ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

Grupa A
1. Jeste li stalno umorni?
2. Spavate li lošije nego prije?
3. Da li teško zaspite?
4. Budite li se u tijeku noæi?
5. Budite li se rano?
6. Osjeæate li se loše?
7. Patite li od zaèepljenja?
8. Imate li glavobolje i bol u leðima?
9. Imate li dišne, srèane, želuèane ili crijevne tegobe za koje se ne mogu utvrditi organski uzroci?

Grupa B
l. Jeste li potišteni posljednjih tjedana?
2. Bježite li pred problemima u alkohol?
3. Jeste li na poslu ili u slobodno vrijeme manje aktivni nego prethodnih tjedana?
4. Jeste li osjetno manje zainteresirani za dnevne novine, televizijski program i dnevne dogaðaje nego prije?
5. Je li vam teško donositi odluke?
6. Imate li slabiji apetit?
7. Jeste li izgubili na težini?
8. Imate li u posljednje vrijeme seksualnih tegoba?
9. Osjeæate li se u socijalnoj okolini zapostavljeni?

Grupa C
1. Plaèete li bez povoda?
2. Ništa vas više ne raduje?
3. Ne vesele vas više hobiji?
4. Osjeæate li da više ne funkcionirate?
5. Da li si èesto predbacujete?
6. Patite li od osjeæaja krivnje ili manje vrijednosti?
7. Obuzimaju li vas neprekidno pesimistiène misli i raspoloženja?
8. Imate li manje kontakata s rodbinom, prijateljima i znancima?

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

REZULTATI

Èak ako ste i na sva pitanja u Grupi A odgovorili potvrdno, još uvijek vam ne prijeti depresija (no o tegobama se ipak posavjetujte s lijeènikom). Tek ako ste uz to potvrdno odgovorili i na pitanja iz grupa B ili C, mogla bi se iza toga skrivati depresija.

Ako ste na više od pola pitanja iz grupe B odgovorili potvrdno, kod vas postoji rizik da obolite od depresije. Odlazak k lijeèniku može razjasniti vaše psihièko stanje ili èak prikladnim terapijskim mjerama sprijeèiti bolest koja vam prijeti.

Ako ste makar na jedno pitanje iz grupe C odgovorili potvrdno, morate bezuvjetno potražiti lijeènika. Možda ste veæ oboljeli od depresije.

Izvor: nacional.hr

ZAŠTITA DUŠEVNO BOLESNIH OSOBA
Osobe sa duševnim bolestima su veoma zapostavljene od strane društva i zakonodavca. Mnogobrojni psihièki pacijenti zbog svoje teške bolesti su radno nesposobni i u skladu sa zakonom imaju pravo na obiteljsku ili invalidsku mirovinu. Meðutim, zbog nepoznavanja zakona oni veoma èesto ne ostvare svoja prava. Takoðer valja napomenuti da i psihijatri veoma èesto ne znaju koja su prava njihovih pacijenata. Ali, zahvaljujuæi zalaganju lijeènika neki pacijenti uspiju ostvariti svoja prava.

ZAŠTITA OBOLJELIH OD POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEÆAJA
Nameæe se pitanje kako PTSP utjeèe na radnu sposobnost, no, nažalost, na to pitanje ima malo odgovora. Veliki problem predstavlja to što lijeèenje od PTSP traje vrlo dugo i za vrijeme tog procesa postoji problem buduæi da osoba za vrijeme tog procesa ne može redovito obavljati svoje redovite poslove.


1. Uvjeti za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu
2. Postupak ostvarivanja prava
3. Posebnosti izraèuna invalidske mirovine

1. UVJETI ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA INVALIDSKU MIROVINU

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni sljedeæi uvjeti:
- postojanje invalidnosti
- uvjet staža.
Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Od 28. ožujka 2008. osiguranicima koji su radili manje od punoga radnog vremena, prema Zakonu o radu, (primjerice bili su zaposleni na èetiri sata) u sluèaju kada je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada, za ispunjenje uvjeta staža za priznanje prava na invalidsku mirovinu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom.
Što se tièe uvjeta za priznanje prava na invalidsku mirovinu ovi osiguranici izjednaèeni su s osiguranicima koji rade puno radno vrijeme, ali se visina mirovine odreðuje prema navršenom mirovinskom stažu, a ne prema razdoblju provedenom u zaposlenju s nepunim radnim vremenom (èl. 2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju "Narodne novine", broj 35/08. - koji se primjenjuje od 28. ožujka 2008.).

