05
srijeda
lipanj
2019
Skupljanje pčelinjeg otrova
Poznato je da se pčelinji otrov koristio u svrhu liječenja još i prije nove ere. Antički liječnik Hipokrat ga je koristio u liječenju rana i ublažavanju bolova te poslije nove ere rimski liječnik i filozof Galen.
Apitoksin se zadnjih par desetljeća od strane znanstvenika pomno istražuje u svrhu liječenja čitavog niza različitih vrsta bolesti.
Na temelju ekstrahiranih sastojaka iz apitoksina, danas se koristi za liječenje ili ublažavanje simptoma bolesti poput: bronhijalne astme, išijasa, neuritisa, artritisa, multiple skleroze, upale krvih žila, cerebralne paralize, parkinsove bolesti, visokog tlaka, slabe cirkulacije, demencije, mišićne distrofije i depresije.
Osim toga, znanstvenici su zamijetili da ljudi koji se bave pčelarstvom dulje žive te da oboljevaju u znatno manjim postotcima od tumora u odnosu na ljude koji nisu u kontaktu s pčelama – to se najviše pripisuje pčelinjem otrovu.
Pogledajte kako se skuplja pčelinji otrov:
Izvor: YouTube; Abeeco Bee Venom Mask
Zanimljivosti o pčelinjem otrovu:
- Pčela proizvede između 0.15 - 0.30 mg otrova.
- Prilikom uboda pčela ispusti 0.1 mg otrova.
- Letalna doza (LD50) za odraslog čovjeka iznosi 2.8 mg na kg tjelesne težine ili oko 600 uboda, dok kod djece težine oko 10 kg iznosi oko 90 uboda.
- Za proizvodnju jednog grama apitoksina potrebno je oko 10 000 pčela.
- Cijena 1 grama pčelinjeg otrova na svjetskom tržištu kreće se između 50 i 80 dolara, što je izuzetno velika cijena i svakako se isplati raditi s apitoksinom.
komentiraj (0) * ispiši * #
20
ponedjeljak
svibanj
2019
Svjetski dan pčela
Izvor: Apikultura.
Danas 20.05. obilježava se Svjetski dan pčela.
Obilježavanje Svjetskog dana pčela 20. svibnja svake godine će privući pozornost na bitnu ulogu pčela i drugih oprašivača u održavanju zdravlja ljudi i planeta.
Pruža mogućnost vladama, organizacijama, civilnom društvu i zainteresiranim građanima da posvuda promiču akcije koje će zaštititi i poboljšati oprašivače i njihova staništa, poboljšati njihovo obilje i raznolikost te podržati održivi razvoj pčelarstva.
Datum ovog obilježavanja odabran je kao dan kada se rodio Anton Janša, pionir modernog pčelarstva.
Janša je došao iz obitelji pčelara u Sloveniji, gdje je pčelarstvo važna poljoprivredna djelatnost s dugogodišnjom tradicijom.
Prijedlog Republike Slovenije, uz potporu Apimondije, Međunarodne federacije pčelarskih udruga i FAO-a, kako bi proslavio Svjetski dan pčela 20. svibnja svake godine naišao je na odobrenje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda 2017. godine.
Svjetski dan pčela namjerava osvijetliti stanište oprašivača kako bi se poboljšali uvjeti za njihov opstanak, kako bi pčele i drugi oprašivači mogli napredovati.
Zašto ovaj datum?
20. svibnja podudara se s rođendanom Antona Janše, koji je u 18. stoljeću uveo suvremene pčelarske tehnike u svojoj rodnoj Sloveniji.
Vremenska Crta
20. svibnja 1734. - Breznica, Slovenija Rođenje Antona Janše, postao je pionir modernog pčelarstva. Pčele su bile česta tema razgovora sa susjednim poljoprivrednicima, koji su se okupljali u selu i razgovarali o poljoprivredi i pčelarstvu.
1766. - Anton upisuje prvu pčelarsku školu u Europi.
1769. - Janša je radio kao profesionalni pčelar.
1771. - Napisao i izdao knjigu Rasprava o pčelarstvu na njemačkom jeziku.
1773. - Janšina smrt zbog tifusa.
2016. - Na regionalnoj konferenciji FAO za Europu, Republika Slovenija je predložila Svjetski dan pčela da se svake godine slavi 20. svibnja, uz potporu Apimondije, Međunarodne federacije pčelarskih udruga.
2017. - Prijedlog za Svjetski dan pčela podnesen je na razmatranje na 40. sjednici FAO konferencije.
2017. - Generalna skupština UN-a jednoglasno je 20. svibnja proglasila Svjetskim danom pčela.
