** Budan.blog.hr ** Alternativa, zen filozofija, duhovne teme, haiku, poezija, umjetnost, vizije, mudrosti, razmišljanja, priče

OGLAS: PRODAJA VIKENDICE/KUCE SA OKUCNICOM NA KORDUNU


Prodajem Vikendicu/Kucu u Loskunji, kraj Vojnica, Karlovacka zupanija. Planinska kuca sa ~100 m2 i 5070 m2 okucnice(vocnjak, vrt), devastirano nakon Oluje. Cijena:.......Obratite se na tel: 091/587-68-67 ili na e-mail adresu: borivojbukva@yahoo.com U prilogu:

Skica kuce sa podacima:





Tako Vam je to sa mojom imovinom i kucom na djedovini u koju sam ulozio vise od 14 godina rada i sredstava. Jos kao dijete gledao sam film "Prohujalo s vihorom" i bilo je to bolno za promatrati. Nesto slicno i meni se dogodilo, samo usporenije i vise bolnije, pred mojim ocima ona je devastirana i unistavana. Po akciji Oluja, kad sam krajem VIII po prvi put, nakon ozujka 1991. godine posjetio Loskunju, potom jos tri puta, zadnji put 01.11.1995., da bi se pojavio 2002. godine, ostali su samo zidovi kuce i krov koji ce se vrlo brzo urusiti. Sve sto se dalo odnesti, odneseno je... "Prohujalo sa Olujom", bila bi jedna od mojih sljedecih knjiga, koju namjeravam ispisati jednoga dana, neopterecen i smiren... Nadam se nakon prodaje vikendice/kuce i zaborava na djedovinu i ni malo ugodnu proslost od '90 pa na ovamo...


U Rijeci, 30.03.2007. godine Borivoj Bukva

PROGRAM IZLETA ZA TRAVANJ 2007. g.

Nedjelja, 01.04.2007.
POKLON - BRLOŽNIK ( 1093 m ) – BRDO – VEPRINAC - OPATIJA

Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića za Opatiju u 810 ili 855 sati, a iz Opatije za Poklon u 930. Povratak iz Veprinca za Rijeku u 16 ili 18 sati (zona 5 i zona 4), a iz Opatije autobus ide svakih 40 minuta.
Grupa "C" : Poklon – Izviđačka kuća - Poklon. Oko 2 - 3 sata hoda. Vodič će se odrediti naknadno.
Grupa "B" i "A" : Poklon – Brložnik – Brdo – Veprinac - Opatija. Oko 5 - 6 sati hoda.
Vodiči su Berislav Doričić i Marija Rikel.

Nedjelja, 08.04.2007. USKRS - NEMA IZLETA!

Nedjelja, 15.04.2007.
KRMPOTSKA LUKA – KOLOVRATSKE STIJENE ( 1091 m ) – VINIŠTE - KLENOVICA

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu: Rijeka – Crikvenica – Novi Vinodolski - Krmpotska Luka - Klenovica. Povratak iz Klenovice za Rijeku u 1630 sati. Cijena prijevoza je 40,00 kn.
Grupa "C" i "B" : Krmpotska Luka - Vinište – Klenovica. Oko 4 sata hoda.Vodič je Berislav Doričić.
Grupa "A" : Krmpotska Luka – Kolovratske stijene – Krmpotska Luka - Vinište – Klenovica. Oko 6 sati hoda.Vodič je Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 22.04.2007.
ZVONČEV VRH ( 972 m ) – CRNI VRH ( 1031 m ) – ORLJAK ( 706 m )

Polazak prigradskim autobusom s Trga Bana Jelačića za Opatiju u 810 ili 855 sati, a iz Opatije za Poklon u 930. Povratak iz Rukavca za Rijeku u 1615 ili 1815 sati, a iz Opatije autobus ide svakih 40 minuta.
Grupa "C" : Od raskršća ceste za Lanišće – Brdo (Lovački dom) – Veprinac - Opatija. Oko 3 - 4 sata hoda. Vodič će se odrediti naknadno.
Grupa "B" : Od raskršća ceste za Lanišće – Brdo – Zvončev vrh – Mala Šapca - Rukavac. Oko 4 - 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić.
Grupa "A" : Od raskršća ceste za Lanišće – Brdo – Zvončev vrh – Crni vrh - Mala Šapca – Opatijski Orljak - Rukavac. Oko 6 - 7 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja.


Nedjelja, 29.04.2007.
SLIVNICA ( 1114 m ) – CERKNIŠKO JEZERO – RAKOV ŠKOCJAN (SLOVENIJA)

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu: Rijeka – Matulji – Rupa – Ilirska Bistrica – Postojna – Unec – Rakek - Cerknica. Povratak iz Cerknice za Rijeku u 15 sati uz zajednički obilazak Cerkniškog jezera i park-šume Rakov Škocjan . Cijena prijevoza je 60,00 kn.
Grupa "C", "B" i "A" : Cerknica – Slivnica – Cerknica. Oko 4 - 5 sata hoda.
Vodiči su Berislav Doričić i Marija Rikel.

CIJENA IZLETA POSEBNIM AUTOBUSIMA TREBA BITI PLAĆENA NAJKASNIJE PRETPOSLJEDNJI PETAK PRIJE IZLETA ( 10 DANA RANIJE)!
SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST !

Petak, 06.04.2007. – radni sastanak ( Program za V mj. 2007. godine )

Predavanja uz dijapozitive:

Petak, 13.04.2007.: Prof. Mirko Hrupelj - "Vijetnam i Kambodža"
Petak, 20.04.2007.: Gđa. Milka Radonić - "Grčka"

Društvo ljubiteljev narave in starodavnih modrosti «GOZD«,
vabi vse svoje člane in prijatelje na

DVODNEVNI IZLET NA CRES
EKO STEZE TRAMUNTANE
RESNIČNA MOČ IN NESKONČNA LEPOTA NARAVE

vsoboto 21. aprila in nedeljo 22. aprila 2007

1. dan, sobota 21. april
Odhod avtobusa iz Ljubljane ob 5:00 uri zjutraj (avtobusna postaja), postanek v Domžalah ob 5:15 (na parkirišču MERKATOR), pot nadaljujemo po avtocesti Ljubljana – Postojna - mejni prehod Rupa (osebni dokument), do Rijeke (postanek na centralni avtobusni postaji).
Pot nadaljujemo čez otok Krk do trajekta v Valbiski, kjer se vkrcamo ob 9:15 uri. Prihod na severni del otoka Cres in v mesto Beli okoli 10 ure.

Namestitev v Pensionu Tramuntana, kjer nas ob 11 uri že čaka dobrodošlica in topla vegetarijanska enolončnica. Razporedimo se še po sobah, preobujemo v čevlje in opremo za planinarenje in se ob 12 uri pod strokovnim vodstvom našega prijatelja Borivoja Bukve podamo na našo prvo »Eko« pot imenovano »Izložba Povijesti i umjetnosti u prirodi.« Začenja se v Eko centru, označena je s 21. skulpturami akademskega kiparja Ljube de Karine, na katerih so verzi in misli velikega pesnika Andra Vida Mihičića. Steza je dolga 10 km (3 do 4 ure hoje) je enostavna in ne zahteva posebnih sposobnosti, razen enega dela, ki je malo bolj strm. pogledali bomo jamo Čampari, pri skulpturi št. 5 pa se nahaja Vesnin labirint, ki je zgrajen kot replika labirinta v Chartresu, posvečen starohrvaški boginji pomladi Vesni, eni od najpomembnejših boginj starega obdobja, katera je znala usklajevati srce z razumom, lepoto z blagostjo, Vesna je muza pesnikov, zaščitnica zaljubljenih in boginja zemlje. Njen dan se je imenoval VIOSENDEN – toje dan ko sonce trikrat poskoči od veselja! Vse vabim, da ob tej priliki praznujemo in se poveselimo!
Našo prvo pot zaključimo še z otroškim labirintom »Okrugli stol masmalića«.


Staze Tramuntane pune su znoja
muke i rada naših starih, pa je
svaka od nih uspomena na sve koji
su ovuda prolazili
mons. Josip Bandera


Ob 18 uri obisk Eko centra »CAPUT INSULAE BELI«, ki je v naši neposredni bližini v zgradbi nekdanje osnovne šole. V njem se nahaja interpretacijski center o bioraznolikosti Cresa in na njegovem vrtu je zatočišče in bolnica za bjeloglave supe.
Po večerji ob 19 uri vsi vabljeni na veselo in prijetno druženje!

2. dan, nedelja 22. april

Po zajtrku okoli 8 ure zjutraj, se počasi odpravimo po »Vilinskoj stazi« - začenja se se v zgradbi Eko centa v Beliju in pelje skozi vas Žanjevići do lokve »Kosmačev« in se vrača v Beli, dolžine 7 km (3 ure hoda) ob njej so Rusalkin, Tarin, Ištarin in Ladaricin labirint. Začetek steze je malo bolj strm, a ni zahteven.
Ob 15 uri nas čaka vegetarijansko kosilo in ob 16:30 se vkrcamo v avtobus, ker nas ob 17:30 čaka trajekt v Meragu, ki nas bo pripeljal na otok Krk in dalje v Rijeko, kjer bomo predvidoma ob 19 uri - povratek proti domu, v Ljubljano, oziroma v Domžale prispemo približno ob 21 uri zvečer.


Cena izleta 70.- €,vsebuje: Prevoz z najboljšim avtobusom, trajekt Valbiska – Merag, cestnine AC in mosta na otok Krk, dopoldanska malica, večerja, prenočišče z zajtrkom, kosilo, kakšen priboljšek,vstopnino v Eko center in minimalne stroške organizacije izleta.


Prosim Vas dragi prijatelji , da vse prijave z akontacijo, s poštno nakaznico v znesku 20.- € nakažete na naslov Marija Mojca Vilar, društvo »GOZD« c. Talcev 14, 1230 Domžale
do ponedeljka 16. aprila 2007,
ker smo ceno izleta in avtobus rezervirali za 40 oseb!
telefon:041/274 297
email: mojca.vilar@gmail.com


Člani iz Hrvaške oz. Rijeke naj se prijavijo pri Ivici Pađenu,
tel: 091 539 07 33

Prisrčen Martuljški pozdrav, predsednica društva «GOZD«, Marija Mojca Vilar

v Domžalah, 21. marca 2007



Napomena: U prilogu fotografije Trezezbor Piekutowskog - Bonka, nalaze se na forumu http://www.svarica.com/

fotke

DVERI HRAMA
--------------



Nekoc zivljase bogati covjek imenom Hei zayemon, koji je svim silama nastojao provoditi u svome zivotu vrline kojima su poducavali drevni mudraci.
Kao skrban i odan covjek, Hei-zayemon trosio je dobar dio svoga bogatstva na djela milosrdja, sucutnosti i
dobrote srca.
Mnogi su narastaji siromasnih obitelji bili spaseni njegovim zalaganjima, a sam je potpomagao izgradnju bezbrojnih mostova i cesta u svojoj provinciji na dobrobit naroda.
U oporuci, koju je sacinio pred smrt, Hei-zayemon odredio je da se njegovo bogatstvo tijekom pokoljenja nastavi ulagati u dobrotvorna djela, a njegovu su posljednju volju postivala i njegova djeca i njegovi unuci.
Jednoga dana, kako se pripovijeda, na vratima Hei-zayemona pojavi se neki buddhisticki isposnik. Po svoj je prilici neki svecenik doznao za nesebicnu dobrohotnost bogata covjeka, koji je medju bogatasima toga vremena bila posve neuobicajna, te je poslao isposnika s molbom neka zatrazi novac za izgradnju dveri hrama.
Dobrohotnik se nasmije isposniku u lice i ovako rece: "Ljudima pomazem jer ne mogu otrpjeti da ih vidim kako pate. A sto je toliko lose u hramu bez dveri?"



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

For peace





Sve nas koji smo nedavno dobili e-mailom ovu potresnu prezentaciju, preplavili su razni osjećaji. Možda je to bila tuga zbog onih koji pate, možda ljutnja jer ne možemo ništa protiv svih tih ratova i razaranja, bijes na one koji izazivaju ratove, zgražanje, žalost, revolt, strah.............., svatko je reagirao na sebi svojstven način, a ja sam se pobunila i rekla sebi : «Ipak moramo moći nešto učiniti! «

Svi znamo da tugom, ljutnjom, žalošću, revoltom, zgražanjem, bijesom, osjećajem nemoći, strahom.... samo pothranjujemo tmaste oblake tih istih osjećaja koji ionako već previše truju ovaj svijet, i koji su u ovom ili onom obliku uzrokovali i hranili sve ratove svih vremena. Poznato nam je kako sve na šta usmjerimo pažnju raste i deblja se od naše uložene energije dok tako tugujemo nad izgladnjelom djećicom, ljutimo se na agresore i političare, žalujemo s onima razorenih domova, ili pak rezignirano slegnemo ramenima....»ionako tu ništa ne mogu»...., pa proporcionalno našim nemoćima jačamo nemoć svijeta.

A ratovi i destrukcije, gladi, pošasti, bolesti..........trljaju ruke i vesele se........!!!!!

