30
utorak
travanj
2013
Zabava # 5
Izvor: You Tube; Barcroft TV
komentiraj (0) * ispiši * #
16
utorak
travanj
2013
Zabava # 4
Neustrašivi i jedan jedini Edward Michael "Bear" Grylls. Ovaj osejbuni avanturist u kratkom videu prezentira kako se u divljini dolazi do meda. Posljedica junačkog akta je ili za plakat ili za smijanje?
Izvor: You Tube; Discovery TV
komentiraj (0) * ispiši * #
06
subota
travanj
2013
Rojenje
Rojenje je oblik razmnožavanja u kojem dolazi do dijeljenja pčelinje zajednice u dva dijela. Prilikom rojenja, jedan dio pčela odlazi iz košnice zajedno sa "starom" maticom, a drugi dio pčela sa novom izlegnutom maticom ostaje u košnici.
Smatra se da je rojenje nagon za seljenjem, taj nagon je različitog intenziteta što je ovisno o vrsti pčele, odnosno rojenje je nasljedna osobina. Pa tako siva ili kranjska pčela ima veliki nagon za rojenjem i veći je u odnosu npr. na kavkasku i talijansku pčelu.
Slika 1. Pčelinji roj
Čimbenici koji uzrokuju rojenje
Dva su najvažnija čimbenika ili uzroka pojave rojenja:
1. Kada se zajednica razvije do svog maksimuma, odnosno kada im prostor u kojem obitavaju postane skučen. Matica više nema prostora ili slobodnih stanica za polaganje jajašaca, a produkcija mladih pčela je sve veća. Broj kućanskih pčela postaje prevelik. U normalnim uvjetima na jednu ličinku dolazi jedna kućanska pčela, a naglim razvojem zajednice tada dolazi čak i do šest pčela na jednu ličinku. Osim toga, ako je u prirodi dobra paša pčele će skupljati više nektara i peludi i time ga i više uskladištavati što će za posljedicu imati zauzimanje svih stanica unutar saća.
2. Kada je matica stara ili bolesna. Stara matica izlučuje znatno manju količinu feromona – matičnu supstancu – što pčele radilice nagoni na stvaranje većeg broja matičnjaka, odnosno na mijenjanje stare za novu maticu.
komentiraj (0) * ispiši * #
03
srijeda
travanj
2013
Krvožilni sustav
Krvožilni ili krvni sustav u kukaca jednostavne je građe i znatno je drugačiji u odnosu na krvni sustav sisavaca. Krvožilni sustav u pčele je građen od leđne žile – duguljaste i valjkaste cijevi koja se proteže od glave do predzadnjeg članka zatka, smještena u perikardijalnom sinusu. Važno je napomenuti da se u trbušnom dijelu tijela pčele, nalaze dva ošita ili dijafragme i to dorzalna i ventralna dijafragma. Oba ošita dijeli trbušnu šupljinu na tri dijela: perikardijalni, perivisceralni i perineuralni sinus ili šupljinu. Krv pčele bezbojna je do slabo žućkaste boje. Sastoji se od krvne plazme i stanica – hematocita pa se naziva još i hemolimfa. Ne sadrži crvene krvne stanice ili eritrocite, ali hemolimfa sadrži leukocite. S obzirom da krv nema eritrocite koji prenose kisik, nema ni oksidacije, pa su pčele hladnokrvne ili poikilotermne životinje čija tjelesna temperatura odgovara približno temperaturi vanjske okoline. Pčela ima otvoreni krvni sustav, što znači da se krv ne raznosi krvnim žilama kao u sisavaca koji imaju zatvoreni krvni sustav. U otvorenom krvnom sustavu pčele, krv slobodno kola ili struji tjelesnom šupljinom i oplakuje sve organe tijela. Stezanje i rastezanje srca omogućavaju tj. reguliraju mišići dorzalne ili leđne i ventralne ili trbušne dijafragme. Trbušna dijafragma se ritmički steže od stražnjeg dijela tijela prema prednjem, a leđna dijafragma se steže od prednjeg dijela prema stražnjem. Ovakvo naizmjenično tj. valovito stezanje dijafragmi direktno utječe na ritmičko stezanje i opuštanje srca koje potiskuje hemolimfu kroz komorice u aortu, a iz aorte krv dalje kola u glavu. Krv se dalje - iz glave, natrag razlijeva po cijelom tjelu. Daljnji smjer kolanja hemolifme ide od glave u prsište – prsnu šupljinu, zatim u trbušnu šupljinu oplakujući spolne organe i crijeva i sve do srca koje preuzima krv kroz bočne otvore.
Leđna žila je građena iz dva dijela. Prednji dio leđne žile je otvoren i uži, te predstavlja aortu, a zadnji dio cijevi je proširen i završava slijepo tj. zatvoren je, a predstavlja srce. Aorta je nesegmentirani dio leđne žile, bez mišića, koja se proteže od prsa do jednjaka i završava u glavi. Na svom početku u glavi, aorta je otvorena.
Srce se proteže od prsišta do predzadnjeg segmenta zatka. Podijeljeno je u pet komorica (klijetke). Svaka komorica sadrži sa strane dva otvora ili ostia te na kraju komorica ventile (zalisci) koji sprečavaju vraćanje krvi u komoricu. Stijenke srca imaju muskulaturu ili mišiće koji omogućavaju kontrakcije ili potiskivanje krvi iz stražnjeg u prednji dio leđne žile, odnosno iz srca u aortu.
Slika 1. Krvožilni sustav u pčele medarice
Krv ili hemolimfa
Uloga hemolimfe u tijelu pčele je: prijenos hranjivih tvari iz probavnih organa u sve organe tijela, odnošenje produkata probave i metabolizma iz organizma, termoregulacija tijela (hlađenje i zagrijavanje), borba protiv različitih uzročnika bolesti (imunološki sustav) itd.
Cirkulacija ili optok krvi
komentiraj (0) * ispiši * #