20. svibnja 2018. - Prvo obilježavanje Svjetskog dana pčela.
komentiraj (0) * ispiši * #
18
subota
svibanj
2019
Ilustracija pčele kako nosi pelud
Izvor: https://simplephotolife.site/pollinator-bee-illustration-2014/
Pollinator bee illustration
komentiraj (0) * ispiši * #
22
ponedjeljak
travanj
2019
komentiraj (0) * ispiši * #
19
petak
travanj
2019
Gljivama protiv Varoe
Paul Stamets i Steve Sheppard, ova dva znanstvenika nastoje pomoći i spasiti pčele od bolesti kolapsa pčelinjih zajednica, istražujući nekonvecionalni lijek: gljive.
Izvor: You Tube; EarthFixMedia.
komentiraj (0) * ispiši * #
14
četvrtak
ožujak
2019
16. PČELARSKI DANI - VINKOVCI
Međunarodni Pčelarski sajam opreme i pčelinjih proizvoda i stručno-edukativni skup
sale Barun Trenk Genscherova 22 d, Vinkovci
KRATKI VODIČ NA 16. PČELARSKIM DANIMA
Petak, 15. ožujka 2019. god.
09,00 - 17,00 Izložbeno-prodajni sajam
09,00 Prigodan program za posjetitelje mlađih uzrasta
09,30 Medni doručak
11,00 Svečano otvorenje 16. PČELARSKIH DANA
13,00 Tribina "Agro-klaster VSŽ i mogućnosti trženja pčelinjih proizvoda"
Subota, 16. ožujka 2019. god.
09,00 - 16,00 Izložbeno-prodajni sajam
Stručno edukativna predavanja u prikladnoj dvorani sajamskog prostora, na temu izbjegavanje grešaka pčelara u svom radu, s početkom u 10,00 sati
Teme:
1. Prof. dr. Mića Mladenović, Beograd "Greške pčelara u pripremi zajednica za zimu i proljetni razvoj"
2. Doc. dr. Goran Mirjanić, Banja Luka "Neoprostive greške pčelara pri hranidbi pčela"
3. Zlatko Tomljanović, dr.vet., Zagreb "Greške pčelara koje mogu izazvati pojavu bolesti u pčelinjoj zajednici"
komentiraj (0) * ispiši * #
31
petak
kolovoz
2018
komentiraj (0) * ispiši * #
28
četvrtak
lipanj
2018
komentiraj (0) * ispiši * #
01
petak
lipanj
2018
Postupci u suzbijanju i dijagnostika varoze
Već jedna varoa u stanici legla može toliko oštetiti pčelu, koja će izaći iz te stanice, da ona neće moći obavljati poslove koji su joj namijenjeni u pčelinjoj podjeli rada.
Stanje zajednice ovisi o udjelu oštećenih pčela u njoj.
Ako je stanicu legla napalo više varoa, pčela pokazuje znakove nakaznosti ili umire još prije izlaska iz stanice. Neki virusi mogu, kao sekundarni uzročnici, pojačati to štetno djelovanje.
Oštećenje pčelinje zajednice ovisi stoga o broju varoa. U proljeće je taj broj razmjerno malen, a očito raste tek nakon uzgoja trutovskog legla u lipnju i srpnju.
U kasnom ljetu je broj varoa najveći, uslijed čega se mogu pojaviti vrlo velike razlike između zajednica na jednom pčelinjaka. U ovo doba godine moguća je reinvazija (ponovni napad nametnika) iz jako napadnutih zajednica u okolne zajednice.
Međutim, broj varoa, posebice tijekom uzgoja zimskih pčela, treba biti što manji! To upućuje na zaključak da, bez suzbijanja varoa, veće štete nastupaju već nakon godinu dana. Stoga, osim suzbijanja bolesti, veliko značenje imaju i odabir i uzgoj otpornih pčela.
Izvor: YouTube: Vidéalp Sarl
Rad s pčelinjim zajednicama mora biti redovit, inače one brzo propadaju. Prijeko je potrebno pritom kombinirati primjerene postupke suzbijanja. Takav koncept suzbijanja mora se prilagoditi mjestu i načinu pčelarenja i mora obuhvaćati cijelu pčelarsku godinu.
Načelno razlikujemo biotehničke metode suzbijanja i kemijske metode (mravlja,mlječna i oksalna kiselina) i tri razdoblja suzbijanja:
Za vrijeme paše
Primjena kemijskih sredstava tijekom paše u proizvodnoj zajednici ne dolazi u obzir!
Biotehnički postupci, poput uklanjanja trutovskog saća, postavljanja okvira za uzgoj trutovskog legla postavljanje građevnjaka) i stvaranja novih zajednica, mogu bitno smanjiti broj varoa. To je posebice važno u područjima gdje paša kasno počinje, jer se kemijska obrada često može provesti tek vrlo kasno tijekom godine, a do tada bi pčelinje zajednice, bez primjene biotehničkih postupaka, već bile oštećene.