E, pa nećete!!!!!!!!!

Ovim tekstom što slijedi ne idemo u rat protiv rata, i svega ostalog, već u neutralizaciju rata i svih njegovih posljedica, odnosno osjećaja koji su ih izazvali i koji ih podržavaju.

Kako?..............Pogledajmo šta su pametniji od nas rekli:



«Ljubaznost je najplemenitije oružje kojim se pobjeđuje.»

Američka poslovica


« Kad te netko udari po lijevom obrazu, pruži mu i desni.»

Isus


« I najjači snagator brzo se umori kad mora lupati po vreći perja.»



«Ne budimo mirovni suci, već anđeli mira»

Sv. Theresa od Lisieux-a



U S P U T N E L J U B A Z N O S T I


Kako postati anđelom mira!

Usputne ljubaznosti one su male drage ili velike mile stvarčice koje činimo bez ikakvog drugog razloga osim što je u tom času iz nas, u punom cvatu, do izražaja došao onaj najbolji dio naše ljudskosti. Kad spontano pružite staroj ženi buket cvijeća kojega ste namjeravali odnijeti kući za vašu komodu, kad prosjaku što svira gitaru na uglu ponudite svoj sendvič, kad anonimno ubacite kovanicu u nečiju parking-uru jer ste vidjeli znak « Isteklo « - tada ne činite nešto što život od vas očekuje, već činite ono na što vas poziva učiniti ono najbolje u vašoj duši .
Većina nas svim silama nastoji ispuniti svoje životne obaveze, biti odgovoran roditelj, nagraditi ili pohvaliti našu djecu, pomagati kolegama na poslu, pružati potporu i utjehu našim bračnim drugovima, izvršavati svoj dio obaveza na poslu i u domu. Međutim, to su djela koja se od nas očekuju učiniti ih, i koja smo u stvari pristali činiti zbog partnera kojeg smo izabrali i života kojeg smo odlučili živjeti. Ona, ustvari, dolaze s pripadajućim područjem. Da bismo bili odgovorna, pristojna, civilizirana ljudska bića koja održavaju stabilnost svojih života i svojih odnosa, moramo i želimo činiti sve te svakodnevne, obične stvari

Tek onda kad istupimo iz zacrtanog kruga svojih normalnih okolnosti, kad izađemo van obiteljskih i položajem zacrtanih granica svojih života, tada i naša ljubaznost prijeđe rutinske omeđenosti, te uđe u izvanredna i jedinstvena područja. Umjesto dobrih djela proizašlih iz odgovornosti, ona postaju utjelovljenja suosjećaja.

I stoga, postavši počiniteljem usputnih ljubaznosti, u neku ruku je isto kao i postati anđelom, jer smo prešli preko ograničenja naših svakodnevnih, ljudskih okolnosti i krilima se dotakli božanskog.

Kad se više ne nalaziš u prilikama propisanim mogu ili moram, tada si oslobodio svoju dušu i priuštio joj davati slobodno iz čistog, predivnog osjećaja istinskog davanja. Dajući iz slobode i čistoće, bez ikakvog razloga, i zbog svih razloga, ulaziš u osjećajni krajolik svog bližnjeg, ne zato što moraš, ne stoga jer nemaš drugog izbora, već zato jer si u svom srcu, tom veličanstvenom, nadljudskom organu, dvorcu tvoje ljubavi osjetio duhovnu potrebu djelovati iz i zbog ljubavi.

Postati osobom koja djeluje iz takvih pobuda znači biti dvostruko blagoslovljen. Jer,usvojivši ove predivne, spontane, u potpunosti dragovoljne dobrote, ti ne samo da preobražavaš svijet, već i sebe.

Svijet, sukobljen, podijeljen, obeshrabren, preumoran od svog- «čovjek je čovjeku vuk « mentaliteta, postaje nanovo urešen milinom
unaprijed nepromišljene ljubavi. Čitava se atmosfera mijenja. Potiho, gotovo neprimjetno i to uslijed sitnih ljubaznosti sasutih na nj'
svijet počinje pjevušiti. A i ti ćeš se također promijeniti. Odlučivši se voljeti ne samo one kojima si se obečao voljeti ih, već i one čija imena, lica, te čije prave okolnosti nikada nećeš saznati, osjetno i neminovno bit ćeš gurnut u razumijevanje da voljeti i biti voljen jest istinsko ljudsko opredjeljenje.

Na sebe ćeš gledati kao na dušu koja ne samo da velikodušno i obilno daruje, već kao i na ljudsko biće kojem treba! Osjetit ćeš se spojen, usredišten, prihvaćen i duboko povezan s ljudskim tijekom. Darujući ljubav, ti ćeš sam za sebe spoznati kako smo svi utkani u mrežu života, i da smo djelima usputnih ljubaznosti, ljubavlju koju darujemo i primamo, ponuđeni na dar našem božanskom čovječanstvu.

Daphne Rose Kingma

Santa Barbara, CA



Slap

Dobriša Cesarić



Teče i teče, teče jedan slap;

što u njemu znači moja mala kap?



Gle, jedna duga u vodi se stvara,

i sja i drhće u hiljadu šara.



Taj san u slapu da bi mogo sjati,

i moja kaplja pomaže ga tkati.





Neki prijedlozi kako

početi provoditi «usputne ljubaznosti « u djelo:

* Uvijek nosite sa sobom vrečicu bonbona i dijelite ih djeci što se igraju pred

ulazom u vašu stambenu zgradu.

* Dok čekamo u ambulanti na red, učinimo neku ljubaznost, već kako nam se

ukaže prilika.

* Slijedeći puta na tržnici ili u trgovini, kad sretnemo prodavačicu kod koje

uvijek kupujemo, upitajmo je kako je i pažljivo i usredotočeno saslušajmo

odgovor.


* Da, dosadno je, ali vratimo uvijek kolica u trgovini gdje smo kupovali natrag

na početno mjesto.


* Svaki od nas nek sastavi ovakvu listu mogućih prijedloga «usputnih

ljubaznosti» i neka nam ih e-mailira.


* S vremena na vrijeme prelistajmo svoje rokovnike s telefonskim brojevima,

odaberimo nekog prijatelja ili znanca s kim se dugo nismo čuli, nazovimo ga,

tek tako....» zaželjela sam ćuti tvoj glas,»


* Kad prosjakinji udjeljujemo milodar, pogledajmo je u oči,recimo «Izvolte»,

i dodajmo, možda: «Bako, je li vam teško?»


* Provedimo jednu sedmicu svjesno opažajući stvari što nas raduju bilo u

prirodi ili kod naših bližnjih i zahvalimo životu na njima.


* Kad se netko u prometu gura u našu traku, pustimo ga – i nasmiješimo mu se

dok to činimo- zašto ne?



«Poklon se ne sastoji od toga

što je dano ili učinjeno,

već u namjeri davatelja ili činitelja.»

Seneca

«Kad dajem, darujem sebe.»

Walt Whitman





Usputne ljubaznosti, srdačnosti bez predumišljaja!

To tako prekrasno zvući. Nesumnjivo, dio te ljepote zahvaljujemo dijametralnoj suprotnosti ovog izraza od one najružnije fraze

što nas sve zastrašuje, a ta je: « slučajna nasilja «. Poznata nam je svima, ili u najmanju ruku svi znamo za duboki, osobni strah od slučajnih nasilja.
Zar u neko doba nismo svi pomislili kako nas ili nekog koga volimo može bilo kad, iz vedra neba, bez nekog posebnog razloga zadesiti i pokositi?
Tako je lako bojati se. Tako je lako iz umišljenog straha stvoriti gotovo opipljivu stvarnost. A, « usputne ljubaznosti» zvuči tako čisto, i istinski oprečno svom tom strahu, zvuči kao čin koji potvrđuje život.

U engleskom jeziku riječ za srdačan, ljubazan glasi – kind -, a prema Oxford English Dictionary opis riječi «kind» počinje definiranjem kao «mjesto ili osebina, karakter ili svojstvo što proizlaze iz same prirode te stvari». Mi smo od te vrste «kind»- ljubazni, pozvani djelovati u skladu s našom prirodom, činiti ono što nam je prirodno, prirođeno, što je naš prirodni stav ili stanje, na način osebujan i ispravan za svakoga.

Zar jedan od najljepših darova bilo koje «usputne ljubaznosti» nije baš taj osjećaj povratka, ono nešto što čini da se oćutimo kao da smo se vratili na mjesto u nama koje je nekako stalno, duboko ukorijenjeno i nepromjenjljivo, iako se možda kadkad udaljujemo od njega? Ljubaznost predstavlja samo srce naše vjere kako su svi ljudi u osnovi dobri. Ljubaznost je nosilac svih naših nada kako u sveopćoj borbi dobra i zla, dobro mora na kraju prevladati, jer ćemo se na koncu svega svi opet vratiti k ljubaznosti. Ona je naše prirodno stanje, ona predstavlja naš instinktivni poriv- pružiti ruku.

A svaka ruka koju smo pružili, svako ljubazno djelo što smo ga počinili, izašilje po jedan kolobar u svijet kojeg život što ga susreće, uvećava sve više i više. Strah i njegovo očitovanje u ovom stvarnom svijetu, a to je nasilje, močni su i dramatični. Privremeno mogu ovladati, preuzeti i izgurati sve ostalo.

Ljubaznost je nježna i meka. Ona prožima sve s čime dođe u dodir i ostaje kao stalni podsjetnik svega što bi moglo i trebalo biti.



« Kadgod pomislimo da smo odvojeni, gubimo snagu.

Kadgod kažem «moj», izgubla sam snagu.

Snaga nije m o j a snaga.

Do nje se dolazi samo kad smo dio cjeline. U tom času

stupamo u odnos s ostatkom sebe-što može biti

čak i jedno stablo ali i čitav svemir.

Kadgod prekinemo povezanost, obvlada nas malodušje.

Spoznaja da smo povezani sa svime u svemiru,

ulijeva nam strah,

jer, tada smo i odgovorni.»

Glenda Taylor



«Ne možemo živjeti samo za sebe.

Na tisuće vlakana povezuje nas s našim bližnjima.

A po tim vlaknima, nitima sućuti,

naša djela struje kao uzroci, i vraćaju nam se kao posljedice.»

Herman Melville



«Moja religija veoma je jednostavna. «Niti jedna radost ne može se

Moja religija je ljubaznost.» usporediti s radošću služenja.»

Dalaj Lama Sai Baba



«Početak i kraj Tore jest vršenje djela « Neka ljepota koju volimo

srdačnosti i ljubaznosti. postane ono što činimo.»

Talmud Rumi



«Znati sve o putu ne može biti zamjena

za stavljanje noge pred nogu.»

M. C. Richards



Svi mi, sve ovo već znamo, pa krenimo stazom. Počnimo stavljati «nogu pred nogu»,postanimo «kapljica« što pomaže tkati blistavu dugu ljubavi i mira u ovom svijetu!



«Zamislite samo što bi se desilo kad bi u svijetu došlo do provale ljubaznosti, kad bi svaki čovjek, svakodnevno, učinio barem jednu, jedinu ljubaznu stvar. Neka nas ovaj tekst nadahne početi osobno, osobito, pomalo – kako bismo donijeli radost, dobrotu i mir sebi i drugima.»



djelomično prevedeno i prilagođeno iz knjižice:

Random acts of kindness

Copyright 1993 Conary Press

Priredila: Dora Vugrin

NOCNA KISA
-----------



Netom je krenuo zivjeti u planinama, zen-ucitelj Ranryo proputovao je svijetom u sva cetiri smjera ne razlikujuci pritom dvor od seoskog dvorista, grad od sela, niti izbjegavajuci svratista i skromna prenocista.
Kada bi ga tkogod upitao zasto tako postupa, zen-ucitelj bi odvratio: "Moj je Putuvijek ovdje, ma gdje se sam zatekao. U njemu nema nikakvog procjepa."
Kasnije se Ranryo povukao u planine u kojima je sagradio jednostavnu kolibu i zivio zivotom strogog obuzdavanja, posvecujuci se udubljenju u zen-nauk.
Posebno se radovao nocnim kisama. Tada bu utonuo u zadubljenje i tako probdio cijelu noc, sve do svanuca. Seljani iz planinskih sela, ne znajuci ga po imenu, prozvase ga "Redovnikom Nocnih Kisa". To je razdragalo Ranryoua, te se tako stao sluziti svojim nocno-kisnim imenom kao svagdasnjim.
Jednom neki posjetitelj upita Ranryoa o sustini zen-meditacije i buddhistickom nauku ciste Zemlje, zazivajuci pritom ime Buddhe Beskrajne Svjetlosti. Ranryo mu odvrati u stihovima:

Zen-meditacija i buddhisticki nauk
nalik je dvjema planinama;
Visi i nizi vrhunci
Razdvajaju jedan jedinstveni svijet.
Kada dodju u podnozje planina, svi
Vide mjesec ponad vrhunaca;
Samo oni jadni bez vjere
Trpe stremeci samom vrhu.


