23
subota
ožujak
2013
Žalčani aparat u pčela medarica
Žalčani aparat je u pčela medarica razvijen samo u ženki – matice i radilice. Zapravo, žalac je u pčela transformiran tijekom evolucije iz leglice ili ovopozitora (organa za polaganje jajašaca) u bodlju ili žalac namijenjen za obranu.
Žalčani aparat se sastoji od tri para hitinskih pločica, otrovnih žlijezda, otrovnog mjehura, dva žalčana pipka i žalca.
Za vrijeme mirovanja žalčani aparat se nalazi u žlijebu ili komori.
Razlikuju se duguljaste, trokutaste i kvadratne hitinske pločice uz koje se nalaze mišići koji sudjeluju u mehanizmu pokretanja žalčanog aparata prilikom bodenja. U građu žalčanog aparata ubrajaju se tri žlijezde. Jedna je velika otrovna žlijezda koja je smještena ispod crijeva u zadnjem ili stražnjem dijelu zatka. Ova žlijezda se sastoji od tanke cijevi koja je više puta savijena i na prednjem dijelu se dijeli na dvije kraće cijevi. Ostale dvije žlijezde su manje, jedna je otrovna ili alkalna, dok druga žlijezda nije otrovna, a njena je funkcija podmazivanje i čišćenje dijelova žalca.
Na stražnjem dijelu velike otrovne žlijezde nalazi se otrovni mjehur u koji se ulijeva otrov i povezana je sa žalcem koji je za vrijeme mirovanja prekriven leđnom i trbušnom ljuščicom. Na kraju hitinskih pločica (duguljastih) nalazi se žalčani pipci koji služe za opipavanje mjesta na kojem će pčela ubosti.
Žalac je građen od dvije iglice koje na svom kraju imaju desetak zubaca. Žalac od matice nešto je veći od žalca radilice, te nije nazubljen. Prilikom uboda dolazi do grčenja mišića koji su usko vezani za hitinske pločice, žalčane iglice kližu i prodiru u kožu kroz koju se ulijeva pčelinji otrov iz dvije otrovne žlijezde.
Slika 1. Žalčani aparat
Pčela kada ubode sisavca nije u mogućnosti lako izvaditi žalac, jer je koža sisavaca elastična. Nazubljeni dio žalca sprečava odvajanje, a posljedica toga je da zajedno sa žalcem pčela izvadi i dio (probavnog sustava) crijeva koja se nalaze neposredno uz žalac, te ubrzo nakon toga ugiba.
Ako pčela ubode drugu pčelu ili drugu vrstu kukca bez problema će izvući svoj žalac.
Otrovne žlijezde počinju proizvoditi otrov kada je pčela stara između dva i četiri dana, pa sve do trećeg tjedna života. Nakon toga proizvodnja znatno slabi i prestaje, a sav proizveden otrov ostaje u otrovnoj vrećici za buduću upotrebu.
Najveća proizvodnja otrova je u proljeće i ljeto – kada su pčele najaktivnije i kada je najveća učestalost napada od strane neprijatelja. Pčela sveukupno proizvede približno 0,15 mg otrova, a prilikom uboda unese oko 0,1 mg otrova u žrtvu.
S obzirom da pčelama žalac služi za obranu od neprijatelja, one najčešće napadaju ili bodu kada su ugrožene kao individue ili kada je ugrožena njihova zajednica. Stoga, uvijek treba biti oprezan ako se nađete u neposrednoj blizini košnice, jer tada najviše bodu. Osim toga, treba voditi računa da pčele znatno više bodu ljude i životinje ako su znojni, te ako osobe na sebi imaju jake mirise (parfeme i sl.).
Dokazano je da su pčele koje se nasišu meda mirnije i ne bodu u velikoj mjeri, a sama matica koristi svoj žalac jedino u borbi s drugom maticom.
komentiraj (0) * ispiši * #
