Radnički blog

< siječanj, 2010  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Siječanj 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (1)
Travanj 2009 (4)
Veljača 2009 (2)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (7)
Studeni 2008 (3)
Listopad 2008 (6)
Rujan 2008 (5)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (1)
Travanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (1)
Veljača 2008 (1)
Ožujak 2007 (1)
Prosinac 2006 (1)
Listopad 2006 (3)
Rujan 2006 (2)
Kolovoz 2006 (2)
Srpanj 2006 (4)
Lipanj 2006 (6)
Svibanj 2006 (10)
Travanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off


Pravo i pravda
Pravo i pravda je u tvojim rukama.
Ako se sam ne boriš za svoje pravo, ne očekuj ni da drugi to učine.
Na mnogo načina možeš biti obespravljen, a samo na jedan zaštićen: ako znaš koja su ti prava i kako da se boriš za njih.
Jer ako šutiš i ne reagiraš, sigurno je da nećeš imati ni prava ni pravde.

Dictionary [trade union rights]

Blues Radio UK

Linkovi
MASA
AS Inicijativa
AK Solidarnost
Zombix
CNN.blog
cicija-filozof
Directory of Labor Unions

Klikni na sličicu - link
Rosie

Trgovci  u SAD

Dobro je znati

Indistrijski sindikat svijeta

ITAS Ivanec

liberty and community

Pravnik odgovara

Priručnik za početnike

AFL-CIO

Piknik u prirodi ili...

global-unions

Zastava Anarhosindikalizma

ETUC

Umaški pokret za slobodu

ICFTU

http://www.ranknfile-ue.org/

Zveza svobodnih sindikatov Slovenije

Communist Party USA

Slovenski anarhistični portal

Workers Solidarity Movement

Klik na Klik o Jimmy Hoffa

Teamsters/

KONTRAPUNKT

MOR / ILO


Radnik i kapitalist
Pravno, oni su jednaki, ali ekonomski, radnik je sluga kapitalista... tako što radnik prodaje sebe i svoju radnu snagu na određeno vrijeme. Radnik je u položaju sluge jer ga zastrašujuća opasnost od gladi, koja svakodnevno lebdi nad njim i njegovom obitelji, tjera da prihvati bilo koji uvjet koji mu nametne kapitalist, industrijalac, poslodavac... Radnik uvijek ima pravo napustiti svog poslodavca. No imali li on i sredstava za to? Ne! Jer on to čini kako bi sebe zatim prodao drugom poslodavcu. Na to je natjeran istom onom glađu koja ga je prisilila da sebe proda i prvom poslodavcu.

Radnička je sloboda... stoga samo teoretska sloboda, kojoj nedostaje bilo koje sredstvo za njezino moguće ozbiljenje, te je tako samo izmišljena sloboda, izrečena laž. Istina je da je cijeli život radnika samo nastavak i zastrašujući niz uvjeta služenja - volonterskog sa pravnog stajališta, ali obaveznog zbog ekonomskih uzroka - uspostavljenog sa međuigrom slobode praćene glađu. Drugim riječima, to je ropstvo.

Mihail Bakunjin (1814.-1876.)


Nitko ne bi trebao raditi. Nikad.
Rad je izvor gotovo sve bijede u svijetu. Gotovo svako zlo koje možeš navesti proizlazi iz rada ili iz života u svijetu stvorenom za rad. Ukoliko želimo prestati patiti, moramo prestati raditi. Bob B.

03.01.2010., nedjelja

Perica Bjelčić

Perica Bjelcic


Perica Bjelčić rođen je 5. listopada 1909.godine u Varešu (Bosna i Hercegovina). Rano je ostao bez roditelja, pa ga je odgajala baka. Škole je polazio u Varešu, Visokom i u Sarajevu, a trgovački zanat učio je u trgovini Kesegi u Varaždinu. Kao trgovački pomoćnik, zaposlio se u dućanu Josipa Milkovića. Na varaždinskog gimnaziji izvanredno je polagao ispite.
Perica Bjelčić već se vrlo rano uključio u napredni radnički pokret. Bio je član radničkog društva „Sloboda“, a neko vrijeme bio je i predsjednik tog društva. U prostorijama Radničke komore, u današnjoj ulici Zagrebačkoj ulici, provodio je mnogo vremena i tu mu je bio drugi dom.
Održavao je predavanja o položaju i borbi radničke klase. Godinama je bio tajnik Podružnice Saveza privatnih namještenika. Nakon demonstracija 1938. godine bio je neko vrijeme u zatvoru. Te godine postao je član Komunističke partije.
I za vrijeme okupacije, Perica Bjelčić nastavlja s ilegalnim radom. Prenosio je letke i rasturao ih, a iz dućana je slao živežne namirnice partizanima. Zbog svog djelovanja bio je uhapšen 1942. godine, ali je nakon nekog vremena pušten iz zatvora. I poslije toga je nastavio raditi na liniji Narodnooslobodilačkog pokreta. U mjesecu ožujku 1944. godine ustaše su ga ponovo uhapsile. U zatvoru je bio strašno mučen. Petnaestog rujna 1944. strijeljan je u Tomaševcu zajedno s Franjom Prelovšekom, Martinom Skoliberom i Mirkom Posinovcem. Njegovo ime nalazi se na spomen-ploči koja je postavljena na željezničkoj stanici Varaždinske Toplice (danas Turčin), te na spomen-ploči žrtvama fašizma RKUD „Sloboda“.
Posmrtni ostaci Perice Bjelčića sahranjeni su u Kosturnici na Partizanskom spomen-groblju u Varaždinu.

- 17:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

03.12.2009., četvrtak

Radnički pokret - knjige - novi ulov

Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us

- 21:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.11.2009., subota

Kriza 1924

Koprive 1924


Nabavio sam nekoliko novih knjiga na obližnjem buvljaku, pa da malo podjelim svoju radost...
- 12:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.04.2009., četvrtak

