Kao nekada....

Godine prolaze,
U mojoj duši nemir se ne smiruje.
Još uvijek tvoje riječi znam
I pamtim dobro tvoje dodire,
Gori u meni onaj isti plam
Dok čekam da se javiš,
Da ti čujem glas.
Ni oluje nad morem,
Ni zapjenjeni val
Ne donose mi spas,
Ni ove kiše nad gradom,
Jer svaka je suza samo još jedna nota,
Još jedan biser Što umire zbog nas.
Kao nekada,
Na zidu svoje sobe
Tražim tvoje sjene
I kao nekada,
Tvoj osmjeh ulazi u moj san
I isto zvono
Na zvoniku jeca
Dok drhte moje ruke u groznici tišine,
Prizivajući spokoj
Na grudima tvojim,
Proklinjući sudbu
Jer dijele nas daljine,
Kao nekada...