepotu, za kojom ljudi zude. Sedefom sam ga tetosila, sedefom sam ga voljela. To, sto ljudi zovu biser, nije nista drugo nego ljubav skoljkina srca. Kad bih ja izronila medju ljude, oni mi se ne bi tako radovali mozda bi se i narugali mojim grubim ljusturama. Zato im saljem biser, da vide kako je moja ljubav sjajna. Medju ljusturama joj se tada nadje neka morska sitna riblja krljust, nozica od raka, sto li. Bi li htjela biti moj biser? upitala je skoljka.Eh sad biste li vise voljeli biti biser, ili skoljka? upita Troo ica, dopricavsi pricu. Sjetite se sto ste obecali: da cete reci, sto uistinu mislite. Svakako je bolje biti biser. rece Nemirko, najnemirniji djecak u razredu. I posto je to bolje, ja sam se odlucio za biser, iako vise cijenim skoljku. Nema dvojbe o tomu, da je bolje biti biser. prisnazi Pametko, koji je imao najvise petica. Ali Dusica, najsitnije celjade u razredu, svojim ce glasom tratincice: Ja sam za skoljku. Bisera ne bi ni bilo bez skoljke. Dodje red i na Troocicu. Ona rece: Vise volim stvoriti nesto lijepo, nego da sama budem lijepa. Tako je ucenik za ucenikom birao, �so bi vise volio biti. Naposljetku, Troocica podijeli razred u dvije skupine: u one, koji su za biser, i u one, koji su za skoljku. Za biser je bilo njih dvadesetoro, a za skoljku petero djece. Rasporedimo se sada za novu igru granicara, rece Troocica. Pet naspram dvadeset, dvadeset naspram pet. Onih petero ocekivalo je cudo. cudo se nije dogodilo. Dvadesetoro je slavno pobijedilo. Petero je pokunjeno prislo Troocici, i razocarano je saptom upitalo: Zasto smo morali izgubiti? Pa odlucili smo se za ono sto je bolje! Mili moji, pa sto biste htjeli? ljupko ce Troocica. Tko kaze da smo lose prosli? Pa ovih dvadesetoro su nasi biseri! Mi smo ih izgubili zato, jer smo skoljke! Ah, vidite li koliko samo imamo bisera, i kako su lijepi!



(Vesna Krmpotic) preuzeto iz knjige VRLINE LJUBAVI koju je, kao zbornik prica, sacinila autorka navedene price.

TRI STABLA


Bila jednom tri stabla na brdu u sumi. Mastali su o svojim nadama i snovima, kada prvo stablo rece:
" Jednoga dana, nadam se, ja cu postati kovceg za blago. Mozda cu biti ukrasen zamrsenom rezbarijom i svatko ce se diviti mojoj neobicnoj ljepoti. "
Tada drugo stablo rece:
" Jednoga dana ja cu biti mocan, silan, nepobjediv brod.Nosit cu kraljeve i kraljice preko velikih voda i plovit cu do kraja Svijeta. Svatko ce se osjecati sigurnim u meni zbog snage moga trupa. "
Konacno trece stablo rece:
" Ja zelim narasti i biti najvice i najravnije stablo u sumi. Ljudi ce me vidjeti na vrhu brda, gledat ce na moje grane i mislit ce na Nebesa i na Boga i kako sam im blizak. Ja cu biti najznacajnije stablo svih vremena i ljudi ce me se uvijek sjecati ".
Nakon nekoliko godina molitvi o njihovim snovima da postanu stvarnost, grupa drvosjeca dodje do stabala.
Jedan dodje do prvog stabla i rece:
" Ovo izgleda snazno stablo, mislim da cu biti u stanju prodati drvo tesaru. "
i pocne sjeci stablo.Stablo bijase sretno. Znalo je da ce ga tesar napraviti u kovceg za blago.
Kod drugog stabla drvosjeca rece:
" Ovo izgleda snazno stablo, bit cu u stanju prodati ga brodogradilistu. "
Drugo stablo bijase sretno. Znalo je da je na putu postati mocan brod.
Kada drvosjeca dodje do treceg stabla, stablo bijase uplaseno jer ako ga posijeku, njegovi se snovi neće ostvariti.
Jedan od drvosjeca rece:
" Ne trebam nista posebno od svog stabla pa cu uzeti ovo. I on posijece stablo.
Kada prvo stablo stize kod tesara, napravise ga u jasle za hraniti stoku.Stavise ga u stalu i napunise sijenom. To ni iz daleka nije bilo ono sto je ono molilo.
Drugo stablo je napravljeno u mali ribarski brod. Zavrsise njegovi snovi o mocnom brodu koji nosi kraljeve.
Trece stablo je nasjeceno u velike komade i ostavljeno samo u zakutku, u mraku.

Godine su prosle, stabla zaboravise na svoje snove . . .

Jednoga dana, siromasni, umorni i gladni covjek i zena dodju do staje.Ona se porodi i stavise dijete u jasle koje je napravljeno od prvog drveta. Covjek je zelio da je mogao napraviti kolijevku za dijete, ali ove jasle ce morati zadovoljiti trenutne potrebe. Stablo je osjetilo vaznost ovog dogadjaja znajuci da je grijalo najvaznije blago SVIH vremena.
Godinama kasnije, grupa ljudi udj u ribarski brod napravljen od drugog stabla.Jedan od njih bijase umoran i ode spavati. Dok bijase na vodi, podize se velika oluja i stablo uvidje da nije dovoljno snazno zastititi ljude. Ljudi probudise usnulog Covjeka, on se ustade, dostojanstveno rece:
" MIR ."
i oluja stade.Tada stablo uvidje da je nosilo Kralja nad svim Kraljevima u svome krilu.

Konacno netko dodje i uzme i trece stablo. Bio je petak.Noseno je kroz ulice dok su se drugi ljudi rugali covjeku koji ga je nosio na krvavim plecima. Kada dodje do predvidjenog mjesta, covjek bijase razapet na stablu i podignut u zrak da umre na vrhu brda. Kada nedjelja dodje, stablo uvidje da je dovoljno snazno da stoji na brdu i da bude blizu Gospodina Boga, jer Isus bijase razapet na njemu.

Poruka ove price:

Kada stvari ne idu na vasu ruku, uvijek znajte da Gospodin Bog ima plan za vas. Ako Mu vjerujete, On ce vam dati velike darove. Svako stablo dobilo je sto je htjelo,samo ne onako kako je bilo zamislilo.Mi nikada ne znamo sto Gospodin Bog planira za nas. Znamo da Njegovi putovi (nacini) nisu nasi putovi (nacini),ali Njegovi putovi (nacini) za nas su uvijek NAJBOLJI !

Neka blagoslovljen bude vas dan.
Neka se vas put uzdigne da vas susretne.
Neka vam vjetrovi budu uvijek u ledja.
Neka Sunce toplo grije na sve sto zasadite.
I dok se ponovno ne susretnemo,
neka Vas Gospodin Bog ziba na dlanu Svoje ruke.

" MIR VAMA "
Isus Krist


Napomena: Priča je stigla k meni iz nepoznatog izvora, kao i autor ove priče.

Haiku Contest (Theme: TEA), Daichuji Temple Baika Office,u new Haiku magazine Germany, The Heron's Nest, Natjecaj u Pljevljima, Suruga Baika Literary Festivalnnual


Dear Friends and Readers of The Nest,

We are now beginning to collect art for the third annual Heron's Nest
Illustration Contest. As you know, Volumes VII and VIII were the first
Heron's Nests to feature art. We felt certain that illustrations would
be a pleasing new feature but we didn't realize just how pleasing. The
work we received far exceeded our hopes and so we are excited to be
continuing the tradition.

As with the previous two years, we would like to feature heron or
heron-related images on the cover. I think it would be delightful to
focus on nests, a single nest, or perhaps even details of a nest. These
latter suggestions aren't prerequisites, simply ideas.

All submissions may come in the form of photographs, drawings,
collages,
or paintings in various media. Impressionistic work will be considered
if
the theme of herons or herons' nests is apparent.

The sectional art categories for Volume IX will be the same as in
previous years:

Overview
Spring
Summer
Autumn
Winter
Readers' Choice Awards
Special Mentions
Readers' Comments
Memorials





Dis, c'est quoi? Promenades Mes livres Quelques outils Contact
Concours sur le thé Association

"Le quotidien est la somme des instants insignifiants qui passent sans que l’on y pręte attention. Pourtant, il émane de certains d’entre eux une beauté, une originalité que le haďjin doit parvenir ŕ transcrire."
dc



Association pour la Promotion du Haďku



Concours de haďku sur le thčme du thé
Haiku Contest (Theme: TEA)

A l’occasion de la journée mondiale de la poésie, CHAJIN--La Maison du Thé Vert Japonais, en partenariat avec l’Association pour la promotion du haďku, organise un concours de haďku (en français ou en anglais) sur le thčme du thé.

On the occasion of World Poetry Day (March 21), Chajin--The House of Japanese Green Tea, and the Association for the Promotion of Haiku (Association pour la promotion du haďku), in France, co-organize a haiku contest, in French or in English, with the theme of TEA.

Article 1. Participation
La participation est gratuite et ouverte ŕ tous.
Chaque participant peut adresser un maximum de 2 haďkus (ou senryűs) dans la langue de son choix.
Les membres du jury et les responsables de Chajin et de l’Association pour la promotion du haďku, ainsi que leurs parents, ne peuvent pas participer.

Participation is free of charge and open to everyone.
Each participant may send a maximum of 2 haiku (ou senryu) in the language of their choice. The members of the jury, the owners of Chajin and the members of the board of the Association for the Promotion of Haikus, as well as their family members, are not eligible to participate in this contest.


Article 2. Envoi des textes - Mailing of the haiku
Les textes doivent ętre adressés par courriel avant le 9 mai 2007.
Les textes en anglais sont ŕ envoyer ŕ :
Les textes en français ŕ :

Dans le courriel, l’auteur devra obligatoirement inscrire (sous peine d’exclusion) la mention suivante :
« Je soussigné, participant au concours de haďku sur le thčme du thé, reconnais ętre l’auteur des textes ci-dessus. J’ai pris connaissance du rčglement et accepte que les organisateurs publie éventuellement mes textes sans contrepartie financičre. »

The haiku must be sent by email before May 9, 2007.
The haiku in English are to be sent to
The haiku in French are to be sent to

In the email, the author must write the following text (or his or her haiku will be excluded from participation in the contest):
"I, the undersigned, participating in the haiku contest on the theme of tea, am the author of the texts above. I have read and understand the rules of the contest, and accept that the organizers publish my haikus without any financial payment.


Article 3. Prix - Prizes
Les auteurs des quatre meilleurs textes sélectionnés par le jury dans chaque section (anglais et français) recevront un lot de thé vert japonais.

The authors of the four best haiku selected by the jury members in each category (English and French) will receive Japanese green tea from Chajin.


Article 4. Annonce des résultats - Annoucement of the Results
Les résultats, qui ne sont pas susceptibles d’appel, seront annoncés le samedi 9 juin matin chez CHAJIN--La Maison du Thé Vert Japonais, 24, rue Pasquier ŕ Paris 75008.

