Stara Bookaleta
31.01.2007., srijeda
Nema predaha
|
Došlo vrijeme gužvi i puno posla ima, tako da se malo manje čitamo. Zato samo nekoliko brzih dojmova i informacija: - U jednom od zadnjih Vijenaca, Neven Ušumović je roman Vlade Bulića "Putovanje u srce hrvatskoga sna" proglasio zbirkom priča... hm, hm, zbunjen sam, ja sam tu knjigu doživio i pisao o njoj kao o romanu... - Jako jako me obradovala vijest da kolumne Nevena Jovanovića koje su u rubrici "Noga filologa" izlazile u Zarezu, a s malim odmakom i na Nevenovom blogu, izlaze u knjizi, koja također ima naslov "Noga filologa", a izdavač je Naklada Pelago. Već par godina ova je kolumna moje kultno štivo, pa baš s veseljem očekujem knjigu, a na neki način i ovo izdanje možemo smatrati "blogerskom knjigom", ne? - Blog-priče su prelomljene i upravo prolaze korekturu. Još malo, pa će se i ta knjiga napokon roditi :-) - Istrakonov natječaj je zaključen, žiriranje je dovršeno, pobjednici su proglašeni, svim autorima koji su uvršteni u zbirku poslane su obavijesti mailom, a nakon što mi svi potvrde da su tu obavijest primili na znanje, objavit ću rezultate natječaja ovdje. Za sada mogu reći da je od 106 priča koliko ih je stiglo na natječaj, za uvrštenje u zbirku odabrano 29, a njihovi su autori iz Rijeke, Zagreba, Pleternice, Labina, Lovrana, Varaždina, Kaštelira, zenice, Opatije, Darde, Jastrebarskog, Šibenika, Poreča, Nove Kapele i Bjelovara. I ova već šesta Istrakonova zbirka bit će izvrsna! Ovogodišnji se Istrakon, podsjećam, događa od 23. do 25. ožujka. |
- 11:13 - Komentari (4) - Isprintaj - #
23.01.2007., utorak
I Zoro ide na blog
|
Da ne miješam ugođaje i intonacije, otvorio sam poseban blog za novosti iz naklade Zoro, gdje će biti više riječi o starim i novim knjigama ovog nakladnika, o tekućim i budućim projektima, najavljivat će se izlasci novih knjiga, pozivati narod na promocije, objavljivati natječaji, prenositi kritike, prikazi i vijesti o Zoroovim knjigama, i gdje će se pisati razne druge stvari iz uredničko-nakladničkog rakursa. Prvi post je report s izvanredne i neočekivano dobro posjećene promocije monografije o Nikoli Tesli "I bi svjetlo!" održane pred neki dan u Novigradu. Naravno, važne stvari i stvari koje logično pripadaju u atmosferu ovog bloga, i dalje će se ovdje pojavljivati; ovim potezom sam želio Bookaletu osloboditi formalno-službenih postova i servisnih obavijesti. Što se tiče blog-zbirke, ja sam svoj dio posla obavio, knjiga je već odavno uređena, i dalje tehničke faze posla su u tuđim rukama. Kako mi javljaju, prijelom je dovršen jučer, slijedi korektura i sve drugo što prethodi tisku. Sad ja više nisam onaj koji odgovara na pitanja, nego sam poput vas jedan od onih koji gnjavi i pita kad će, kad će, i jednako sam nestrpljiv napokon vidjeti tu knjigu. |
- 20:13 - Komentari (4) - Isprintaj - #
19.01.2007., petak
Na Istrakonov natječaj stiglo 106 priča!