/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

Napustite egoizam i vezanost da biste postali veliki
Dragi studenti!
Mogu li sve ptice zelenog perja govoriti kao papige?
Mogu li insekti koji gmižu po cvijeću postati bumbari?
Može li vrlo velika svinja ikad postati slon?
Može li netko tko ne pozna sebe steći znanje o Sebstvu?
(Teluški stihovi)

Čovjek danas sebe smatra velikim. No, onaj tko je lišen čovječnosti nije uopće ljudsko biće. Pravo ljudsko biće je onaj tko pokazuje čovječnost. Pravo ljudsko biće je onaj tko provodi u djelo pet ljudskih vrijednosti: istinu – satya, ispravnost – dharma, mir – ś
nti, ljubav – prema i nenasilnost – ahims
te ih prenosi drugima. Onaj tko nema i jedne od tih pet vrijednosti, nije dostojan zvati se ljudskim bićem. Čovjek je u stvari vrlo inteligentan. Njegova je inteligencija neograničena i ničim se ne može usporediti. No ona se ne odražava u njegovu ponašanju.
Jednom je Gospod Śiva utonuo u intenzivnu pokoru – tapas. P
rvat+ se željela udati za njega. Ali njezini roditelji pokušavali su je odgovoriti ovako opisujući njegov lik:

O Gauri, ti si vrlo mlada,
a Sambaśiva je star.
Njegovi su uvojci zamršeni.
On se odijeva u tigrovu kožu.
Jaši na biku i neprestano je u pokretu.
Ukrašen je zmijama. Kako si mu se udvarala?
Zar nisi znala sve to?
On nema ni svoju kuću pa spava na terenu za kremaciju.
(Teluški stihovi)

P
rvat+ se nije obazirala na sva ta uvjeravanja i ignorirala ih je. Gospod *śvara je znao njezinu prirodu, a P
rvat+ je poznavala njegovu. Oni se zapravo ne razlikuju jedan od drugoga. Gospod Śiva je utjelovljenje Śive i Śakti – śivaśakti svarkpa. Takva je i P
rvat+. Kako obični smrtnici mogu razumjeti takvu mističnu njihovu prirodu? Gdje postoji osjećaj dualnosti, javlja se sumnja. Čovjek s dualnim umom napola je slijep. Zapravo, ne postoji nikakva razlika između Śive i P
rvat+.
U međuvremenu stigla je i Sarasvat+ na scenu kako bi ukazala P
rvat+ da Śiva nije prikladan kao mladoženja. Ona joj je objasnila: „Draga P
rvat+, društvo neće prihvatiti tako čudnu kombinaciju. Između tebe i Śive nema kompatibilnosti. Ti i sâma znaš sve. Ne moram ti to dalje objašnjavati. Žao mi je što si, znajući to, pala žrtvom iluzije.” P
rvat+ je čvrsto odgovorila: „O Sarasvat+, mene zanima samo Gospod Śiva i nitko drugi. U životu nemam drugih interesa, nego da postanem njegova supruga. Nitko ne može promijeniti moju odluku.”
„Cijeli je univerzum prožet Bogom – iś
v
syam idam sarvam.” Moć Gospoda Śive prožima cijeli univerzum. Najvažnija dužnost ljudskog bića jest da voli božanskost Gospoda *śvare – +śvaratattva. Ista božanska moć imanentna je u svakom ljudskom tijelu. Kao što je ljudsko tijelo pokriveno odjećom i božanskost je okružena iluzijom – m
y
. I zato, premda je ta božanskost svuda prisutna, ona nije vidljiva. U skladu s maksimom: Bog je stanovnik svih bića – +śvara sarva bhktanam, božanskost prožima svako ljudsko biće. P
rvat+ je rekla da ta božanskost transcendira vrijeme i nikako se ne odnosi na vanjski svijet.
I majka Lakšm+ je pokušavala uvjeriti P
rvat+ da se ne uda za Gospoda Śivu. Ona je to ovako objasnila: „ Draga moja, ti si još mlada i lijepa, posjeduješ veliku moć. Nedostojno je tražiti da se udaš za nekoga tko prosjači milostinju od kuće do kuće.” P
rvat+ se vrlo uzrujala i oštro odgovorila: „Moj mladoženja nije prosjak, on je taj koji daje milostinju cijelom svijetu. Nije ispravno da svi vi uživate u toj hajki klevetanja njegova lika.” I drugi su bili protiv njezina izbora i pitali su je: „ Kako se netko može udvarati osobi koja se kiti sa zmijama? Zar to ne znaš?” P
rvat+ je na to uzvratila: „Zmije imaju otrov samo u očnjacima, ali čovjek ima otrov u cijelom tijelu. Njegove misli, njegov glas i sve što radi puno je otrova. I vi takvu osobu smatrate dobrom? Ako se zmiji izvade zubi, ona ne može nikom naškoditi. Ali ljudsko biće sa svoja dva zuba: ego – ahamk
ra i vezanost – mamak
ra kreće se slobodno svuda nanoseći veliku štetu svojim bližnjima i cijelom svijetu, pri tome smatrajući se velikim. Čovjek je pun otrova. Kako se takvo biće može popraviti?”

Ponosan čovjek ne može biti uspješan
ni u čemu što poduzima.
Griješit će i svi će ga ismijavati.
Njegovi vlastiti prijatelji će ga napustiti.
Izgubit će i svoje blago i svoj ugled.
Njegov će ga ponos posve uništiti.
(Teluški stihovi)

Boga svi vole. Svako ljudsko biće živi samo od ljubavi. Čovjek koji ne osjeća ljubav u sebi nije uopće ljudsko biće. Ljubav koja postoji između Boga i čovjeka može se usporediti s ljubavlju između oca i sina. Kako je veliki grijeh nanositi zlo takvoj čistoj i neokaljanoj ljubavi. To je zapravo posljedica loših osobina koje prožimaju društvo. Kad se prepozna urođena božanska priroda svakoga ljudskog bića, neće biti mjesta ni za kakve razlike. Svi su jedno, odnosite se jednako prema svima. Morate postići takvu transformaciju u životu. Vi proučavate razne tekstove. No, nije dovoljno samo čitati. Čitanje vam ni na koji način neće pomoći. Istinu koju ti tekstovi sadrže treba spoznati i doživjeti.

Laila i Majnu su bili veliki ljubavnici. Njihova je ljubav bila nesebična i zato je postala besmrtna. Nesposobni da razumiju istinsku prirodu njihove svete ljubavi, ljudi su je prosuđivali služeći se različitim motivima te tako stvorili mnogo zabluda. Um mora biti ispunjen čistom ljubavlju. Ne vežite se za osjetilne predmete, nemojte trovati vlastiti um. Samo tada možete doživjeti pravu sreću. Svako ljudsko biće na ovom svijetu mora sâmo analizirati što treba kod sebe promijeniti i ispraviti, a što činiti. Tako se mora i ponašati. Samo će tada spoznati istinsku čovječnost. Bog koji se zove ja imanentan je u svakom ljudskom biću. To ja ne možete pripisati Brahmi, Višnuu ili Śivi jer su to samo imena koja je čovjek dao Bogu zbog raspoznavanja. Imena nisu tako važna. Pravi Bog je ja. Ja sam ja. Brahmu smatrate stvoriteljem, Višnua onim koji održava sve, a Śivu onim koji sve uništava. Bog svakom daje daršan u onom liku o kojem kontemplira.
Jednom su Gospod Śiva i majka P
rvat+ lutali izvanzemaljskim prostorom. Na Zemlji su ugledali jednog čovjeka kako reže granu na kojoj se odmara. Grana je bila gotovo odrezana i on je svakog trenutka trebao pasti. P
rvat+ se vrlo zabrinula pa je zamolila Gospoda Śivu da spasi tog čovjeka. *śvara joj odgovori: „Ti si ga prva ugledala i shvatila da može pasti s grane na kojoj sjedi. Zato si ti odgovorna da ga spasiš.” P
rvat+ je tada postavila jedan uvjet: „Svami, normalno je da svatko tko pada s visine izražava svoju agoniju prizivajući u pomoć oca ili majku. Ako ovaj čovjek pozove majku, ja ću ga spasiti. No ako pozove oca, ti ćeš ga morati spasiti.” *śvara je pristao na taj prijedlog. U međuvremenu, grana koja je bila prerezana konačno pukne i čovjek koji je na njoj sjedio, padne. Majka P
rvat+ je bila spremna spasiti ga, kao i Gospod Śiva. Ali čovjek nije pozvao ni majku ni oca, već je samo viknuo: „Jao!” Premda su i Gospod Śiva i majka P
rvat+ oboje spremno čekali da ga spase, čovjek ih nije pozvao!
Ta priča trebala bi vas podsjetiti da se uvijek morate sjećati svojih roditelja, bez obzira na to gdje se nalazite i u kojoj ste situaciji. Oni su živi bogovi koji vas uvijek čuvaju i vode. Upanišade naglašavaju: „Poštuj svoju majku, oca, učitelja i gosta kao Boga.” Možete biti vrlo obrazovani, možda ste stručnjak u svim granama znanja na svijetu. Ipak, vašoj ste majci samo dijete. Blagoslovi vaše majka bit će uvijek s vama. Bezvrijedan je život svakoga tko zapostavlja svoju majku.

Samo majka P
rvat+ ima osjećajno srce da zaštiti čovjeka u nevolji. Zato stalno kontemplirajte o tom liku śakti energije – śakti svarkpini. Gospod *śvara je otac, a majka P
rvat+ je božanska energija. *śvara si ne smije dopustiti da se približi pokloniku i spasi ga. Samo kad božanska energija učini prvi korak, Gospod *śvara je slijedi. Stoga na prvom mjestu štujte božansku majku. Ona je prava majka. To je razlog zbog kojega se kaže: „Poštuj božansku majku,” to jest majci se daje prvo mjesto. Čak i domovina se uspoređuje s majkom. Kaže se: „Indija je moja domovina.” Svatko tako naziva svoju zemlju, a ne zemljom oca – fatherland.
U Indiji je uobičajeno da nakon vjenčanja djevojka živi u kući roditelja svoga muža. U engleskom jeziku gospodarica kuće naziva se mother-in-law . Ali majka P
rvat+ je mother –in-love za cijeli svijet. Law (zakon) je riječ koja se odnosi na svijet, dok se ljubav (love) odnosi na srce pojedinca.

Stoga prije svega njegujte ljubav i smatrajte da vam je ona sve na svijetu. Samo će vam tada život biti ispunjen. Vaša je majka možda vrlo jednostavna i nije mudra po svjetovnim mjerilima. Možda je fizički i intelektualno slaba. Ipak, majka je majka! Ne smijete zapostavljati svoju majku samo zato jer je slaba i bolesna. Ona je uvijek puna ljubavi za svoju djecu. Zato se poklonik R
mad
s molio majci S+ti: „Molim te, objasni moj slučaj R
mi i pomozi mi! Kad si sama i sretna s njim i kad razgovarate, lijepo te molim, spomeni mu moju situaciju žaljenja vrijednu.” Poklonik R
mad
s je radio kao poreznik pod namjesnikom Tanishom. Potrošio je sav prihod od poreza koji je skupio od ljudi da sagradi hram majci S+ti, R
mi i Lakšmani i da ukrasi njihove kipove zlatnim ukrasima. Bio je uhapšen pod optužbom nezakonitog prisvajanja novca jer nije novac položio u banku. Teško podnoseći agoniju u zatvoru, on je vapio: „Svami, posvetio sam sav novac koji sam skupio samo da služim tebi.” U prekrasnoj k+rtani, on je ovako pjevao:

O R
macandra, potrošio sam deset tisuća zlatnika da ukrasim majku S+tu zlatnom ogrlicom
i još deset tisuća srebrnjaka da ukrasim tvoga brata Lakšmanu zlatnim pojasom.
Taj krunski dragulj koji tebe krasi stajao me daljnjih deset tisuća zlatnika.
Ne obazirući se na moje teškoće, ti se razmećeš nakitom kao da si ga sâm nabavio.
(Teluški stihovi)