Crvena zastava na Čevu

Image and video hosting by TinyPic Sunčani dan bio je na pomolu.
Selo Podevčevo tog proljetnog jutra nekako je posebno oživjelo. Bio je praznik, Prvi maj.
Na kraju sela, pred ovećom kućom, skupila se grupa veselih mladića i djevojaka. Dolazili su i stariji, većinom muškarci srednjih godina, koji su i pokazivali najviše interesa za politička zbivanja.
Govorilo se glasno, žamorilo i pričalo o svemu i svačemu i o tome kako će se ovdje održati miting, nešto nalik na sastanak s govorom.
Oko 10 sati, kad je svježinu bliskih brežuljaka donosio lagani proljetni vjetar u ovo seoce, pojavi se grupa radnika, a s njima nekoliko gradskih mladića i djevojaka u radničkim jednostavnim odijelima i crvenom zastavom u ruci od jednog od njih.
To je bila grupa skojevaca i članova Komunističke partije među kojima je bio Ratimir Herceg, Slavko Lončarić, Vilko Jurec, Jelka Jurec, Vera Kurtalj, Božena Slukan, Stjepan Slukan i drugi.
Kad su se približili sakupljenoj gomili, pozdraviše: „Zdravo drugovi!“
Omladinci veselo otpozdraviše i zastavu digoše uz ogradu kuće. Njezina grimizna boja veselo zasvjetluca na suncu.
„Drugovi“, započe omladinac visok i tanak, odlučno ali blaga pogleda, toplim ugodnim glasom.
„Vi, drugovi, živite u selu teško kao i mi u gradu. Mi smo radnici vaši drugovi, vaši prijatelji…..Želimo zajedničkim snagama poći u bolji život…..“
„Neka živi savez radnika i seljaka!“ zagrmi netko snažnim glasom.
„Danas je velik praznik svih radnih ljudi. To je naš crveni praznik, Prvi maj. Živio Prvi maj!“
„Živio“ prihvatiše živo okupljeni.
„Pod crvenom zvijezdom i zastavom ujedinimo se i pođimo u borbu protiv nepravde, protiv kapitalističke vlasti…“ dalje je vatreno govorio mladić stojeći na malom drvenom stolu donesenom iz obližnje kuće.
Oči su gorjele čudnovatim sjajem ispod naočala, nježno lice postalo je muški odlučno. Govorio je tako odlučno i vatreno da su ga svi netremice gledali i upijali njegove riječi.
Kasnije su šaputali: „Tko je to? Kako mu je ime?“
Riječi mladog revolucionara ugrijale su srca omladine. Ratimir je to osjetio i nikada dotle nije se osjećao tako potpuno sretnim kao tada uz svoje drugove koji su pošli za njim i crvenom zastavom.
Mislio je o tome kako je jedino takav život opravdan, a revolucionarni rad ono za što valja živjeti pa i umrijeti ako bude potrebno.
Govorio je dugo o naprednoj omladini svijeta, o oktobarskoj revoluciji, Lenjinu, Sovjetskom savezu, o slobodnim majevima u budućnosti.
Poslije govora, koji je prekidan burnim uzvicima odobravanja, a aplauzima i parolama, Ratimir je visoko digao crvenu zastavu i započeo pjesmu koja odjekne iz mladih grla:
„Budi se Istok i Zapad,
Budi se Sjever i Jug,
Koraci tutnje u napad,
Naprijed uz druga je drug!“

Kad je sunce zaplovilo sredinom nebeskog svoda, grupa radnika i omladine, gradske i seoske, pođe na izlet na Čevo. Putem se čula pjesma revolucionarna i zanosna, a grimizni stijeg visoko uzdignut bio je gordi poziv k novim borbenim danima, novim zadacima.
Ratimirov pogled milovao ga je kao nježne dječje ruke obraze majke.
Živo i veselo, združeni mladi ljudi grada i sela uspinjali su se po brdima na Čevo.
Uskoro je na vrhu zavijorila crvena zastava, simbol Oktobra, simbol revolucije i boljeg života. Kraj nje na vrhuncu, oduševljeno je stajao Ratimir.
Razdragana mladost grlila se od sreće, od unutarnjeg zadovoljstva žarila su se lica, svi se okupiše na vrhu brda oko Ratimirove zastave te zapjevaše iz sveg glasa:
„Ustajte, vi zemaljsko roblje!
Vi sužnji koje mori jad!
- - - - - - - - - - - - -
S internacionalom
Sloboda zemlji svoj!“

Sunce je polako tonulo na počinak uz čudesnu revolucionarnu koračnicu.

Izvor:
Lik revolucionara Ratimira Hercega, Katica Pšak, Varaždin 1967.
Izdavač: Osnovna škola „Ratimir Herceg“ Varaždin
Tisak: Novinsko i štamparsko poduzeće Čakovec

Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic
Ratimir Herceg se rodio u skromnoj ali naprednoj porodici, u Varaždinu, u kući na kraju Ulice Braće Radića, 7. prosinca 1922.
Umro je mučeničkom smrću u tamnoj zatvorskoj ćeliji 24. siječnja 1943.

- 21:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.04.2009., srijeda

Podrška studentima

slobodnifilozofski


Oglas preuzet sa slobodnifilozofski u znak podrške studentima i studenticama s Filozofskog fakulteta. I radnička djeca bi studirala kad imala mogućnost. Većina radnika prima ispodprosječne plaće i nije u mogućnosti školovati svoju djecu, stoga podržavamo zahtjev za ostvarivanje prava svih građana na javno besplatno obrazovanje.
- 21:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.04.2009., petak

Radnička i sindikalna prava

Mladina

- 10:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

14.04.2009., utorak

Potrebne i suvišne društvene klase

Friderich Engels Friedrich Engels, Njemački sociolog, filozof i revolucionar, 1820. - 1895.

Često je postavljano pitanje: u kom stepenu su različite društvene klase korisne ili čak potrebne? Samo se po sebi razume da je odgovor na to pitanje u svakoj istorijskoj epohi bio drukčiji. Nesumnjivo, bilo je vreme kada je zemljišna aristokratija bila neizbežan i nužan elemenat društva. Ali to je bilo davno, vrlo davno. Zatim je bilo vreme kada se kapitalistička srednja klasa (buržoazija, kako je zovu Francuzi), koja je nastala sa istom neizbežnom nužnošću, borila protiv zemljoposedničke aristokratije, skršila njenu političku moć i sama zadobila ekonomsku i političku prevlast. Ali otkako su nastale klase, još nikad nije bilo takvih vremena kada je društvo moglo postojati bez radničke klase. Ime i socijalni položaj te klase su se menjali; na mesto roba došao je kmet, koga je kasnije zamenio slobodan radnik — slobodan od kmetstva, ali slobodan i od posedovanja ma čega na zemlji osim svoje sopstvene radne snage. No jedno je jasno: ma kakve se promene dešavale u gornjim, neproizvođačkim slojevima društva, društvo nikada nije moglo živeti bez jedne klase proizvođača. Ta je klasa, prema tome, potrebna u svim okolnostima, iako će jednom doći vreme kad ona više neće biti klasa nego će obuhvatiti celokupno društvo.

Ali, kakva je danas potreba za postojanjem svake od ove tri klase?

Zemljoposednička aristokratija je, blago rečeno, ekonomski suvišna u Engleskoj, dok je u Irskoj i Škotskoj, zbog svojih tendencija depopulacije, postala izričito štetna. Slati ljude preko okeana ili ih pustiti da umiru od. gladi i zamjenjivati ih ovcama ili divljači — to je sva zasluga kojom se mogu pohvaliti irski i škotski zemljoposednici. Neka se konkurencija američkih biljnih i životinjskih proizvoda još jače razvije, engleska zemljoposednička aristokratija učiniće to isto, bar onaj njen deo koji bude mogao tako postupiti, jer se može osloniti na veliku nepokretnu svojinu koju ima u gradovima. Od ostalih će nas uskoro osloboditi konkurencija američkih životnih namirnica. A mi ćemo biti srećni što ćemo ih se otarasiti, jer je njihova politička delatnost i u Domu lordova i u Donjem domu prava nacionalna nesreća.

A kako stoji s kapitalističkom srednjom klasom, tom prosvećenom i liberalnom klasom koja je osnovala britansku kolonijalnu imperiju i uspostavila britansku slobodu?