The results, which are not subject to change, will be announced on Saturday June 9 in the morning at CHAJIN--The House of Japanese Green Tea, 24, rue Pasquier, Paris 75008.


Article 5. Publication des résultats - Publication of the Results
Les résultats, accompagnés des meilleurs textes reçus, seront publiés sur les sites de Chajin--La Maison du Thé Vert Japonais et de l’Association pour la promotion du haďku, en octobre 2007 au plus tard.

The results, accompanied by the best haiku received, will be published on the websites of Chajin (www.chajin-online.com) and the site of the Association for the Promotion of Haikues (http://perso.orange.fr/dominique.chipot/aphfj/concoursthe.html), by October 2007 at the latest.


Article 6. Publication d’un livre - Publication of a book
Aprčs l’organisation d’un concours similaire en 2008, un livre, regroupant les meilleurs textes reçus, sera peut-ętre publié en français (et anglais).
Le fait de participer au présent concours vaut pour l’auteur acceptation de publication des textes retenus sans contrepartie.

Following the organization of a similar contest in 2008, a book, including the best haiku received, may be published in French (and English).
Participation in this contest means that the authors accept the publication of their haiku without any financial payment.

Association pour la Promotion du Haďku
14 Rue Moličre, 54280 Seichamps - France
CHAJIN--La Maison du Thé Vert Japonais
24, rue Pasquier, 75008 Paris - France

--------------------------------------------------------------------------------

© 2002-2007 dominique Chipot - textes & photos

Le temps d'un instant : haďkus et petits počmes
http://perso.wanadoo.fr/dominique.chipot

Photo-haďku francophone :
http://perso.wanadoo.fr/dominique.chipot/haikufrancophone/indexphf.html


--------------------------------------------------------------------------------


Les informations et les images diffusées sur ce site sont protégées par les lois sur la propriété intellectuelle.
Aucune utilisation de ces informations n’est possible sans l’autorisation préalable de l’auteur.
Les haďkus cités sur ce site sont extraits des ouvrages de la rubrique ';des livres' sauf ceux de la rubrique ';mes essais'.

la plupart des scripts utilisés ici proviennent du site :
http://www.editeurjavascript.com

GEERT VERBEKE

WEBSITE : http://users.skynet.be/geert.verbeke.bowls
BLOG 1: http://haikugeert.skynetblogs.be/
HAIKUZINE: http://haiku-e-zine.skynetblogs.be
BOEKEN: http://www.A3boeken.nl


The １� th Annual Suruga Baika Literary Festival
CALL FOR HAIKU ENTRIES
-----------------------------------------------------

Three haiku from each writer. Additional haiku may be submitted but must be sent separately with required information and entry fee (if required). Prizes will be awarded as follows.

Prize of Excellence- Baika Literary Prize
Senior Division (college age and up):
Two winners will receive the Baika Literary Prize Certificate,commemorative goods and copy of the published book containing all winning haiku...

Junior Division:
Two prizes- same as above.

In addition, Awards of Merit will be given to ten people in each category. Each person will receive a certificate of merit as well as memorial goods.

SUBMITION
Send all previously unpublished Haiku to Daichuji Temple. (Limit 3 Haiku per person)
We will accept entries only through Internet till December 15.
ďĽĆEntry from only foreign countries）

Send by e-mail to:
E-Mail ： baika@daichuji.com
URL ： http://www.daichuji.com/

Send by fax to:
International entries-81-55-925-8778
Domestic entries- 055-925-8778

By mail to:
Daichuji Temple Baika Office
457 Naka-Sawada Numazu-shi, Shizuoka-ken
JAPAN 410-0006

All entries must include the following information:

1) Full name, address and phone number
2) Date of birth
3) Occupation
4) Haiku group affiliations, if any.
5) Nationality

Entries sent be mail must be typed on B4 size paper.

Entries from within Japan must be accompanied by a 2,000 yen entry fee. International entries are not required to submit an entry fee.

All publishing rights for prize winning entries revert to Daichuji Temple. Received works will not be returned unless a self-addressed stamp envelope with sufficient postage is also sent.

Additional categories in Japanese include Modern Poetry, Haiku, and Waka. Information in Japanese is available by contacted Daichuji Temple Baika Office.

All award winners will be notified by early February 2008.

AWARD CEREMONY:
To be held at Daichuji Temple on February 11, 2008.
Winners unable to attend will receive their awards by mail.

-----------------------------------------------------

Subject: new haiku magazine Germany

Dear, beste...

Chrysanthemum is a German / international internet magazine
Chrysanthemum is een Duits / internationaal internet magazine


Chrysanthemum
the first issue / de eerste uitgave:
http://members.aon.at/bregen/chrysantenum/seiten/UntitledFrameset-4.htm


warm aanbevolen
Geert Verbeke

WEBSITE : http://users.skynet.be/geert.verbeke.bowls
BLOG 1: http://haikugeert.skynetblogs.be/
HAIKUZINE: http://haiku-e-zine.skynetblogs.be
BOEKEN: http://www.A3boeken.nl

-------------------------------------------------------------------

Dear Haiku-Friends, the first issue of the international online haiku
> magazine Chrysanthemum is out now and can be viewed at
> www.chrysanthemum-haiku.net
>
> Liebe Haiku-Freunde, die erste Ausgabe des internationalen
Haiku-Magazins
> Chrysanthemum ist eben erschienen: www.chrysanthemum-haiku.net
>
> best wishes-Dietmar Tauchner
>
>
>
> To subscribe to/unsubscribe from the Chrysanthemum Newsletter, please
> e-mail to:
>
> chrysanthemum@gmx.at
>


------------------------------------------------------


Raspisani konkursi za Dane humora i satire â€SVuko Bezarević” u Pljevljima
Rok 15. maj
Pljevlja, 2.aprila – Tradicionalni 21.jugoslovenski dani humora i satire »Vuko Bezarević« u Pljevljima, biće održani 14. i 15.juna, saopštili su danas organizatori tih susreta.Raspisan je konkurs za dodjelu Nagrade »Vuko Bezarević« za satiričnu priču, a nagrada je hiljadu eura. Mogu se najviše dostaviti tri priče dužine do dvije kucane strane sa proredom, potpisane šifrom i rešenjem u posebnom kovertu.Radovi se dostavaljaju do 15.maja na adresu: Jugoslovenski dani humora i satire »Vuko Bezarević« 84210 Pljevlja, Trg »13 jula« broj 1.
Raspisan je i 14.međunarodni konkurs za karikaturu za dodjelu nagrade Grand Pridž »Risto Pejatović« u iznosu hiljadu eura.Izbor teme je slobodan,a format karikatura 30 puta40 cemtimetara. Može se konkurisati sa tri rada, a konkurs je otvoren 15.maja.Biće organizova izložba karikatura, koje se dostavljaju na adresu: Umjetnička galerija »Vitomir Srbljanović«, Jugoslovenski muzej humora i satire, ulica Tanasija Pejatovića broj 32, 84210 Pljevlja.Nagrade za satiričnu priču i karikaturu biće uručene 14.juna na Danima humora i satire »Vuko Bezarević« u Pljevljima.

M.Jelić


Dear haiku friend,
Please, send 5 haiku poems to: dejanbogojevic1@hotmail.com
for the International Haiku Contest of "LOTOS" magazine.
The topic is free. No entrance fees.
Sincerely yours,
Dejan Bogojevic



Napomena - Objavljeni su Natjecaji i prilozi na blogu http://budan.blog.hr/ ranijeg datuma, jos aktualni:

- WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007, Electronic Poetry Network, Lapis Histriane 2007, 26. natjecaj suvremenoga kajkavskog pjesnistva Sveti Ivan Zelina, Susret rijeci "Bedekovcina 2007", Art Anima Konkurs "357", Rokovi razliciti (Post 21.03.2007. objavljen
- Red Moon Press, Shamrock Haiku Journal, The Heron's Nest, Mali Nemo -Knjizevni Konkurs, Video Haiku - Natjecaj, James W.Hackett, Natjecaj Haiku Kalendar Ludbreg 2008, 18 Haiku festival Odzaci
Rokovi razliciti, (Post objavljen 8.03.2007)
- 2007 HAIKU AWARD COMPETITION, Magpie Haiku Poets Contest, Raghunatha Iyer Memorial Award, ODZASKi HAIKU FESTIVAL, Rokovi razliciti, (Post objavljen 28.
o2.2007.)
- International haiku Contest - Klostar Ivanic 2007, Haiku Skotland, Dani poezije Zajecar, rokovi razliciti, (Post objavljen 23.02.2007)
- KONKURS/NATJECAJI: IRISH HAIKU SOCIETY, HAIKU IRELAND WORKSHOP, BOTTLE ROCKETS PRESS-USA, CHRYSANTHEMUM HAIKU, SRETANJA, NIS, SRBIJA, Rokovi razliciti, (Post objavljen 16.02.2007.)
- SNAPSHOT PRESS, LIVERPOOL - THE HAIKU CALENDAR 2008,
THE NEW ZEALAND HAIKU COMPETITION, ITO EN - TOKYO, JAPAN, WHITE LOTUS - 5, ROMANIA - HAIKU, HAIKULETTER
FROM FRANCE, MODERN ENGLISH TANKA PRESS, Rokovi razliciti, (Post objavljen 07.02.2007.)
- INDIA POETRY FESTIVAL 2007, Deadline 31.July (Post objavljen 07.02.2007.)
- THE R.H.BLYTH AWARD-HAIKU IN ENGLISH, Deadline, 30.september, (Post objavljen 06.02.2007)
- 1st. Edition of video haiku international contest,
deadline 31 May, (Post objavljen 02.02.2007.)
- Natjecaj za najljepsu ljubavnu pjesmu - Koprivnica,
Rok 01.svibnja, (Post objavljen 30.01.2007.)
- The New Zealand Poetry SocietY 2007, Deadline 30 May, (Post objavljen 29.01.2007)
- The Francine Porad Award for Haiku, Deadline 15 March (Post objavljen 26.01.2007.)
- The second European Haiku Conference in Vadstena, Sweden 8.-10 june 2007. (Post objavljen 25.01.2007.)
- Concorso intrnationale haiku 2007.-Italiana - Deadline 31. May (Post objavljen 22.01.2007.)
- IHS Irish haiku Society - Closing-date In hand by 1 August 2007. (Post objavljen 19.01.2007)

Dvorac kojeg dobro poznajem




Dvorac



Ukoliko kliknete na ovaj link naici cete na dvorac iz 18. stoljeca.
Pomislit cete kako u njemu zive princeze i princevi, dobre vile ih dvore a podanici im se klanjaju. I bit cete im zavidni.
Istina je, gotovo 80 ljudi radi svakodnevno sve umjesto njih.
Podizu ih jutrom, presvlace im pelene, iako su neki vec u tinedjerskoj dobi.
Kupaju ih, brisu im slinu, hrane ih, vjezbaju s njima.
Oni zive u dvorcu ali bi voljeli ici u skolu i igrati se loptom.
Njih sluze ali oni bi zeljeli sami drzati zlicu u rukama i voziti bicikl s prijateljima.
Oni bi voljeli igrati gumi-gumi i skakati u bazen prskajuci sve oko sebe.
A najvise od svega voljeli bi da ih uvecer netko zagrli i poljubi za laku noc, da im mogu reci volim te.. onima koje svatko od nas zove mama i tata.