|
Poštar je jučer donio zadnje dvije koverte, danas nijednu, pa uz opravdanu pretpostavku da je i iz najudaljenijih krajeva pošta poslana 15. siječnja, kada je bio krajnji rok za slanje priča, sva stigla na odredište, svečano objavljujem da je zaključen šesti Istrakonov natječaj za kratku SF&F priču. Rezultat je više nego zadovoljavajući: stiglo je ukupno 106 priča, što je drugi po redu rezultat, po brojnosti uradaka, u povijesti Istrakonovih natječaja. Sve pristigle priče sada iščitava komisija, a pisci se bore za tri novčane nagrade (1.500, 800 i 500 kuna) te posebnu nagradu (istarski pršut) za najbolju obradu istarske teme. Za sve vas koji ste se tek uključili, evo male retrospektive Istrakonovih natječaja i njegovih posljedica: 2002. - zbirka "Tvar koja nedostaje", pobjednik Raul Jereb s pričom "Ruhtakh" 2003. - zbirka "Svijet tamo iza", pobjednik Veselin Gatalo s pričom "Vuk" 2004. - zbirka "Bolja polovica", pobjednik Bojan Sudarević s pričom "Na prodaju: Mona Lisa" 2005. - zbirka "Ispod i iznad", pobjednik Darko Macan s pričom "Preko Kalavalahalatine", istarska nagrada: Marina Jadrejčić za priču "Zmajeve brazde" 2006. - zbirka "Sami na svijetu", pobjednik Denis Giljević s pričom "Wellcome to the future", istarska nagrada: Mario Rosanda za priču "Pršutoljci u noći" 2007.? E, to ćemo vidjeti. Rezultati ovogodišnjeg natječaja, popis priča i autora koji ulaze u zbirku, kako će se zbirka zvati i kako će joj izgledati naslovnica, i naravno popis nagrađenih, bit će objavljeni i ovdje, i na službenim stranicama Istrakona, koji se, da podsjetim, održava od 23. do 25. ožujka 2007. u Pazinu. Inače, sponzor "istarske nagrade" je Udruga proizvođača istarskog pršuta, odnosno svake godine drugi njen član. Prvi pršut za najbolju istarsku priču Marina Jadrejčić dobila je od proizvođača Mladena Dujmovića iz Kringe, druge godine je Mario Rosanda nagrađen pršutom Milana Antolovića iz Tinjana, a ove će godine autor najbolje istarske priče dobiti pršut Milana Buršića iz Vodnjana. |
- 14:36 - Komentari (4) - Isprintaj - #
17.01.2007., srijeda
Tesla u Novigradu
|
Turistička zajednica grada Novigrada u petak, 19. siječnja s početkom u 19 sati u gradskom Muzeju-lapidariju priređuje predstavljanje knjige "I bi svjetlo!" odnosno fenomenalne monografije o Nikoli Tesli u izdanju naklade ZORO. Ova je knjiga inače doživjela već drugo, i to dopunjeno i prošireno izdanje, a uz odličan biografski tekst o Tesli kojemu je autor Dalibor Perković, o ovom znanstveniku iz raznih aspekata piše još osam autora. K tome, knjiga sadrži i izvrsne reprodukcije fotografija iz fundusa Muzeja Nikole Tesle u Beogradu, i iz drugih izvora. Na novigradskom predstavljanju o knjizi će govoriti urednik Zoran Filipović, a o Nikoli Tesli kakvog ne poznajemo dvojica koautora knjige, Korado Korlević i Davor Šišović tj. moja malenkost. Naravno da ste svi pozvani na ovo nadam se vrlo inspirativno književno-znanstveno-umjetničko druženje! |
- 11:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #
15.01.2007., ponedjeljak
Porez na mogućnost
|