Čovjek ne može postići ništa u životu ako se ne oslobodi egoizma i vezanosti. Sve se može postići poniznošću i poslušnošću. U svim područjima života – moralnom, duhovnom, materijalnom, pa čak i političkom, treba biti odan Bogu. Samo će tada postignuti rezultati zasjati punim sjajem.
Kad majka napusti svoje fizičko tijelo, njezina se duša i dalje brine za dobrobit njezine djece. Jednog dana prišla mi je jedna majka i zamolila me: „Svami, moja kći sluša svakoga, ali vjeruje samo Svamijevim riječima. Oduvijek je bila tvrdoglava. Ne sluša što joj ja kažem. No ako Ti jednom razgovaraš s njom, ona će poslušati Tvoj savjet. Silno Ti vjeruje. Uvijek će poslušati Tvoje riječi.” Tako dolaze mnoge majke i mole me mnoge stvari u ime svoje djece. Majke imaju važnu ulogu. Nitko nije važniji od majke. Stoga nitko ne smije zanemariti svoju majku. Oni koji to učine, susrest će se s mnogim teškoćama. Žene treba cijeniti, voljeti i biti im zahvalan. Samo će tada muškarci i žene postići plemenit položaj. Vi ste možda društveno priznati ili vrlo obrazovani, ili ste čak i nepismeni – no morate cijeniti svoju majku i poštovati njezine riječi – to mora biti vaša prvenstvena dužnost.
U malom selu pokraj Kolkate živjela je neka majka sa sinom koji se zvao Ishwarchandra Vidyasagar. Majka se teško borila da odgoji sina. Budući da u njihovoj kući nije bilo električne rasvjete, Vidyasagar bi navečer sjedio ispod ulične svjetiljke i učio.
Tako je naporno radio dan i noć, a ipak bio dobar učenik. Konačno je postigao visok položaj u društvu. Postao je vrlo poznati govornik. Tisuće ljudi dolazilo bi slušati njegova predavanja. Jednom je tako vlakom putovao u grad da održi predavanje. Neki službenik indijske civilne službe također je putovao u istom odjeljku u isti grad da čuje njegovo predavanje. Čim je službenik sišao s vlaka, pozvao je nosača da mu nosi malu putnu torbu. Vidyasagar je prišao službeniku i rekao mu: „Gospodine, ja ću vam nositi torbu. No, kamo idete?” Službenik odgovori: „Idem na predavanje Ischwarchandre Vidyasagara.” Kad je čuo te riječi, Vidyasagar se u sebi nasmiješio i krenuo prema mjestu predavanja. Čim su stigli, Vidyasagar je predao torbu službeniku rekavši: „Gospodine, ovdje vas napuštam.” Službenik mu je htio platiti što mu je nosio torbu pa mu je pružio novac i rekao: „Ovo je za vas!” Ali Vidyasagar je odgovorio: „ Gospodine, nosio sam vam torbu da vam služim, a ne da mi platite” te uljudno odbio ponuđeni novac.
Sastanak je počeo. Okićen cvjetnim vijencima, Vidyasagar je sa svim počastima doveden na podij. Kad ga je ugledao, službenik je odmah u njemu prepoznao čovjeka koji mu je prije nekoliko minuta nosio torbu. Osjetio je veliku nelagodu. Čim je predavanja završilo, pao je pred stopala Vidyasagara, moleći za oproštenje. Vidyasagar je postao vrlo cijenjen samo zbog svoje poniznosti i poslušnosti. Još i danas možete pronaći u udžbenicima njegovu životnu priču. Čovjeka ne čini velikim obrazovanost i visoki akademski naslovi, već poniznost i poslušnost. Mnogo je obrazovanih ljudi u svijetu. Ali koja korist od njih? Kakve koristi ima svijet od njihove obrazovanosti? Čovjeka kvari egoizam i vezanost. Velik postane tek onda kad ukloni ovo dvoje.
Za vrijeme održavanja predavanja po sjevernoj Indiji, Adi Śankara se susreo s velikim učenim čovjekom po imenu Mandana Mishra, čija se žena zvala Ubhaya Bharati. Ona je bila izabrana da bude sudac koji će odlučiti pobjednika u raspravi između Adi Śankare i M. Mishre. Ona je istinu smatrala Bogom i zato je bila neobično prikladna za taj susret. Śankara je pobijedio u debati i Ubhaya Bharati ga je proglasila pobjednikom. Prema uvjetima debate, Mandana Mishra je morao poći u osamu i postati samny
sin. Tako je i učinio. Kao vjerna žena, Ubhaya Bharati ga je slijedila i također postala asketa.
Jednog dana ona je prolazila sa svojim učenicama da se okupa u rijeci Gangi. Na putu do rijeke, opazila je jednog asketu – samny
sin koji se odmarao držeći pod glavom suhu tikvicu koju je koristio za vodu i zato ju je pažljivo čuvao. Ubhaya je primijetila da je asket vezan za tu tikvicu pa je rekla svojim učenicama: „Pogledajte, ovaj čovjek sebe naziva asketom, ali je vezan za tikvicu koju čuva pod glavom kao jastuk.”
Asket je čuo taj komentar, ali nije ništa odgovorio. Kad se Ubhaya sa svojim učenicama vraćala s rijeke, on baci bocu pred njih kako bi dokazao da nije vezan za nju. Vidjevši što je učinio, Ubhaya je spremno primijetila: „Mislila sam da on ima samo jedan nedostatak, vezanost – ahbim
na, ali sada vidim da ima i drugi, a to je egoizam – ahamk
ra. Kako netko tko je vezan i ima jaki ego, može postati mudrac – jń
nin i asket – samny
sin?”
Njezin komentar otvorio je oči asketi pa se zahvalio Ubhayi što mu je dala istinsko znanje i osjećaj za odricanje.
Razni ljudi moraju slijediti različite putove. Gospod Kőšna je poučavao ljude putu mudrosti te ustoličio istinu da je svima zajednička osobina ljubav. On je opraštao čak ljudima s demonskim osobinama, ljudima kakvi su bili Duryodhana i Duhśasana. Premda se Karna pridružio snagama zla, on je bio čovjek plemenitih osobina. Zato je Gospod Kőšna hvalio njegove osobine. Karna nije posjedovao ni malo egoizma ni vezanosti. Bio je velik ratnik i vrlo milosrdan. Stoga bi čovjek trebao zračiti svojom plemenitošću. Svaki student bi morao čuti samo dobre stvari i provoditi ih u djelo.
Budite sretni i podijelite tu sreću sa svima. To je vaša prvenstvena dužnost.
(Poruka blagdana mah
śivar
tri - Božanski govor koji je održao Bhagav
n Sri Sathya Sai Baba 17. veljače 2007. godine u Kulwant Hallu Prasanthi Nilayama)

S engleskog prevela: Stanka Hrabač

STROGOST
-----------


Enzui bijase rijedak ucitelj, kakva se tesko nalazi. Nikada nije pokazivao nikakva znaka srdzbe ili gnjeva,
a rijetko bi progovorio koju rijec. Nikada ne bi lijegao na pocinak i jedva da je ikada okusio jela. U
svome zivotu nije iskusio ni zudnji za dobrima ni seksualnih zelja.
Jednoga ga dana Enzuijev zen-ucitelj Manzan pozove k sebi i stade ga koriti ovim rijecima: "Post i nepocivanje sprjecavaju te da dopres na Put. Pokornost i meditacija slabe zivljenje u mudrosti. Zasto se jednostavno ne prepustis, prirodno se krecuci strujom tijeka zbivanja i tako postajuci prociscen i slobodan bez sustezanja i obuzdavanja?"
Ispunjen zahvalnoscu, Enzui napusti ucitelja skrivajuci suze. Nakon ukora, sto ga je od ucitelja primio, u svemu se obuzdavao jos cesce, uvecavajuci svoje asketske vjezbe. Jednoga se dana rastvori njegov um i on prodre u stanje u kojem vise nema nikakve sumnje.
Kasnije se Enzui vratio u svoj rodni kraj i ondje sagradio samostan, zaricuci se da nikad vise nece izaci i pomjesati se sa svjetinom. Cak ni na pisma starih poznanika nije odgovarao, a kad bi tragatelji za naukom zena kucali na njegova vrata, ne bi im otvarao.
Enzui je umro 1736. godine, u dobi od sedamdeset godina. Jedan je od njegovih sljedbenika o njemu ovako rekao nakon njegove smrti "Ucitelj je postao i nikad nije lijegao na pocinak tijekom cijeloga svoga zivota, provodeci obuzdavanja u svakom pogledu sve do same smrti, kada je na sebe odjenuo svecano ruho i preminuo sjedeci u stolcu. I nakon smrti njegovo je tijelo ostalo uspravno u stavu meditativnog zadubljenja."


/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007, Electronic Poetry Network, Lapis Histriane 2007, 26. natjecaj suvremenoga kajkavskog pjesnistva Sveti Ivan Zelina, Susret rijeci "Bedekovcina 2007", Art Anima Konkurs "357"


WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007
--------------------------------------

Guidelines

����Open to all people of the world. Any styles and methods are acceptable.
���� Haiku, be it your own or someone', must be included within the haiga image. Separate submission will not be accepted
����Attach English translation for you haiku. Preferably, English translation is also included in the image.
����Submission must be in A4 size, or letter size.
Haiga made with computer should be printed out on paper of the size mentioned above.
The image size should be within 17cm(7 inches) �� 25cm(10 inches).
Write your name, mailing address, and E-mail address if any on the back of the paper.
If the haiku is by someone else, write the haijin's name.
����Submission must be by post. E-mail submission is not accepted.
����Submission will not be returned.
����No submission fee
����Deadline: July 1, 2007

Post to�� Mr. Kuniharu Shimizu 590 Tainosho-cho, Tenri, Nara, 632-0071 Japan

The result of the contest will be announced on August 10, 2007 on WHA webpage (http://www.worldhaiku.net/). Also, the winning haiga will be exhibited at WHA Convention site on Sept. 15, 2007.

Prize�� Three Excellence awards. Award includes a certificate of excellence, and a copy of ��World Haiku 2008 (edited by Ban'ya Natsuishi WHA, and to be published by Shichigatudo in December of 2007)��, in which the awarded haiga artworks appear.

Judge�� Kuniharu Shimizu (Judge of the WHA Monthly Haiga Contest)
For any inquiry about the contest, write to: kuni_san@mahoroba.ne.jp

Organizer : World Haiku Association (WHA) 3-16-11 Tsurusenishi, Fujimi, Saitama 354-0026 Japan
Tel & Fax: 049-252-9823 E-mail: haikubanya@mub.biglobe.ne.jp

----------------

Dragi Borice,
Za ovaj natjecaj, ne prihvataju predaju haiga putem e-malia, samo printano na papiru, format A4(17cmx25cm).Nema troskova za ucesce.Ne vracaju primljene haige. Na haigi mora biti i orignal jezik plus prevod na engleski.Rok je Jul, 1.2007.Rezultati ce biti objavljeni 20.08.2007. na WHA.Salje se postom na adresu :
Mr. Kuhinaru Shimizu,
590 Tainosho-sho
Tenri, Nara
632-0071 Japan
Nagrade su priznanje na papiru (pare=0) i primjerak knige World Haiku 2008 u iazdanju Banije Nasushija!
Eto, to bi bilo to u najkracim crtama.

Lora
------------------------------
veliko hvala na prijevodu i pusa dragoj lori, boro


----------------------------------------------


Electronic Poetry Network


> Hi.
>
> One of your poems will be featured NEXT WEEK on Shreve Memorial
> Library''s Electronic Poetry Network. (Sasa, please let Ilija Bratic
> know.) Your poem will be running all day (or all weekend) long on an
> electronic message board at the Main Library in Shreveport,
Louisiana.
> We also have a companion location for the EPN on our library''s web
> site:
>
> www.shreve-lib.org/images/Poem.htm
>
> If this does not work, go to www.shreve-lib.org
,
> click on the blue book with the brown door for "Patron Services," and
> then click on "Poem of the Day" under "Just for You!"
>
> Note: the Webmistress puts the week''s worth of poems on the web site
> each Monday morning (depending on her work load). Each day she
usually
> changes the left side of the web page to highlight the actual "Poem
of
> the Day, so remember to re-check the web site on the date listed
below.
> [She's been very busy lately, so she may not be able to change the
left
> side every day.]

-----------------------------------------------

Naslovnica ftz Lapis Histriae 2007.
Lapis Histriae 2007.
Autor: Neven
ponedjeljak, 05 o�ujka 2007
8. KNJI�EVNO-ZNANSTVENI SKUP �FORUM TOMIZZA�

objavljuje

ME�UNARODNI KNJI�EVNI NATJE�AJ LAPIS HISTRIAE
za kra�e prozne oblike
na temu:

HIC SUNT LEONES!
ili
Barbar na schengenskom grani�nom prijelazu

Pozivamo autore da po�alju svoje nove pri�e, oglede, putopise�


KRITERIJI NATJE�AJA:

1. tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2. ne smije biti dulji od 15 kartica (21.750 znakova)
3. u obzir dolaze svi jezici na�e regije
4. autori se natje�u isklju�ivo s jednim radom
5. najbolji rad bit �e nagra�en simboli�nim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te nov�anom nagradom u iznosu od 500,00 Eura
6. stru�ni ocjenjiva�ki odbor broji tri �lana
7. ocjenjiva�ki odbor zadr�ava pravo ne dodijeliti nagradu ako tekstovi ne zadovolje kvalitetom ili uvjetima
8. rok predaje tekstova je: 20. 04. 2007.
9. tekstu treba prilo�iti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom ro�enja)
10. radovi se �alju po�tom na adresu: Gradska knji�nica Umag, Trgova�ka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, otisnuti u 4 primjerka i na CD ROM-u
11. autori ustupaju pravo na objavljivanje njihovog teksta Gradskoj knji�nici Umag; svi pristigli radovi koji zadovoljavaju osnovne kriterije bit �e objavljeni u Zborniku Lapis Histriae 2007.
12. nagra�eni autor bit �e po�asni gost 8. knji�evno-znanstvenog skupa �Forum Tomizza� (Trst, Kopar, Umag, 24.-27. 05. 2007.), gdje �e mu nagrada biti sve�ano dodijeljena.