Oni to nikad, nikad, nikad nece moci.. jer ova mala djeca, bebe i tinedjeri boluju od bolesti koje su dugotrajne i nema im lijeka.
Njihovi roditelji se ne mogu strucno brinuti za njih i osudjeni su 24 sata na brigu medicinskih sestara, doktora i njegovatelja.
Ovi ljudi nisu odlucili zaraditi milijune, ne voze ferrarije i o njima necete citati u Storyu ili Gloriji.
Ovi su ljudi odlucili pokrenuti akciju da kupe svakom djetetu jednu novu pidjamicu i jednu novu plahtu!!! Zamislite, samo jednu pidjamicu i posteljinu.
Skromno, zar ne, kad pomislite sto sve sami za sebe zelimo...

I zato.. ako nosite bar jedno lijepo sjecanje iz svog djetinjstva, ako ste zahvalni za zdravo dijete i ako vjerujete da vam je sreca bila naklonjenija nego njima...

Pogledajte web-site i uplatite na ziro racun onoliko koliko ste zahvalni za zivot koji vodite vi i vasi najdrazi.
Kolo srece se okrece.. a dobro se dobrim vraca...i da, saljite ovaj mail dalje.. iako brisanje ne donosi nesrecu, nece donjeti ni Bog zna koliko srece.

Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi
Gornja Bistra
10298 Bistra
Bolnička 21
e-mail: specijalna@bolnica-bistra.hr
Matični broj: 3224244
Žiro-račun: 2360000-1101244382 (Zagrebačka banka)

HRANA A NE ORUZJE / FOOD NOT BOMBS

HRANA A NE ORUZJE!

Sto je hrana, a ne oruzje?
Hrana, a ne oruzje (eng. Food not Bombs) je
pokret ljudi koji spremaju i besplatno dijele
vegetarijansku hranu gladnima i protive se
ratu. Hrana, a ne oruzje je potpuno volonterska
organizacija koja je posvecena nenasilju.
Ona nema sluzbenih lidera i nastoji ukljuciti
svakog u proces donosenja odluka. Svaka
grupa nabavlja hranu koja bi inace bila bacena
i sprema svjeze, kuhane, vegetarijanske obroke
koji se besplatno posluzuju u gradskim
parkovima, bilo kome, bez ogranicavanja.
Takodjer posluzuju besplatne vegetarijanske
obroke na raznim protestima i dogadjanjima.

Grupa se zasniva na:

- Nenasilju
- Vegetarijanstvu
- Recikliranju hrane
- Odlucivanju koncenzusom

Ako bi vlade i korporacije sirom svijeta
trosile podjednako novca i energije da
prehrane ljude kao sto trose na ratove,
nitko nebi bio gladan.
Na svijetu ima dovoljno hrane za sve, ali
toliko toga se bespotrebno baca, kao direktna
posljedica kapitalizma i militarizma.
Vegetarijanska hrana je ujedno i nenasilna.

HRANA SVIMA
ORUZJE NIKOME




Napomena: Podruznica udruge Prijatelja zivotinja u Rijeci. U Rijeci obratite se Katarini na 098 9047405.

Luka Oman
Prijatelji zivotinja
Gunduliceva 21a
10000 Zagreb
060 44 66 44
www.prijatelji-zivotinja.hr
www.masovnoubijanje.com
www.saveprimates.eu
www.vegekit.com

ČOVJEKOVA SREČA


El Mahdi Abbassi je izjavio kako je provjereno sljedece: bilo da ljudi pokusaju pomoci covjeku ili ne, nesto u njemu moze osujetiti tu namjeru. Neki se nisu slagali sa njegovom teorijom, pa im je on obecao demonstraciju. Kada su vec svi zaboravili taj dogadjaj, el Mahdi odredi jednog covjeka da stavi vrecu zlata nasred mosta. Drugom covjeku je nalozeno da dovede nekog nesretnog duznika do jednog kraja mosta i da mu kaze, neka predje na drugu stranu. Abbassi i svjedoci su za to vrijeme cekali na toj drugoj strani. Kada je covjek dosao do njih, Abbassi ga upita: "sto si vidio na sredini mosta?" "Nista", rece covjek. "Kako to?" "Pa, prelazeci most, pala mi je na pamet ideja, kako bi moglo biti uzbudljivo preci ga zatvorenih ociju. Tako sam i ucinio."


(Idries Shah, PUT SUFIJA, prijevod Miroslav Bozovic)

KUDA IDU DIVLJE SVINJE ?




Kada je unatrag 2-3 godine bilo obznanjeno da divlje svinje na Cresu kolju ovce, tako i po drugim otocima, lovci su sve to negirali i ismijavali se, imate zapisano i registrirano u tisku, tko, kada, gdje i u kojoj prigodi...

Tradicionalni nacin okupljanja i druzenja lovaca, - to nije lose... A sto bi smo rekli o tradicionalnom nacinu ekstenzivnog stocarstva po otocima, i zastite ovaca od masakra divljaci kojima nije tu mjesto, jer nisu alohtone.

Nismo se pojavili iz "zore covjecanstva" sa toljagom ili kopljem u ruci i krenuli u lov, da bi prehranili sebe, obitelj ili pleme, te zadrzali taj tradicionalan nacin lova od pamtivjeka. Dan danas indijanac, onaj koji zivi po zakonima prirode i Jedno je sa Prirodom, lovi koliko je njemu potrebno i iskljucivo samo za taj dan, ostalo pusta na slobodu. Oni nemaju zamrzivace i slicne stvarcice... Lovilo se razlicito unatrag 5.000, 2.000 godina, unatrag 100 godina na Cresu, sada i kako bi se trebalo loviti u skoroj buducnosti, iskljucivo fotoaparatima...

Unatrag desetak godina na otoku Cresu bilo je registrirano oko 120.000 ovaca, sada ih nema ni 20.000. ako se ne varam. Da bi se pomoglo toj grani uzgoja ovaca i njenom opstanku, a tako i opstanku supova koji se hrane lesinama ovaca, potrebno je nesto uciniti na tom planu. Bugarska ovca ne moze se prodavati pod otocnom, to je nemoralna ponuda.

Prvo su bile ovce i koze na otoku i pasle travu po livadama i proplancima Tramuntane. Onda je dosao covjek, poceo loviti i ribariti, dopremio je sa sobom i pripitomljenu ovcu i kozu i pustio medju divlje, tako su one danas poludivlje i zive na slobodi, na sto imaju tisuculjetno pravo. Medeja sa Orfejem i Argom posjetili su i Cres, procitaj "Medejino ogledalce" a naci ces u "Metamorfozama Istre i Rijeke".

Ja ne govorim u ime otocana, stocara (ovcara) ili ratara, onog sto cujem od mjestana tih otoka, sirotinje i ribara, vec iskljucivo u svoje ime.

Ubilo se par medvjeda na otoku Krku, pitam se zar tome nije mogla prethoditi lovno -redarstvena akcija? Sve to pratiti snimkama iz helikoptera i saciniti dokumentarac, uspavati medvjede i prebaciti na Velebit, Liku ili u Gorski Kotar. U ocima svjetske javnosti dobili bi samo poene, jer vodimo brigu o okolisu, o flori i fauni kao sustavnom dijelu nas samih, kulture nase i svijesti, i lijepe nase. I onako se izvode razno - razne vjezbe, pa je mogla uslijediti i ta akcija, a narod i ovcari, svakako u svemu tome bi pripomogli. Trebalo je samo dosjetiti se i organizirati tako sto. Predlagao sam unatrag 5 i vise godina, medjutim nitko nista? Na Krku oko Dobrinja ima medvjeda i zna se lokacija te sikare. Austrijanci su trazili da im se omoguci lov i hvatanje medvjeda, medjutim neke struje unutar lovackih krugova sa otoka Krka to nisu dopustile, zasto i zbog cega? Ili je u pitanju nesposobnost i nesnalazenje u organizaciji takve hajke i takav nacin rjesavanja problema pred javnoscu i sire, svakako u ime lova i lovstva?

Kada je rijec o "Lovnom turizmu" i onim svime sto prati to, trebalo bi Zakon o lovstvu izmjeniti u interesu uzgoja ovaca i dio dobiti preusmjeriti na razvoj stocarstva po otocima. Zastititi i sacuvati taj tradicionalni nacin uzgoja ekstenzivnog ovcarstva kao zastitni znak i
najvece bogatstvo naroda toga kraja. Takodjer otoke i ono sto se zbiva na njima kao specificne subjekte, odvojiti i pridati im veci znacaj i kroz Zakon o lovstvu. Sve to revidirati i uskladiti sa postojecom situacijom. Ako divlje svinje unistavaju ovce, sto nije normalno,
onda je normalno da se doskoci tim svinjama i sprijeci ih u tom njihovom naumu. O tome smo trebali cuti prijedloge i trebale su se voditi poodavno debate i diskusije, medjutim nis od toga vec godinama. Stupce stampe pratilo je samo jadikovanje ovcara, jer ovcarima je doslo do grla...

Bio sam lovac, imao sam pusku "Ruski hamerles -12", ali sam nosio i foto aparat sa sobom. Nisam ubio ni jednu divljac u lovistu, to mi nije bilo ni na kraj pameti, niti sam sebi tako sto mogao dozvoliti.

O kompetenciji nekih sugovornika tesko je govoriti i donositi zakljucke, ukljucujuci tu i samog sebe. Govorim i iznosim ono sto sam cuo, sto znam, sto i kako bih zelio, i da se sve ovo rijesi u interesu svih nas i nase djece, sto i kako njima ostavljamo u nasljedje...

Jedan od najbogatijih, najljepsih, najzdravijih regiona na svijetu, potrebno je zastititi od unistenja i propadanja. Tu u srcu Europe, imamo bogatstvo kakvo je malo kome poznato, malo njih zna o sumi Tramuntana, to bogatstvo: "Za ime Boga, potrebno je sacuvati sumu i supove!"... Sastavni dio tog krajolika je i Istra, u koju nam podvaljuju "Tvornicu kamene vune" na Cepic polju u Picanu. Za nju Danac kaze da si mozemo "staviti nos na dimljak", biti ce, uzivati u blagodatima mirisa.



Bez izmotavanja, nadmudrivanja ili pametovanja, pitajmo se sto mi u biti zelimo:

- SACUVATI SUPOVE OD IZUMIRANJA, - DA ILI NE ?
- SACUVATI ILI ZELIMO UNISTITI SUMU TRAMUNTANU, - PITAM VAS, DA ILI NE ?
- OSTAVITI SVE TO U NASLJEDJE MLADJIM NARASTAJIMA, - DA ILI NE ?


