Zum, zum, zum... dum-dum... !
|
Da je Orašje grad monotonije, pisalo je donedavno i na jednoj lokalnoj fasadi. Meni se obrva upitno dizala samo na riječ "grad". No, u tom gradu živim. Kao u "Životu na Sjeveru" donekle. Duga noć. Osrednje mračna. Trenutno sjedim pred otvorenom knjigom, ispitnim papirima, mudrim dijagramima. I nemrem. Jer nekako me hvataju godine - dobro je primijetila Mala Zagorka u komentaru; vražićak moj mili... :-) - nemrem dakle, godine me hvataju; malo vlasnika al puno kilometara, i sve napornije su mi promjene iz oraške monotonije. Njurgao sam godinama na posavsku maglovitost duha i tijela, sad me prestravljuje promet u Zagrebu. Neku večer sjedim pred jutro u nekom splitskom klubu i shvaćam da mi je ljepše na balkonu doma. Paučina ne raste po ćoškovima. Raste u glavi. U posljednjih par tjedana knajpovska kura mentalna (Kneipp; hladno-toplo...) sve je intenzivnija. Iz Orašja u grad s tramvajima. Tamo na unajmljen business-jet. Komentar mog "gazde" - "Jebate, pari petina mog broda..." ![]() Poslovni dogovori u Njemačkoj; tuđa lova, moj jezik. ICE-om tristo na sat na neki aerodrom. 24 sata kasnije, opet Orašje. Prošli tjedan, preko oraškog semafora doma u Zagreb. Listam prispjele račune, konstatiram da vodokotlić curi. Večera s poslovljacima-vilenjacima u Okrugljaku. Naš vozač u prolazu komentira Krojfa, s kojim se upravo srdačno pozdravio - "A jebate, oli bi ti bija misica da si letija kroz krov o'auta, aaa?!" ![]() Autoput do Splita; nisam nikad dosad prošao, noć je. Cesta mora da je dobra, jer Brabus tek tiho zareži na 180 na sat i onda počne zbilja ubrzavati. Nepuna dva sata do Splita. Red biznisa, red turističkog Peristila za gosta iz Bijelosvijeta. Ručkić na jahtici. 24 metra. Moj "gazda" pita, bi li ja došao raditi za njega u Split za stalno. "A jebatebXXXg, koji te kuXXXc drži u Bosni, aaa??" Parafraziram "Kuma"- "...Ovisi o ponudi, šjor..." Smije se. Meni se već ljulja uzduž i poprijeko. Red vina red ribe red vina red blitve red je krenut'. Još red vina. "Hahaha, nismo Švabe, jebate, pi', Guuuospu ti sinjsku...!!!" Imam slobodno popodne. Dalmatinska Zagora, očev grob. Dva sata kasnije, opet Split, tetka je na umoru. Kratko otvara oči, ne reagira. Možda umišljam tek pomak zjenice. Aerodrom, završni poslovni dogovor. Gost iz Bijelosvijeta još napominje, trebali bi se dogovorit' bi li ja za njega radio. Malo Njemačke, malo Eks-Ju. Meni se još malo više ljulja uzduž i poprijeko. Noćni let za Zagreb; Sanela je rekla doći po mene, naravno, zaspala je... Noć na Plesu osvježava. Otkad sam u Sigetu sjeo u brundavog Brabusa, prošlo je... 36 sati. Preskačem Zavod za tumore, pivu s frendicom, Avenue Mall, City One, ..., uglavnom, dan kasnije - Orašje. Grad monotonije. h-s- dijagram pregrijane pare. U petak idem u Njemačku. ![]() |
