Nakon vrcanja u pčelinjim zajednicama s leglom
Ovdje treba koristiti ona sredstva koja su djelotvorna i prema varoama u leglu. Trenutačno je za te okolnosti moguće preporučiti samo određene postupke s mravljom kiselinom.
U pčelinjim zajednicama bez legla, zimi
U tom razdoblju mogu se vrlo učinkovito primijeniti postupci magljenja (sprejanja) mlječnom kiselinom i nakapavanja okslanom kiselinom.
Utvrditi stupanj bolesti (broj varoa) nužno je za pčelara kako bi mogao steći dojam o mogućoj šteti. Na taj način pčelar može kratkoročno primijeniti prijeko potrebne zahvate na pčelinjoj zajednici i izbjeći nepotrebnu primjenu sredstava za suzbijanje.
Dijagnostika
Dijagnoza se postavlja pregledom podnih uložaka (uložaka u podnici):
Uložak koji je rešetkom zaštićen od dohvata pčela uložiti u podnicu.
Prebrojiti u otpadu na uloški parazite s tipičnim ovalnim oblikom varoe, otpale tijekom 7 dana od postavljanja uloška, i preračunati taj broj u broj otpalih na dan.
Prosuđivanje stupnja bolesti ovisi o godišnjem dobu i stanju zajednice:
Ako već u srpnju otpada 5 - 10 varoa na dan, zajednicu treba odmah obraditi kako bi se omogućio zdrav uzgoj zimskih pčela. U listopadu/studenom trebalo bi svaki dan otpasti ispod 0,5 varoa. Neovisno o tome, danas se ipak općenito savjetuje zimska obrada zajednica!
Izvor: Varoa pod nadzorom
Preporuka: Radne zajednice instituta za istraživanje pčela r.s. (registrirani savez), Njemačka.
komentiraj (0) * ispiši * #
27
nedjelja
svibanj
2018
Biotehnički postupci u suzbijanju varoze
Uklanjanje trutovskog legla
Zašto?
Varoe se radije razmnožavaju u trutovskom nego radiličkom leglu. Trutovsko leglo je 5 do 10 puta jače napadnuto od radiličkog, zato se varoe u njemu mogu jače umnožiti!
Razvoj varooze tijekom godine bitno ovisi o opsegu uzgoja trutova u zajednici. Jedna varoa, koja nije uklonjena s trutovskim leglom, do kasnog ljeta može se višestruko umnožiti.
Kada?
Tijekom čitave sezone uzgoja trutovskog legla (od travnja do srpnja).
Osobito na početku uzgoja.
Čime?
Koriste se okviri građevnjaci (prazni okviri).
Kako?
Okvire građevnjake postaviti u leglo, a ne na njegov rub.
Potrebno je 2 do 3 tjedna nakon postavljanja izvaditi i istopiti građevnjake na kojima je veći dio trutovskog legla poklopljen. Pritom ne smije biti izostavljen nijedan dio trutovskog legla s građevnjaka. Po mogućnosti raditi sa 2 građevnjaka po zajednici (oba naizmjence isijecati svakih 7 do 10 dana).
Godišnje, po zajednici, isijecati što je moguće više građevnjaka (barem 3). Isječeno trutovsko leglo istopiti tijekom sljedećih dana.
Učinak?
Uklanjanjem trutovskog legla iz 3 građevnjaka po sezoni (godišnje) moguće je broj varoa u zajednici u kolovozu smanjiti više od pola. Tako se dobiva više vremena prije prvog kemijskog suzbijanja (npr. kod kasne šumske paše).
Povrh toga, oduzimanje građevnjaka smanjuje rojevni nagon.
Posebne napomene
Broj varoa je veći u trutovskom saću građevnjaka nego kod već izgrađenog saća.
Budući da se trutovi u zajednici uzgajaju i na drugim mjestima u saću (a ne samo u saću građevnjaka), ima ih dovoljno za potrebe parenja.
Zajednice grade trutovsko leglo samo u dobrim uvjetima. Zato se ne treba bojati smanjenja prinosa ili slabljenja zajednice uslijed oduzimanja trutovskog saća iz građevnjaka.
Pomoću građevnjaka može se dobiti relativno čist (reziduama neopterećen pčelinji vosak).
Trutovsko saće za hvatanje varoa
Zašto?
Trutovsko saće za hvatanje varoa visoko je učinkovito u zajednicama bez legla, i može se tijekom pašne sezone kombinirati sa sprječavanjem rojenja. Ova je biotehnička metoda učinkovita, posebice kada se želi smanjiti broj varoa u mladim zajednicama.