Dodatne informacije: Gradska knji�nica Umag ( Ova email adresa je za�ti�ena od spam robota, nije vidljiva ako ste isklju�ili Javascript , 00385-52-721-561)

-----------------------------


Recital suvremenog kajkavskog pjesnistva Dragutin Domjanic - Sveti Ivan Zelina
-----------------------------

Natjecaj 26. recitala suvremenoga kajkavskog pjesnistva
vrijeme: 19.2.2007. - 15.3.2007.
organizator: Pucko otvoreno uciliste Sveti Ivan Zelina
U Svetom Ivanu Zelini, krajem mjeseca svibnja i početkom lipnja ove godine,održat će se 26. recital
suvremenoga kajkavskog pjesništva 'Dragutin
Domjanić'. Rok prijave za sudjelovanje je 15. ožujak.
Namjera organizatora je obogatiti ovogodišnji program Recitala različitim kulturnim i edukativnim
sadrĹľajem: struÄŤnim skupom o znaÄŤaju kajkavskog
narječja u suvremenoj hrvatskoj književnosti, izložbom knjiga i zbirki pjesama kajkavskog sadržaja, kajkavskim kazališnim predstavama, nastupima glazbenih izvođača s kajkavskim programom��...
...Najvredniji, trajan materijalan trag bit će svakako nova zbirka pjesama u koju će biti uvršteno
50-ak najboljih radova ovogodišnjeg Recitala.
U natječaju mogu sudjelovati svi građani s dosad neobjavljenim pjesmama napisanim kajkavštinom...
...Svaki se autor može natjecati s najviše šest pjesama. Pjesme potpisane proizvoljnom šifrom šalju se e-poštom na adresu recital@zelina.hr � ili
poštom na adresu: Pučko otvoreno učilište Sveti
Ivan Zelina, s naznakom 'za 26. Recital'
Vatrograsna 3
10380 Sveti Ivan Zelina

------------------------------------

'' SUSRET RIJE�I '' BEDEKOV�INA 2007.
------------------------------------


> Za podru�ja:
> -POETSKI RADOVI NA HRVATSKOM
> KNJI�EVNOM JEZIKU
> -POETSKI RADOVI NA HRVATSKOM
> KAJKAVSKOM IZRAZU
> -POETSKI RADOVI NA HRVATSKOM �AKAVSKOM
> IZRAZU -PROZNI
> RADOVI (sva tri jezi�na izraza:do tri
> stranice teksta. Organizator osigurava tri nov�ane
> nagrade.
> Njegovanje poetskog i proznog izraza,
> promicanje i oplemenjivanje
> stvarala�ke rije�i - osnovna je zada�a
> ovih Susreta.
> U natje�aju mogu sudjelovati autori sa svojim dosad
> neobjavljenim radovima.
> Svaki autor mo�e se, na svakom od nazna�enih
> podru�ja natjecati s tri svoja
> rada. Radovi moraju biti prepisani strojem u �etiri
> istovjetna primjerka ,
> na disketi i ozna�enih istom
> �ifrom.
> S radovima treba poslati i zatvorenu omotnicu u
> kojoj se nalazi ime i
> prezime autora, adresa,broj telefona i �ifra kojom
> su radovi ozna�eni.
> Tridesetak najuspje�nijih radova, koje �e izabrati
> Stru�ni sud, bit �e
> javno izvedeni na zavr�noj sve�anosti '' Susret
> rije�i '' Bedekov�ina
> 2007., tijekom mjeseca rujna 2007. godine u
> Bedekov�ini, a pro�iren izbor
> odabranih radova biti �e tiskan u prigodnom
> zborniku.
> Natje�aj je otvoren zaklju�no do 15. travnja
> 2007. godine.
> Radove dostavite na adresu:
> Op�ina Bedekov�ina, Trg A. Star�evi�a 4, 49221
> Bedekov�ina , sa naznakom
> '' Susret rije�i '' Bedekov�ina
> 2007. Radove upu�ene na natje�aj ne
> vra�amo.

--------------------------------------------

Art-Konkurs


Konkurs u organizaciji sajta Art-Anima


PROPOZICIJE LITERARNOG KONKURSA "357"

- Web stranica tamaralujak.art-anima.com i sajt Art-Anima otvaraju novi konkurs za nau�no-fantasti�nu, horor ili fentezi crticu - �357�.

- Na konkursu mogu u�estvovati radovi du�ine 3, 5 ili 7 re�i.

- Radovi mogu i ne moraju da imaju naslov, ali u oba slu�aja ukupan broj re�i mora biti 3, 5 odnosno 7. Maksimalan broj crtica po autoru je 7.

- Crtice moraju biti na srpskom ili srodnim jezicima sa standardnim yu fontovima.

- Radove, otkucane u Word-u i prilo�ene u attachment-u poruke, slati na adresu: artanima_konkurs@yahoo.com.

- U telu poruke obavezno navesti ime, prezime, adresu i broj telefona.

- Konkurs je otvoren do 03.05.�07. godine.

----------------------------------------------




Napomena - Objavljeni su Natjecaji i prilozi na blogu http://budan.blog.hr/ ranijeg datuma, jos aktualni:


- WHAC4 Commemorative Haiga Contest 2007, Electronic Poetry Network, Lapis Histriane 2007, 26. natjecaj suvremenoga kajkavskog pjesnistva Sveti Ivan Zelina, Susret rijeci "Bedekovcina 2007", Art Anima Konkurs "357", Rokovi razliciti (Post 21.03.2007. objavljen
- Red Moon Press, Shamrock Haiku Journal, The Heron's Nest, Mali Nemo -Knjizevni Konkurs, Video Haiku - Natjecaj, James W.Hackett, Natjecaj Haiku Kalendar Ludbreg 2008, 18 Haiku festival Odzaci
Rokovi razliciti, (Post objavljen 8.03.2007)
- 2007 HAIKU AWARD COMPETITION, Magpie Haiku Poets Contest, Raghunatha Iyer Memorial Award, ODZASKi HAIKU FESTIVAL, Rokovi razliciti, (Post objavljen 28.
o2.2007.)
- International haiku Contest - Klostar Ivanic 2007, Haiku Skotland, Dani poezije Zajecar, rokovi razliciti, (Post objavljen 23.02.2007)
- KONKURS/NATJECAJI: IRISH HAIKU SOCIETY, HAIKU IRELAND WORKSHOP, BOTTLE ROCKETS PRESS-USA, CHRYSANTHEMUM HAIKU, SRETANJA, NIS, SRBIJA, Rokovi razliciti, (Post objavljen 16.02.2007.)
- SNAPSHOT PRESS, LIVERPOOL - THE HAIKU CALENDAR 2008,
THE NEW ZEALAND HAIKU COMPETITION, ITO EN - TOKYO, JAPAN, WHITE LOTUS - 5, ROMANIA - HAIKU, HAIKULETTER
FROM FRANCE, MODERN ENGLISH TANKA PRESS, Rokovi razliciti, (Post objavljen 07.02.2007.)
- INDIA POETRY FESTIVAL 2007, Deadline 31.July (Post objavljen 07.02.2007.)
- THE R.H.BLYTH AWARD-HAIKU IN ENGLISH, Deadline, 30.september, (Post objavljen 06.02.2007)
- 1st. Edition of video haiku international contest,
deadline 31 May, (Post objavljen 02.02.2007.)
- Natjecaj za najljepsu ljubavnu pjesmu - Koprivnica,
Rok 01.svibnja, (Post objavljen 30.01.2007.)
- The New Zealand Poetry SocietY 2007, Deadline 30 May, (Post objavljen 29.01.2007)
- Konkursi/natje�aji iz Srbije, Beograd, Pan�evo Rok je 5 feb, 1 mart, 1 april, (Post objavljen 28.01.2007.)
- Modern English Tanka, Deadline 15 March (Post objavljen 27.01.2007.)
- The Francine Porad Award for Haiku, Deadline 15 March (Post objavljen 26.01.2007.)
- The second European Haiku Conference in Vadstena, Sweden 8.-10 june 2007. (Post objavljen 25.01.2007.)
- 9.HAIKU DAN DUBRAVKA IVANCANINA-KRAPINA 2007. rok je
01. travanj 2007. (Post objavljen 24.01.2007.)
- Concorso intrnationale haiku 2007.-Italiana - Deadline 31. May (Post objavljen 22.01.2007.)
- IHS Irish haiku Society - Closing-date In hand by 1 August 2007. (Post objavljen 19.01.2007)
- Bookaleta za pricu - rok 01.03. (Post objavljen 13.01.2007.)
- Bestselerov natjecaj za kratku pricu - Rok 01.03.2007. (Post objavljen 12.01.2007.)
- Haiku Ireland - Deadline 15 March (Post objavljen 10.01.2007.)
- Chrysanthemum - an internet magazine/Haiku Oz/ -
Deadline April 15th (Post objavljen 09.01.2007.)
- Kaji Aso Studio International Poetri Contest -
Deadline March 15th (Post objavljen 07.01.2007.)
- KONKURS ZA POEZIJU, Aleksinac - rok 10.mart, Gornji
Milanovac - rok do 01.aprila (Post objavljen 08.01.2007.)
- Pinewood Annual Haiku Contest -
Deadline February 14th (Post objavljen 06.01.2007.)
- Romanian Haiku International Contest -
Deadline March 01. (Post objavljen 04.01.2007.)

PREURANJENI PRISTANAK
---------------------

Ryozai je zen-nauk isprva naucavao u Kogetsua. Kasnije je slijedio Hakuina pod cijim je skrbnistvom dostigao prosvetljenje. Kada je Ryozai pristupio Hakuinu, veliki je ucitelj odmah uvidio kako on posjeduje neuobicajene sposobnosti. Ryozai je s Hakuinom proveo nekoliko godina, s vremenom stjecuci njegovo uvazavanje kao zen-ucitelja. Tako je Ryozai postao prvi od mnogih ucitelja koje je poducio veliki zen-ucitelj Hakuin.

Kasnije je, medjutim, Hakuin ovako obicavao govoriti svojim ucenicima: "Ryozaiju sam dodijelio cast priznanja suvise rano. Zbog toga se danas vise ne uspijeva usavrsavati. Da sam samo pricekao jos tri godine prije no sto sam mu dao svoj pristanak da naucava, nitko ga na ovome svijetu ne bi mogao pokuditi." Na te rijeci netko od prisutnih upita Hakuina zasto je prerano dao Ryozaiju pristanak da naucava zen-ucenje. Veliki ucitelj na to s dubokim zaljenjem odvrati: "U to sam vrijeme bio svjestan samo svih poteskoca da se pronadje tako obdaren covjek. Nisam na vrijeme shvatio da je pristanak preuranjen.

/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
GRAD RIJEKA

Mjesni odbor kantrida
VIJEĆE MJESNOG ODBORA

KLASA: 026-01/07-11/1
URBROJ: 2170/01-09-10-07/ 11
Rijeka, 14.03.2007.g.

- VRTIĆIMA GRADA RIJEKE
OSNOVNIM ŠKOLAMA GRADA RIJEKE
SREDNJIM ŠKOLAMA GRADA RIJEKE
GRAĐANSTVU GRADA RIJEKE



Predmet: P O Z I V za slikarski projekt EXTEMPORA

Rijeka je u posljednjem razdoblju ostvaruje vidan napredak na području likovne kulture, prije svega brojem likovnih izložbi i brojem aktivnih likovnih umjetnika, no sva su sva događanja vezana uz centar grada.
Potaknuti zajedničkom željom u Mjesnom odboru Kantrida, potpomognuti Odjelom za kulturu Grada Rijeke i atelierom L ART, organiziramo i pozivamo na aktivno sudjelovanje u slikarskom projektu “EXTEMPORA” 2007.g.
-VRIJEME PRIJAVA U SJEDIŠTU MJESNOG ODBORA KANTRIDA, LOVRANSKA 10, DOM KULTURE "MIRKO ČURBEG",(tel: 262-854), OD :19.03.2007.G. DO 31.03.2007.G. (od 08,00-12,00 sati i od 14,00 -16,00 sati)
-UVJETI SUDJELOVANJA: sudionici se prijavljuju u MO Kantrida, Lovranska 10, sa sobom donose maksimalno dva rada.
-TEHNIKE RADA: dozvoljene su sve slikarske tehnike.
-TEMA: Kantrida i šire- prikaz postojeće ambijentalne vrijednosti.

Proglašenje pobjednika i podjela nagrada (u likovnom materijalu, osim kategoriji građana gdje pobjedniku organiziramo iduće godine samostalnu izložbu uz tiskanje kataloga) je 02.04.2007.g. u 18,30 sati u Filodramatici na Korzu, kada će biti otvorena izložba radova prošlogodišnjeg pobjednika KARLA DOŠENA, pobjednika prethodne Extempore(2006.g.) u kategoriji građanstva.
Očekujemo Vaše sudjelovanje i radujemo se suradnji.

Predsjednik VMO Kantrida:

Jasna Kučan, dipl.iur.