Invalidnost postoji:
1.
kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeèenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihièki zdravome osiguraniku iste ili sliène naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad).
Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaæaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihièkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajuæim njegovim dosadašnjim poslovima.
Kada je kod osiguranika utvrðena profesionalna nesposobnost za rad utvrðuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.
2.
kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lijeèenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opæa nesposobnost za rad).

Uvjet staža je zadovoljen kada:
mirovinski staž pokriva najmanje jednu treæinu radnog vijeka, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prije navršenih 65 godina života. Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu struènu spremu, radni vijek raèuna se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je stekao visoku struènu spremu - od navršene 26. godine života. Razdoblje radnog vijeka skraæuje se za razdoblje koje je osiguranik:

• proveo na odsluženju vojnog roka
• bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stjeèe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stjeèe osiguranik:

• kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu struènu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku struènu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja
• kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

2. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA NA INVALIDSKU IMOVINU

Podnošenje zahtjeva

Postupak se pokreæe u povodu prijedloga za ocjenu radne sposobnosti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, ako se radi o zaposlenoj osobi, odnosno osobi sa svojstvom osiguranika ili na zahtjev stranke, ako je osoba nezaposlena, odnosno u trenutku podnošenja zahtjeva nema svojstvo osiguranika.
Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema osiguranikov lijeènik koju, zajedno sa svojim mišljenjem, dostavlja Zavodu radi vještaèenja invalidnosti.
Opseg i sadržaj medicinske dokumentacije propisala je Vlada Republike Hrvatske, Uredbom o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije.

Ocjena radne sposobnosti (nalaz i mišljenje o invalidnosti)
Invalidnost (tjelesno ošteæenje ili opæa nesposobnost za rad èlanova obitelji) utvrðuje nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka.
Tko su ovlašteni vještaci, naèin njihova imenovanja, podruèje i naèin njihova rada, kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju propisala je Vlada Republike Hrvatske Uredbom o medicinskom vještaèenju u mirovinskom osiguranju .

Kontrolni pregled
Kontrolni pregled mora se obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrðene invalidnosti i to samo ako je kod osiguranika ovlašteni vještak utvrdio invalidnost zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
Ako se korisnik prava na temelju invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled na koji je uredno pozvan, prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim danom sljedeæeg mjeseca nakon donošenja rješenja.
Postupak radi kontrolnog pregleda pokreæe nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda po službenoj dužnosti.

Revizija nalaza i mišljenje o invalidnosti
Nalaz i mišljenje o invalidnosti obvezno podliježe reviziji koja mora biti obavljena u roku od 30 dana.
Reviziju obavlja Struèno povjerentvo sastavljeno od istaknutih struènjaka na podruèju ocjene radne sposobnosti koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.
Pri obavljanju revizije može se obaviti izravni pregled osguranika.

3. POSEBNOSTI IZRAÈUNA INVALIDSKE MIROVINE

Izraèun je isti kao i kod starosne mirovine s tim da mirovinski faktor za:

• invalidsku mirovinu zbog opæe nesposobnosti za rad iznosi 1,0
• invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaæuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,5
• invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešæu koja se isplaæuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,6667
• invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iznosi 0,8

Pri priznavanju prava na invalidsku mirovinu osiguraniku se priznaje pravo na pridodani staž.

Mirovinu ne stjeèe, odnosno gubi pravo
Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoænom presudom osuðen za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zaštiæenih meðunarodnim pravom ne stjeèe, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom iduæega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku i postala pravomoæna.
Ako u ovom sluèaju postoji pravo èlanova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova æe se invalidska mirovina isplaæivati tim èlanovima obitelji u visini obiteljske mirovine.