Kada?
Počevši od kraja proljetnog "buđenja" (od početka svibnja), pa tijekom čitavog razdoblja uzgoja trutovskog legla.
Čime?
Nepoklopljenim trutovskim legom (dobivenim prevješavanjem izgrađenog trutovskog saća, trutovskih satnih osnova ili građevnjaka).
Kako?
Zajednice bez legla ili dijelovi zajednica (npr. roj, umjetni roj ili nukleus - pomoćna zajednica za uzgoj legla - nakon izlaska pčela iz legla) sadrže saće trutovskog legla s nepoklopljenim leglom.
Nakon poklapanja legla saće s leglom, i varoama u njemu, skida se i topi.
Jednokratnom uporabom uklanja se oko 80 % varoa.
Napomene
Isto načelo jest temelj postupka s pregradnim "uročnim" saćem, koje je u međuvremenu uglavnom zamijenjeno jednostavnijom metodom saća za hvatanje.
Nukleus (pomoća zajednica za uzgoj legla) može nakon izlaska legla također biti obrađen pomoću trutovskog saća za hvatanje.
Izgradnja mlade zajednice
Varoe se tijekom ljeta uglavnom nalaze u poklopljenom leglu. Uzimanje poklopljenog legla za nukleuse smanjuje rano broj varoa u temeljnim zajednicama.
Umjetnim razrojavanjem mogu se izgraditi mlade zajedncie s malim brojem varoa.
Mlade zajednice mogu se tijekom izgrađivanja (umjetni rojevi) ili kratko nakon njega (nukleusi) jednostavno obraditi protiv varooze.
Izgradnja mladih zajednica služi smanjenju rojevnog nagona.
Umjetni rojevi služe sprječavanju svih bolesti legla.
Kada?
Nukleus ili umjetni roj za vrijeme proljetne paše (uljana repica): sprječavanje rojevnog nagona kod proizvodnih zajednica, dobivanje mladih zajednica s malim brojem varoa.
Umjetni roj ljeti i u jesen: rasformiranje proizvodnih zajednica, kao nužna mjera za liječenje jako napadnutih i već oslabljenih zajednica.
Nukleus
Izvaditi saće s uglavnom poklopljenim leglom i kućnim pčelama. Iz toga načiniti nukleus. Uz leglo staviti okvire s dovoljno hrane i nešto vode,a do njih okvire sa satnom osnovom ili izgrađenim praznim saćem.
Pustiti da nukleus sam izvuče matičnjake ili dodati jedan matičnjak (ne dodavati sparenu maticu).
Nukleusi mogu, 3 do 4 tjedna nakon stvaranja, biti učinkovito obrađeni (mravlja kiselina, mliječna kisleina ili saće za hvatanje), Leglo stare matice je do tada izašlo, a mlado leglo još nije poklopljeno.
Umjetni roj
Oslabljivanje (na početku razdoblja rojenja): omesti pčele sa saća: otprilike sa 1,5 kg pčela načiniti umjetni roj.
Rasformirati proizvodne zajednice (kao "kočnica u slučaju opasnosti" ljeti ili kao jesenska rutina u postupku rotacije): svaka stara zajednica daje jedan umjetni roj.
Izvor: Varoa pod nadzorom
Preporuka: Radne zajednice instituta za istraživanje pčela r.s. (registrirani savez), Njemačka.
komentiraj (0) * ispiši * #
26
subota
svibanj
2018
Kemijski postupci u suzbijanju varoze u prisutnosti legla
MRAVLJA KISELINA - općenito
Prednosti
Djeluje u poklopljenom leglu (unutar legla).
Prirodni je sastojak meda.
Ne očekuje se stvaranje otpornosti varoa na mravlju kiselinu.
Mjere opreza
Kod razrjeđivanja: najprije voda, zatim kiselina (NIKADA VODA U KISELINU). Još je bolje kupiti otopinu već pripravljenu za primjenu.
Nositi rukavice i zaštitne naočale.
Uvijek uz sebe imati pripravnu vodu (posudu i raspršivač).
Prskalicu za kiselinu odmah oprati izvana i iznutra.
Nositi zaštitnu masku za disanje.
Paziti na smjer vjetra.
Spremnike s kemikalijom točno označiti.
Zbog moguće opasnosti od krive uporabe (zamjene) ne koristiti spremnike uobičajene za živežne namirnice (boce za vodu ili mlijeko itd..).
Zbog djece, držati na nedostupnim mjestima, pod ključem.
Napomene
Mravlja kiselina je dopuštena za uporabu u obliku Illertisser-ploče protiv varoa i u vakuum isparivačima.