S klasom koja je 1821. reformisala parlament, ukinula žitne zakone i smanjivala carinu za carinom? S klasom, koja je stvorila džinovske fabrike, ogromnu trgovačku mornaricu, železničku mrežu Engleske koja se stalno povećava, i koja svim tim još uvek upravlja? Ta klasa začelo mora biti bar toliko potrebna koliko radnička klasa kojom ona upravlja i koju vodi od uspeha ka uspehu.

Ekonomska funkcija kapitalističke srednje klase zaista se sastojala u tome da stvori modernu parnu industriju i parni saobraćaj, i da uništi sve ekonomske i političke prepreke koje su usporavale ili sprečavale razvitak tog sistema. Nema sumnje da je kapitalistička srednja klasa, dotle dok je vršila tu funkciju, bila u tim uslovima potrebna klasa. A da li je to još i sada? Da li ona i dalje vrši svoju bitnu funkciju: da upravlja društvenom proizvodnjom i da je proširuje na korist celokupnog društva? Da vidimo.

Počnimo sa saobraćajnim sredstvima. Telegraf se nalazi u rukama države. Železnice i velik deo prekomorskih parobroda nisu vlasništvo pojedinih kapitalista koji upravljaju svojim sopstvenim preduzećem nego vlasništvo akcionarskih društava kojima upravljaju plaćeni nameštenici, činovnici, čiji je položaj u suštini jednak položaju gornjih, bolje plaćenih slojeva radnika, što se tiče direktora i akcionara, i jedni i drugi, znaju da je za preduzeće to bolje što se prvi manje mešaju u upravu, a drugi u nadzor. Labav i uglavnom samo površan nadzor zaista je jedina funkcija koja je još ostala vlasnicima preduzeća. Vidimo, dakle, da za kapitalističke vlasnike tih ogromnih preduzeća nije, u stvari, ostao nikakav drugi posao nego da svako pola godine naplate svoju dividendu. Društvena funkcija kapitalista ovde je prenesena na plaćene činovnike, ali kapitalist prima platu, u obliku dividende, za te funkcije iako je prestao da ih vrši.

Ipak je još jedna funkcija preostala kapitalistu koga su razmere velikih preduzeća o kojima je reč naterale da se »povuče« od rukovođenja njima. Ta se funkcija sastoji u špekulisanju svojim akcijama na berzi. Zbog toga što nemaju da rade nešto pametnije naši kapitalisti koji su se »povukli«, odnosno postali suvišni, kockaju se do mile volje u tom Mamonovom hramu. Oni odlaze tamo sa određenom namerom da strpaju u džep novac koji su tobože zaslužili, premda govore da su izvor svakog vlasništva rad i štednja — izvor možda, ali kraj svakako ne. Kakvo licemerstvo — silom zatvarati male kockarnice kada naše kapitalističko društvo ne može da bude bez jedne ogromne kockarnice u kojoj se gube i dobijaju milioni i milioni, a koja predstavlja njegov životni centar! Postojanje kapitalista-akcionara koji su se »povukli« ovde zaista postaje ne samo suvišno nego i potpuno štetno.

Ono što vredi za železnice i parobrodarstvo svakog dana sve više postaje tačno za sva velika industrijska i trgovinska preduzeća. »Osnivanje«, tj. pretvaranje velikih privatnih preduzeća u akcionarska društva, nalazi se na dnevnom redu poslednjih desetak i nešto više godina. Od velikih robnih skladišta mančesterskog Sitija do železara i ugljenokopa u Velsu i severnoj Engleskoj i do fabrika u Lankšijeru, sve se podvrglo ili se podvrgava »osnivanju«. U celom Ouldenu jedva je ostala jedna pamučna fabrika u privatnim rukama; pa čak i trgovca na malo sve više potiskuju »zadružni dućani«, koji su u velikoj većini zadružni samo po imenu — ali o tome drugom zgodom. Iz ovoga vidimo da sam razvoj kapitalističkog sistema proizvodnje čini kapitalista suvišnim isto onako kao i ručnog tkača, samo s tom razlikom što je ručni tkač osuđen na polagano umiranje od gladi, a suvišni kapitalist na polagano umiranje od preobilnog jedenja. Samo u jednome je njihov položaj sličan — ni jedan ni drugi ne znaju šta da sa sobom rade.

Rezultat je, dakle, ovaj: ekonomski razvoj našeg savremenog društva ide u pravcu sve veće koncentracije, podruštvljavanja proizvodnje u ogromnim preduzećima, kojima više ne mogu upravljati pojedini kapitalisti. Sve brbljanje o »oku gospodara« i o čudima koje to oko stvara postaje očigledna besmislica, čim preduzeće dostigne izvesnu veličinu. Zamislite »oko gospodara« Londonske i Severozapadne železnice! Ali ono što ne može da učini gospodar, mogu da učine i uspešno čine radnici, plaćeni činovnici kompanije.
Prema tome, kapitalist ne može i dalje zahtevati svoj profit kao »platu za nadzor«, jer on ništa ne nadzire. Setimo se toga kad nam branioci kapitala počnu puniti uši tom šupljom frazom.

U broju od prošle sedmice pokušali smo pokazati da je kapitalistička klasa postala nesposobna i da upravlja ogromnim proizvodnim sistemom ove zemlje. S jedne strane, kapitalisti su proizvodnju tako proširili da periodički preplavljuju sva tržišta proizvodima, a, s druge strane, gubili su sve više i više sposobnost da svoju proizvodnju održe protiv strane konkurencije. Vidimo, dakle, da možemo ne samo vrlo dobro izaći na kraj bez mešanja kapitalističke klase u velike industrije zemlje, nego da to njeno mešanje postaje sve štetnije i štetnije.

Mi ponovo kažemo kapitalistima: »Odstupite! Ostavite radničkoj klasi da vas smeni!«

Objavljeno prvi put u »The Labour Standard«,
London, 6. kolovoza 1881.
Preveli Branko Kojić i Zvonko Tkalec