Izvor: mirovinsko.hr

1. Osjeæate se ugodno kada:
a) znate što ljudi oèekuju od vas
b) ugodno razgovarate s kolegama
c) provodite vrijeme s ljudima koji vode konverzaciju
d) vas nitko ne gleda

2. Na veèernjoj zabavi vi:
a) pitate domaæina kako možete pomoæi u kuhinji
b) ulazite u konverzaciju postavljajuæi pitanja drugim ljudima
c) prepuštate voðenje konverzacije drugima
d) bojite se da nešto èinite pogrešno

3. Najviše vas živcira:
a) razmišljanje o vašim stopalima
b) pitanja preosobne prirode
c) domišljata šala
d) publika

4. Vaša najveæa snaga je:
a) pripremljenost
b) neovisnost
c) skromnost
d) razboritost

5. Najviše žalite ljude koji:
a) proturjeèe
b) napadaju
c) su netrpeljivi
d) osuðuju

6. Vaš moto je:
a) poèinje zabava!
b) nemoj mi stajati tako blizu
c) voda je uvijek duboka
d) izgledaju li mi bokovi široko u ovome?

7. U konverzaciji s drugima vi:
a) držite se tema koje su vam poznate
b) održavate laganu konverzaciju
c) ne znate što reæi
d) pitate se što drugi misle o vama

8. Drugi vas opisuju kao:
a) sposobnu
b) prepredenu
c) bojažljivu
d) zbunjenu

9. Ostali vjerojatno nemaju pojma da vi:
a) niste samopouzdani kako se predstavljate
b) ne podnosite preveliku blizinu drugih ljudi
c) volite biti u središtu pozornosti, ali ne znate kako to postiæi
d) uvijek brinete da ne ispadnete glupi

10. Što vas noæu drži budnima?
a) misao da niste najbolji u svemu
b) osjeæaj da ste preslobodno razgovarali
c) sve što ste trebali reæi, a niste
d) èinjenica da je dan bio pun vaših pogrešaka

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NAJVIŠE A: Želite sve imati pod kontrolom

Sretni ste kada pronaðete podruèje u kojemu ste najbolji te na kojemu se potom možete dokazati. Bez obzira na to radi li se o poslu uèitelja, biznismena ili umjetnika, kada otkrijete koje su vam prednosti i znanja, vrlo ih lako primjenjujete, što vas potom itekako usreæuje. Oni koji vas poznaju vide da ste sampouzdani i sposobni. Mogli biste poèeti širiti svoje horizonte i zanimanje za ostala podruèja jer iskljuèivost na samo odreðene stvari nije za vas. Razmislite i o svojim ostalim ulogama jer vi niste samo zaposlenik, roditelj ili umjetnik, veæ ste i prijatelj, unuk... posvetite se i drugim stvarima, a ne samo onome što vam se èini najjednostavnijim za vas. Nauèite neke nove vještne pa æete se manje brinuti oko sitnica koje su vam trenutno nepoznanica, a vrlo brzo mogu postati vaša vrlina.

NAJVIŠE B: Držite ljude na pristojnoj udaljenosti

Ne želite biti prebliski s ljudima koji vas okružuju jer pravog sebe èuvate duboko sakrivenog od ostalih. Ne želite da vas ljudi dobro upoznaju jer se bojite kako æe vas prevelika bliskost povrijediti. Možda ste imali bolno iskustvo koje je ostavilo traga na vama, zbog èega zazirete od bilo kakve prisnosti koja prelazi onu osnovnu razinu. Meðutim, trebali biste popustiti te se otvoriti za nova poznanstva i bliske odnose koji æe vam mnogo znaèiti u trenucima osamljenosti kada æe podrška prijatelja biti od neizmjerne važnosti. Kada se opustite u osnovnim meðuljudskim odnosima, lakše æete se i vezati na ljubavnom planu, ostvarit æete kvalitetnu vezu i biti sretni.

