ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA

U Psihijatrijskoj bolnici Vrapèe sve èešæe se lijeèe pacijenti koji pate od ovisnosti o Facebooku, što može biti jako opasno. Facebook, jedan od najpopularnijih komunikacijskih servisa na internetu, veæ je uzeo danak ovisnosti, a prvi pacijenti koji su se “navukli” na njega èesti su gosti dr. Ante Bagariæa, psihijatra na Klinici za ovisnosti u Psihijatrijskoj bolnici Vrapèe.



Užitak u ponavljanju

– Ljudi su ovisni o ovisnosti pa èesto ovisnost o drogama i alkoholu zamjenju nekom drugom jer im ona nudi ugodu. Face, koji je privid komunikacije, idealan je medij za to – kaže dr. Bagariæ. Ovisnost, tvrdi, znaèi užitak u ponavljanju radnji koje stvaraju ugodu, a komunikacija u stvarnom svijetu za veæinu pojedinaca predstavlja problem, pa se nekima dogodi da se potpuno “presele” u virtualni svijet.

– Dok èovjek komunicira na Faceu, potpuno kontrolira s kim æe, koliko iskreno i do kada razgovarati – kaže psihijatar. Kada komunikacija poprimi negativne ili bolne konotacije za korisnika, on jednostavno zatvori prozor i nastavi razgovarati s nekim drugim ili se povuèe u svoj svijet.

– To se naziva komunikacijom “iza roleta” tijekom koje težimo sebe prikazati onakvima kavi bismo željeli biti, svjesno odbacujuæi negativnosti koje su sastavni dio svake osobe – objašnjava dr. Bagariæ. Ljudi koriste Face iz razlièitih pobuda, pa ih tako na registraciju mogu ponukati znatiželja, nezadovoljstvo samim sobom i položajem u društvu, nekomunikativnost, ali i pokušaj ispravljanja prošlosti.

– Traženje prijatelja iz prošlosti, zapravo je potreba da u njihovim oèima ispravimo sliku o sebi, no to nije prirodno jer je najnormalnija stvar da, kako sazrijevamo, mijenjamo prijatelje birajuæi one koji odgovaraju našoj zreloj osobnosti – kaže dr. Bagariæ.

Lideri bez pokriæa

Osobe koje su na Faceu lideri u stvarnom životu, èesto, nemaju hrabrosti povesti raspravu i argumentirati svoje mišljenje, pa se za ostvarenje skrivenih želja koriste mrežom.

– Na mreži èovjek može biti bilo što, imati tisuæu lica, a tome svjedoèe i èeste kraðe identiteta, poput one koja se dogodila dr. Sakomanu – objašnjava psihijatar. No, nedostatak kontrole koju Face nudi, osim što stvara ovisnièku ugodu, može biti i opasan medij koji psihološkim bolesnicima dopušta ispunjenje “maštanja” koja nemaju hrabrosti èiniti u stvarnom svijetu.

– Kada se virtualni svijet u glavi nestabilne osobe preklopi sa stvarnošæu, moguæa su i najteža kaznena djela jer pacijent nije u stanju razlikovati zbiljsku radnju od one virtualne – upozorava dr. Bagariæ i dodaje da, iako je lijeèenje internetskih ovisnika u povojima, psihijatri znaju da æe se uskoro suoèiti s velikim brojem oboljelih.

– Neæe biti jednostavno jer je i nama internet neistražena dimenzija – upozorava dr. Bagariæ.

* Imao sam sluèaj mladog deèka koji je došao na rub suicida jer je na mreži upoznao dvije cure. Iako su mu se obje jako sviðale te nije želio prekinuti komunikaciju ni s jednom od njih, jedna je postala odabranica njegova srca. Dogovorili su sve u detalj, isplanirali zajednièki život te su se trebali naæi u stvarnom svijetu kako bi se vjenèali. No, onda je slijedio šok. Mladiæ je otkrio da su dvije djevojke koje su mu se prvotno sviðale zapravo jedna te ista osoba. Njegov se svijet srušio pod teretom sumnji o tomu tko je njegova odabranica – prièa Bagariæ.

* Upoznao sam obitelj koja mi se obratila zbog problema s drogom koju je imala njihova kæi. Pozvao sam ih na razgovor koji je trebao biti suoèavanje svih èlanova obitelji s problemom. Tijekom razgovora se kæi, koju je majka upitala kada se i zašto poèela drogirati, okrenula majci i rekla: “Naravno da ti nije jasno kada si veæ godinama po cijele dane na kompjutoru i ne primjeæuješ ni oca ni mene.” Majka, suoèena s vlastitom ovisnošæu o mreži, ustala je i pobjegla iz ordinacije umjesto da se suoèi s bolešæu i poène lijeèenje – kaže Bagariæ.

Izvor: vecernji.hr / jabuka.tv (31.01.09.)

Vezani èlanci: Ovisnost o raèunalu