Art of Railways

četvrtak, 21.07.2011.

Europsko prometno pravo

Nedavno sam prisustvovao promociji knjige „Europsko prometno pravo“ i s koje sam otišao puno oduševljenja ali čuđenja. Oduševljenje se prvenstveno odnosi na posebnost i raznovrsnost sadržaja (rijetko se može takva vrsta knjiga naći bilo gdje u svijetu), na autore koji dolaze iz različitih poslovnih okruženja i svi su vrhunski znanstveni i stručnjaci ali i zbog samog tijeka promocije koju su krasili ležerni i pozitivni duh cijelo vrijeme. Najviše me je začudilo mali broj zainteresiranih posjetitelja iz željezničkih poduzeća osobito zbog aktualnosti knjige.
Razmišljao sam o tome kako smo na fakultetu učili da se prometni sustav sastoji od tehničkog, tehnološkog, organizacijskog i ekonomskog stratuma ali i o tome kako Ratko Zelenika upućuje i na postojanje pravnog stratuma u prometnim sustavima. U središtu pravnog stratuma je pravni odnos odnosno društveni odnos koji je uređen nekim pravnim pravilom. Pri tome, pravna pravila sadrže tri elementa: hipotezu (pretpostavku), dispoziciju (kojom se određuje ponašanje onoga na koga se odnosi pravilo) i sankciju (normu kojom se određuje kakve će se snositi posljedice).
Pravni stratum željezničkog sustava obuhvaća sve transportne i prometne izvore, sva pravna pravila, sve pravne institute te sve odnose (obveze, prava i odgovornosti) svih stranaka odnosno sve aktivne sudionike a primjerenim reguliranjem pravnih odnosa subjekata u transportnim i prometnim sustavima izbjegavaju se nejasnoće, nesporazumi, sudski sporovi i arbitraže.
U procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji sve se više prepoznaje važnost pravnog stratuma u željezničkom prometnom sustavu a potvrda tome je i knjiga Europsko prometno pravo.

petak, 08.07.2011.

Zatvorenost željezničkih poduzeća

Prije petnaestak godina jedna moja prijateljica je kupovala automobil i najbolja opcija koju je imala bila je Honda Civic. Pitala me je za mišljenje oko tog izbora. Rekao sam da bih se na njenom mjestu ipak odlučio za nekog „nijemca“ jer su japanski automobili poznati po tome da su im rezervni dijelovi skupi a lako se kvare. Na kraju se je ipak odlučila za Hondu i jednom prilikom sam vozio taj automobil. To je stvarno bio vrhunski stroj. Udoban i pouzdan. Joj, koja sramota. Kad bi me danas netko pitao koji automobil mi se jako sviđa rekao bih Honda Accord. Moja zatvorenost i strah od nepoznatog je tada bila moj veliki teret i moja velika slabost. Sretan sam što sam uspio nešto naučiti iz svojih pogrešaka i slabosti.
Kada radim SWOT analize, jedna od slabosti željezničkih poduzeća, najčešće bude upravo zatvorenost željezničkih poduzeća koja ima štetne posljedice na sva strane. Bilo da je riječ o nabavci ili proizvodnji motornih vlakova i infrastrukturnih uređaja bez međunarodnih certifikata, bilo da je riječ o propisima koji su još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, bilo da je riječ o odnosu prema ljudima, prvenstveno menadžerima koji dolaze raditi u željeznička poduzeća izvan sustava. Sve što je izvan našeg zatvorenog sustava ne valja i nama je ovako dobro.
S druge strane krajnosti ima jedan grupa ljudi koja se je usudila kročiti izvan tog zatvorenog kruga i upoznati željezničko okruženje. Na žalost zloupotrijebili su tu svoj hrabrost i ta znanja i informacije koje dobiju u okruženju čuvaju samo za sebe i za održavanje svojih pozicija u organizacijskoj strukturi.
Ima i treće grupa ljudi koji znaju neke druge vrijednosti kao što su strani jezici, financije poduzeća, računane programe ali malo toga znaju o funkcioniranju željezničkog sustava. I oni unutra željezničkih poduzeća djeluju prema okruženju ali svjesno ili nesvjesno rade štetu željeznici jer ne znaju prenositi prave vrijednosti naših željezničkih poduzeća.
I što je tu rješenje. Redefinirati sustav vrijednosti. Složiti ga tako da ge prepoznaju i poštuju svi pa i navedene grupe ljudi. I tek nakon toga je moguće reći ovo su ljudi koji će zastupati željeznička poduzeća u okruženju, koji će biti pozicionirani u u međunarodnim željezničkim organizacijama ali i koji će druga željeznička poduzeća dovoditi u Hrvatsku.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.