NAJVIŠE C: Osjeæate se zakoèeno

Želite ostvariti kontakt, ali svaki se put zakoèite misleæi da æete možda pogriješiti. Kada uðete u prostoriju punu ljudi, dlanovi vam se znoje, postanete nervozni i zbunite se. Sve to dovede do èinjenice da u razgovorima postanete anksiozni i želite pobjeæi kako ne biste upali u bezizlaznu situaciju. Poènite vježbati nastup pred drugima nekim standardnim, osnovnim naèinima. Shvatite da je mnogo sramežljivih ljudi koji æe razumjeti vašu osjetljivost te vam neæe zamjeriti ako ponekad zamucnete. Prihvatite svoje reakcije, nemojte ih smatrati sramotnima jer su one potpuno normalne. Prilikom vježbanja nastupa krenite s otvaranjem poznanicima i prijateljima, a s vremenom æete nauèiti kako se postaviti i pred nepoznatima.

NAJVIŠE D: Zabrinuti zbog mišljenja drugih

Silno vam je važno znati što o vama misle drugi ljudi, ali dok se brinete što æe drugi zakljuèiti o vama, sami ste sebi najveæi kritièar. Samokritiènost je u vašem sluèaju najveæi problem jer si postavljate nerealne letvice i kriterije kojima je teško udovoljiti. Niste ispod lupe mikroskopa te se ne biste trebali toliko brinuti o sitnicama koje nitko ne primjeæuje. Nitko ne analizira svaki vaš pokret jer veæina ljudi sebe gleda kao centar svijeta ne primjeæujuæi tuðe probleme ni postupke. Ne dajte kredita svojim negativnim razmišljanjima, veæ se posvetite otkrivanju svojih vještina i pozitivnih karakteristika koje vas predstavljaju bolje nego što možete i zamisliti.

Izvor: mojhej.com

U Psihijatrijskoj bolnici Vrapèe sve èešæe se lijeèe pacijenti koji pate od ovisnosti o Facebooku, što može biti jako opasno. Facebook, jedan od najpopularnijih komunikacijskih servisa na internetu, veæ je uzeo danak ovisnosti, a prvi pacijenti koji su se “navukli” na njega èesti su gosti dr. Ante Bagariæa, psihijatra na Klinici za ovisnosti u Psihijatrijskoj bolnici Vrapèe.



Užitak u ponavljanju

– Ljudi su ovisni o ovisnosti pa èesto ovisnost o drogama i alkoholu zamjenju nekom drugom jer im ona nudi ugodu. Face, koji je privid komunikacije, idealan je medij za to – kaže dr. Bagariæ. Ovisnost, tvrdi, znaèi užitak u ponavljanju radnji koje stvaraju ugodu, a komunikacija u stvarnom svijetu za veæinu pojedinaca predstavlja problem, pa se nekima dogodi da se potpuno “presele” u virtualni svijet.

– Dok èovjek komunicira na Faceu, potpuno kontrolira s kim æe, koliko iskreno i do kada razgovarati – kaže psihijatar. Kada komunikacija poprimi negativne ili bolne konotacije za korisnika, on jednostavno zatvori prozor i nastavi razgovarati s nekim drugim ili se povuèe u svoj svijet.

– To se naziva komunikacijom “iza roleta” tijekom koje težimo sebe prikazati onakvima kavi bismo željeli biti, svjesno odbacujuæi negativnosti koje su sastavni dio svake osobe – objašnjava dr. Bagariæ. Ljudi koriste Face iz razlièitih pobuda, pa ih tako na registraciju mogu ponukati znatiželja, nezadovoljstvo samim sobom i položajem u društvu, nekomunikativnost, ali i pokušaj ispravljanja prošlosti.

– Traženje prijatelja iz prošlosti, zapravo je potreba da u njihovim oèima ispravimo sliku o sebi, no to nije prirodno jer je najnormalnija stvar da, kako sazrijevamo, mijenjamo prijatelje birajuæi one koji odgovaraju našoj zreloj osobnosti – kaže dr. Bagariæ.