Ne znam što je nevjerojatnije: uvođenje nameta na prazne medije za pohranu informacija, ili činjenica da još nitko na to nije reagirao onako kako bi trebalo: nazivajući to totalnom idiotarijom i lobističko-interesnim sporazumom koji najviše šteti onima koji su u toj priči najmanje krivi - nama kupcima. Pazite, na svaki kupljeni PRAZAN CD-disk, ali i na svako računalo, memorijsku karticu, i razne druge gadgete koje su potpisnici ovog sporazuma sasvim proizvoljno nabrojali, ubuduće bismo trebali plaćati skuplju cijenu, jer će dio tog novca (svake godine sve više) ići ZAMP-u u svrhu naknade autorskih prava za autorska GLAZBENA djela koja bi se na te medije mogla kopirati ZA KUĆNU UPOTREBU. Ljudi iz Hrvatske glazbene unije to su komentirali kao pokušaj da se doskoči PIRATIMA koji njihova autorska djela neovlašteno distribuiraju; ali to formalno nije tako definirano: KUĆNA UPOTREBA nije isto što i UMNOŽAVANJE RADI NELEGALNE PRODAJE. Namet na CD-diskove i ostale medije uvodi se radi postojanja MOGUĆNOSTI da se na njih, radi bilo koje svrhe, presnimi glazba, koja je zaštićeno autorsko djelo. Međutim, tko kaže da se CD-diskovi i drugovrsni mediji za pohranu informacija kupuju samo radi SNIMANJA GLAZBE? Zašto bi taj namet ZAMP-u trebali plaćati oni kojima mediji za pohranu informacija trebaju BAŠ ZA POHRANU INFORMACIJA? Tko si je to uzeo za pravo biti toliko drzak da jednom višenamjenskom proizvodu odredi taksu koja se odnosi na SAMO JEDNU njegovu namjenu? Ako se već uvodi namet na potencijal, zašto se onda planiranih tri milijuna kuna, koliko su u ZAMP-u proračunali da će ubrati s povećanjem cijena CD-a i ostalih medija, ne raspodijeli i na druge autore čija se djela na te medije snimaju, bilo za kućnu upotrebu bilo za nelegalnu distribuciju - zašto od toga ne bi dio novca dobili i programeri, pisci, crtači stripova? Sve me to podsjeća na onaj vic kada čovjeku koji je odsjeo u luksuznom hotelu naplate korištenje mini-bara, saune, dostave u sobu, a čovjek se uzalud brani da sve to nije koristio jer mu recepcioner odgovara: Ali mogli ste! Na kraju čovjek pogleda račun, umanji ga za 90 posto i pruži recepcioneru 10 posto traženoga novca, rekavši da je od cijene smještaja odbio naknadu recepcionerovog seksa s njegovom ženom. "Ali ja nisam spavao s vašom ženom", žali se recepcioner, a gost uzvraća: "Ali mogli ste!". Ako preko ovoga prijeđemo mirno, što nas čeka u skoroj budućnosti? Namet na papir za printanje i fotokopiranje, jer bi se, što je objektivno i istina, on mogao koristiti za umnožavanje knjiga i drugih autorskih djela koja su prvotno objavljena na papiru? Hoćemo li jednog dana dobiti i namet na telefonske impulse zato što ih, ionako preskupe, trošimo da bismo preko interneta konzumirali nečija autorska djela? Zašto ZAMP-ovci nisu taj namet tražili za prazne audio-kazete, koje smo svi koristili za snimanje svojih vlastitih glazbenih kompilacija za slušanje u autu, u walkmanima, ili bilo kako drukčije, i to ne samo s ploča, nego i s radija (ja sam redovito hvatao i na kezete slagao meni zanimljive stvari iz emisije "Po vašem izboru", ili pak onih tematskih emisija subotom kasno navečer)? U čemu je razlika u negdašnjoj situaciji s kazetama, i današnjoj situaciji s CD-ovima? Zašto glazbeni izdavači ne ulože malo u tehnologiju pa svoje glazbene CD-e zaštite od presnimavanja, ako su im pirati primarni cilj? Ali nisu im pirati primarni cilj, cilj smo mi, budale i naivčine, koje se nemaju kako pobuniti protiv ove bedastoće, i koje neće imati drugog izbora nego plaćati skuplju cijenu za CD-e i sve ostalo što im treba čak i ako ih glazba ne zanima. Mislim da tu ima elemenata i za ustavnu tužbu, ako bi se netko pametan našao tko bi to pokrenuo. U međuvremenu je grupica ljudi koje je ova bezobraština dobrano rasrdila pokrenula peticiju, dostupnu na webu, pa bacite oko i podržite to barem dok se nešto ozbiljnije ne dogodi ili pokrene. |