UM I SUSTINA
---------------



Ishida Baigan bijase utemeljitelj Shingaku izucavanja uma, pokreta koji je bio nadahnut zen-buddhizmom. Sve
do trenutka kada je navrsio pedeset godina, nezadovoljstvo se ocitovalo na Baiganovu licu kad god mu nesto ne bi bilo po volji. Nakon sto je napunio pedesetu, medjutim, ni traga zadovoljstvu ni nezadovoljstvu nije se ukazivalo na njegovom licu. Kada je napunio sezdeset godina, za sebe je rekao: "Sada sam postigao lakocu."
Jednom ga zgodom netko upita: "Razlikuju li se um i sustina?"
Baigan odvrati: "Um obuhvaca i sustinu i razbor; posjeduje i mirovanje i kretanje, susastvo i djelovanje. Susistina je susastvo koje je u mirovanju; um, koji je u kretanju, djelovanje je. Govoriti o umu u smislu sustine u izvjesnom smislu pogadja sustinu; susastvo je uma liseno uma kada je ometeno; sustina je podrucje transcedentnog. Kao sto se mjesec odrazava i u najsitnijoj kapljici kise, tako je i transcedentno uvijek prisutno u svim stvarima, cak iako je nevidljivo.


/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

ZEN I SVIJET
----------------


Kada je zen-ucitelju Gisanu japanski car 1866. godine
dodijelio priznanje, on je uzvratio ovim pjesmama:
COVJECNOST I ZAKONITOST
-----------------------
Pomoci samome sebi i drugima:
ovakvo moje postupanje
obzirno je u domu, odano u javnosti,
nikada pomuceno u svagdasnjim poslovima.
DOBROBIT BUDDHISTICKOG NAUKA ZA NAROD
---------------------------------------
Ne ubij i zivot ce ti biti preobilan;
ne kradi i uzivat ces u obilju dobara.
Usavrsavaj nauk o cudoredju:
tako ces obogatiti narod i ucvrstiti obitelj.
ZASTITITI NAROD
---------------
Stogod je lose, ne cini;
stogod je dobro, postupaj s njime u skladu:
tada ce ono iznad i ono ispod biti u suglasju,
a dobro i zlo se nece natjecati.



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

PRAZNA SLAMA
-------------



Jednom je zgodom zen-ucitelj Settan pozvan u neki samostan kako bi poducavao o drevnim mudracima zen-nauka. Upravitelj je provincije prisustvovao predavanju, sjedeci iza zastora.
Kada se Settan uspeo na predavaonicu i ugledao zastor, povikao je "Tko je nepozvani momak koji slusa moje rijeci iza zastora? U mojim rijecima nema mlacenja prazne slame, stoga nema nikakve potrebe za sitom! Ako ne uklonite tu kosaru za slamu iza zastora, necu danas reci ni rijeci!"
Svi ostadose bez daha, a upravitelj bijase posramljen.
Uz rijeci isprike zen-ucitelju, dade ukloniti zastor i sjede sa svima drugima kako bi slusao rijeci ucitelja.


/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

TRI VRSTE PROSJAKA
---------------------


Gettan je ovako obicavao govoriti: "Postoje tri vrste prosjaka. Prvi su oni koji poducavaju druge. Drugi su oni koji se brinu za svetista. Treci su uzgajivaci rize i tkaci ruha. Sljedbenici utemeljivaca zen-nauka
trebali bi posvetiti nepodijeljenu paznju svojim svetistima, a druge poucavati kako da zivot provode u
mudrosti Buddha. A sto se tice svih onih koji vise nisu uzgajivaci rize i tkalci ruha, svi su oni lopovi u buddhistickom nauku."



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

RINZAIJEVO PROSVETLJENJE
------------------------



Po steku tri propovjedne godine, propovedne u Obakuovoj skoli, jednom prigodom Rinzai pristupi ucitelju, te ga zapita u cemu se sastoji sustinska istina Buddhina ucenja. Sve sto je dobio kao odgovor na ovo pitanje, bilo je dvadeset udaraca stapom. Potom
se Rinzai zaputi drugom ucitelju, Daiguu, koji mu rece kako je Obaku ispravno postupio spram njegova prosvetljenja, te, kako bi mu jos podrobnije protumacio stvar, grubo ga prodrma i obasu grubim rijecima. Ovoga puta, medjutim, Rinzai uzvrati, udarivsi daigua zestoko po rebrima. I nakon svega sto se dogodilo, iznenada se prosvjetli. Zatim se Rinzai vrati Obakuu kako bi mu ispripovjedao sto se dogodilo, ali mu ucitelj stade jos i vise prijetiti, te ga osamari. Obaku se stade grohotom smijati, te uzviknu besmisleno: "Kacu."



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

ISPRAVAN PUT
----------------


Netom pred smrt, Ninakavu posjeti ucitelj zena Ikju.
"Hoces li da te povedem?" upita ga Ikju.
Ninakava odvrati: "Dosao sam i otici cu sam. Od kakve
mi ti pomoci mozes biti?"
Ikju odvrati: "Ako mislis da uistinu dolazis i odlazis, tada si u zabludi. Dopusti mi da ti pokazem put na kojem nema ni dolaska ni odlaska."
Ovim rijecima Ikju protumaci put tako jasno da se Ninakava samo nasmijesi i umre.



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

POSLJEDNJI GLAS
----------------
Tanzan je napisao cijelih sezdeset dopisnica posljednjeg dana svog zivota, te zamolio jednog od svojih ucenika da ih razasalje. Zatim je preminuo.
Na dopisnicama je pisalo:
Odlazim iz ovog svijeta.
Ovo je moj posljednji glas.



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

ZEN NA DJELU
---------------


Zen-ucitelj Man-an ovako napise svom uceniku - iskuseniku zena: "Ako zelis brzo postici savrsenstvo u svim istinama i biti neovisan u svim dogadjanjima, nema niceg boljeg od usredotocenja u svim djelima. Zato se i kaze da se ucenici mistickog nauka, koji nastoje na dostizavanju Puta, trebaju nalaziti u samome sredistu tvarnoga svijeta.
Prvi patrijarh Zena ovako je govorio: "Ako se zelis uputiti ka Putu Jedinstva, ne gubi odvratnost spram predmeta sest osjetila. "To ne znaci da se valja predati predmetima sest osjetila; to ne znaci da uvijek valja zadrzavati ispravnu usredotocenost, niti prijanjajuci niti se odvracajuci od predmeta sest osjetila tijekom svagdasnjega zivljenja, nalik patki koja kroci u vodu, a da se pritom ne boji da ce se smociti.
Ako se. suprotno tome, odvracas od predmeta sest osjetila i nastojis ih izbjeci, zapast ces u zamku bijega i nikada neces krociti na Put Buddhinstva.
Ako jasno sagledavas sustinu, tada su predmeti sest osjetila sami maditativna sabranost, cutilne zudje same Put Jedinstva, a sve su stvari ocitovanja Istinske Zbiljnosti. Prodiruci u veliku zen-postojanost, koja je neokrnjena kretanjem i mirovanjem, i tijelo i um bit ce procisceni i oslobodjeni.



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

PODUCAVALACKI ZEN
-----------------



Jednoga dana upravitelj provincije upita zen-ucitelja Taigu: "Kazu da je Zapis Plavih Stijena najznacajniji
spis zen-nauka: Je li to istina?" Taigu odgovori: "Istina je."
Upravitelj potom ovako upita Taigua: "Ispricaj mi, molim te, jednu ili dvije pripovijesti iz tog spisa."
Taigu na ove rijeci odvrati: "Bojim se da ih ne bi razumio."
Upravitelj, medjutim, bijase uporan u molbama, te stoga Taigu naposljetku rece glasno, navodeci prvu
pripovijest tog zen-spisa: "U praznini nema svjetlosti."
Upravitelj na to rece: "Ne shvacam."
Taigu odvrati: "Tako je jer ne umijes zadrzati pribranost duha."



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

WHA Junior Haiku Contest 2007, Red Moon Press, Shamrock Haiku Journal, The Heron's Nest, The Haiku and Zen World - James W. Hackett, Mali Nemo - Knjizevni Konkurs, Video Haiku - Natjecaj, Natjecaj Haiku Kalendar Ludbreg 2008, 18 Haiku festival Odzaci

------------------------------------------------

WHA Junior Haiku Contest 2007
------------------------------


Guidelines:

1. Submission from children under 18 years of age from all over the world. Each child may submit three haiku, one in each section; see the themes.
2. The information accompanying the haiku must be on the form: name, age, sex, address, email address, and signature of a parent or a schoolteacher.
3. Language of submission: any but desirable to add an English or French translation.
4. Submission by email or by post.
5. Submission fee: NONE; the contest is free.
6. Deadline: 1 August 2007

Judges:
Please submit directly by snail mail or email to:
Ms. Sayumi Kamakura (for haiku in Japanese) 3-16-11 Tsurusenishi, Fujimi, Saitama 354-0026 Japan
sayumikamakura@msf.biglobe.ne.jp
Mr. Jim Kacian (for haiku in English) P. O. Box 2461 Winchester VA 22604-1661 USA
redmoon@shentel.net
Mr. Tianxin Cai (for haiku in Chinese) Department of Mathematics, Zhejiang University, Tianmushan Road 148,
Hangzhou 310028 China
txcai@mail.hz.zj.cn
Mr. Ban’ya Natsuishi (for haiku in French) 3-16-11 Tsurusenishi, Fujimi, Saitama 354-0026 Japan
haikubanya@mub.biglobe.ne.jp
Mr. NaotoTsuchiya (for haiku in Slavic languages 2-24-3 Seijo, Setagaya-ku, Tokyo, 157-0066 Japan
tnaoto@keyaki.cc.u-tokai.ac.jp
Themes: Love, peace, friendship...in any season.

Prizes: A WHA certificate of merit, a copy of World Haiku 2008 (edited by Ban’ya Natsuishi WHA, published by Shichigatsudo, Japan, December 2007), and the announcement of the winning haiku at the 4th WHA Conference (WHAC4) at Meiji University, Tokyo, 15 September 2007. Prizewinners’ haiku will be included in World Haiku 2008.

Number of Prizes: 10 in all; 7 honorable mentions, one third prize, one second prize and one first prize.
Organizer: World Haiku Association (WHA) 3-16-11 Tsurusenishi, Fujimi, Saitama 354-0026 Japan

Tel &fax: 81-49-252-9823 Email: haikubanya@mub.biglobe.ne.jp Refer to: WHA Junior Haiku Contest 2005 Results http://www.worldhaiku.net/contest/junior2005/junior2005.htm

----------------------------------------


Shamrock Haiku Journal
----------------------


Dear All,
The premiere issue of Shamrock Haiku Journal, the new online magazine of the
Irish Haiku Society, is now available at
www.freewebs.com/shamrockhaiku/currentissue.htm

Shamrock is an international quarterly online journal that publishes quality haiku, senryu and haibun in English, and has a home page at
www.freewebs.com/shamrockhaiku

Shamrock is calling for submissions from local, national and international haiku poets for the next issue, which will be out in early June 2007.
Please submit your work to Dr. Anthony Anatoly Kudryavitsky, Editor, at
irishhaikusociety@hotmail.com

The deadline for submissions is May 31st, 2007. See submissions guidelines
at www.freewebs.com/shamrockhaiku/submissions.htm

We wish you a pleasant reading.

IHS

-------------------------------------------------


Fellow Readers of The Heron's Nest,
-----------------------------------

My apologies for the erroneous website URL. The newest Nest is available for your viewing pleasure at . Enjoy!

Dear Friends, Readers, and contributors,

I have some announcements and a reminder for you.

First of all, the March issue of Volume IX is now available for your reading pleasure at

Along with the March issue, we are delighted to present the results of both the Readers' Choice Awards voting:


and the Second Annual Heron's Nest Illustration Contest:


Congratulations to you whose haiku were elected by your peers
as their favorites from The Nests of 2006, and to you whose
illustrations were selected for soon-to-be printed paper edition
of Volume VIII. The results make winners of us all.

TO ORDER A PAPER EDITION OF THE HERON'S NEST, VOLUME VIII

Many of you have already ordered copies of Volume VIII. That is much appreciated since it has helped me determine the number of copies to have printed. If you have not already ordered a copy, now would be a
very good time to do so. The cost of Volume VIII is $16 in the US, $18 in Canada or Mexico, and $20 everywhere else. Make checks or postal money orders out to The Heron's Nest and send to Christopher
Herold, 816 Taft Street, Port Townsend, WA 98368 USA.

A big thank you to all of you for helping to making The Heron's Nest such an enjoyable experience!

Christopher Herold
Managing Editor

------------------------------------------------

New Material March 2007
� � A small photo album of �The Constanta National
Haiku Festival that includes photos of some noted haijin, including
David Cobb (ENG), Colin Blundell (ENG), Jean Antonini (FRA), Sam
Canarrozi Yada (FRA), Catherine Mair (NZD), Marcel Smets (BEL), Ion
Codrescu (ROM), Florina Dobrescu (ROM), and James W. Hackett (USA).
http://www.hacketthaiku.com/Codrescu.html

ďż˝ ďż˝ Two haiga by Origa (Russian-American) poet & painter
http://www.hacketthaiku.com/origaNewYear.html
http://www.hacketthaiku.com/origaValentine.html

ďż˝ Have You Read:
ďż˝ Letters Between R. H. Blyth and J. W. Hackett at:
http://www.hacketthaiku.com/RHBmenu.html
ďż˝ Timely quotations on Civil Rights
http://www.hacketthaiku.com/Q1Civil5.html

If you no longer wish to receive these messages, hit �reply� on
your
email, type �remove me� in the subject line, and then send.