... ima jos toga...




----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Sumarski fakultet u Zagrebu, prof.dr.sc. Marijan Grubelic: "DIVLJE SVINJE ZAVLADALE CRESOM" (2)

Dr. Susic govori o podrucju koje ne pozna

Potaknut ucestalim medijskim napadima na lovstvo i lovce, sto je napose izrazeno na podrucju Primorsko - goranske zupanije, a osobito nakon TV priloga u emisiji "Dobro jutro Hrvatska" u kojoj je sudjelovao dr.sc. Goran Susic, odlucio sam se kao poznavatelj stanja
o lovstvu, zakonskih propisa i odnosa lovaca prema prirodi, divljaci i zasticenim vrstama (ogradjujem se od krivolovaca s kojima lovci imaju velikih problema) obratiti vama i urednistvu clankom koji ujedno predstavlja odgovor na brojne neistinite navode i vrlo grube uvrede, koje su u pojedinim kvalifikacijama i izvan zakonom dopustenih karakteristika", pise
u pismu koje nam je poslao prof.dr.sc. Marijan Grubesic, izvanredni profesor na Sumarskom fakultetu u Zagrebu, poznati i cijenjeni strucnjak u lovstvu.

"Iako je lov i lovstvo jedna od najstarijih djelatnosti kojom se covjek bavi, danas su vrlo cesti napadi na lov i lovce u javnosti, prvenstveno zbog agresivnosti onih koji nisu upoznati s nizom segmenata koji cine lovstvo kao gospodarsku granu koja obuhvaca uzgoj i zastitu
divljaci, sportsko-rekreativnu komponentu ili pak tradicionalni nacin okupljanja i druzenja.
Napadi su cesto bazirani na netocnim podacima, zlonamjernim tvrdnjama, a podignuti na razinu visokih tenzija pa sve do kolektivnog linca.

Grube osobne ocjene

Potaknut nedavnim medijskim istupom na TV-u u programu "Dobro jutro Hrvatska" kada je na temu Lovnog turizma nacinjen prilog sa nekompetentnim sugovornicima za tu tematiku
(anketirani gradjani i gost dr.sc. Goran Susic), prilog je iskoristen za iznosenje vrlo grubih osobnih ocjena i uopcenih kritika na racun od vise 50.000 gradjana Hrvatske koji se bave lovstvom, uz iznosenje osobnih definicija i niza netocnih podataka. Dijelovi iskaza gosta, koji je pozvan kao strucnjak izmedju ostalog i za pitanje lovnog turizma, o cemu se sustinski uopce nije raspravljalo, prelaze i granice dobrog ukusa, vec i zakonom dopustenog interpretacija.

U cilju pojasnjenja pojedinih detalja izrecenih u spomenutom prilogu navodim ih uz komentare i demantije, a u konacnici se otkriva i razlog takvog vec visekratnog istupa i napada dr. Gorana Susica. ne samo na lovstvo i lovce, vec i na resorno ministarstvo, lokalnu upravu te divljac, odnosno zivotinjske vrste za ciju zastitu se s druge strane "istinski" zalaze.

U prilogu dr. Susic na samo njemu svojstven nacin definira sto je lov i lovstvo, a ne zna ili izbjegava dati sluzbenu definiciju lova, odnosno lovstva, koja je ugradjena i u Zakon o lovstvu
(NN 140/05), upotrebljavajuci niz vrlo uvredljivih termina u svojoj definiciji kao sto su "pohota
za ubijanjem", "morbidna sportska disciplina", "potjera, patnja, ranjavanje i smrt". Pri tome nije naveo cinjenicu da je i sam bio clan tima koji je davao primjedbe na Zakona o lovstvu i niz pratecih pravilnika, prema tome u najmanju ruku bio je upoznat s definicijom lova. Naglaseno "ubijanje nevinih bica" koristiti istovremeno kada se zalaze da se sav fond odredjenih vrsta divljaci kao sto su mufloni, jeleni lopatari i divlje svinje istrijebi (potamani) na
otocima.

Rascistiti sam sa sobom

Ako se zalaze za zabranu odstrela zeca i jelena, kako da onda trazi masakr nad muflonima i lopatarima. Dr. Susic bi ponajprije trebao rascistiti sam sa sobom, a tek onda dijeliti moralne i eticke lekcije drugima posebno u podrucju kojeg ne pozna ili ne zeli iznijeti objektivnu istinu koja mu ne ide u prilog, s obzirom na iskljucivo osobne i materijalne ciljeve koji se jasno mogu iscitati iz clanka objavljenog u Otocnom Novom listu pod naslovom "Divlje svinje zavladale Cresom".

Podaci o visini odstrela pojedinih vrsta, a napose cijenama, nisu tocne, vec tendenciozne. Prema statistickim podacima odstrel zeca nije pao ispod 20.000 (izuzev 1991. godine za koju nisu prikupljeni podaci sa vise od 500 podrucja). Kada se vec spominje netocne podatke o odstrelu zeca, zasto uz te podatke ne navodi koliko je zeceva nabavljeno i ispusteno u lovista u kojima je pala brojnost zeca zbog bolesti koja je poharala ovu divljac, za sto su hrvatski lovci izdvojili 7.025.000 kuna uvecanih za 22 posto PDV-a, reagira prof. dr. Marijan Grubesic sa Sumarskog fakulteta u Zagrebu.

Napomena: Tekst je iz Novog Lista, Nedjelja, 22.04.2007.godine u prilogu "Oticni".

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Boze, ti si sve mudro ucinio, covjeka si ucinio na svoju sliku i po svome si mu blagoslovu darovao da bude gospodar zivotinjama.

Daj da se nasi orlovi mnoze, da budu jaki i zdravi, cuvaj ih od svih neprijatelja, daj da i mi letimo poput njih prema nebu. Blagoslovi sve osobe, radnike, koji su se posvetili orlovima ili ce se posvetiti njihovim potrebama u Eko-centru Caput Insulae - Beli.

msgn. Josip Bandera, na otvorenju hranilista za bjeloglave supove, 4. lipnja 2002.


---------------------------------------------------------------------------------------------------------------


http://www.caput-insulae.com

ISTRAZIVACKO - EDUKATIVNI CENTAR ZA ZASTITU ZIVOTINJA

Eko-centar Caput Insulae Beli
Beli 4, 51559 Beli
tel/fax, 051/840-525
e-mail: caput.insulae@ri.t-com.hr

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



U Rijeci, 17.04.2007. godine Borivoj Bukva

Lingam-Cudo - Dogadjaj u vezi s lingamom


Prije odrzavanja Ati rudra maha yagne u Prasanthi Nilayamu, jednom od organizatora, mladicu iz Karnatake dodijeljena je duznost da se pobrine za pribavljanje lingama. Svami je dao upute da se u svezi s time treba kontaktirati posrednik iz Bangalorea. On ga je uputio u klesarsku radionicu mramora u Jaipuru. Prije odlaska u Jaipur taj je mladic posjetio Hanumanov hram i pomolio se za pomoc kako bi uspjesno dopremio lingam. Po izlasku iz hrama, s osjecajem da je upucen po svetom poslu, ostavio je svoju obucu ispred hrama i uputio se u Jaipur bosonog. Kada je dosao do klesarske radionice spoznao je da ju vode muslimani i da su svi zaposleni takodjer muslimani. Osoba koja je bila zaduzena za posao, takodjer mladic, zamolila je mladica iz Sai organizacije da priceka dok ne bude zavrsen posao klesanja lingama. Odabrali su lijep komad mramora, bez pukotina i mjehurica. Ono sto je bilo cudno je da su se svi klesari u radionici tijekom cijelog vremena klesanja lingama okupljali oko njega i obavljali molitvu dznamaz, a to je trajalo oko 4 sata. U toj je radionici obicaj da se tijekom klesanja lingama svi okupe oko njega u upute svoje molitve Svevisnjem. Doslo je vrijeme i da se ispostavi racun. Sluzbenik je pitao na koga nasloviti racun, a mladic je odgovorio na ime Sri Sathya Sai Babe. Nakon toga je sluzbenik ustao i doveo svog 90. godisnjeg djeda i kazao je kako je na kraju ipak dozivio milost da moze izraditi lingam za BABU. Djed je ispricao svoju pricu: 'Prije 40 godina Baba je dosao u ovu radionicu, koja je tada bila malena. Ponudio sam Mu maleni lingam koji je ovdje bio izradjen, ali je Baba kazao: 'Uzet cu ga kada za to dodje vrijeme!'. Samo zahvaljujuci tome sto je Baba stupio u tu radionicu, ona je prerasla u veliku tvornicu. Zbog toga Mu ne mogu nista naplatiti i molim vas da uzmete ovaj lingam i da ga predate Njemu.' Ponijeli su lingam uz blagoslov. Kada su stigli u Puttaparthi Svami ih je cekao na terasi. Cim ih je primijetio pozvao ih je u sobu za intervjue gdje su raspakirali dobro zasticeni lingam kako bi ga pokazali, ali Svami je trazio da ga stave njemu u krilo. S oprezom su polozili 8 kilograma teski lingam u Njegovo krhko krilo jer nisu imali druge, vec poslusati nalog. Nakon sto su to ucinili Svami ga je poceo gladiti govoreci da ovaj je savrsen. Zamolio je da ga stave natrag i pri tome im se cinilo da je lingam jos tezi. Svami ih je upitao koliko je lingam kostao. Ispricali su mu sto se dogodilo u tvornici. Svami je zamolio mladice koji su donijeli lingam da se vrate u tvornicu i daju vlasniku 11 rupija. Lingam je trebalo smjestiti u srebrnu posudu, ali prije toga je trebalo izmjeriti njegovu visinu i tezinu. I za divno cudo, lingam koji je prije tezio 8 kilograma sada je tezio 11 kilograma samo nakon sto je neko vrijeme bio u Svamijevom krilu. Ne znamo koje je znacenje ovog 11 dz lingam je tezio 11 kilograma, za njega je placeno 11 rupija, ati rudra maha yagna se odrzava 11 dana i svakog se dana rudra izvodi 11 puta. (Opaska prevoditeljice " cudi me da onaj tko je ovo pisao ne zna koje je znacenje broja 11 kad je u pitanju Ati Rudra yajna. Ocigledno je da sve vezano za taj obred ima oznaku broja 11 " sivinog broja. Ali ljudski je um cudna tvorevina.)