- 10:50 - Komentari (4) - Isprintaj - #
12.01.2007., petak
Kapelska odiseja :-)
|
Čitajući Bulićevo "Putovanje u srce hrvatskoga sna" imao sam dojam da gledam film "Odiseja u svemiru 2001", takva mi se atmosfera nekako nametala dok se Lalićev lik iz stranice u stranicu razvijao, flashbackovima dohranjivao, kotrljao iz jedne epizode u sve žešću sljedeću, a kad su počeli pucati spojevi u glavi, jasno je bilo da će na kraju totalno puknuti, taman dostigavši neki svoj pomalo usiljeno zamišljeni cilj... Potpuno suprotno, u Baretićevom romanu "Pričaj mi o njoj" (nisam još stigao do kraja), kad su počele petljancije između Anite i Tome, kao kroz maglu što igra se u krošnjama prizvali su mi se likovi Ine i Jastreba iz Kapelskih kresova. Malo bedasto, ha? U oba romana ima straha, itekako ga ima, ali na dva potpuno različita načina... |
- 11:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #
09.01.2007., utorak
Vrijeme praščine
Da je Johnny Štulić rođen u Istri, siguran sam da bi barem dvije pjesme, ako već ne i cijeli album, posvetio praščini ili praščevini, kako se u Istri naziva obred drugdje poznat kao kolinje. Zanimljivo, posljednjih godina sam na barem pet-šest mjesta u novijoj hrvatskoj književnosti zatekao opise kolinja, uglavnom s poantom u prascu koji je preživio bliski susret s koljačima pa im pobjegao i sada ga oni love po dvorišču i oko kuće, ili je pak, ipak su svinje pametne životinje, pobjegao prije nego što su ga koljači uspjeli za uši i rep izvući i sapeti tako da ne mrda dok ne obave neminovni krvavi posao...Praščina i sve ono u čemu uživamo kao njenom rezultatu, žmireći nad činjenicom da je životinja okrutno ubijena, već su godinama moja novinarska preokupacija. Ovaj niz riječi: Pršut, plećka, klobasica ili kobasica, murelić, kanica, ombulo, pečenica, režonj, rožanj, šalaj, šalam, štola, zarebarnjak, zarebarnik, zarebnik, zarebanjak, zaremljak, žlomprt, žlopan, žlumprt, ladvenica, špeh, panceta, potrbušina, slanina, zajčić, kolarin, podgrlina, štruto, črčki, čvrčki, ocirki, ocvirki, očvarki, režnje, riežnji, rižnji, ucirki, ucvirki, žmare, žmari, tacada, balduni, budile, devenice, jeleta, krnate, mulice, kosnica, kopata, krodigine, parenice, plućenice, cmor, žaladija, žulac dakle, sve te pojmove (to je samo dio iz moje kolekcije), kojima ljudi u raznim krajevima Istre nazivaju različite tradicijske proizvode od svinjskog mesa, nisam izvukao iz nekog rječnika, već sam ih petnaestak godina skupljao, po cijeloj Istri, od Savudrije do Premanture, i tu škrinjicu povremeno otvaram za pouku i zabavu drugima, kao primjerice u tekstu naslovljenom Svinje hraniteljice obitelji koji je objavljen minulog petka u Glasu Istre (kako je riječ o tjednom prilogu DOM, bit će na ovom linku dostupan još nekoliko dana). Eto, to je jedan od tekstova kakve najčešće volim pokazivati ljudima koji me pitaju "a čime se ti zapravo baviš?". Time i takvim stvarima bavim se, u mome poslu, s guštom. Inače, nakon ovog leksikografsko-gastronomskog teksta o istarskim svinjskim specijalitetima, pripremam i poveću reportažu sa same praščine, trebala bi izaći u Glasu Istre za desetak dana. Snimio sam toga dana dvjestotinjak prilično krvavih fotografija :-), kako se ne bi zaboravilo sve ovo čemu, nakon ulaska Hrvatske u Evropsku Uniju, navodno prijeti zabrana i izumiranje. |