- 21:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.02.2009., četvrtak

Sindikalni poduzetnici

Medjimurje Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Čakovec, 10. veljače 2009. - U novom broju regionalnog tjednika «Međimurje» novinar Vlado Trstenjak objavio je članak s naslovom «Čija je tvrtka «Partnerstvo» d.o.o.?», s nadnaslovom «Sindikati kao poduzetnici» i podnaslovom « Na pomolu sukobi sindikalista Veblea i Šmitrana», koji prenosimo u cijelosti:
«Razjedinjena sindikalna scena na kojoj imamo apsurdnu situaciju da se na sve manje članova pojavljuje sve više sindikata, ovih je dana dodatno uzdrmana najavama istupanja Sindikata tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske iz sastava SSSH-a.
U subotu je u Čakovcu boravila predsjednica SSSH-a Ana Knežević, koja , na brzinu organiziranoj konferenciji za novinare, nije štedjela čelne ljude TOKG-a. Knežević je upravo apsurdnim nazvala činjenicu da je unutar TOKG-a osnovan novi sindikat pod nazivom Sindikat modne industrije Hrvatske. Sjedište sindikata je na adresi Trg Republike 1 u Čakovcu (!), (zgrada Sindikata), a o tome nitko nije imao pojma, pa ni regionalni povjerenik SSSH Franjo Veble, kojeg o “ustupanju” adrese nitko ništa nije pitao. Prvi predsjednik novog sindikata bio je regionalac TOKG-a Savo Šmitran. Ali, tu nije kraj priči. Sindikat modne industrije Hrvatske, kao jedini osnivač, osniva tvrtku “Partnerstvo” d.o.o. za usluge. Sjedište tvrtke je u Zagrebu, na Trgu kralja Petra Krešimira IV., na broju 2, a djelatnost joj je poduka iz područja zaštite radničkih prava, izdavačka djelatnost, organiziranje seminara, kongresa, savjetovanja. Direktor “Partnerstva” je Josip Zidanić, nekada potpredsjednik SSSH za pitanje financija, zatim predsjednik TOKG-a, a danas, iako u mirovini, potpredsjednik TOKG-a. Zidanić, po Statutu, budući da je u mirovini, ne bi smio obnašati dužnost potpredsjednika, a na raspolaganju mu je 24 sata dnevno službeni auto Sindikata. Zanimljivo je da je uplaćeni temeljni kapital iznosio 2 milijuna kuna, Knežević tvrdi da je to novac TOKG-a, u trenutku kad je TOKG tvrdio da je u teškoj financijskoj situaciji «.
- 09:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.02.2009., ponedjeljak

"90 priča za 90. rođendan Varteksa"

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Zbirka "90 priča za 90. rođendan Varteksa", koja je predstavljena u Varteksu koncem prošle godine, ovih je dana darovana svim Varteksovim radnicama i radnicima povodom značajnog jubileja. (Još da su dobili i 100 kuna…)
Iz prve ruke prikupljeno je 90 zanimljivih crtica, anegdota i priča o povijesnim i prijelomnim poslovnim potezima u kompaniji. Za jednu od njih, poslužio je i materijal s našeg bloga.

- 18:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.01.2009., ponedjeljak

Prekovremeni sat = 10 kuna

Regionalni industrijski sindikat U Varaždinu, gradu o kojem se govori samo u superlativima, radnici rade u robovskim uvjetima.

Inspekcija rada:

„Prekovremene sate poslodavac im je isplaćivao po deset kuna u gotovini. Plaće im je isplaćivao osobnom uplatom sa svojeg tekućeg računa, budući da je žiro račun ovog obrta blokiran već nekoliko mjeseci. Obračuni plaća koje im je poslodavac uručivao prilikom isplate sadrže samo broj odrađenih sati i iznos zarade, dakle ne sadrže podatke o bruto i neto plaći, obračunatim porezima niti doprinosima. Dokaze o isplaćenim plaćama tijekom 2008. godine iz kojih bi bili vidljivi stvarni iznosi isplaćenih plaća kao i datumi isplate istih, budući da se radnice tijekom nadzora nisu mogle precizno izjasniti o tim okolnostima, poslodavac nam nije dostavio iako smo tražili da nam dostavi na uvid…“
„O prekovremenom radu radnica poslodavac nije obavijestio inspektora rada iako je isti trajao duže od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine.“

Pročitaj više

- 20:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.01.2009., četvrtak

Akcije solidarnosti

MASA

Pripadnici i pripadnice zadarskog ogranka Mreže anarhosindikalista/kinja (MASA), zajedno sa svojim simpatizerima, odlučili su se solidarizirati sa otpuštenim radnicima i radnicama GETRO trgovinskih lanca. Upućena je izjava za medije, te su lijepljeni plakati protiv uprave, a koji pozivaju na bojkot ovog prodajnog lanca. Daljnje akcije solidarnosti diljem zemlje najavljene su za subotu.

Podsjetimo, Uprava GETRO-a krajem godine provela je sistematizaciju svojih lanaca čime je bez posla ostalo 200 radnika/ca GETRO-a diljem Hrvatske, a preostalim radnicima i radnicama je povećan obim posla te smanjena plaća (nekima i do 2000 kn) na nivo koji je niži čak i od propisanog, a koji prema Narodnim novinama iznosi nešto manje od 2800 kn. Na taj način, viličarist postaje viličarist i prodavač, blagajnica postaje blagajnica i prodavačica, a za obavljanje duplog posla plaća im se smanjuje i to na minimalac.

Stoga pozivamo na solidarnost sa hladnokrvno otpuštenim radnicima i radnicama te ostalim radnicima koji rade za minimalac, i suprostavljanje tretiranju ljudi kao robova i brojki! Organizirajte spontane štrajkove, bojkotirajte GETRO proizvode, telefonirajte Upravu ili im napišite pismo sve dok Uprava GETRO-a ne vrati posao nepravedno otpuštenim radnicima i ne poveća im plaće barem kakve su bile prije 1. siječnja.

Izvor: MASA

Plakat povodom akcije solidarnosti




- 17:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

28.12.2008., nedjelja

STIŽE KRIZA

Večernji list STIŽE KRIZA Zbog pada narudžbi, tvrtke se prvo rješavaju onih koje je najlakše otpustiti

Vecernji list Varaždin: Poslodavci dijele otkaze zaposlenima na određeno

„Prave posljedice svjetske ekonomske krize očekuju se polovicom 2009. godine, kažu ekonomski stručnjaci, no prva otpuštanja radnika u sjevernom dijelu Hrvatske već su počela, i to logičnim slijedom – prvo lete zaposleni na određeno vrijeme, kojih se poslodavci najlakše riješe.
– U studenome je u Varaždinskoj županiji posao izgubilo 469 osoba... Potkraj godine tradicionalno na zavod pristižu sezonci, za koje zimi nema posla, no Hutinski dodaje da se polako počinje osjećati da se nešto događa na tržištu te da tvrtke gube poslove.
Na primjer, ludbreška elektronička tvrtka ITS components ovaj je mjesec otpustila 60 ljudi, kaže Hutinski. Varaždinski pak je Univerzal (tvrtka za reciklažu i promet sekundarnim sirovinama) otpustio 18 ljudi, zaposlenih na određeno vrijeme, a uskoro će još 10-ak, potvrdio nam je direktor Marijan Kovačić. … Već dulje vrijeme neizvjesna je i sudbina Varteksa Tivara, za koji je napravljen program restrukturiranja. Prema najnovijim informacijama, poslije Nove godine na zavodu bi moglo završiti 30-ak osoba.“

Aja bih još dodao:
Tome svako treba dodati dvadesetak radnica iz Ivančice, i dvadesetak radnika ITAS Prvomajske, pedesetak iz Boxmarka itd.
Radi preciznije formulacije (iako je učinak isti) treba naglasiti: poslodavci ne dijele otkaze zaposlenima na određeno, takvi otkazi u pravilu prestaju s danom do kojega su sklopljeni, zato se i zovu ugovori na određeno vrijeme. Grubo rečeno: to je isto kao kad istekne polica osiguranja za automobil, dakle polica se ne otkazuje već je njezino važenje isteklo. Činjenica je da se ugovor o radu masovno zloupotrebljava i da svaka vlast takvo ponašanje prešutno odobrava ali je isto tako činjenica da se čaša radničkog strpljenja još nije prelila.
Promjene u Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, razlog su za povećan broj otpuštenih radnica na koncu 2008. godine. Naime novim se zakonskim odredbama izjednačuju žene i muškarci tako da bi s 32 godine radnog staža (uz druge uvjete) mogli koristiti naknadu za nezaposlene do stjecanja prvog uvjeta za mirovinu ili ponovnog zaposlenja. Do sada je ženama bilo potrebno 30 godina radnog staža, a muškarcima 35.