Za sve postupke: otkriti mrežastu podnicu, a otvor košnice držati otvorenim.
MRAVLJA KISELINA - metoda sa spužvastom krpom
Zašto?
Jednostavna, brza primjena.
Primjenjivo na gotovo svaki tip košnica, nisu potrebni dodatni okviri.
Kada?
Nakon završetka paše, kod vanjskih temp. iznad 12 °C.
Kod dnevnih temp. iznad 25 °C primjenjivati navečer.
Čime?
Spužvasta krpa veličine oko 20 x 20 x 0,5 cm.
Što hladnija 60 %- tna mravlja kiselina.
Naprava za doziranje, npr. menzura ili šprica.
Kako?
Općenito:
Spužvastu krpu staviti što bliže pčelama odozgo ili odozdo u košnicu.
Primijeniti barem 3 do 4 puta tijekom 4 do 7 dana.
Obrada odozgo:
Spužvastu krpu poleći izravno na satonoše (okvire).
Dati 2 ml po jednom Zanderovom saću (u Njemačkoj se koriste Zanderove košnice, koje imaju posebne standarde, tj. okvir 42 x 22 cm, a površina saća je 800 cm2).
Obrada odozdo:
Spužvastu krpu staviti u mrežu za dijagnostiku ili ispod mrežastog poda.
Dati 3 ml po jednom Zanderovm saću.
MRAVLJA KISELINA - metoda s medicinskom bocom
Zašto?
Primjenjivo i za vrlo toplog vremena.
Obrada može biti prekinuta bilo kada i ponovno nastavljena bez gubitka mravlje kiseline koja je ostala u bočici.
Dnevni učinak isparavanja može biti procijenjen bez puno troška.
Može biti primijenjeno kao kratkotrajno ili dugotrajno suzbijanje.
Kada?
Od kraja srpnja otprilike do kraja rujna.
Dvije obrade su dostatne, prva prije i druga nakon prihranjivanja.
Čime?
Mravlja kiselina 85 %.
Drvena daščica kao držač boce veličine oko 6 x 6 x 2 cm s rupom istog promjera kao i vrat medicinske boce.
Tanjurić od posude za cvijeće promjera 12 ili 14 cm.
Stijenj (papirni ručnik ili podložak od mekanih vlakana).
Otvor boce mora potpuno prianjati na stijenj (fitilj) zbog opasnosti od istjecanja kiseline.
Kako?
Medicinsku bocu postaviti isključivo odozgo u prazan nastavak ili u naopako okrenutu hranilicu.
Dobra učinkovitost, ispari čak 20 g na dan kod zajednica na 2 nstavka, tj. 8 g na dan kod zajednica u 1 nastavku.
Kod tople gradnje tj. način slaganja okvira u nastavku, pri kojem su okviri poredani paralelno sa smjerom dužinske osi leta, a ne okomito na nju, što je uobičajeno u američkim nastavljačama i AŽ košnicama, eventualno manja doza.
MRAVLJA KISELINA - metoda s isparivačem
Zašto?
Dnevni učinak isparavanja može biti procijenjen bez puno troškova, i može se očitati na ljestvici.
Može se uložiti gotovo u svaku košnicu.
Kada?
Dva puta na godinu: nakon vrcanja i nakon prihranjivanja.
Obrada može uspjeti i kod dnevnih temp. do 30 °C, a noćne temp. ne smiju biti niže od 5 °C.
Čime?
60 %-tna mravlja kiselina.
Isparivač se privije na okvir.
Kako?
Punjenje isparivača prema uputama proizvođača.
Svaka zajednica dobiva 80 ml mravlje kiseline po zaposjednutom nastavku.
Nakon vrcanja treba osigurati dnevnu količinu isparavanja od 15 do 20 ml otprilike tijekom 5 dana.
Nakon prihranjivanja treba osigurati dnevnu količinu isparavanja od 6 do 10 ml tijekom 10-ak dana.
Jedan isparivač po dodatnom nastavku.
Kod zajednica u jednom nastavku isparivač postaviti dalje od leta, a kod zajednica na dva nastavka po mogućnosti postaviti 2 isparivača dijagonalno.
Isparavanje je u košnicama na toplu gradnju uravnoteženije, a učinkovitost je veća.
Izvor: Varoa pod nadzorom
Preporuka: Radne zajednice instituta za istraživanje pčela r.s. (registrirani savez), Njemačka.
komentiraj (0) * ispiši * #
22
utorak
svibanj
2018
Kemijski postupci u suzbijanju varoze kada nema legla
MLIJEČNA KISELINA - magljenje ("sprejanje")
Zašto?
Ne ostavlja rezidue (zaostatke lijekova) u pčelinjim proizvodima.