Lideri bez pokriæa

Osobe koje su na Faceu lideri u stvarnom životu, èesto, nemaju hrabrosti povesti raspravu i argumentirati svoje mišljenje, pa se za ostvarenje skrivenih želja koriste mrežom.

– Na mreži èovjek može biti bilo što, imati tisuæu lica, a tome svjedoèe i èeste kraðe identiteta, poput one koja se dogodila dr. Sakomanu – objašnjava psihijatar. No, nedostatak kontrole koju Face nudi, osim što stvara ovisnièku ugodu, može biti i opasan medij koji psihološkim bolesnicima dopušta ispunjenje “maštanja” koja nemaju hrabrosti èiniti u stvarnom svijetu.

– Kada se virtualni svijet u glavi nestabilne osobe preklopi sa stvarnošæu, moguæa su i najteža kaznena djela jer pacijent nije u stanju razlikovati zbiljsku radnju od one virtualne – upozorava dr. Bagariæ i dodaje da, iako je lijeèenje internetskih ovisnika u povojima, psihijatri znaju da æe se uskoro suoèiti s velikim brojem oboljelih.

– Neæe biti jednostavno jer je i nama internet neistražena dimenzija – upozorava dr. Bagariæ.

* Imao sam sluèaj mladog deèka koji je došao na rub suicida jer je na mreži upoznao dvije cure. Iako su mu se obje jako sviðale te nije želio prekinuti komunikaciju ni s jednom od njih, jedna je postala odabranica njegova srca. Dogovorili su sve u detalj, isplanirali zajednièki život te su se trebali naæi u stvarnom svijetu kako bi se vjenèali. No, onda je slijedio šok. Mladiæ je otkrio da su dvije djevojke koje su mu se prvotno sviðale zapravo jedna te ista osoba. Njegov se svijet srušio pod teretom sumnji o tomu tko je njegova odabranica – prièa Bagariæ.

* Upoznao sam obitelj koja mi se obratila zbog problema s drogom koju je imala njihova kæi. Pozvao sam ih na razgovor koji je trebao biti suoèavanje svih èlanova obitelji s problemom. Tijekom razgovora se kæi, koju je majka upitala kada se i zašto poèela drogirati, okrenula majci i rekla: “Naravno da ti nije jasno kada si veæ godinama po cijele dane na kompjutoru i ne primjeæuješ ni oca ni mene.” Majka, suoèena s vlastitom ovisnošæu o mreži, ustala je i pobjegla iz ordinacije umjesto da se suoèi s bolešæu i poène lijeèenje – kaže Bagariæ.

Izvor: vecernji.hr / jabuka.tv (31.01.09.)

Vezani èlanci: Ovisnost o raèunalu
 

Što su kompulzivni poremeæaji?

Postoji više vrsta kompulzivnih poremeæaja. To mogu biti prisilne radnje, prisilne misli – ili kombinacija misli i radnji. Mnogima je kompulzivni poremeæaj neshvatljiv i èudan. Utvrðivanje dijagnoze i objašnjenje tegoba može biti veoma znaèajno za savladavanje problema OKP (opsesivno kompulzivnog poremeæaja).

Prisilne radnje

Rituali èistoæe
Pranje samo po sebi nije neprirodno. Naprotiv, ono je važno da bi se izbjegle infekcije i zaraze. Meðutim, pretjerani rituali pranja i èišæenja, i poslije uklanjanja svake neèistoæe, mogu biti
opsesije. U tom sluèaju rituali su uèestali, trajni i intenzivni, a poèinju kao pretjerani strah od prljavštine ili zaraze. Osoba koja pati od ove vrste prisilnih radnji se može osjetiti prisiljenom da pere ruke i do 40-50 puta dnevno i da svako pranje traje pretjerano dugo.

Provjera stvari
Prekontrolirati da li je štednjak iskljuèen i da li su vrata zakljuèana je uobièajeno i važno. Ako netko to uradi jednom ili dva puta, to nije prinudna radnja, ali jest ako to radi neprekidno, iako veæ zna da je štednjak iskljuèen, a da su vrata zakljuèana.