S engleskog prevela: Lidija Horvat Sijecanj, 2007 http://www.saibabaofindia.com/ati_rudra_maha_yajnam_lingam_story.htm

NJEGOVO VELICANSTVO




Nizom nesporazuma i raznih podudarnosti, Mula Nasrudin se nadje jednog dana u dvorani za primanja na dvoru perzijskog cara. Sahinsah bijase okruzen sebicnim plemicima, guvernerima provincija, dvorjanima i ulizicama svih vrsta. Svaki od njih je naturao svoj zahtjev da bude odredjen kao glavni ambasador poslanstva koji je uskoro trebao biti upucen u Indiju. Carevo strpljenje je bilo pri kraju, pa podize pogled od te nametljive gomile, prizivajuci u sebi pomoc neba da rijesi problem - koga izabrati. I, njegove oci se spustise na Mula Nasrudina. "Taj covjek ce biti ambasador", objavio je, "a sada me ostavite na miru." Nasrudin dobi bogatu odjecu i ogromnu skrinju punu rubina, dijamanata, smaragda i neprocjenjivih umjetnina, i bi mu povjereno da svo to blago odnese kao poklon Sahinsaha Velikom Mogulu. Medjutim, dvorjani se nisu predavali. Po prvi put ujedinjeni, tom uvredom, oni odlucise da podvale Muli. Kao prvo, provalise u njegove odaje, te ukradose dragulje i podijelise ih medju sobom, a na njihovo mjesto stavise zemlju da se ne primjeti na tezini. Zatim pozvase Nasrudina, cvrsto rijeseni da upropaste njegovo poslanstvo, da ga uvale u neprilike, i da usput, isto tako, osramote svoga gospodara. "Cestitamo ti, veliki Nasrudine", rekose. "Ono sto Izvor Mudrosti, Paun Svijeta, odredi, mora da je sustina sve mudrosti. Zato te svi mi pozdravljamo. Ipak, s obzirom da smo prilicno vjesti u diplomatskom ponasanju, postoji jos nekoliko vaznih stvari u vezi kojih bi ti mi mogli dati savjet." "Bit cu vas dicnik ako mi to kazete", odgovori im Nasrudin. "Vrlo dobro", zadovoljno rece glavni spletkar. "Kao prvo, moras biti ponizan. Zato, da bi pruzio dokaz o tome koliko si ponizan, ne smijes pokazati ni najmanji znak uobrazenosti. Dakle, kada stignes u Indiju posjeti sto vise dzamija, i tom prilikom sakupljaj dobrovoljne priloge za sebe. Druga stvar je to, da moras paziti na dvorske obicaje zemlje u kojoj se nalazis kao poslanik. To znaci da ces se obracati Velikom Mogulu sa 'Puni Mjesece'." "Ali, zar to nije pocasni naziv za perzijskog cara?" "Ne u Indiji." I tako, Nasrudin krenu na put, a car ga prilikom odlaska jos jednom upozori: "Budi pazljiv, Nasrudine. Drzi se dvorske etike, jer Mogul je vrlo mocan car i moramo ostaviti utisak na njega, a da ga tom prilikom ni na koji nacin ne uvrijedimo." "Visocanstvo, ja sam dobro pripremljen", odvrati Nasrudin. Cim je stupio na tle Indije, ode u prvu dzamiju i pope se na propovjedaonicu. "O, narode!", zavapio je, "gledajte u meni olicenje Allahove sjene na zemlji! Osovinu zemaljske kugle! Donesite vas novac jer ja skupljam prilog." I, to je ponavljao cijelim putem od Baludzistana do indijske prijestonice - Delhija, u svakoj dzamiji koju je mogao naci. Sakupio je veliku sumu novaca. "Cini sa novcem sto ti je volja", prisjecao se kako su ga savjetovali dvorjani. "Kako je to plod nadahnutog djelovanja i poklon, njegova upotreba ce nadalje sama od sebe proizvesti korist." U stvari, ono sto su zeljeli da se dogodi bilo je to da Mula bude osramocen zbog sakupljanja novaca na tako 'besraman' nacin. "Sveti ljudi moraju zivjeti od svoje svetosti", vikao je Nasrudin iduci od dzamije do dzamije. "Ja ne dajem nikakva objasnjenja, niti ih ocekujem. Za vas je novac nesto sto se treba gomilati, a zatim cuvati. Osim toga, mozete ga mijenjati za materijalna dobra. Za mene, to je dio mehanizma. Ja sam predstavnik prirodne sile nadahnutog djelovanja, darivanja i trosenja." I, kao sto svi znamo, dobro cesto proizidje iz prividno loseg, i obrnuto. Oni koji su mislili da Nasrudin samo puni vlastite dzepove nisu davali prilog. Medjutim, iz nekakvih razloga njihovi poslovi se nisu bas pogodno razvijali. Oni drugi, koji su davali novac i koji su smatrani naivnima, na misteriozan nacin se obogatise. Nego, vratimo se nasoj prici. Sjedeci na svom paunovskom prijestolju u Delhiju, car je proucavao izvjestaje koje su mu dvorski sluzbenici svakodnevno donosili, a u kojima je opisivano priblizavanje perzijskog ambasadora. Vec od samog pocetka caru nije bilo nista jasno, pa stoga sazove sve svoje savjetnike. "Gospodo", rece "taj Nasrudin zaista mora da je neki svetac, ili je vodjen Bozjom miloscu. Tko je jos ikad cuo za bilo koga, osim za njega, da krsi temeljni princip - da se bez prihvatljivog razloga ne trazi novac - osim ako se njegovom motivu ne daje pogresna interpretacija?" "O, beskrajna prosirenosti sveukupne Mudrosti, neka se tvoj sjaj nikada ne umanji," odgovorise oni, "mi se slazemo. Ako postoje takvi ljudi u Perziji, onda moramo biti vrlo oprezni, jer je ocita inferiornost naseg materijalistickog pogleda na svijet prema njihovoj moralnosti." Nakon nekog vremena, iz Perzije je stigao glasnik sa tajnim pismom, u kojem Mogulovi Spijuni sa perzijskog dvora salju ovaj izvjestaj: "Mula Nasrudin je ovdje covjek bez posebne vaznosti. Izabran je za ambasadora potpuno slucajno. Ne mozemo dokuciti razlog zbog kojeg se Sahinsah pri izboru nije vise potrudio." Mogul ponovo sazove svoj savjet mudraca. "Rajske ptice moje, neusporedive ljepote!", obrati im se, "Jedna misao mi je dosla sama od sebe. Perzijski car je izabrao covjeka nasumice da bi predstavio cijeli svoj narod. To bi moglo znaciti da je on toliko uvjeren u ujednacen visoki kvalitet svojih ljudi da je za njega bas bilo tko dovoljno sposoban da poduzme delikatan zadatak ambasadora na uzvisenom dvoru Delhija! To pokazuje stupanj savrsenosti kojeg su postigli, zapanjujuce nepogresive intuitivne moci razvijene medju njima. Mi moramo ponovo razmotriti nasu namjeru da napadnemo Perziju. Takvi ljudi bi mogli vrlo lako poraziti nasu vojsku. Njihovo drustvo je organizovano na drugacijim temeljima od nasih." "U pravu ste - o, Nenadmasivi Ratnice na Granicama!", uzviknuse indijski plemici. Konacno, Nasrudin stize u Delhi. Jahao je na svom starom magarcu, a za njim je isla pratnja, natrpana vrecama novca koji je sakupio u dzamijama. Kovceg sa blagom bio je podignut na slona; tolika je bila njegova velicina, a i tezina. Na kapiji Delhija bio je organiziran docek, na celu sa ceremonijal-majstorom. Car je sjedio sa svojim plemstvom na jednom ogromnom dvorskom trgu - prijemnoj dvorani za ambasadore. Bilo je uredjeno tako da je ulaz bio nizak pa je to imalo za posljedicu da su ambasadori obavezno morali sjahati i uci pred cara pjesice, odajuci tako utisak poniznosti. Jedino onaj koji je jednak caru mogao je doci pred njega na konju. Dakako, nijedan ambasador nikada jos nije dosao jasuci na magarcu pa tako nije bilo nicega sto bi sprijecilo Nasrudina da kaskajuci udje pravo kroz vrata, sve do carskog trona. Indijski car i njegovi dvorjani vidjevsi to izmjenjase znacajne poglede. Nasrudin radosno sjaha, oslovljavajuci cara sa 'Puni Mjesece', te pozva da donesu kovceg sa blagom. Kada je kovceg bio otvoren i kada se pokazala zemlja, nastupio je trenutak zaprepastenja. "Najbolje ce biti ako nista ne kazem", pomislio je Nasrudin, "jer ne postoji nista sto bi se moglo reci da se ublazi ovo." I tako, on ostane cuteci. Mogul sapnu svom veziru: "Sta to znaci? Nije li ovo nekakva uvreda najvisoj eminenciji?" Kako nije bio u stanju da povjeruje u takvo sto, vezir je neko vrijeme zestoko razmisljao, a onda ponudi objasnjenje. "To je simbolican cin, Vasa Prisutnosti", mrmljao je. "Ambasador je dao do znanja da vas priznaje za gospodara Zemlje. Zar vas nije nazvao Puni Mjesece?" Mogul odahnu. "Zadovoljni smo poklonom perzijskog Sahinsaha. Istina je, mi nemamo potrebe za blagom i vrlo cijenimo metafizicku suptilnost poruke." "Receno mi je da kazem", rece Nasrudin, prisecajuci se sustinske fraze pri darivanju, koju su mu dali spletkari u Perziji, "da je to sve sto imamo za vas, Vase Velicanstvo." "To znaci da nam Perzija nece ustupiti vise niti grama svog tla", Saptao je tumac znamenja kralju na uho. "Reci svom gospodaru da smo razumjeli", nasmijao se Mogul, "ali postoji jos nesto. Ako sam ja Puni Mjesec, sta je perzijski car?" "On je Mladi Mjesec", odgovori Nasrudin automatski. "Puni Mjesec je stariji i daje vise svjetla nego Mladi Mjesec koji je mladji od njega", saptao je dvorski astrolog Mogulu. "Mi smo zadovoljni", rece ushiceno Indijac, "Mozete se vratiti u Perziju i reci Mladom Mjesecu da ga Puni Mjesec pozdravlja." Perzijski spijuni sa dvora u Delhiju smjesta poslase potpuni izvjestaj te razmjene Sahinsahu. Dodali su da se zna kako je imperator Mogul bio impresioniran i kako se vise nije usudjivao razmisljati o ratu protiv Perzije, i to zahvaljujuci Nasrudinovom posredovanju. Kada se vratio kuci, Sahinsah ga doceka velikim prijemom. "Ja sam vise nego zadovoljan, prijatelju Nasrudine", rece, "sa rezultatima tvojih neuobicajenih metoda. Nasa zemlja je spasena, a to znaci da neces morati polagati racune za dragulje i sakupljene priloge u dzamijama. Od sada, bit ces poznat pod posebnim imenom Safir - Izaslanik." "Ali, Vase Velicanstvo", zapiskao je njegov vezir, "taj covjek je kriv za veleizdaju, ako ne i vise. Mi imamo potpune dokaze da je on dao jedno od vasih imena caru Indije i tako promijenio gospodara i obezvrijedio jedno od vasih velicanstvenih obiljezja." "Da", zagrmio je Sahinsah, "mudraci su pametno rekli: "Svaka savrsenost ima svoju nesavrsenost". Nasrudine! Zasto si mene nazvao Mladim Mjesecom?" "Ja ne znam sluzbene formule", rece Nasrudin, "ali znam da pun mjesec treba uskoro isceznuti, a mladi mjesec raste, i njegova najveca slava ga tek ceka." Carevo raspolozenje se promijeni. "Zgrabite Anvara, velikog vezira", zagrmi. "Mula! Nudim ti polozaj velikog vezira!" "Sta?", rece Nasrudin. "Kako ja to mogu prihvatiti, nakon sto sam vidio vlastitim ocima sta se dogodilo mom prethodniku?" A sta se dogodilo sa draguljima iz kovcega kojeg su dvorjani prisvojili? To je druga prica. I, kao sto jedinstveni Nasrudin rece: "Samo djeca i budale traze uzroke i posljedice u istoj prici."