Prirodni je sastojak meda.
Neopasna je za onoga tko njome radi.
Kada?
Ljeti kod mladih zajednica bez poklopljenog legla.
Zimska obrada kod temperatura iznad točke smrzavanja.
Čime?
L(+) mliječna kiselina 15 Vol % (mješavina: 100 ml 85%-tne mliječne kiseline i oko 500 ml vode).
Kućanski ručni raspršivač, odnosno tlačni raspršivač s finim raspršivanjem.
Kako?
Dvokratna primjena unutar nekoliko dana.
Najveća doza je 8 ml po strani zaposjednutog saća.
Otopinu ravnomjerno raznositi kako bi se izbjeglo promočivanje pčela.
Mjere opreza
Moguće opasnosti jesu nadraživanje kože i oštećenja oka.
Preporučuje se zaštita dišnih puteva pri magljenju, zatim zaštitne naočale, zaštitne rukavice i zaštitna odjeća.
OKSALNA KISELINA - nakapavanje
Zašto?
Brza i jednostavna metoda.
Pri pravilnoj primjeni nema rezidua (ne zaostaje) u pčelinjim proizvodima.
Kada?
Samo na zajednicama bez legla (nasumce, provjerom utvrditi ima li legla ili ne.)
Uglavnom u kasnu jesen ili zimu.
Kod vanjskih temperatura iznad točke smrzavanja.
Čime?
Šećerna otopina oksalne kiseline:
Najprije prirediti toplu (temperatura tijela, približno 37 °C) otopinu šećera (omjer šećer:voda otprilike 1:1), odmjeriti traženu količinu te otopine i uliti u nju dihidrat okslane kiseline (u uobičajenom trgovačkom pakiranju).
Snažno tresti sve dok se svi kristali ne otope.
Jednosmjerna brizgalica (100 ml) za doziranje i aplikaciju.
Zaštitne rukavice i zaštitna pčelarska odjeća.
Kako?
Jednokratna primjena.
Pri doziranju voditi računa o snazi zajednice:
Otopinu prije uporabe po mogućnosti zagrijati na temperaturi tijela (37 °C).
Otopinu poprskati samo na pčele u ulicama.
Izbjegavati prskanje okvira i voska.
Otopinu oksalne kiseline čuvati na hladnom, ne duže od 6 mjeseci.
Izvor: YouTube: GardenFork.
Mjere opreza
Kristali dihidrata oksalne kiseline vrlo su otrovni: svaki dodir s kožom i udisanje ili unošenje u organizam kristalne prašine pri pripravljanju otopine mora se spriječiti uporabom odgovarajuće zaštitne odjeće (rukavice, zaštitne naočale, maska za finu prašinu) i opreznim radom.
Prilikom primjene nositi zaštitne rukavice.
Otopina ne smije dospjeti na kožu.
Napomene
Ne povećavati dozu ni broj obrada. To dovodi do slabljenja ili propadanja zajednica. Proljetni razvoj zajednice može biti usporen.
Izvor: Varoa pod nadzorom
Preporuka: Radne zajednice instituta za istraživanje pčela r.s. (registrirani savez), Njemačka.
komentiraj (0) * ispiši * #
24
utorak
travanj
2018
komentiraj (0) * ispiši * #
08
četvrtak
ožujak
2018
PČELARSKI SAJAM U VINKOVCIMA
KRATKI VODIČ NA 15. PČELARSKIM DANIMA
Petak, 16. 3. 2018.
9.00 - 17.00 h Izložbeno - prodajni sajam
9.30 h Prigodan program za posjetitelje mlađih uzrasta
10.00 h Medni doručak
11.00 h Svečano otvorenje 15. pčelarskih dana
13.00 h Okrugli stol na temu "Postupak dobivanja oznake izvornosti za Slavonski med"
19.00 h Svečana večera
Subota, 17. 3. 2018.
9.00 - 16.00 h Izložbeno - prodajni sajam
Stručno edukativna predavanja u prikladnoj dvorani sajamskog prostora, na temu do zdravih pčela dobrom tehnologijom, s početkom u 10.00 h
Teme:
1. Prof. dr. sc. Zlatko Puškadija:
"Varoa pod kontrolom kao cjelogodišnja aktivnost na pčelinjaku"
2. Dipl. ing. agr. Igor Petrović:
"Tehnologija pčelarenja kao prevencija bolesti"
3. Pčelar Rade Kostadinović:
"Paketni rojevi - formiranje, transport, zbrinjavanje, njega i nedostatci i prednosti - osobna iskustva.
komentiraj (0) * ispiši * #
01
četvrtak
ožujak
2018
KUĆNA KOŠNICA
Izvor: You Tube; Beekeeping Vlog
komentiraj (0) * ispiši * #
06
utorak
veljača
2018
PČELARSKI SAJAM U GUDOVCU
PROGRAM 14. MEĐUNARODNOG PČELARSKOG SAJMA
Subota, 10. veljače 2018.