-------------------------------------------------


MALI NEMO - KNJIZEVNI KONKURS
------------------------------

MALI NEMO

Na konkurs slati neobjavljene rukopise na srpskom jeziku. Konkursom su obuhva�eni svi �anrovi.

rok za slanje rukopisa: 1. april 2007.

Informacije: www.malinemo.co.yu
office@malinemo.co.yu
013 370 313

Produ�en konkurs Znak sagite u dve kategorije: noveleta (do 18.12.) i novela (do 10.02.2007.). Sve dodatne informacije imate na sajtu

www.znaksagite.com/

kontakt/konkurs_za_price/index.htm

www.malinemo.co.yu
office@malinemo.co.yu

-----------------------------

18. HAIKU FESTIVAL ODZACI

Salje se do 5 haikua i/ili 1 haiku niska na srpskom jeziku u 3 primerka potpisana sifrom i sa resenjem sifre u posebnoj koverti do 16. marta 2007. godine na adresu: Narodna biblioteka "Branko Radicevic", Zeleznicka 30, 25250 Odzaci.

-----------------------------

VIDEO HAIKU - NATJECAJ
http://www.videohaiku.eu

-----------------------------

Odbor za pripremu Haiku-kalendara Ludbreg 2008.
Ludbreg, sijecanj 2007.
NATJECAJ ZA HAIKU-KALENDAR LUDBREG 2008.
Rok
1. srpnja 2007. godine (u obzir dolaze sve postanske posiljke s ovim datumom na zigu)
Pravila
-Natjecaj je otvoren za sve pjesnike iz Hrvatske i svijeta
-Pjesme haiku (na engleskome jeziku) koje se salju na natjecaj moraju biti originalne,
neobjavljene i ne smiju istodobno sudjelovati na nekom drugom natjecaju
-Broj haikua koji se salju na natjecaj nije ogranicen
-Saljite dvije kopije svakoga haikua na odvojenim listovima (najbolje cetvrtina formata A4); na
poledjini samo jedne kopije napisite svoje ime, prezime, godinu rodjenja, zanimanje i adresu
-Poslani haikui ne vracaju se, stoga spremite kopije
Placanje
Sudjelovanje u natjecaju ove je godine besplatno!
Slanje radova
Pjesme za natjecaj valja slati na adresu
Zdenko Orec, Petra Zrinskoga 49, 42230 Ludbreg
ili na adrese eposte
mirko.varga@vz.t-com.hr ; boris.nazansky@zg.t-com.hr
Rezultati
Pobjednici i dobitnici nagrada bit ce o rezultatima obavijesteni u najkasnije do 31. prosinca 2007.
godine. Svi oni koji zele dobiti rezultate, bez obzira na svoj uspjeh, neka priloze omotnicu s markom
adresiranu na svoje ime.
Prava
Sudjelovanje u natjecaju podrazumijeva dopustenje da se radovi tiskaju u Haiku-kalendaru 2008
koji izlazi iz tiska najkasnije do sijecnja 2008. godine. Nakon objavljivanja u tome kalendaru autorska
prava vracaju se autoru.
Nagrade
Prva nagrada: 100 $
Druga nagrada: 50 $
Treca nagrada: 20 $
Pocasna priznanja (deset do petnaest sudionika): suveniri, slike, knjige
Podjela nagrada
Nagrade ce sluzbeno biti objavljene do 31. prosinca 2007. godine, te poslane ili urucene
dobitnicima najkasnije do lipnja 2008. godine.
Ocjenjivacki sud
Ocjenjivacki sud radit ce u sastavu:
Dubravko Bilic, Zdravko Kurnik, Boris Nazansky, Zdenko Orec i Mirko Varga

----------------------------------------

I DA SE POHVALIM:
-----------------



Red Moon Press
--------------


hi boro
this is a reminder that your work

angel (haiga)

will be published in contemporary haibun volume 8
we are completing the work on the volume now and expect it to be available in early april

we also want to remind you that you re eligible for the contributors' discount of $10/copy postpaid
you cannot get the discount through the red moon press website (we are not equipped to handle this on the site as yet) you must either order using paypal, using this email address as the recipient, or else send cash, check or money order drawn on US funds to

Red Moon Press
PO Box 2461
Winchester VA
22604-1661 USA

we will shipadvance purchase copies immediately upon receipt of the books

thanks for letting us share your fine work with our readership take care

jim kacian
red moon press

ps i know there was an english translation to this at one point--could you send it my way? thanks


Uz prijevod moje drage Biljane Bokun-Lore: Dragi Borice, Jim te obavjestava da ce tvoja haiga Andjeo biti stampana u njihovom savremenom haibunu broj 8. Upravo zavrsavaju rad na komplrtiranju i treba da izadje pocetkom aprila.
Isto te obavjestavaju da kao koautor imas 10 dolara popust po primjerku, ali nije naveo cjenu po primjerku.
Zahvaljuje se sto moze tvoj divan rad da dijeli i pokaze svojim citaocima!
Eto, to ti je to!
Ljubi te
Loki


---------------------------------------------





Napomena - Objavljeni su Natjecaji i prilozi na blogu http://budan.blog.hr/ ranijeg datuma, jos aktualni:

- Red Moon Press, Shamrock Haiku Journal, The Heron's Nest, Mali Nemo -Knjizevni Konkurs, Video Haiku - Natjecaj, James W.Hackett, Natjecaj Haiku Kalendar Ludbreg 2008, 18 Haiku festival Odzaci
Rokovi razliciti, (Post objavljen
- 2007 HAIKU AWARD COMPETITION, Magpie Haiku Poets Contest, Raghunatha Iyer Memorial Award, ODZASKi HAIKU FESTIVAL, Rokovi razliciti, (Post objavljen 28.
o2.2007.)
- International haiku Contest - Klostar Ivanic 2007, Haiku Skotland, Dani poezije Zajecar, rokovi razliciti, (Post objavljen 23.02.2007)
- KONKURS/NATJECAJI: IRISH HAIKU SOCIETY, HAIKU IRELAND WORKSHOP, BOTTLE ROCKETS PRESS-USA, CHRYSANTHEMUM HAIKU, SRETANJA, NIS, SRBIJA, Rokovi razliciti, (Post objavljen 16.02.2007.)
- SNAPSHOT PRESS, LIVERPOOL - THE HAIKU CALENDAR 2008,
THE NEW ZEALAND HAIKU COMPETITION, ITO EN - TOKYO, JAPAN, WHITE LOTUS - 5, ROMANIA - HAIKU, HAIKULETTER
FROM FRANCE, MODERN ENGLISH TANKA PRESS, Rokovi razliciti, (Post objavljen 07.02.2007.)
- INDIA POETRY FESTIVAL 2007, Deadline 31.July (Post objavljen 07.02.2007.)
- THE R.H.BLYTH AWARD-HAIKU IN ENGLISH, Deadline, 30.september, (Post objavljen 06.02.2007)
- 1st. Edition of video haiku international contest,
deadline 31 May, (Post objavljen 02.02.2007.)
- Natjecaj za najljepsu ljubavnu pjesmu - Koprivnica,
Rok 01.svibnja, (Post objavljen 30.01.2007.)
- The New Zealand Poetry SocietY 2007, Deadline 30 May, (Post objavljen 29.01.2007)
- Konkursi/natje�aji iz Srbije, Beograd, Pan�evo Rok je 5 feb, 1 mart, 1 april, (Post objavljen 28.01.2007.)
- Modern English Tanka, Deadline 15 March (Post objavljen 27.01.2007.)
- The Francine Porad Award for Haiku, Deadline 15 March (Post objavljen 26.01.2007.)
- The second European Haiku Conference in Vadstena, Sweden 8.-10 june 2007. (Post objavljen 25.01.2007.)
- 9.HAIKU DAN DUBRAVKA IVANCANINA-KRAPINA 2007. rok je
01. travanj 2007. (Post objavljen 24.01.2007.)
- Concorso intrnationale haiku 2007.-Italiana - Deadline 31. May (Post objavljen 22.01.2007.)
- IHS Irish haiku Society - Closing-date In hand by 1 August 2007. (Post objavljen 19.01.2007)
- Bookaleta za pricu - rok 01.03. (Post objavljen 13.01.2007.)
- Bestselerov natjecaj za kratku pricu - Rok 01.03.2007. (Post objavljen 12.01.2007.)
- Haiku Ireland - Deadline 15 March (Post objavljen 10.01.2007.)
- Chrysanthemum - an internet magazine/Haiku Oz/ -
Deadline April 15th (Post objavljen 09.01.2007.)
- Kaji Aso Studio International Poetri Contest -
Deadline March 15th (Post objavljen 07.01.2007.)
- KONKURS ZA POEZIJU, Aleksinac - rok 10.mart, Gornji
Milanovac - rok do 01.aprila (Post objavljen 08.01.2007.)
- Pinewood Annual Haiku Contest -
Deadline February 14th (Post objavljen 06.01.2007.)
- Romanian Haiku International Contest -
Deadline March 01. (Post objavljen 04.01.2007.)

OD SEKSA DO SEXA I DOBRO PODGRIJAVANJE KAZANA, SVAKAKO UZ DOBRO KUHANJE SARGAREPE I GRASKA


Njezno pripremajte jin esenciju

Vasa odgovornost, kao muskarca, da se pobrinete da organi vase drage budu bukvalno zagrejani. Ovi je taoisticki nacin uskladjivanja jin esencije, uvecanja njene prijemcive sile vodjenja ljubavi. Njeni vitalni organi - bubrezi, jetra, srce, pluca, gusteraca - zapravo proizvode i preradjuju CI, koji je potreban za vodjenje ljubavi. Ako su njeni unutrasnji organi slabi i bolesni, muzika vaseg vodjenja ljubavi bice rastimovana, ili teska, bez obzira kako se dobro vi osjecali. Da biste culi muziku zvjezdanih sfera, morate
nauciti da orkestrirate njene osjete i osjecanja sa svojima. Obicno je duze potrebno da se njeni organi zagriju i nastimaju, nego kod muskarca.

Vratimo se prostoj kineskoj metafori; mislite o zeni, kao o vodi, i muskarcu kao vatri. Muskarac moze brzo da upali svoju vatru, ali ako prebrzo sagori svo gorivo, kotao sa vodom nece stici da prokljuca. Voda ce se sporije grijati od vatre. Prema tome, covjek treba da sacuva svoje gorivo, polako grejuci zeninu vodu.
Postujte osnovna pravila kuvanja: ne stavljajte sargarepu i grasak(penis i testisi) u kazan, pre nego sto je voda skoro u tocki kljucanja. Puno ljudi nezna za ovo, posto imaju malo iskustva u kuhanju. Ako ubacite sargarepu i grasak u kazan dok je voda hladna, sargarepa upije toplotu kuhanja i potrebno je dosta vise vremena da se kazan vode zagrije. I sargarepa se na ovaj nacin lose kuha, i moze ispasti zilava i ne toliko ukusna.

Dakle, najbolje je da sacekate da voda u zeninom trbuhu dodje skoro do kljucanja, pre nego sto se otpocne polno
opcenje. Tradicionalni taoisticki tekstovi pominju devet stvari koje treba traziti kod zene, kao znakove da je stvarno spremna za muskarca. Zenina energija prolazi kroz devet stadijuma dok joj se organi greju i pocinju da otpustaju svoj skladni CI. Ovo je opisala
Tajanstvena Gospa, seksualni savjetnik kineskog Zutog Cara, pre skoro dve hiljade godina:
1.- CI se nalazi u njenim plucima kada pocne ubrzano da dise.
2.- Energija joj je presla u srce kada poljubi covjeka.
3.- Grli covjeka: CI joj je u slezeni.
4.- Vagina joj postaje vlazna: CI je u bubrezima i genitalijima.
5.- Pokrece karlicu i blago grize: CI je prodro u kosti.
6.- Nogama cvrsto stiska muskarca: CI je u misicima.
7.- Hvata penis: CI je u krvi.
8.- Ljubi sa dubokom strascu: CI joj je stigao u kozu i meso.
9.- Predaje se i stenje u ekstazi: CI joj usao u jetru
i oslobodio njenu dusu. Istinski je spremna da prihvati covjeka i razmjeni svoju jin esenciju sa njegovom jang esencijom.

... Covjek i zena pocinju da "pare" seksualnu esenciju, CING CI, ali ako lonac nije ispravno pripremljen i ako je temperatura pogresna, bice tesko uspjesno preobraziti seksualnu esenciju u dusu. Ako covjek dopusti da mu se vatra ugasi(ejakulacijom sjememe tecnosti), pre nego sto je zena spremna da pocne proces parenja, bice nemoguce da se muska i zenska esencija prerade zajedno u jedan nektar...