- 19:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.12.2008., četvrtak

Sindikalni savjet

nzherald.co.nz

Nakon saznanja da neće na vrijeme dobiti tjednu plaću, sindikat je savjetovao vozačima autobusa u Aucklandu da posude novac od dnevnog utrška. Opširnije
Uočio Zombix

- 19:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.12.2008., četvrtak

Recesija


- 16:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.12.2008., srijeda

Radnici okupirali zgradu Generalne Konfederacije Grčkih Radnika (GSEE)

Od 8 sati ujutro zgrada GSEE (Patision i Alexandras) je okupirana.

Proglašavamo zgradu Oslobođenom Radničkom Zonom.

Otvorena Radnička Skupština u 18 sati.

Zgrada je otvorena svim radnicima cijeli dan.

* * *

- PROGLAS -

Mi ćemo ili sami odrediti vlastitu povijest
Ili pustiti da bude određena bez nas

Mi, fizički radnici, zaposlenici, nezaposleni, privremeni radnici, lokalni ili imigranti, nismo pasivni tv-gledatelji. Od ubojstva Alexandrosa Grigoropoulosa u subotu navečer sudjelujemo u demonstracijama, sukobima s policijom, okupacijama centra ili susjedstava. Ponovno smo morali ostaviti posao i naše svakodnevne obveze da bi preuzeli ulice s učenicima, studentima i ostalim proleterima u borbi.

Izvor: MASA

Trade union building

The building of the General Confederation of Greek Workers (GSEE) has been occupied by workers in Athens who have released a statement saying their purpose is to "disperse the media-touted myth that the workers were and are absent from the clashes, and that the rage of these days was an affair of some 500 "mask-bearers", "hooligans" or some other fairy tale," The banners read : "From labor "accidents" to the murders in cold blood State - Capital kill"; "No persecution Immediate release of the arrested"; "General Strike"; "Workers' self-organization will become the bosses' grave".

Izvor: Anarkismo.net


- 19:57 - Komentari (3) - Isprintaj - #

12.12.2008., petak

Kako se dogovara posao?

Vecernji list

Večernji list uočio Zombix
- 17:30 - Komentari (2) - Isprintaj - #

03.12.2008., srijeda

Dosta!!

Šalji dalje






- 21:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

01.12.2008., ponedjeljak

Stegnite vi svoj remen bando lopovska

Stegnite vi svoj remen


Građani Republike Hrvatske!

Neki nam političari poručuju kako bi mi trebali stegnuti svoje remenje, zar ga 17 godina nismo dovoljno stezali ?!
Dokle više da stežemo svoje remenje?
Dokada ćemo šutjeti i trpjeti?
Građani RH naše je ustavno pravo, kao i u svim demokratskim državama da javno i otvoreno poručimo onima gore na Markovom trgu koji sjede u saborskim foteljama, koji uživaju na račun naših poreza koje plaćamo uredno svaki put kada nam daju račun na kojem piše PDV. Ironija je da plaćamo poreze njima, a oni doveli državu u sljedeće stanje:

1. Vladavine organiziranog kriminala i korupcije
2. Političku scenu čine podobni i nesposobni
3. Prodaju se državna dobra, NAŠA dobra strancima
4. Uživaju visoke plaće i benificije dok ostatak naroda skuplja povratnu ambalažu

Došlo je vrijeme da konačno uvedemo red i demokraciju u lijepoj našoj. Da Ustav i demokracija više na bude samo mrtvo slovo na papiru, već da zažive punim jekom u RH. Vrijeme je da odluke koje se tiču svih nas više ne donose veliki centri moći, kao nekadašnja KPJ, na sastancima iza zatvorenih vrata, daleko od javnosti i od običnog radnika. Sastanci na kojima se ide u korist bogatima i oni svakim trenom gomilaju svoje bogatstvo, dok srednji stalež i dalje lagano izumire, a sve je veći broj siromašnih koji jedva imaju da podmire svoje osnovne potrebe za hranom, vodom, odjećom i da imaju krov nad glavom.

Građani RH ne dopustite da Vas obmane lažima, da se bogate preko Vaše i naše grbače, ne dopustite da se društvo kod nas rasloji na vrlo malen broj pretjerano bogatih ljudi i na vrlo velik broj siromašnih ljudi, koji jedva svaki mjesec spajaju kraj s krajem.

Ne dopustite da posljedice njihovog neznanja i nemara opet mi plaćamo, a da nitko od njih ne prihvaća odgovornost za svoje postupke, za svoje greške. A takvih propusta i pogrešaka je bilo i previše.
Narode vrijeme je da u svoje ruke uzmemo svoju sudbinu i sreću, da konačno izađe sunce i da opet osjetimo što je to proljeće, jer ova zima u kojoj živimo je preduga. Vrijeme je za novu generaciju, ljudi osviješteni važnosti demokracije i slobode govora, ljudi koji su putem interneta došli do istine i organizirali se da pokrenu građansku inicijativu u kojoj će se konačno čuti glas naroda.

Neka se čuje Vaš glas 5.12. na organiziranim skupovima u:
- Zagrebu
- Rijeci
- Puli
- Splitu
- Požegi
- Zadru
- Osijeku

NARODE kažimo našim političarima onima gore na Markovom trgu, „STEGNITE VI SVOJE REMENE“, ne treba Vama Božićnica na plaču od min 20 000 kuna mjesečno.

ZAJEDNO kažimo našim političarima, izabrani ste da radite za dobrobit svih nas, da nam sutrašnjica bude bolja od današnjice.

ZA BOLJE SUTRA smo mi narod spremni postati oporba Vama gore na Markovom trgu. Danas više nema oporbe u Hrvatskom saboru, jer ne vidimo u svim tim redovima naših političara tko će izvući Hrvatsku iz krize. Dokazali ste nam svoje znanje kada ste stručno objasnili nama, NARODU, da je Hrvatska u „banani“,ili ste možda time htjeli priznati kako ste Hrvatsku pretvorili u „Banana državu“, državu za koju su ljudi ginuli, da bi bila slobodna i samostalna.

Nisu ljudi išli u rat da bi samo vi gore uživali, već kako bi svakom djetetu u RH bio osiguran bolji život i bolje sutra.