- 15:28 - Komentari (5) - Isprintaj - #
08.01.2007., ponedjeljak
I Labinjane zanima SF
|
Pozvali me susjedi iz Labina da im održim predavanje o domaćoj SF-sceni, čega gdje ima, kako pisati i gdje to pokušati objaviti, pa se vrlo rado odazivam. Evo njihove službene obavijesti: Multimedijalna udruga Šćurak iz Labina organizira danas u 19.30 sati u Klubu mladih Novi horizonti predavanje o znanstvenoj fantastici. Predavač je novinar Glasa Istre Davor Šišović. Veseli me ta inicijativa, jer Labin je jedno od jačih spisateljskih uporišta istarskih esefičara. Labinjani kojima smo dosad objavljivali priče u Istrakonovim zbirkama su Emilijana Vozila Mohorović, Robi Selan, Leon Zambon (posljednje dvojica su objavljivala i drugdje), tamo djeluje i nadareni mladi SF ilustrator Bojan Peršić, labinska kulturna i književna scena može se pohvaliti mnogim dosadašnjim inicijativama i uspjesima (od ne-esefičara preporučujem čitanje onog što pišu Roberta Razzi, Sandro Gobo, Morin Kudić i drugi Labinjani), a nakladnička kuća Matthias Zorana Milevoja ne samo da preživljava u ovim teškim vremenima, nego često iznenađuje svojim izvanrednim izdanjima. Eto, baš mi je drago gostovati u Labinu i pripomoći da se klica SF-a primi i razbuja, kažu mi domaćini da za ovu temu ima čak dvadesetak zainteresiranih, što je jako vrijedno podrške. |
- 11:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #
02.01.2007., utorak
Dobar početak?
|
Na Staru godinu dobio sam četvorku na lotu, dvajstri kune i dvajstšest lipa. Na Novu godinu dočitao sam zbirku "Nasmijati psa" Olje Savičević Ivančević, i kao prvi dojam mogu reći da je to nevjerojatno dražesna knjižica, Olja je vrsna promatračica i pripovjedačica, i volio bih da ustraje u prozi (iako, čujem, trenutačno sprema četvrtu zbirku pjesama). Drugog dana Nove godine svjedočio sam sumraku televizijskog novinarstva, u emisiji Život uživo, u prilogu o ženi iz Mostara s četiri bubrega. Novinar, nisam zapamtio koji, je prilog započeo rečenicom u stilu: "Mostar je ovih dana mjesto vrlo neobičnih zbivanja", toliko bedasto je bilo da od smijeha i urlikanja nisam dobro čuo ni nastavak, uglavnom na kraju smo saznali da je dotičnoj pedesetjednogodišnjakinji životna želja otići u Ameriku i nastupiti kod Oprah. Čini mi se da godina koja ovako započinje ne može biti loša :-). Hvala svima na čestitkama, primite na znanje da vam uzvraćam istom mjerom. Vjerojatno ste SMS-om dobili dovoljno bedastih čestitki u stihu i prozi, pa ću se suzdržati od pretakanja novogodišnjih želja u prigodničarske rečenice. Umjesto toga, prenosim dijalog kojem sam svjedočio na blagajni u jednoj pazinskoj butigi: Prodavačica: Eko, barba, i bog daj zdravlja! Kupac, prvi na redu: E, bog daj sreće! Kupac, drugi na redu: Bog daj pamet, zdravlje je ionako pitanje sreće! |