Napomena: Dio teksta preuzet iz knjige: Mantak Chia &
Michael Winn, TAOISTICKE TAJNE O LJUBAVI, graficki Atelje Dereta, Beograd, 1992.


Moja napomena: ...Seksualno iskustvo je mozda najvisi oblik ekstaze kod ljudi, dok su u svom zemaljskom obliku, kojeg mogu dozivjeti. Zbog toga mnoge religijske slike istoka prikazuju muskarca i zenu - koji obicno predstavljaju boga i boginju - u najintimnijem zagrljaju.
Seksualni nagon je velika pokretacka sila. Mnogi ljudi koriste razne metode da bi uzdigli seksualni pokretac, a tada se mogu okrenuti spiritualnim stvarima. Orgazam predstavlja prag nadsvjesti. Oni koji zive normalnim seksualnim zivotom - zbog cega on i postoji - povecavaju svoju seksualnu snagu...

U Rijeco 08.03.2007. Borivoj Bukva

Mantak Chia & Michael Winn

TAOISTICKE TAJNE O LJUBAVI
--------------------------



"Kakva steta! Planinski vrsak koji meri tek kvadratni pedalj, izvor je vekovnog ogromnog nadahnuca i jada."

- Anonimni kineski pesnik o covekovoj opsednutosti zenskim polom.


"Nema tog melema, niti hrane, nema duhovnog spasenja koje ce produziti ljudski vek ako covek ne shvati, ili ne upraznjava sklad seksualne energije."

- P'ena Tsu, carev lekar


"Esencija, Ci i dusa su tri zivotna dragulja."

- Knjiga promjena i Nepromenjiva istina, Majstor Ni Hua Cing


"... Kada zivi organizam, bio on biljka ili zivotinja, postigne svoj cilj, sto znaci, novo seme, organizam se raspada."

- Schwaller de Lubicz, hram u coveku


"Polni snosaj usporediv je sa vodom i vatrom. Voda
i vatra mogu ubiti coveka, ili mu mogu pomoci, u zavisnosti od toga kako ih koristi."

- Pao, iskreni majstor


"Odbacite svako rezonovanje o seksu; vezbajte posebne vezbe. Biti sposoban voditi ljubav a ne ejakulirati,
tajna je vracanja semena. Uvecanje i potpomaganje semena put je zivotne sile."

- Savet Iskrene zene Zutom Caru u II veku pre Hrista.


Put taoa jeste sjediniti dusu. Uciniti to sakupljanjem svoje zivotne energije, umirenjem duha i uskladjivanjem volje. Telo treba odrzavati ni pretoplo ni prehladno, ni gladno ni presito. Na taj nacin seks je mek, slobodan i opusten."

- Savet Proste Zene zutom Caru




Napomena: Dio teksta preuzet iz knjige: Mantak Chia &
Michael Winn, TAOISTICKE TAJNE O LJUBAVI, graficki Atelje Dereta, Beograd, 1992.

SPIRIT- Poziva na CESTIVALSKU radionicu i izložbu radnog naziva “kaRmI-ne!”

Prvi CESTIVAL održan je 2006. pod imenom “Traume proljeća”, izazvane poslovnom politikom Grada prema prostorima, udrugama mladih, nezavisnoj kulturi i duhovnim obzorima tj. Intresima pojedinaca. Mila je plesala “150m2 s preprekama”, imali smo tematski okrugli stol, izložbu...
CESTIVAL 2007. bavit će se traumama- problematikom prostora i događanja koja idu tik uz opstanak alternativa u jednom gradu, pregledu ri- kulture koja (ne) funkcionira u izazovima prostora i planova za neke nove lucidnije kreativce...ma da više ne filozofiram, od 60'tih godina (rušenje starog grada; zahvaljujući entuzjastima abjentalistima spašeno nekoliko palača...) ovo je godina u kojoj se najviše u Rijeci ruši starina, (pri čemu konzervatori peru ruke, a entuzjasti su uvijek isti) i želimo to zabilježiti i proživiti osmišljeno!!! Dakle...
Pogled i osjet na;
Riječke starine- one u vidno raspadajućem stanju, one u nevidljivo raspadnom, one predlagane za zaštitu i one zaštićene, one srušene, kao svježe- paviljon i dimnjak u Benčiću !
Karma grada je uvjetovana ponašanjem ljudi koji u njemu žive, tj. Koji na ovaj ili onaj način žive ovaj grad, svoj- širi od stana- životni prostor. Suprotno od te karme koja u slučaju Rijeke znači podosta nepoznavanja zgrada starina, i parcijalnog funkcioniranja života grada na tom području, umjesto karme- neosvješćenog tijeka, koji i u igri riječi vodi do karmina...gradimo- ljubav ! Prebanalno?
Koja je razlika -prepustiti prostor (i sebe) sudbini prolaznosti i plutanja u vremenu po struji ljudske inercije i neznanja, ili iskoristiti nastalu situaciju kao izazov za promišljanje odnosa sebe i grada, nekog osmišljenijeg i maštovitijeg odnosa. Poklonimo svoje ideje toj zbrci prostora, vremena i potreba kreativnosti, istražimo ih i intuitivno i složimo kolaž- vizuelnu priču o čudesnim urbanističkim momentima u Rijeci!
Krećemo od prerpostavke da ne želimo iznova i iznova karmine za baštinu, nego -slavlje života! (Ponovno traume proljeća...ili jednostavno proljeće ? Ovisi o Našem interesu i idejama..)
Na temelju ideje “kaRmI-ne !” Nama- hrpici individualaca bilješke s lokaliteta ispričat će priču koju će onda svi sklopiti u jednu cjelinu, i to bolje nego lokalne vlasti i razni pojedinci i inetresi koji od starina slažu neku svoju, ne bismo mogli to nazvati priču, već splet okolnosti koji financijskim interesima pojedinaca ide na ruku, tj. U džep. Mi Iz džepa vadimo foto- aparate, iz knjižnica i od stručnjaka podatke, iz srca i glave inspiraciju i magičnu kartu kretanja....(jer ljudima su za stanovanje ma igdje potrebne priče, a ne broj kvadrata spavaonice i cijena najma !!)

Radni plan aktivnosti;

- predstavljanje ideje na dogovoru u Spiritu (ukoliko niste taj termin u mogućnosti, najavite se individualno na info@poriluk.com; 098 211 564- Helga)...6.3. Četvrtak u 18 sati
- fotografiranje (vlastitom opremom ili dogovor) ulica, zgrada, detalja...Benčić, Torpedo, Industrijska, Vodovodna... slične ulice, Hartera, Metroplis, Sušački kolodvor, željeznička skladišta...)...do 13.3.
- pregled materijala s Cda, stika...ili razvijene fotke; razvijanje ideja- slaid show, filmić kolaž...
do 19.-20.3.
- mogu se koristiti i postojeće, tj. starije fotke, ako imate informacije o stručnim i sl. Člancima na temu javite ili dapače, sami donesite
- ako vam se tema čini zanimljiva, a ne znate ništa o njoj- baš zato- dođite na dogovor !
- izložba kolaža, okrugli stol “Karmine za baštinu”(radno); perfermornas... 21. i 22. 3.
- Spirit je u mogućnosti osigurati djelomično troškove materijala izložbi i radionica, ovisno o broju sudionika, jer je CESTIVAL 2007. podržan od Odjela za kulturu Grada Rijeke

kaRmI-Ne!!!- slavlje života- da!!!

GOSPODARENJE
-----------------


Sokai bijase toliko siromasan da nije imao nikakve druge odjece izuzev jednog ruha, koje je nosio tijekom cijele godine i svim godisnjim dobima.
Jednog ljetnog dana Sokai opere ruho i objesi ga na drvo kako bi se osusilo. U medjuvremenu, dok je cekao da se ruho posusi, sjede u dvoriste iza hrama, posve nag.
I tako se zgodi da je gospodar provincije bas toga dana krenuo posjetiti grob svoga oca upravo u dvoristu u kojem je sjedio nagi Sokai. Nije potrebno niti reci koliko je bio zaprepasten vidjevsi nagog redovnika kako sjedi medju grobovima.
Kada ga gospodar upita sto to cini, Sokai sve ispripovijeda po istini. Obuzet sucuti, gospodar nalozi da se za redovnika istka odjeca. Kasnije, kad je Sokai postao zen-ucitelj, gospodar postade njegov
ucenik.


/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

LJEPSE OD CVIJECA
-----------------


Jednog proljeca haiku-pjesnik Basho odluci otputovati kako bi vidio cvat cvijeca na nekom mjestu koje bijase na glasu po svojoj zivopisnosti. Na putu zacuje za neku siromasnu djevojku koja je bila poznata po svojoj odanosti roditeljima. To podjari njegovu znatizelju i tako krene traziti djevojku. Kada ju je pronasao, daruje joj sav novac koji je sa sobom ponio za troskove puta. Nato se vrati kuci, ne vidjevsi cvata cvijeca. Potom ovako rece: "Ove sam godine vidio nesto ljepse od cvijeca."



/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

ZAMETAK ZEN - VJEZBI
---------------------


Jednoga dana zen-ucitelj Shosan rece o nekom covjeku:
"Taj i taj uveliko provodi zen-nauk u djelo, zar ne?
Za sebe kaze da bez obzira od koje bolesti morao umrijeti, svakako zeli umrijeti onako tiho i spokojno kao da je zatecen u setnji susjedstvom."
Jedan od Shosanovih ucenika na te rijeci ovako rece: "On jednostavno misli na taj nacin - ali to ne znaci i da je covjek koji je sposoban udubiti se u zen-nauk.
Ucitelj na to odvrati: "I da je tako, on je ipak covjek u kojem zrije sjeme velikog zen-nauka."


/ Napomena: Mr.sc. Ksenija Premur, Filozofija zivota zen buddhizma, Zagreb, 2006./

PROGRAM IZLETA ZA OŽUJAK 2007. g.


Nedjelja, 04.03.2007.
ČAVLE – ŠKRLJEVO ( SENIORSKA STAZA )

Polazak prigradskim autobusom s autobusne stanice na Delti za Čavle u 815 sati ( zona 2 ). Povratak iz Škrljeva u 1440 ili 1625. Povratak iz Čavli za Rijeku svaki sat.
Grupa "C": Čavle – do kamenoloma i nazad. Oko 3 - 4 sata hoda. Vodič je Ljerka – Lela Skopac.
Grupa "B" i "A": Čavle – Škrljevo ( Suhi vrh – 547 m ) – "Seniorska staza". Oko 6 sati hoda.
Vodiči su Berislav Doričić i Vjekoslav Šekulja.

Nedjelja, 11.03.2007.
TRADICIONALNI ZIMSKI USPON NA SLOVENSKI SNEŽNIK ( 1796 m )

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 sati u pravcu: Rijeka – Matulji - Rupa – Ilirska Bistrica - Sviščaki. Povratak za Rijeku iz Sviščaka u 17 sati. Cijena prijevoza je 50,00 kn.
Grupe "C", "B" i "A": Od Sviščaka prema vrhu Snežnika i nazad do Sviščaka.
Vodiči su Dražen Štifter i Josip Jurasić.


Nedjelja, 18.03.2007.
DRIVENIK – MEDVEĐAK ( 1027 m ) – GRIŽANE - CRIKVENICA

Polazak vlakom sa željezničkog kolodvora u Rijeci u 730 sati za Drivenik. Povratak za Rijeku autobusom iz Crikvenice u 18 sati ili iz Hreljina u 1610 ili 1755 sati.
Grupa "B" : Drivenik – Medveđak – Zebar - Hreljin. Oko 4 - 5 sati hoda. Vodič je Berislav Doričić.
Grupa "A" : Drivenik – Medveđak – Grižane - Crikvenica. Oko 7 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja.


Nedjelja, 25.03.2007.
BAŠKA – HLAM ( 461 m ) - VRBNIK

Polazak posebnim autobusom s Delte u 7 30 sati u pravcu: Rijeka – Krčki most – Krk - Baška. Povratak iz Vrbnika za Rijeku u 17 sati. Cijena prijevoza je 60,00 kn.
Grupa "C" : Baška – Stražice ( 372 m ) – Baška ( Šetnica " Put ka mjesecu" ). Oko 3 sata hoda.
Vodič je Ljerka – Lela Skopac.
Grupa "B" : Baška – Stražice - Kalić – Hlam – Zakam – Jurandvor - Baška. Oko 5 - 6 sati hoda.
Vodič je Berislav Doričić.
Grupa "A" : Baška – Stražice - Kalić – Hlam – Vrbnik. Oko 7 sati hoda. Vodič je Vjekoslav Šekulja.


SVAKI IZLETNIK PUTUJE NA VLASTITU ODGOVORNOST !


Petak, 02.03.2007. – radni sastanak ( Program za IV mj. 2007. godine )

Predavanja uz dijapozitive:

Petak, 09.03.2007.: Dipl. ing. Darko Mohar - "Crkve i kapelice u Baščanskoj dolini"
Petak, 16.03.2007.: Gosp. Bruno Guina - "Južna Amerika"