(Idries Shah, PUT SUFIJA, prijevod Miroslav Bozovic)

KVOČKA I PILIĆI

Kvočka je naumila izvesti piliće u šetnju. Mozgala je o tomu kako ih sačuvati od raznih pogibli. Reče im:
"Nećemo u šetnju. Nego se vi uvucite u ljuske. Kad budete u ljusci, ja ću sjesti na vas, kao što sam i prije sjedila; i tako ću vas zaštititi od opasnosti".
Pilići poslušaše, uvukoše se u ljuske, ali se nikako nisu mogli valjano smjestiti, pa samo pozlijediše krila.Tada jedno pile reče majci:
"Ako moramo zauvijek ostati u ljusci, onda bolje da nas nisi ni izlegla. Pusti nas da odrastemo"!


(Basna mnogih naroda, u navodu kod L.N. Tolstoja) preuzeto iz knjige BASNE koju je kao antologiju NAJLEPŠE OD NAJLEPŠIH sačinila Vesna Krmpotić

HRVATSKI KULTURNI DOM NA SUŠAKU - filmski program, Haiku Reality - Beograd, PHD - Novogodisnja noc, Novi Sad




HRVATSKI KULTURNI DOM NA SUŠAKU - filmski program
Telefoni (blagajna) 373-516 i (porta) 373-502

Travanj 2007.

10. do 20. travnja u 19:00 i 21:00

12., 14., 15., i 19. samo u 21:00

13.travnja nema predstave


DISCOVERY prikazuje

Dokumentarnu komediju Williama Arnztza & Betsy Classe


KOJI K… UOPĆE ZNAMO
(WHAT THE #$*! DO WE KNOW )


ULOGE: Marlee Martin, Elaine Hedndrix, John Ross Bowie


TRAJANJE 109 MINUTA

prikazivač VIDEOMARKET TRADE d.o.o.


------------------------------------------------------------------------------------


Dear friends,
Maybe you'd like to share some of your haiga (published or not) with Haiku Reality.
I'd be glad if you would.

Thanks a lot.
Best,
Saša Važić
Writer, haiku poet
English language translator
Freelance journalist
Owner and editor of Haiku Reality
English pages: http://www.geocities.com/ana_vazic/indexeng.htm



------------------------------------------------------------------------------------


Dragi prijatelji,
izvinjavam se sto se sve tako oduzilo, a Novogodisnja noc je davno prosla. Ujedno sam licno imao problema sa raznim oboljenjima na kompjuteru, tako da nisam nikome uspeo odgovoriti, dok se stvari nisu vratile bar malo u normalu.
Prosli cetvrtak, u Beogradu, na sastanku u Francuskoj 7, bila je mala promocija knjige "Novogodisnja noc". Mala iz razloga sto se nadamo da ce ceo tiraz konacno u utorak biti u nasim rukama.
Stoga molim sve ucesnike u "Novogodisnjoj noci" da mi na ovaj mejli ili na mejl PHD-a, a moze i kao poruka na mobilni telefon broj> 064/ 11-838-22, posalju svoju tacnu adresu * neke molim jos jednom - zbog gore navednih problema , kako bi mogli dobiti svoj besplatni autorski primerak. Ukoliko neko zeli da naruci primerak knjige ili jos koji primerak osim koji mu pripada, cena je 200 dinara - sa ukljucenom postarinom.
Takodje, spremni smo da u skladu sa svojim nazivom Putujuce haiku drustvo i ciljem - promovisemo ovu knjigu, druge knjige, haiku pesnistvo i pesnike - tako da Vam se obracamo za saradnju i pomoc - da eto zajedno organizujemo neke sastanke, predstavljanje i promocije. Za sada smo nacelno razgovarali o predstavljanju u Kulturnom centru u Kragujevcu, a postoji mogucnost promocije i u Uzicu.
Sto se tice same knjige, ona je uradjena na engleskom i na cirilicnom i latinicnom pismu, s obzorom da u njoj ucestvuju i haiku prijatelji iz Hrvatske i Slovenije. U Atacmentu uz ovo pismo nalazi se samo cirilicna verzija knjige, bez fotografija. Sve ostalo ce se moci videti uskoro, kad stigne u originalu.
Promociju "Novogodisnje noci" u Novom Sadu - ZA SADA *ukoliko se ne prebaci na subotu, u nekom drugom mestu* zakazujemo za petak 20. april 2007. godine, sa pocetkom u 19 casova, u Mesnoj zajednici Bosko Buha, Liman . Ujedno ce se obeleziti prva godisnjica postojanja PHD-a, te Vas pozivamo da prisustvujete i ucestujete u zajednickom druzenju. Ali vise detalja - u narednim porukama.
Ujedno se zahvaljujem na poslatim knjigama na adresu PHD-a, kao i dobijenim haiku stihovima. Nemamo nameru da bacamo dobijeno, vec samo da to sve iskoristimo u nekom od narednih izdanja, bilo knjiga, bilo PHD - glasnika.

Uz ponovljeno izvinjenje zbog nekomunikacije i sto se sve oduzilo i vise nego sto smo i mi sami mislili da ce biti, ZELIM VAM U SVOJE IME I U IME PUTUJUCEG HAIKU DRUSTVA SRETNE I PRIJATNO PROVEDENE PREDSTOJECE USKRSNJE PRAZNIKE
Aleksandar Obrovski, Novi Sad
obrovski@neobee.net
<>


---------------------------------------------------------





Napomena - Objavljeni su Natjecaji i prilozi na blogu http://budan.blog.hr/ ranijeg datuma, jos aktualni:


- WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007, Electronic Poetry Network, Lapis Histriane 2007, 26. natjecaj suvremenoga kajkavskog pjesnistva Sveti Ivan Zelina, Susret rijeci "Bedekovcina 2007", Art Anima Konkurs "357", Rokovi razliciti (Post 21.03.2007. objavljen
- Red Moon Press, Shamrock Haiku Journal, The Heron's Nest, Mali Nemo -Knjizevni Konkurs, Video Haiku - Natjecaj, James W.Hackett, Natjecaj Haiku Kalendar Ludbreg 2008, 18 Haiku festival Odzaci
Rokovi razliciti, (Post objavljen 8.03.2007)
- 2007 HAIKU AWARD COMPETITION, Magpie Haiku Poets Contest, Raghunatha Iyer Memorial Award, ODZASKi HAIKU FESTIVAL, Rokovi razliciti, (Post objavljen 28.
o2.2007.)
- International haiku Contest - Klostar Ivanic 2007, Haiku Skotland, Dani poezije Zajecar, rokovi razliciti, (Post objavljen 23.02.2007)
- KONKURS/NATJECAJI: IRISH HAIKU SOCIETY, HAIKU IRELAND WORKSHOP, BOTTLE ROCKETS PRESS-USA, CHRYSANTHEMUM HAIKU, SRETANJA, NIS, SRBIJA, Rokovi razliciti, (Post objavljen 16.02.2007.)
- SNAPSHOT PRESS, LIVERPOOL - THE HAIKU CALENDAR 2008,
THE NEW ZEALAND HAIKU COMPETITION, ITO EN - TOKYO, JAPAN, WHITE LOTUS - 5, ROMANIA - HAIKU, HAIKULETTER
FROM FRANCE, MODERN ENGLISH TANKA PRESS, Rokovi razliciti, (Post objavljen 07.02.2007.)
- INDIA POETRY FESTIVAL 2007, Deadline 31.July (Post objavljen 07.02.2007.)
- THE R.H.BLYTH AWARD-HAIKU IN ENGLISH, Deadline, 30.september, (Post objavljen 06.02.2007)
- 1st. Edition of video haiku international contest,
deadline 31 May, (Post objavljen 02.02.2007.)
- Natjecaj za najljepsu ljubavnu pjesmu - Koprivnica,
Rok 01.svibnja, (Post objavljen 30.01.2007.)
- The New Zealand Poetry SocietY 2007, Deadline 30 May, (Post objavljen 29.01.2007)
- The Francine Porad Award for Haiku, Deadline 15 March (Post objavljen 26.01.2007.)
- The second European Haiku Conference in Vadstena, Sweden 8.-10 june 2007. (Post objavljen 25.01.2007.)
- Concorso intrnationale haiku 2007.-Italiana - Deadline 31. May (Post objavljen 22.01.2007.)
- IHS Irish haiku Society - Closing-date In hand by 1 August 2007. (Post objavljen 19.01.2007)

DIVLJA MAĆUHICA

U jednoga je kralja bio golem perivoj. Svaku je biljku, i svako drvo, sadio s pažnjom i ljubavlju. Perivoj je bio njegov ponos, i mnogi su posjetitelji dolazili da bi se divili remek djelu kralja-vrtlara.
Jednoga se dana kralj uputi u šetnju perivojem, željan odmora od državničkih poslova. No kako li se iznenadio kad je zapazio da sva stabla, grmlje, i cvjetne lijehe, venu i suše se.
"Što to zanči"? upita kralj. Zastao je pred jednim hrastom.
"Kaži mi, što te mori, kakva te boljka obuzela"?
"Ugibam od tuge zato što ne mogu doseći visinu smreke", reče hrast tužno.
Kralj pogleda smreku. Ona je uistinu nadvisivala hrast. Sva ostala stabla činila su se, u usporedbi s njom, patuljasta. Ali i smreka je klonula od neke tajne muke.
"Što je tebi"? upita kralj."Izgledaš kao da si izgubila životnu snagu".
"Bolujem, jer ne mogu rađati grožđem", protuži smreka.
Kralj potom potraži vinovu lozu, i opazi da se i ona suši.
"Što je opet tebi" upita."Smreka ti zavidi na grozdovima, a ti veneš".
"Zašto ne mogu cvasti poput ruže"? zavajka vinova loza.
No i grm ruže se skunjio. Zavidio je vrbi na dugim kosama, vrba je pak plakala što ne miriše kao lipa, ili bor...
Naposljetku, kralj naiđe na divlju maćuhicu, koja je cvala i blistala kao da je najzadovoljnija na svijetu.
"Kako to da si tako vedra"? upita ju kralj.
"Pa evo, reći ću ti", odvrati maćuhica. "Kad si me sadio, ti si zacijelo želio baš mene, a ne neku drugu biljku. Da si želio trešnju, ljuiljane, ili tulipane, onda bi njih zasadio. Ali zasadio si mene. Stoga sam zadovoljna što sam maćuhica, i trudit ću se da budem što ljepša i što bujnija, jer ja ne mogu biti nešto drugo nego ono, što jesam".