Građani diljem Republike Hrvatske od srca Vas pozivamo da se odazovete ovim prosvjedima 5.12.2008. u 18 sati u svim krajevima lijepe naše i da konačno, zajedno, ujedinjenim glasom iskoristimo svoje ustavno pravo na slobodu govora i javnog okupljanja, da kažemo onima gore, političarima:

"Vrijeme je da sebi stegnete svoje remenje".
- 19:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.11.2008., ponedjeljak

U ime prava

Slobodna Dalmacija

...Organizirani kriminal nije ništa novo, već 18 godina djeluje uz toleranciju vlasti. Dečki su naučili pljačkati i ubijati u ratu, nitko ih za to nije gonio i oni su nastavili do danas. Uzbuna nastaje sada, kad počinju padati žrtve iz reda establishmenta...

...Pretvorba i privatizacija svuda je u istočnoj Europi i azijskim državama tranzicije provedena jednako: svuda je došlo do druge prvobitne akumulacije kapitala u vidu čiste pljačke. To se provodilo zakonom, ali to je normalna diskriminacijska uloga prava. Špekulacije s bankama, kad 200-300 tisuća štediša ostane bez novca, to je normalno funkcioniranje prava. Kažnjava se onaj tko ukrade koru kruha, ali onaj tko upropasti 100 tisuća štediša – to je nesreća. Banka propada, a menadžer dobije svoje bonuse – i to je pravo. Sve smo to imali i u Hrvatskoj, s time da je kod nas bio i dodatak: čak i ono što je bilo deklarirano kao sloboda i jednakost za sve – nije funkcioniralo za cijelo stanovništvo...

Image Hosted by ImageShack.us
Dr. Nikola Visković u Slobodnoj Dalmaciji

...Nedovoljnim ukazivanjem na istinu da pravo nije samo sredstvo afirmacije sloboda i jednakosti, nego ujedno i sredstvo ugnjetavanja i diskriminiranja. Nema državnog zlodjela koje nije počinjeno u ime prava. Nema pravnog ovlaštenja i slobode iza kojih ne stoje nečija lišavanja i nesloboda u istim odnosima. Policija i zatvori su prepuni siromašnih i nemoćnika, a propuštaju moćne. Kaznena nedjela su nedjela uglavnom malog čovjeka, dok nedjela moćnika - politička, ratna i financijska - nisu protupravna. Zlodjela „bijelih ovratnika“ u pravilu nisu krivična djela, za razliku od zlodjela sirotinje, i tako je od robovlasničkog sistema do danas. To je tabu o kojem ne smiješ ni misliti, a ja smatram da studenti i građani to moraju znati...
- 18:21 - Komentari (1) - Isprintaj - #

14.11.2008., petak

Tko je maznuo lovu?

Nik Titanik<
- 12:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

07.11.2008., petak

Oktobarska revolucija

Koliko god sam se trudio biti po strani od izbora u Americi (sindikati su bili na strani Obame) ipak ne mogu odoljeti naslovnici Mladine.


"Oktobarska revolucija"

MladinaImage Hosted by ImageShack.us

"Busha, maskotu bjelačke privilegiranosti, naslijedio je prvi tamnoputi predsjednik u povijesti Amerike!" Mladina
- 21:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.10.2008., četvrtak

Smrt kao život

ZaMirZINE

Zato je priča o životu i smrti Ive Pukanića zapravo priča o državi s prividom demokracije i zakonitosti, storija o slabom pamćenju i lažnim medijskim i drugim herojima, priča začeta davno, u krvi i otimačini, dirigiranoj s vrha vlasti, s nikada kažnjenim ratnim zločincima i kriminalcima svake vrste, priča o Hrvatskoj lišenoj političke volje vlasti da svojim građanima omogući išta drugo osim permanentne nesigurnosti. Hrvatska je stoga odavno u izvanrednom stanju, u nemogućoj situaciji, upravo zato jer su kriminal, korumpirani državni aparat, potkupljivi mediji, moćna mafija, ulične likvidacije, samo logične posljedice njenoga nastanka i postojanja, one su srž države same. Pa se logično, kao što kaže jedan filozof, sada pojavio problem kojega ne može riješiti isti onaj koji ga je i stvorio.

ZaMirZINE
- 11:38 - Komentari (2) - Isprintaj - #

28.10.2008., utorak

5. ANTIFA FEST PULA

5. ANTI FA FEST PULA

5. ANTIFA FEST PULA
- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.10.2008., subota

Radnici traže pravdu

AP Imotski IMOTSKI – Nakon kraha još jedne nekad davno uspješne tvrtke, Autopoduzeća d.d., u čijem je nazivu danas sintagma “u stečaju”, radnici su imali koliko-toliko nade da će dobiti zaslužena potraživanja. Njihove su se nade raspršile nakon nedavne skupštine vjerovnika.

Blokirat će granicu
Radnici su tražili da se dio potraživanja vjerovnika odredi u njihovu korist. Budući da se to nije dogodilo, njih 27 je ogorčeno te su poručili Vladi RH kako su spremni na sve ne bi li dobili novac koji im pripada.

Planiraju tako napraviti blokadu državne granice RH s BiH u Vinjanima Donjim. Ako ni to ne urodi plodom, odnosno ako im se ne podmire njihova potraživanja, spremni su izići i na prosvjede na Markov trg u Zagrebu. Večernji list

- 10:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.10.2008., utorak

Britanija na pragu Marxovih crnih prognoza

Jutarnji

Bankokracija je bila (i jest) suprotnost liberalnoj demokraciji. Niti je nad vladajućom strukturom - bankovnom i poslovnom elitom - bilo ikakve demokratske kontrole, niti je ona omogućavala individualnu slobodu. U takvom sistemu, tri kultne vrijednosti francuske i istočnoeuropske revolucije (1789. i 1989): “sloboda, bratstvo, jednakost” nisu se mogle ostvariti.

Umjesto slobode, stvoren je autoritarni sustav u privrednim organizacijama u kojima šefovi mogu štogod hoće, jer znaju da zaposlenici moraju biti poslušni u strahu da ne dobiju otkaz.

Umjesto “bratstva” (solidarnosti) vlada(la) (je) pohlepa - koju je takav sistem stvorio i koju održava, kako bi mogao opstati.

Umjesto jednakosti, stvorena je ogromna razlika između male manjine bogatih i velikog broja zaduženih. Ne siromašnih - nego zaduženih - onih koji žive u stalnom “crvenom minusu” i koji će cijeli život otplaćivati kredite.

Zanimljiv članak objavio je Jutarnji list
- 18:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kolektivni ugovor zidarskih radnika, Varaždin 1931.

Free Image Hosting at www.ImageShack.us Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Kolektivni ugovor
sklopljen izmedju zidarskih radnika, uposlenih na gradnji škole u Varaždinu i gradjevinskog poduzeća Ing. Veljko Petaj iz Zagreba.

I. RADNO VRIJEME
1. Radno vrijeme je u principu osamsatno – dnevno- odnosno četrdesetosam sati tjedno, sa slijedećom razdiobom: od pol osam sati ujutro do dvanaest sati u podne, te od pol dva sata poslije podne do pol šest sati uveče u pet dana u tjednu. Subotom počinje rad u pol osam sati u jutro i traje do jedan sat poslije podne. U tim satovima rad je neprekidan.
2. Gornje radno vrijeme može se produljiti. Ti satovi naplaćuju se kao prekovremeni rad.
3. Ako poslodavac u iznimnom slučajunaredi rad preko deset sati dnevno, tada se takovi satovi plaćaju prema Zakonu o zaštiti radnika kao prekovremeni rad sa najmanje 50% više na osnovnu satnu plaću.
4. Nedeljom plaća se 100% nadoplatka na plaću.