Druge ritualne radnje
Pranje i provjeravanje su najèešæi oblici prisilnih radnji, ali se jedna treæina onih koji pate od prisilnih radnji iscrpljuje drugim ritualima. Netko izbjegava linije na trotoaru, stalno prebrojava
stvari, koristi magiène brojeve ili obavlja stvari po nekom, specijalnom redoslijedu. Drugi skupljaju stvari i teško im je da ih se oslobode.

Prisilne misli

Prisilne misli mogu biti ideje, fantazije, impulsi ili druge misli. Prisilne misli èesto mogu biti èudne i strane, a doživljavaju se kao zastrašujuæe i neugodne. Može se dogoditi da pomislite da æe, ukoliko ne izvedete sasvim precizno neki odreðen ritual, doæi do katastrofe, kao što su rat ili smrt. Tada vas prisilne misli najèešæe tjeraju da se vratite nazad i provjerite da li se to zaista i dogodilo. Drugi primjer je ako u nekoj knjizi proèitate rijeè ”bolestan” i osjetite da tu opasnu rijeè morate neutralizirati suprotnom rijeèju ”zdrav”. Tada možete, kao opsjednuti, tražiti tu rijeè u cijeloj knjizi. Pomisao da možete uèiniti nešto strašno, na primjer povrijediti svoje dijete, može dovesti do straha od noževa ili oštrih predmeta.
Više od polovine pacijenata koji pate od bolesti prisilnih misli i radnji ima prisilne misli, a prisilne misli i radnje se, u velikoj mjeri, poklapaju.
Prisilne misli se mogu pojaviti i bez prisilnih radnji. Ako se istovremeno pojave i prisilne radnje, onda su prisilne misli obièno vezane za te prisilne radnje.

Da li prepoznajete ove simptome?

Kod poremeæaja prisilnih misli i radnji postoji mnogo simptoma. Uz te simptome, poremeæaj dovodi do znaèajnog društvenog hendikepa, tako da se ne možete razvijati onako kako biste željeli. Simptomi prisilnih misli i radnji se obièno odražavaju na cijelu obitelj, nad kojom ponekad potpuno dominiraju.

• Prisilne radnje - Muèi vas prisilno ponašanje, na primjer neprekidno pranje. To obavljate kako biste sprijeèili opasnost ili neutralizirali nelagodu i strah. Uviðate da je vaše ponašanje, u stvari, besmisleno i nepotrebno.
• Prisilne misli - Stalno vas muèe neprijatne ideje, misli, fantazije ili impulsi. Pokušavate ignorirati ili zanemariti misli, ali vam to ne uspijeva. Imate osjeæaj da su vam misli strane, a istovremeno vaše vlastite.
• Drugi simptomi - Drugi simptomi su nedoumica, predomišljanje, opreznost i problemi u donošenju bilo veæih ili manjih odluka. Pored toga, osoba s kompulzivnim poremeæajima može ponekad imati fobije, vezane naroèito za kompliciranije situacije, npr. izbjegavanje prljavštine. Simptomi depresije i teška depresija takoðer nisu neuobièajeni.

Tko pati od kompulzivnih poremeæaja (OKP)?

Opsesivno kompulzivni poremeæaj (OKP; oboljenje prisilnih radnji i misli) obièno se prvi put javlja izmeðu 15. i 20. godine, stariji od 35 godina rijetko obolijevaju. Pravodobno lijeèenje poremeæaja poveæava šanse da se èovjek oslobodi prisilnih radnji i/ili prisilnih misli.
Šanse za ozdravljenje bez lijeèenja su veoma male, iako se, s godinama, može osjetiti izvjesno olakšanje.