(Nepoznato podrijetlo, prijevod Vesna Krmpotić) preuzeto iz knjige PRIČE MUDROSNICE
Koju je kao antologiju sacinila Vesna Krmpotić

UCINI VISE NEGO DA SE SAMO NASMIJES BUDALAMA


Jednom davno bio jedan budalast covjek, kojeg poslase da kupi brasno i sol. On uze tanjur kako bi u njemu donio kupljenu robu. "Pazi", rece covjek koji ga je slao, "da se te dvije stvari ne pomijesaju. Zelim ih odvojene." Kad je trgovac napunio tanjur sa brasnom, i izvagao sol,budala rece: "Nemoj ju pomijesati sa brasnom. Pokazat cu ti gdje se moze staviti." I on preokrene tanjur sa namjerom da podmetne praznu povrsinu, to jest drugu stranu tanjura, na koju je trebalo staviti sol. Brasno se, naravno, prosulo. Ali, sol je bila na sigurnom. Vrativsi se nazad covjeku koji ga je poslao, budala rece: "Evo ti soli." "Vrlo dobro", rece covjek, "samo, gdje je brasno?" "Moralo bi biti ovdje", rece budala i prevrnu tanjur. cim to ucini sol se prosu, a od brasna, naravno, nije bilo ni traga. Tako je i sa ljudima. Ucineci jednu stvar, za koju misle da je ispravna, oni mogu upropastiti drugu, koja je jednako dobra. Kada se to dogodi sa mislima umjesto sa djelima, covjek je izgubljen, bez obzira sto on smatra da je njegovo razmisljanje logicno. Nasmijao si se ovoj sali o budali, a sada, da li bi ucinio nesto vise? Razmisli o svojim mislima kao da su one brasno i sol.


(pruzeto iz knjige Idries Shah, PUT SUFIJA, prijevod Miroslav Bozovic)

INDIJSKA PTICA




Neki trgovac imao pticu u kavezu. Jednom prilikom isao je u Indiju, zemlju iz koje je bila ptica, pa ju upita moze li donijeti stogod za nju. Ptica zatrazi slobodu, ali ta njena molba bi odbijena. I tako, umjesto toga, ona zamoli trgovca da posjeti dzunglu u Indiji i barem obavijesti ostale ptice koje su zivjele tamo, o njenoj sudbini. Trgovac ucini tako, i samo sto saopci poruku, sa drveta padne bezivotno tijelo ptice, iste kao sto je ona njegova. Trgovac pomisli da je to vjerojatno neki srodnik njegove ptice i rastuzi se sto je uzrokovao tu smrt.

Kad je dosao kuci, ptica ga upita da li je donio kakve dobre vijesti iz Indije. "Ne", rece trgovac, "bojim se da su moje vijesti lose. Jedan od tvojih srodnika, cim je cuo o tvom zarobljenistvu, pao je mrtav pred mene." Istog casa, kada su te rijeci bile izgovorene, trgovceva ptica se prevrnu i srusi na dno kaveza. "Novost o smrti njenog rodjaka ubila je i nju", mislio je trgovac. Sav zalostan, podize pticu i stavi je na prozorsku dasku. Odjednom ptica ozivi i odleti na obliznje drvo. "Sad znas", rece ona, "da je ono sto si ti smatrao za nesrecu, u stvari, bila dobra novost za mene. A poruku, to jest sugestiju, kako se trebam ponasati da bih se oslobodila, prenio si mi ti sam, moj tamnicaru". I, ona odleti, konacno slobodna.

( Rumi ) pruzeto iz knjige Idries Shah, PUT SUFIJA, prijevod Miroslav Bozovic

The 4th Kokako Haiku and Senryu Competitio,
CONSTANTZA HAIKU SOCIETY, Japanese film, 'From Basho'



The 4th Kokako Haiku and Senryu Competition

The 4th Kokako Haiku and Senryu Competition is now International!
Closing date: 31st October, 2007
First Prize
NZ$200
2 Runners-up prizes NZ$50 each

Judge:
Catherine Mair

Send entries to:
The Kokako Haiku Competition
Patricia Prime, co-editor
42 Flanshaw Road
Te Atatu South
Auckland 8
New Zealand
Please make cheques out to Kokako
Overseas entrants may send cash at their own risk

Conditions of entry:
1.Haiku must be previously unpublished and not under consideration elsewhere.
2.Entry fee is NZ$5 for every 3 haiku; for overseas entries, US$1 per haiku.
3.Send two copies of each haiku, or group of haiku, with your name and address on one copy only.
4.Winning haiku and commended entries will be published in Kokako 8 (April, 2008).
5.Winners will be notified by mail.
6.Any theme is acceptable.
Any queries, email: pprime@ihug.co.nz




CONSTANTZA HAIKU SOCIETY, IN RELATIONSHIP WITH
THE WRITERS`ASSOCIATION-IN CONSTANTA,ď˝ANDREI SAGUNAď˝ UNIVERSITY AND ď˝SPIRU HARETď˝ UNIVERSITY, CONSTANTA,
ď˝CONSTANTIN BRATESCUď˝ HIGH SCHOOL
ď˝NICOLAE TONITZAď˝ MIDDLE SCHOOL No.39

1-5 JUNE 2007 CONSTANTZA-ROMANIA
We inform you we organize The First Haiku Congress in Romania, with the international participation, in Constanta from June 1st to June 5th 2007: HAIKU ď˝ BRIDGE BETWEEN ORIENTAL AND OCCIDENTAL CULTURES. It is intended to be a celebration on the 15th anniversary of the Haiku Society of Constantza. We will be honoured to have you as participants. There will be organized trips to museums and monasteries in Dobrogea (4th-5th June). The schedule of activities will consist of 3 days with conferences and debates on the following sections:
- haiku in education;
- haiku and the fine arts;
- renku -literary workshop;
- public debate on haiku poetry and related genres.
There will also be books and reviews in Haiku Collection and artistic products by pupils and their teachers, haiga exhibition, haiku poets. If you have some suggestions, we are open to any of them.

If you like to participate, please let us know until the 1st May 2007. If you want to deliver a paper conference, please send it or the summary of it until the 15st of May 2007. The conferences will be at Park Hotel in Mamaia, ď˝Constantin Bratescuď˝ High School in Constantza, a Public Library ď˝I.N.Romanď˝ at the Cultural Departement and the Natural Sciences Museum complex. For accomodation we offer at PARC HOTEL***, IN MAMAIA: SINGLE 26 EURO A DAY BY PERSON+ 3 EURO, STATIONARY TAXE; TWO BEDS 36 EURO (A PERSON IS 18 EURO)+ 4 EURO STATIONARY TAXE ; LUNCH AND DINNER IS 22 EURO A DAY; BREAKFAST IS INCLUDED. Another offert is in MAMAIA too, but on a beach of Sutghiol lake aproximatively 1-1/2 km far from Parc hotel. It is about SAGUNA HOTEL* WITH WARM AND COLD WATER ALL DAY, BUT NO BATHROOM IN THE SAME ROOM. There is a shower in the hall for two persons. There are rooms: single 10 euro;/12 dollars, double 18 dollars per person only 9/ 14 euro and 7 per person; room with three beds 18 euro and 6 per person/24 dollars and 8 dollars per person. The possibility for meal is the National restaurant near Saguna hotel.
For more information call for SAGUNA, between 1st-15th April, at tel. 0241/831956; 0788490246; for PARC, call at 0241/831720 beginning with 1st May. Use the phone numbers: 0341/408421; 0723/230273 (Laura V.); 0241/695143 (Alexandra M.)

Yours sincerely,
The Haiku Society Staff from Constantza

HAIKU CONSTANTZA SOCIETY, IN PARTENERIAT CU FILIALA CONSTANTA A UNIUNII SCRIITORILOR, COLEGIUL NATIONAL PEDAGOGIC ď˝CONSTANTIN BRATESCUď˝, SCOALA CU CLASELE I-VIII "NICOLAE TONITZA"

1-5 JUNIE 2007 CONSTANTA ď˝ ROMANIA

Va informam ca desfasuram Primul Congres de Haiku din Rominia, cu participare internationala, la Constanta intre 1-5 iunie, cu titlul: HAIKU ď˝ PUNTE INTRE CULTURA ORIENTALA SI CEA OCCIDENTALA, eveniment organizat si cu ocazia implinirii a 15 ani, de la fondarea Societatii de Haiku din Constanta, la 18 ianuarie 1992.
Am fi foarte onorati sa va avem printre participanti. Calendarul activitatilor cuprinde: conferinte, comunicari si dezbateri, pe sectiuni (1-3 iunie):
- haiku in educatie;
- haiku si artele;
- renku ď˝ atelier de creatie;
- dezbatere ď˝ consideratii teoretice despre lirica japoneza;
- excursii, la muzee si minastiri din Dobrogea (4-5 iunie);
Vor fi prezentari, lansari si expozitii de carti din Colectia Haiku, recital din creatii ale elevilor si ale autorilor romani si straini. Suntem deschisi oricarei sugestii. Limba congresului va fi engleza.
Daca doriti sa participati, va rugam sa ne anuntati pina pe data de 1mai 2007, iar daca veti sustine o conferinta trimiteti rezumatul, pina pe 15 mai 2007. Va oferim doua posibilitati de cazare (la Colegiul Pedagogic ď˝Constantin Bratescuď˝ nu este posibil, doar la Liceul Sportiv-Sc.34, cu 40 de lei, cazare si masa pe zi); la PARC HOTEL***, MAMAIA: single 25 euro/ 2 paturi 36 euro, 18 de persoana; in pret este inclus mic dejun; prinz si cina 22 euro pe zi. Alta oferta in MAMAIA pe malul lacului Sutghiol cam 1-1/2 km de Parc hotel este SAGUNA HOTEL* cu apa rece si calda toata ziua, dar fara baie in camera, in hol grup sanitar si 2 cabine de dus; single 10 euro;/12 dollars; 2 paturi 18 dollars, 9 de persoana, 14 euro si 7 de persoana; trei paturi 18 euro si 6 de persoana; 24 dollars si 8 de persoana. Masa poate fi servita la National hotel vis-a-vis de Saguna.
Pentru detalii telefonati pentru SAGUNA, intre 1-15 aprilie, la tel. 0241/831956; 0788490246, iar pentru PARC, la 0241/831720 incepind cu 1 aprilie.
Pentru informatii suplimentare utilizati tel. 0341/408421; 0723/230273 Laura V.) si 0241/695143 (Alexandra M.)