II. ISPLATA
1. Isplata vrši se svake subote odmah nakon završetka rada, t.j. poslije jedan sat popodne, a plaćaju se efektivni radni satovi po odbitku poreza i prinosa za okružnu blagajnu.
2. Svako čekanje na početak isplate dulje od jednog sata plaća se kao na radu provedeno vrijeme.

III. PLAĆE
1. Plaće odredjuju se za zidare sa tri kategorije i to: prva sa Din. 6.50, druga sa Din.6. i treća sa Din. 5.50 po satu
2. Za specijalne poslove na taracanju, glazuri, štednjacima, stubama, dvorišnoj fasadi itd. naplaćuje se doplatak od jedan Dinar na sat.

IV. RADNIČKA ORGANIZACIJA I RADN. POVJERENICI
1. Poslodavac priznaje radničku organizaciju kao predstavnicu svih radnika.
2. Priznaje se pravo radnicima na biranje radničkih povjerenika po Zakonu o zaštiti radnika.

V. OPĆE ODREDBE
4. Na gradnji se imade urediti baraka /garderoba/ za presvlačenje zidara i zaštitu od nevremena. Ista prostorija mora biti providjena ključem, a u koliko se radi zimi, treba biti loživa. Isto tako treba na zgradi biti jedna posuda /kanta/ samo za pitku vodu.
6. Nadzor nad čistoćom i redom mora voditi radnički povjerenik, i na event. nedostatke upozoriti poslovodju.

U Varaždinu, dne 17. jula 1931.


- 12:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.10.2008., srijeda

Demokracija, ne hvala!

26.08.08. 7Plus Regionalni tjednik U Kini se lakše dogovara posao Piše: Ivica Kruhoberec

Klikenzi bitte Liberalan Slobodan
Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja

Kako Kina uspijeva pomiriti tržišno gospodarstvo i jednostranačje?
„To su vrlo pametno spojili. Kod njih nema previše demokracije, a ja uvijek govorim da nje ne treba previše u gospodarstvu jer se ne zna tko donosi odluke i tko je odgovoran.
To je hrvatski problem. Zato je trenutno u Kini puno lakše dogovoriti posao. Razgovarate s predsjednikom pokrajinskog komiteta i gradonačelnikom ili čelnikom provincije i što oni vele tako je.
Tu nema više žalbenih postupaka, pravne nesigurnosti, nerada sudova itd. Tamo je sudstvo vrlo efikasno.“

Stvarno?
„Naravno, vrlo brzo dolazite do presude, druga je stvar kakva je ona, oslobađajuća ili osuđujuća. Naravno najvažnije je da Kina ima puno radne snage, koja nema velike zahtjeve. Velik dio je sretan ako uopće dobije posao, tako da o prosvjedima nema govora, pogotovo ne sada kada su se spremili za Olimpijadu. Vjerojatno tamo ima i nezadovoljnih , što je i za očekivati s obzirom na tempo kojim se razvija Kina, možda čak i prebrzo.„

Zašto?
„Možda će im se to obiti o glavu zbog toga jer to može izmaknuti nadzoru. Čim ljudi imaju više novaca, ekonomski su jači, teže ih je kontrolirati. Stranka za sada toliko uspijeva zbog velikog broja članstva, ali hoće li to i dalje moći, to je pitanje.
Upravo moguća politička nestabilnost potencijalna je opasnost za strana ulaganja, ali ona za sada nije na vidiku.“

Opširnije
- 10:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #

28.09.2008., nedjelja

Štrajk željezničara, Čakovec 1920.

Povijest s obližnjeg buvljaka.
Dragutin Feletar

U poznatom generalnom štrajku željezničara u proljeće 1920. godine sudjelovali su i radnici željezničke stanice u Čakovcu. Tada su štrajkali gotovo svi željezničari u Jugoslaviji usprkos represivnim mjerama da se ovaj štrajk spriječi, jer je paralizirao normalno odvijanje prometa – dakle najosjetljivije mjesto života jedne zemlje. Odmah poslije završetka rata pričalo se o pokušajima željezničara da štrajkom izbore svoja prava, jer su im uvjeti rada bili gotovo neizdrživi, a nadnice niske. O najavi štrajka govori nam i jedan dokument vojne komande Međimurja, koji je ona 1. svibnja 1919. uputila građanskom povjereniku Čakovca dr. Ivanu Novaku, a u koje, među ostalim piše:
„Povodom glasova, da željezničko osoblje na izvjesnim mjestima priprema objavu štrajka i obustave rada na željeznicama, Gospodin Ministar vojni, rješenjem svojim, Obustavom br. 18967 od 19. tek. mjeseca stavio je do znanja, da su željeznički radnici i osoblje za ratno vrijeme i na vojiškom dijelu teritorije (granica, op. aut.) stavljeni pod vojnu komandu i da će za objavu štrajka biti stavljeni pod vojni sud, kao buntovnici. U vezi s tim naređenjem, Vrhovna komanda pod O. br. 36083 naređuje, da se za slučaj nepokornosti željezničkog osoblja i radnika prema njihovim starješinama, upotrijebi sila, da se saobraćaj obezbjedi. Toga dana šefovi željezničkih stanica su ovlašteni preko direkcije željeznica, da se pismenim predstavkama obraćaju za vojničku pomoć, a komandanti mjesta i najbližih posada, dužni su da u tim slučajevima traženu pomoć odmah ukazuju. Dostavlja se ovo radi saopštenja svim reonu posade, s ovim napomenama: 1. Kao vojnički dio smatra se cjelokupna teritorija ove divizijske oblasti, i prema tome, na njoj će se primjenjivati postupak po sudskom zakonu za ratno vrijeme prema svim krivcima, na koje se nadležnost vojnih zakona prostire. 2. Tamo gdje na željezničkim stanicama postoje vojni komandanti i odjeljenje vojske, dužnost je njihova da ukažu pomoć šefovima stanica…“ (Dokument nosi broj 1022/1919.)

Situacija je, dakle, bila vrlo napeta i za štrajkaše nepovoljna, jer bi u slučaju štrajka u pomoć za uspostavljanje prometa morala priteći vojska, a radnici koji bi sudjelovali u štrajku podlegli bi pod nadležnost vojnog suda. Usprkos takvim opasnostima i željezničari Čakovca pridružili su se koncem travnja 1920. godine opće-jugoslavenskom štrajku željezničkog osoblja. Masovnije sudjelovanje u ovom štrajku donekle je spriječila i činjenica što je Međimurje svojim željeznicama i željezničkim stanicama potpadalo pod zvaničnu upravu austrijskih Južnih željeznica čak sve do 23. kolovoza 1923. godine. (Franjo Marciuš: Opustjela stanica, Međimurje , Čakovec 15.04.1970.)