Uzroci poremeæaja i psihièki mehanizmi

Uzroci OKP mogu biti raznovrsni, a neki od njih su i genetski. Jedna od teza jest i da strog odgoj, uz strogu preciznost i pedantnost, može doprinijeti razvoju opsesivno-kompulzivnog poremeæaja.
Što održava prisilno ponašanje, bez obzira da li se radi o prisilnim radnjama ili prisilnim mislima? Dodirnuli ste nešto što vam je uprljalo ruke (ili samo imate taj osjeæaj). Osjeæaj nelagode raste i postaje neizdrživ. Perete ruke i neugoda odmah nestaje. Našli ste strategiju da savladate strah, ali ona nije dovoljno efikasna. Djelomièno vam je iskrsnuo novi problem - prisilno ponašanje koje oduzima puno vremena i velika je smetnja. Osjeæaj nelagode æe se ubrzo, dijelom ponovo pojaviti, tako da se morate stalno iznova prati. Svaki put kad ovo obavite, èinite jedan novi produžetak istog problema.

Lijeèenje

Prisilne radnje - Lijeèenje eksponiranjem
Kao najuèinkovitiji naèin lijeèenja bolesti prisilnih misli i radnji pokazala se terapija pri kojoj se èovjek izlaže onome èega se najviše plaši. Kada, u aktualnim situacijama, nastanu strah i nelagoda, pacijent treba natjera sebe da ne podlegne prisilnom ponašanju. Osjeæaj nelagode se postepeno gubi ukoliko se izvršenje prisilne radnje izvjesno vrijeme izbjegava.
Ovo je jedna vrsta kognitivne terapije ponašanja koji se zove eksponiranje (izlaganje) sa sprjeèavanjem reagiranja.

Prisilne misli - Lijeèenje eksponiranjem
Ovaj naèin lijeèenja se pokazao efikasnim i danas se smatra najboljim naèinom lijeèenja poremeæaja prisilnih misli i radnji. Ova vrsta lijeèenja je najefikasnija i daleko korisnija kada se vrši bez upotrebe lijekova ili alkohola.

Lijeèenje lijekovima
Poremeæaji prisilnih misli i radnji se mogu lijeèiti i antidepresivima, ali eksponiranje, ipak, djeluje najbolje. Kombinacija lijekova i terapije eksponiranja (izlaganja) ima aditivan, odnosno „dvostruki efekt“.

Drugi oblici lijeèenja
Obiteljska terapija

Više o OKP...
 

Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 131
N05AX08 132
N05AX08 133
N05AX08 134
N05AX08 135
N05AX08 136
N05AX08 137
N05AX08 138
Zaštiæeno ime lijeka: Torendo
Recept: RS
Proizvoðaè: Krka farma d.o.o.
Generièko ime –INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
film tbl. 20x1 mg
film tbl. 60x1 mg
film tbl. 30x2 mg
film tbl. 60x2 mg
film tbl. 30x3 mg
film tbl. 60x3 mg
film tbl. 30x4 mg
film tbl. 60x4 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 125
N05AX08 126
N05AX08 127
Zaštiæeno ime lijeka: Torendo Q-Tab
Recept: RS
Proizvoðaè: Krka farma d.o.o.
Generièko ime -INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
rasp. tbl. za usta tbl. 30x0,5 mg
rasp. tbl. za usta tbl. 30x1 mg
rasp. tbl. za usta tbl. 30x2 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 121
N05AX08 122
N05AX08 123
N05AX08 124
Zaštiæeno ime lijeka: Rispolux
Recept: RS
Proizvoðaè: Lek Ljubljana
Generièko ime –INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
film tbl. 20x1 mg
film tbl. 60x2 mg
film tbl. 60x3 mg
film tbl. 60x4 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 115
N05AX08 116
N05AX08 117
N05AX08 118
N05AX08 119
Zaštiæeno ime lijeka: Rispen
Recept: RS
Proizvoðaè: Farmal d.d.
Generièko ime –INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
film obl.tbl. 20x1 mg
film obl.tbl. 60x2 mg
film obl.tbl. 60x3 mg
film obl.tbl. 60x4 mg
film obl.tbl. 60x1 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 105
N05AX08 106
N05AX08 107
Zaštiæeno ime lijeka: Risnia
Recept: RS
Proizvoðaè: Cipla Ltd.
Generièko ime –INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
film obl.tbl. 60x2 mg
film obl.tbl. 60x3mg
film obl.tbl. 60x4mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Korisnici mogu potražiti više informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AE04 161
N05AE04 162
N05AE04 163
Zaštiæeno ime lijeka: Zeldox
Recept: RS
Proizvoðaè: Pfizer
Generièko ime –INN: ziprazidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
caps. 30x40 mg
caps. 30x60 mg
caps. 30x80 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotoci
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