10:00 Svečano otvorenje 14. međunarodnog pčelarskog sajma (Paviljon 4)
10:45 Boštjan Noč (Slovenija): „Pčelarstvo širom svijeta i važnost pčela u svijetu“
11:30 Lidija Svečnjak, doc.dr.sc. (Hrvatska): „Patvorenje pčelinjeg voska i mjere za rješavanje problema kontinuirane kontaminacije“
12:15 Dario Lasić, dr.sc. (Hrvatska): „ Med u maloprodaji i na kućnom pragu - sličnosti i razlike“
13:15 Matija Bučar, prof. (Hrvatska): „Medonosne biljke ruderalnih staništa“
Nedjelja, 11. veljače 2018.
10:00 Zrinka Franić, dr.med. (Hrvatska): „Apiterapija kod bolesti probavnog sustava“
10:30 dr.sc. Gordana Hegić, mag.ing.agr. (Hrvatska): „Pčelinji proizvodi - funkcionalna hrana“
11:00 izv.prof.dr.sc. Ivana Tlak Gajger (Hrvatska): „ Raširenost egzotičnih nametnika i štetnika na pčelinjacima u Europi“
11:45 dr.sc. Maja Smodiš Škerl (Slovenija): „Hranidba i zdravlje pčelinje zajednice“
Inovacije u pčelarstvu
12:30 Rasim Porić (BiH) : „Multi-funkcionalna hranilica BiH-MiX”
13:00 Ivan Miličević (BiH) : „Trajna satna osnova za saće”
OSTALA DOGAĐANJA TIJEKOM SAJMA:
Medni doručak
- organizator: Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski pčelarski savez
- promocija meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima, zaštićenih znakom „Med hrvatskih pčelinjaka“
- termin: subota, 9:00 sati, paviljon 1
Apiterapijsko savjetovalište
- organizator: Hrvatsko apiterapijsko društvo
- stručno savjetovalište za posjetitelje, tijekom radnog vremena za posjetitelje, paviljon 1
Slika 1. Međunarodni pčelarski sajam Gudovac.Izvor:www.bj-sajam.hr
Inovacije u pčelarstvu
- sudionici: pčelari inovatori iz regije
- termini: subota i nedjelja, tijekom radnog vremena za posjetitelje, paviljon 8
Natjecanje u pripremi medenjaka
- sudionici: kuhari amateri
- termin dostave medenjaka: nedjelja do 10,00h
- mjesto održavanja: Paviljon 1 – I.kat (Mala sajamska dvorana)
Natjecanje u izboru najljepšeg štanda Pčelarskog sajma
- sudionici: svi izlagači Pčelarskog sajma
komentiraj (0) * ispiši * #
30
utorak
siječanj
2018
komentiraj (0) * ispiši * #
29
petak
prosinac
2017
Priprema propolis tinkture
Propolis tinkturu vrlo je jednostavno za pripremiti.
Za približno 20 % otopinu (tinkturu) propolisa potrebno je:
1. 300 grama propolisa
2. Električni mlinac za kavu
3. 1 litra alkohola (prehrambeni 96 % ili 70 %)
4. Posuda (staklenka zapremine od cca 1,5 - 2 litre)
5. Filter za kavu ili gusta gaza
Postupak:
300 grama propolisa stavimo u zamrzivač dan prije same pripreme otopine.
Slika 1. Smrznuti propolis.Izvor:Apikultura
Zatim, dan kasnije, propolis usitnimo u električnom mlincu za kavu kako bi dobili propolis u prahu.
Bit zamrzavanja propolisa je da se bolje usitni u mlincu i da se ne lijepi za mlinac.
Razlog usitnjavanja propolisa je da iz usitnjenog propolisa dobijemo više propolis otopine tj. više se otopi u alkoholu nego kod "krupnijeg" propolisa.
Slika 2.Usitnjeni propolis.Izvor:Apikultura
Nakon što smo ga usitnili, propolis ubacimo u staklenku i natočimo 1 litru alkohola te zatvorimo staklenku.
Slika 3.Otapanje propolisa u alkoholu.Izvor:Apikultura
Poželjno je najmanje mjesec dana staklenku držati zatvorenom, s tim da se dva do tri puta na dan staklenka "promućka" kako bi se propolis što bolje otopio.