„Godine 1919. Osnovana je u Čakovcu sindikalna podružnica željezničara, koja je bila uključena u Opći radnički savez (ORS). Predsjednik podružnice je bio Rataj Jernej iz Laškog, a na željezničkoj stanici u Čakovcu radio je kao skladištar. Sindikalnu podružnicu su sačinjavali radnici i službenici željezničke stanice, ložione i sekcije za održavanje pruge, gdje je bilo zaposleno ukupno oko 150 radnika i službenika, od kojih su skoro svi bili članovi ove podružnice. Plaće radnika iznosile su prosječno oko 3 krune dnevno, što nikako nije bilo dovoljno za najskromniji život pogotovo onih željezničara s obiteljima. Naša sindikalna organizacija je bila vrlo aktivna u radu. Bili su održavani česti masovni sastanci svih članova podružnice i pojedinih grupa radnika. Masovni sastanci su se najčešće održavali u gostioni „Gabrec“, na kojima se raspravljalo o plaćama i statusu željezničara, jer je najveći broj željezničara imao status dnevničara,a ne stalnih radnika i službenika (zvaničnika). Stoga, kad je bila donešena odluka o generalnom štrajku svih željezničara u Jugoslaviji, naša podružnica i svi njegovi članovi pozdravili su tu odluku, spremni da se odazovu i da u njemu aktivno učestvuju. (…) Mi smo spremno dočekali štrajk tim lakše, što željeznička stanica u Čakovcu tada nije bila domicilna (ranžirna), već su strojovođe samo vršili manevrisanje teretnih vagona za istovar unutar stanice“. (Izjava Josipa Premuša i Ivana Jakšića, sudionika štrajka željezničara 1920.)

Iz istog izvora saznajemo da je štrajk željezničara na čakovečkoj stanici započeo „u 12 sati u noći između 17. i 18. travnja 1920. godine. Svi željeznički radnici su u taj sat napustili rad tamo gdje je koga zatekao, tako da su vlakovi stali izvan željezničkih stanica na otvorenim prugama. Promet je bio potpuno obustavljen“. Željeznički promet je u Čakovcu bio tada obustavljen punih 48 sati, da bi se svi željezničari vratili na posao tek trećeg dana od početka štrajka. Već 18. travnja na večer, na osnovi obavijesti šefa stanice Antuna Doresa, na stanicu je došao jedan vod vojske iz čakovečkog garnizona da bi očuvao red. „Pošto je vlada izdala naredbu o vojnoj mobilizaciji željezničara, to se veći broj željezničara skrivao i nije noćio kod kuća, kako ih vojska i policija ne bi pronašla“. (Muzej Međimurja Čakovec, broj 1237/3)

„U čakovcu nakon završetka generalnog štrajka nije bilo progona željezničara, niti je bilo tko otpušten s posla, jer je štrajkaše u dobroj mjeri zaštićivao šef stanice Dores Antun, koji je simpatizirao ovaj štrajk. (…) Nakon završenog štrajka bile su povišene plaće za 10 posto svim željezničarima“.
_________________________________________
*Franjo Marciuš navodi na osnovici sjećanja željezničarskih umirovljenika Petra Horvata i Petra Jageca iz Strahoninca, koji su bili sudionici štrajka, da je obustava rada nastupila zapravo u noći od 15. na 16. travnja 1920. „Točno u ponoć telefonski je obaviješten (Petar Horvat, op. aut.) s ostalim željezničarima da je započeo taj dugo očekivani štrajk.“
*Marciuš navodi da su „čakovečki željezničari radili do početka štrajka punih 24 sata, zatim se isto toliko odmarali i dalje nastavljali s takvim turnusom, a nakon štrajka im je radno vrijeme skraćeno na 16 sati, a nešto su im i povećane plaće“.
_________________________________________
*U travnju 1920. izbija štrajk željezničara, u kojem iz solidarnosti sudjeluju i drugi sindikati, tako da prijeti prerasti u generalni štrajk. Vlasti su razbile štrajk militarizacijom željeznica i uvođenjem prijekih sudova. O tome u biografiji Josipa Broza Tita piše Vladimir Dedijer: »Rukovodstvo SRPJ(k) nije znalo iskoristiti povoljan razvoj odnosa snaga iz 1919. godine. Buržuazija je počela konsolidirati svoje pozicije i prelaziti u protunapad. Dok su 1919. godine svi štrajkovi završavali uspjehom, godina 1920. započela je neuspjehom i prvim porazom. Wikipedia
_________________________________________
*Petnaesti travnja, prvi dan velikog štrajka željezničara, koji je počeo 15. travnja 1920. i trajao četrnaest dana, proslavljao se u FNRJ kao Dan željezničara Jugoslavije.
Siniša Lajnert, Hrvatski državni arhiv , Marulićev trg 21, Zagreb



- 14:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.09.2008., petak

Poginuo radnik

Večernji list 25. 09. 2008. | 10:33 Varaždin: Radnik pao s 14 metara visine i poginuo (dpl)

IVecernji list Foto © Marko Jurinec

Azem Smaić (56) državljanin BIH-a na privremenom boravku u Republici Hrvatskom u Murskom Središću, poginuo je ujutro oko 7.15 sati na gradilištu stambene zgrade u Jalkovečkoj ulici bb u Varaždinu.

Smaić je bio radnik poduzeća “PIGER” d. o.o sa sjedištem u Murskom Središću koje je obavljalo radove na stambeno - poslovnoj građevini “Grabanice 2”. Nesretnik je radio na rubnom dijelu zadnjeg kata građevine, te je na neutvrđeni način izgubio ravnotežu i kroz improviziranu ogradu pao na betonsku podlogu visine od oko 14 metara. Od ozljeda koje je zadobio, preminuo je na mjestu događaja.

Istražna sutkinja varaždinskog Županijskog suda obavljanje očevida je prepustila policiji, te je odredila obdukciju. Na mjesto događaja izašao je i inspektor rada i zaštite na radu.
- 11:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Coca-Coli zabranjen Big Brother u pogonu

Večernji list

Vecernji list

Zagrebački Županijski sud pravomoćno je presudio da Coca-Cola mora ukinuti videonadzor u proizvodnoj hali zagrebačke punionice u Sachsovoj 1 jer za snimanje radnika ta tvrtka nije imala dopuštenje Zaposleničkog vijeća. Ta je presuda značajna za sve ostale eventualane sporove koji će se ticati snimanja radnika i(ili) uvođenja novih tehnologija jer se iz nje može iščitati jasna poruka suda da snimanja radnika na radnom mjestu nema osim ako nisu sami s time suglasni.

Sudska poruka
No, za dvije sporne fiksne kamere koje snimaju u punionici i radnike koji opslužuju stroj, što je utvrdio i sud, odbili su dati suglasnost jer drže da nisu ni sigurnosne, niti su uvedene da bi zaštitile zdravlje radnika. Coca-Cola se žalila i da Zaposleničko vijeće nema aktivnu legitimaciju za spor, odnosno da nije bilo ovlašteno za tužbu protiv tvrtke, no Županijski sud im je poručio sljedeće: Zaposleničko vijeće dužno je štititi i promicati interese radnika. Večernji list
- 09:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se