(Na tržištu postoji i lijek pod nazivom Geodon u kojem je djelatni sastojak takoðer ziprazidon)

Korisnici mogu potražiti više informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK: N05AB10 051
Zaštiæeno ime lijeka: Taxilan
Proizvoðaè: Lundbeck GmbH
Generièko ime –INN: + perazin
Naèin primjene: P
Oblik lijeka: dražeje 25 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici

Vezani èlanci: Antipsihotici (neuroleptici)

Korisnici mogu potražiti više informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 141
N05AX08 142
N05AX08 143
Zaštiæeno ime lijeka: Risdonal
Recept: RS
Proizvoðaè: Alkaloid AD
Generièko ime –INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
film obl. tbl. 20x1 mg
film obl. tbl. 60x2 mg
film obl. tbl. 60x3 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Vezani èlanci: Antipsihotici (neuroleptici)

Korisnici mogu potražiti više informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 181
N05AX08 185
N05AX08 186
N05AX08 187
Zaštiæeno ime lijeka: Rispolept
Recept: RS
Proizvoðaè: Janssen Cilag
Generièko ime -INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka:
film tbl. 20x1 mg
film tbl. 60x2 mg
film tbl. 60x3 mg
film tbl. 60x4 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

---

RISPOLEPT oralna otopina

Šifra ATK: N05AX08 288
Zaštiæeno ime lijeka: Rispolept
Recept: RS
Proizvoðaè: Janssen Cilag
Generièko ime -INN: risperidon
Naèin primjene: O
Oblik lijeka: oralna otopina 100 ml (1 mg/ml)
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za duševne bolesnike s refrakternim oblicima bolesti na klasiènu terapiju ili nepodnošenjem klasiène terapije po preporuci specijalista psihijatra. Zavod odobrava samo poèetak lijeèenja, bez potrebe odobravanja nastavka lijeèenja.

Vezani èlanci: Antipsihotici (neuroleptici)

Korisnici mogu potražiti više informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK:
N05AX08 081
N05AX08 082
N05AX08 083
Zaštiæeno ime lijeka: Rispolept Consta
Proizvoðaè: Janssen Cilag
Generièko ime -INN: (++) risperidon
Naèin primjene: P
Oblik lijeka:
suspenzija s produženim djelovanjem za intramuskularnu primjenu 1x25 mg
susp. s prod. dj. za i.m. primj. 1x37,5 mg
susp. s prod. dj. za i.m. primj. 1x50 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici
NAPOMENA: Indikacija: Samo za terapijski nesuradljive duševne bolesnike u fazi pogoršanja bolesti, nakon prethodne terapije s oralnim risperidonom, po preporuci specijaliste psihijatra i uz odobrenje Zavoda na šest (6) mjeseci.

Vezani èlanci: Antipsihotici (neuroleptici)

Korisnici mogu potražiti više informacija na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com

Šifra ATK: N05AA02 191 / N05AA02 192
Zaštiæeno ime lijeka: Nozinan
Recept: R
Proizvoðaè: Famar Lyon
Generièko ime: INN levomepromazin
Naèin primjene: O
DDD i jed. mj.: 0,3 g
Oblik lijeka: film tbl. 20x25 mg / film tbl. 20x100 mg
Glavna skupina lijeka ATK: Lijekovi s djelovanjem na živèani sustav
Podskupina lijeka ATK: Antipsihotici

Vezani èlanci: http://anksioznost123.blog.hr/2009/02/1625917568/antipsihotici-neuroleptici.html