Nakon 30 dana otopinu filtriramo pomoću guste gaze ili filtera za kavu i na taj način dobijemo tinkturu propolisa približno 20 % suhe tvari.
komentiraj (0) * ispiši * #
12
nedjelja
studeni
2017
Bukova guba
Pčelari kako bi dobili ili proizveli dim u dimilicama, koriste razne dimne materijale kao što su: kore raznih drveća, borove iglice, sijeno, piljevinu, trake od celuloze (dimak), dimne štapiće. Plodište je višegodišnje, tvrdo i drvenasto, promjera do 45 cm i debljine do 20 cm, bez stručka. Izgled plodišta podsjeća na kopito ili veliku drvenu kvrgu. Plodište je čvrsto povezano uz deblo i vrlo teško se skida. Bukova guba se koristila za potpalu vatre (kao fitilj za potpalu) i za sprječavanje krvarenja.
Jedan od najčešćih korištenih prirodnih materijala za dobivanje dima svakako je bukova guba.
Bukova guba (Fomes fomentarius) je gljiva iz porodice rupičarki ili Polyporaceae.
Slika 1. Bukova guba (Fomes fomentarius). Izvor: Apikultura
Bukova guba raste na bjelogoričnom drveću poput: bukvi, vrbi, topoli, javoru, brezi, grabu, hrastu...
Ova gljiva živi i raste kao parazit i kao saprofit. Kao parazit raste na živom bjelogoričnom drveću uzrokujući njihovo oštećenje i propadanje i kao saprofit na već trulim i uginulim deblima i panjevima.
Izvor: YouTube : Tashan
U pčelarstvu je izuzetno cijenjena za dobivanje dima.
Bukovu gubu može se skuhati i nakon toga isjeći na manje komade i osušiti.
Za samo paljenje ove gljive, najbolje je koristiti plinski plamenik s kartušom.
komentiraj (0) * ispiši * #
31
utorak
listopad
2017
Pogled u unutrašnjost košnice tijekom zime
Izvor: YouTube: Jason Chrisman
komentiraj (0) * ispiši * #
30
subota
rujan
2017
Waggle dance (ples zatkom)
Izvor: YouTube: Smithsonian Channel
komentiraj (0) * ispiši * #
27
nedjelja
kolovoz
2017
Manuka med
Manuka med proizvode pčele sakupljajući nektar sa cvjetova manuke (Leptospermum scoparium). Manuka med, smatra se jednim od najboljih mednih vrsta za zdravlje, jer sadrži spoj metilglioksal koji ima veliki antibakterijski učinak. Ovaj spoj nastaje konverzacijom iz dihidroksiacetona koji se nalazi u cvjetovima manuke.
Manuka raste na Novom Zelandu i Jugoistočnoj Australiji.
Izvor: YouTube: YANG Edwin
Manuka med sadrži od 100 - 800 mg/kg metilglioksala , dok ostale vrste meda sadrže vrlo male količine, svega 0 - 5 mg/kg.
Proizvođači manuka meda razvili su sustav vrednovanja tj. ljestvicu za ocjenjivanje potencijala manuka meda, tkz. UMF (Unique Manuka Factor) ili Jedinstveni Manuka Faktor.
Sama ocjena odgovara količini metilglioksala u medu i drugih spojeva (vodikov peroksid i dihidroksiaceton), a da bi manuka med zadovoljio u terapijske svrhe, mora imati minimalnu ocjenu 10 UMF.
Med koji ima 10 ili veću ocjenu, može se prodavati kao UMF Manuka med. Smatra se da je manuka med između 10 - 15 UMF dobra razina, a iznad 16 UMF odlična razina za terapijski učinak.
Manuka med se koristi u razne svrhe: za liječenje manjih rana, opekotina i infekcija. Snižavanju visokog kolesterola, liječenju upale oka, uha, akni i ekcema, gingivitisa....
komentiraj (0) * ispiši * #
02
nedjelja
srpanj
2017
komentiraj (0) * ispiši * #
30
petak
lipanj
2017
Vrcanje meda pomoću ekstrakcijske linije
Kako se med vrca pomoću ekstrakcijske linije
Izvor: YouTube: beehappy2011
komentiraj (0) * ispiši * #
14
nedjelja
svibanj
2017
komentiraj (0) * ispiši * #
29
subota
travanj
2017
komentiraj (0) * ispiši * #
30
četvrtak
ožujak
2017
Napad azijskog divovskog stršljena
Izvor: You Tube: SakamotoRyouta.
komentiraj (0) * ispiši * #
12
nedjelja
veljača
2017
komentiraj (0) * ispiši * #
30
ponedjeljak
siječanj
2017
komentiraj (0) * ispiši * #
21
srijeda
prosinac
2016
Životni ciklus grinje Varroa destructor
Izvor: YouTube; NOD Apiary Products
komentiraj (0) * ispiši * #