Staff-ul Societatii de Haiku, Constanta




Dear Sir/Madam
I came across your email address as I am looking to contact people with a passion and interest for haiku, Japanese culture and arts. We are in the process of completing a short Japanese haiku film staring the renowned actor Yoshi Oida and we are eager to gather support for the film from individuals, businesses and organisations.
I am currently assisting a Producer at an independent production company called Stampede on a short Japanese film, 'From Basho'. The short film is based on Matsuo Basho, a legendary Japanese haiku poet, who I am sure you are familiar with and one of his thought-provoking tales. The film was shot in the Scottish highlands (to keep within our budget, whilst still greatly resembling eighteenth century rural Japan ) in 2days and was largely financed by the talented writer/director, Babak Gray.
Please view a short 2-minute clip of the film at the following link:
http://www.vitalmedia.co.uk/frombasho/
[please note that currently there is only a Japanese voice over; English subtitles will be included in the final edit].
The film has already received much interest from independent cinemas, a Japanese Broadcaster and airline - all who are keen to view our completed film with an interest to screen.
We are now at the stage of seeking completion funds for the film, as funding for editing and processing of the final film for screening still needs to be gathered. We are approaching various businesses and organisations for support, starting from $25 contributions and in return, we can offer a DVD of the completed film to show our huge appreciation. We are even offering a film credit for individuals/organisations in the form of "this film was made possible with the kind support of..." or Associate Producer credits, which can be used to promote your business, organisation or group.
Please view our funding site, where you can learn more about 'From Basho' and also help support our film: https://www.fundable.org/groupactions/frombasho.2007-03-20.1585996594
If you are able to help us or want to show interest in supporting our project, please contact me nish@stampede.co.uk or the Producer, Dave Allison: dave@stampede.co.uk - and we will be very happy to answer any questions and read any comments you wish to share on our film.
I look forward to hearing from you.
Best Wishes,
Nishanthi Ganegama




Napomena - Objavljeni su Natjecaji i prilozi na blogu http://budan.blog.hr/ ranijeg datuma, jos aktualni:


- WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007, Electronic Poetry Network, Lapis Histriane 2007, 26. natjecaj suvremenoga kajkavskog pjesnistva Sveti Ivan Zelina, Susret rijeci "Bedekovcina 2007", Art Anima Konkurs "357", Rokovi razliciti (Post 21.03.2007. objavljen
- Red Moon Press, Shamrock Haiku Journal, The Heron's Nest, Mali Nemo -Knjizevni Konkurs, Video Haiku - Natjecaj, James W.Hackett, Natjecaj Haiku Kalendar Ludbreg 2008, 18 Haiku festival Odzaci
Rokovi razliciti, (Post objavljen 8.03.2007)
- 2007 HAIKU AWARD COMPETITION, Magpie Haiku Poets Contest, Raghunatha Iyer Memorial Award, ODZASKi HAIKU FESTIVAL, Rokovi razliciti, (Post objavljen 28.
o2.2007.)
- International haiku Contest - Klostar Ivanic 2007, Haiku Skotland, Dani poezije Zajecar, rokovi razliciti, (Post objavljen 23.02.2007)
- KONKURS/NATJECAJI: IRISH HAIKU SOCIETY, HAIKU IRELAND WORKSHOP, BOTTLE ROCKETS PRESS-USA, CHRYSANTHEMUM HAIKU, SRETANJA, NIS, SRBIJA, Rokovi razliciti, (Post objavljen 16.02.2007.)
- SNAPSHOT PRESS, LIVERPOOL - THE HAIKU CALENDAR 2008,
THE NEW ZEALAND HAIKU COMPETITION, ITO EN - TOKYO, JAPAN, WHITE LOTUS - 5, ROMANIA - HAIKU, HAIKULETTER
FROM FRANCE, MODERN ENGLISH TANKA PRESS, Rokovi razliciti, (Post objavljen 07.02.2007.)
- INDIA POETRY FESTIVAL 2007, Deadline 31.July (Post objavljen 07.02.2007.)
- THE R.H.BLYTH AWARD-HAIKU IN ENGLISH, Deadline, 30.september, (Post objavljen 06.02.2007)
- 1st. Edition of video haiku international contest,
deadline 31 May, (Post objavljen 02.02.2007.)
- Natjecaj za najljepsu ljubavnu pjesmu - Koprivnica,
Rok 01.svibnja, (Post objavljen 30.01.2007.)
- The New Zealand Poetry SocietY 2007, Deadline 30 May, (Post objavljen 29.01.2007)
- Konkursi/natjeď˝aji iz Srbije, Beograd, Panď˝evo Rok je 5 feb, 1 mart, 1 april, (Post objavljen 28.01.2007.)
- Modern English Tanka, Deadline 15 March (Post objavljen 27.01.2007.)
- The Francine Porad Award for Haiku, Deadline 15 March (Post objavljen 26.01.2007.)
- The second European Haiku Conference in Vadstena, Sweden 8.-10 june 2007. (Post objavljen 25.01.2007.)
- 9.HAIKU DAN DUBRAVKA IVANCANINA-KRAPINA 2007. rok je
01. travanj 2007. (Post objavljen 24.01.2007.)
- Concorso intrnationale haiku 2007.-Italiana - Deadline 31. May (Post objavljen 22.01.2007.)
- IHS Irish haiku Society - Closing-date In hand by 1 August 2007. (Post objavljen 19.01.2007)
- Bookaleta za pricu - rok 01.03. (Post objavljen 13.01.2007.)
- Bestselerov natjecaj za kratku pricu - Rok 01.03.2007. (Post objavljen 12.01.2007.)
- Haiku Ireland - Deadline 15 March (Post objavljen 10.01.2007.)
- Chrysanthemum - an internet magazine/Haiku Oz/ -
Deadline April 15th (Post objavljen 09.01.2007.)
- Kaji Aso Studio International Poetri Contest -
Deadline March 15th (Post objavljen 07.01.2007.)
- KONKURS ZA POEZIJU, Aleksinac - rok 10.mart, Gornji
Milanovac - rok do 01.aprila (Post objavljen 08.01.2007.)
- Pinewood Annual Haiku Contest -
Deadline February 14th (Post objavljen 06.01.2007.)
- Romanian Haiku International Contest -
Deadline March 01. (Post objavljen 04.01.2007.)

RAK/TUMOR DOJKE
--------------------


POSALJI OVO SVIMA KOJE ZNAS!!!!!


Radi se o objasnjenju koje bi moglo da rasvetli jedan od
uzroka raka dojke. Ovo je napisala specialista stanicne
biologije....

..."Prisustvovala sam jednom seminaru o raku dojke. Postavila
sam pitanje zasto je pazuh najfrekventnije mesto za razvitak
raka dojke. Nisam dobila odgovor, ali sam posle dobila pismo
u kom sam dobila i odgovor. Zato zelim taj odgovor da
posaljem svima vama. Glavni uzrok raka dojke je....



*Cak i ako taj sastav stoji pod imenom dezodoransa.
...Razlog je jednostavan: samo poneki delovi naseg
organizma su u stanju da izbace otrovne materije iz
organizma, a to su: donji deo kolena (pregib), deo iza usiju
, deo izmedju nogu i pazuh. Otrovne materije se izbacuju
putem znoja. ...sprecavaju znojenje. Otrovne
materije ne odlaze iz organizma, vec se nakupljaju u limfnim
zlezdama ispod ruku. Najcesci uzrok raka dojke se nalazi u
toj gornjoj zoni dojke. Muskarci su manje na udaru ove
bolesti. Cak i ako upotrebljavaju anti perspirante, ovi
ostaju na dlacicama i ne prodiru odmah u kozu. ...direktno posle depiliranja pazuha
imaju jos veci rizik zato sto preko malih ranica prodiru
stetne hemikalije jos brze u organizam. Informisite o ovome
sve zene! Ako slanjem ove poruke uspete da sprecite samo
nekoliko takvih slucajeva, to onda nije izgubljeno vrijeme.
Hvala vam...


MENI IZ ĐEPA VAN NITI U ĐEP, INTERESA NIKAKVOG NEMAM.
ONOG TRENUTKA KAD SE USTANOVI TOČNOST NAVEDENIH
PRIMJEDBI, TEKST ĆU NADOMJESTITI IZBRISANIM PODACIMA.

PRICA O LEPTIRU


Jednog dana pojavio se maleni otvor na curi. covjek je sedeo i gledao kako se leptir nekoliko sati muci da bi izvukao svoje slabasno telo kroz taj maleni otvor. Onda je leptir stao. Cinilo se da ne moze dalje. Zato je covek odlucio pomoci leptiru: uzeo je makaze i razrezao cauru. Leptir je s lakocom izasao. Ali je imao krhko telo i smezurana krila. Covek je nastavio posmatrati leptira, ocekujuci da ce se svakoga trena krila otvoriti, povećati i rasiriti, kako bi podzala leptirovo telo i osnazila ga. Medjutim, nista se nije dogodilo. Leptir je celi zivot proveo puzeci okolo sa slabasnim telom i nerazvijenim krilima. Nikad nije poleteo. Covek, uprkos svojoj ljubaznosti i dobrim namerama, nije razumeo da je poteskoce kroz koje je leptir morao proci, izlazeci iz caure, osmislio Bog, kako bi krv iz tela leptira potekla u krila i kad se oslobodi caure da bude spreman leteti. Ponekad su teskoce upravo ono sto trebamo u zivotu. Kad bi nas Bog oslobodio od svih prepreka, osakatio bi nas. Nikad ne bi postali onoliko snazni koliko mozemo biti. Nikad ne bi mogli leteti. Trazio sam SNAGU...I Bog mi je dao poteskoce, koje su me osnazile. Trazio sam MUDROST...I Bog mi je dao probleme, koje je trebalo resitti. Trazio sam BOGATSTVO...I Bog mi je dao mozak i telo, da mogu raditi. Trazio sam HRABROST...I Bog mi je dao prepreke koje je trebalo savladati. Trazio sam LJUBAV...I Bog mi je dao ljude kojima je trebalo pomoci. Trazio sam USLUGE...I Bog mi je dao prilike. "Nisam dobio nsta od onog sto sam trazio...ali sam dobio sve sto mi je trebalo." Ziveci zivot bez straha i suoci se sa preprekama i znaj da ih sve mozes savladati."

(Lijepa prica - meni iz nepoznatog izvora.)

KNJIGA




Sanjao jednom Ibrahim kako je vidio anđela Gabrijela. Anđeo je imao knjigu u ruci, pa ibrahim upita za njen sadržaj. Gabrijel rece: "U knjigu upisujem imena Božjih prijatelja." Ibrahim upita: "Da li ce moje ime biti unutra?" Anđeo odgovori: "Ibrahime, ti nisi prijatelj Boga." Ibrahim ce na to: "To je tocno, ali ja sam prijatelj Božjih prijatelja." Gabrijel je šutio neko vrijeme, a onda se obrati Ibrahimu: "Primio sam instrukcije da tvoje ime stavim na celo liste; jer nada je rodjena tamo gdje je nije bilo."



(Alauddin Attar, prijevod Miroslav Božovic) preuzeto iz knjige PUT SUFIJA Idriesa Shaha

WORLD HAIKU ASSOTIATION - HAIGA

WHA - 43rd Haiga Contest


Molim Vas pogledajte naredne dvije haige:

Haiga crtez

Haiga fotografija




ili sa ostalim haigama na linku http://www.worldhaiku.net/ -> potraži “haiga”

Lijepi pozdrav, Boro