Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje

utorak, 19.03.2013.

Steve Martin: "Kako je ugodno uz mene"

Moram priznati da mi se svidjela nedavno otkrivena transformacija Stevea Martina od glumca i komičara u sve ozbiljnijeg i popularnijeg pripovjedača. Njegov kratki roman „Prodavačica“ (snimljen je i film s piscem u glavnoj muškoj ulozi) bio je svjež i zgodan, a ništa različit nije ni roman „Kako je ugodno uz mene“ (doduše, u izvorniku glasi „The Pleasure Of My Company“, tako da vas ne iznenadi).

Iz nekog me razloga ovaj roman podsjetio na film „L.A. Story“, gdje Steve Martin glumi TV – meteorologa, koji traži ljubav svog života (vjerojatno se sjećate onih scena gdje se Steveu Martinu obraća svijetleći cestovni znak). Cijeli taj film je tipično kalifornijski izvještačen (tu osobito mislim na scenu gdje se Martin nalazi sa svojim prijateljima, kojekakvim publicistima, stilistima, plastičnim kirurzima, dizajnerima interijera, starletama...). I ovaj roman ima izrazitu kalifornijsku notu, iako ne na jednako izvještačen način.

U središtu je radnje Daniel Pecan Cambridge, mladić koji pati od niza iracionalnih fobija (od kojih ga najviše ograničava ona da ne može prelaziti preko rubnih kamenova, tj. rubnjaka, ako nisu sniženi, zbog čega se njegovo kretanje po gradu pretvara u niz kompliciranih radnji). Tri su ključne žene u njegovom životu – Elizabeth, koju gleda s prozora kako prodaje nekretnine u njegovom susjedstvu (ja sam je zamislila kao tipično izvještačenu, izblajhanu i nakvarcanu plavušu), Zandy, kojoj vidi samo glavu jer radi iza pulta u drogeriji Rite Aid, i Clarissa, studentica psihologije koja posjećuje Daniela jednom tjedno zbog rada na svom studiju. Osim njih, tu su još i Phillipa i Brian, Danielovi susjedi iz zgrade.

Čitav se ovaj roman čita iz prvog lica, i to prvog lica jedne pomalo poremećene, neurotične osobe. Martin je to nevjerojatno uvjerljivo prenio – opsesije čarobnim kvadratima, savantovski način razmišljanja, potrebu da zbroj snage svih upaljenih žarulja u prostoru u kojem boravi bude točno 1125 vata, ili povremene porive da dotakne sva četiri kuta fotokopirnih aparata u Kinku.

U ovakvim uvjetima samonametnutih ograničenja, zanimljivo je promatrati kako se glavni junak bori sa svojim strahovima, kako ih svladava, i kako se, unatoč tome što ima određenih psihičkih poteškoća, i dalje čezne za ljubavlju.

Preporučujem, nećete se razočarati.

Oznake: steve martin, kako je ugodno uz mene

19.03.2013. u 11:45 • 7 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.



< rujan, 2022  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Rujan 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (6)
Listopad 2021 (2)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (6)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Prosinac 2020 (7)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Siječanj 2020 (1)
Travanj 2019 (1)
Svibanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (1)
Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (6)
Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (11)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (8)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (2)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (3)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (8)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Na ovom blogu čitajte o knjigama - mojim knjigama, Vašim knjigama, najnovijim knjigama, starim knjigama, zanemarenim knjigama, o autorima knjiga i novostima iz književnosti.


Hit Counter by Digits


Za sve informacije, pitanja, primjedbe, komentare, uvrede i drugo kontaktirajte me na bookeraj.blog@gmail.com