Radnički blog

<	srpanj, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Siječanj 2010 (1)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (1)
Travanj 2009 (4)
Veljača 2009 (2)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (7)
Studeni 2008 (3)
Listopad 2008 (6)
Rujan 2008 (5)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (1)
Travanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (1)
Veljača 2008 (1)
Ožujak 2007 (1)
Prosinac 2006 (1)
Listopad 2006 (3)
Rujan 2006 (2)
Kolovoz 2006 (2)
Srpanj 2006 (4)
Lipanj 2006 (6)
Svibanj 2006 (10)
Travanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Pravo i pravda
Pravo i pravda je u tvojim rukama.
Ako se sam ne boriš za svoje pravo, ne očekuj ni da drugi to učine.
Na mnogo načina možeš biti obespravljen, a samo na jedan zaštićen: ako znaš koja su ti prava i kako da se boriš za njih.
Jer ako šutiš i ne reagiraš, sigurno je da nećeš imati ni prava ni pravde.

Dictionary [trade union rights]

Blues Radio UK

Linkovi

MASA
AS Inicijativa
AK Solidarnost
Zombix
CNN.blog
cicija-filozof
Directory of Labor Unions

Klikni na sličicu - link

Radnik i kapitalist

Pravno, oni su jednaki, ali ekonomski, radnik je sluga kapitalista... tako što radnik prodaje sebe i svoju radnu snagu na određeno vrijeme. Radnik je u položaju sluge jer ga zastrašujuća opasnost od gladi, koja svakodnevno lebdi nad njim i njegovom obitelji, tjera da prihvati bilo koji uvjet koji mu nametne kapitalist, industrijalac, poslodavac... Radnik uvijek ima pravo napustiti svog poslodavca. No imali li on i sredstava za to? Ne! Jer on to čini kako bi sebe zatim prodao drugom poslodavcu. Na to je natjeran istom onom glađu koja ga je prisilila da sebe proda i prvom poslodavcu.

Radnička je sloboda... stoga samo teoretska sloboda, kojoj nedostaje bilo koje sredstvo za njezino moguće ozbiljenje, te je tako samo izmišljena sloboda, izrečena laž. Istina je da je cijeli život radnika samo nastavak i zastrašujući niz uvjeta služenja - volonterskog sa pravnog stajališta, ali obaveznog zbog ekonomskih uzroka - uspostavljenog sa međuigrom slobode praćene glađu. Drugim riječima, to je ropstvo.

Mihail Bakunjin (1814.-1876.)

Nitko ne bi trebao raditi. Nikad.
Rad je izvor gotovo sve bijede u svijetu. Gotovo svako zlo koje možeš navesti proizlazi iz rada ili iz života u svijetu stvorenom za rad. Ukoliko želimo prestati patiti, moramo prestati raditi. Bob B.

27.07.2006., četvrtak

Podravka - teške ozljede na radu

Dva mlada radnika teško su se ozlijedila u nevezanim nesrećama na radu u koprivničkoj Podravci. Jedan je zadobio ozljede vratne kralježnice, a drugome je gotovo zdrobljena šaka. Njihovi roditelji zaposleni su u Podravci dok su mladići zaposleni u DEKRA d.o.o. – agenciji za privremeno zapošljavanje te su ustupljeni Podravci za obavljanje privremenih poslova. Ovakav način zapošljavanja uveden je promjenama Zakona o radu iz 2003. godine. Prema trenutno dostupnim informacijama, nesretni mladići, nisu prošli cjelovitu obuku iz zaštite na radu. Kod pružanja liječničke pomoći u bolnici, bilo je i problema (naknadno su otklonjeni), s njihovim zdravstvenim osiguranjem. Kakva je daljnja sudbina ozlijeđenih mladića? Hoće li se DEKRA i Podravka pobrinuti za njih ili će im "namjestiti" osobnu krivnju za ozljede? Što je utvrdila Policija, a što Inspektor zaštite na radu? Koliko stotina radnika je DEKRA ustupila Podravci? Pod kojim uvjetima? Mnogo pitanja, a odgovora nema. Sigurno je jedino da su mladići bili prijavljeni na minimalac. Kako se reklamira DEKRA d.o.o. pogledajte na njihovim WEB stranicama.

- 16:08 - Komentari (6) - Isprintaj - #

11.07.2006., utorak

Tko tu koga vuče za nos?

Turbo Liberali su progurali u drugo saborsko čitanje izmjene Zakona o radu kojima, među ostalim, traže strogo kažnjavanje poslodavaca koji ne plaćaju rad nedjeljom.

«Prema prijedlogu HSLS-a, najniže novčane kazne za poslodavce, za koje su i sindikati više puta upozoravali da nisu destimulirajuće, značajno se povećavaju. Prihvate li saborski zastupnici prijedlog HSLS-a i u drugom čitanju do kraja ove godine, poslodavci će za niz prekršaja koji se odnose na nezakonito sklapanje ugovora o radu umjesto dosadašnjih 10.000 do 30.000 kuna plaćati kazne od 25.000 do 45.000 kuna.

Za prekršaje koji uključuju i nezakonit prekovremeni rad, pak, predlažu povećavanje novčanih kazni sa 61.000 do 100.000 kuna na 76.000 do 100.000 kuna. U HSLS-u ističu da su u svom prijedlogu uvažili zahtjeve Crkve i zaštitili samohrane roditelje te obitelji s bolesnom i hendikepiranom djecom.»

Čitajući službene stranice HSLS-a ne mogu se oteti dojmu da nas smatraju maloumnima. Pa sadašnje su kaznene odredbe sasvim u redu ali se u praksi ne primjenjuju. Kakva je razlika između 61.000 kuna, 76. 000 kuna ili 100.000.000 $ kad se i onako nikoga ne kažnjava. Zakon o radu ne treba mijenjati, treba ga primjenjivati.

Pitam se jesu li pametnjakovići iz HSLS-a, koji inače zagovaraju turbo kapitalizam kroz neoliberalizam, ikada čitali Kazneni zakon. U članku 114. doslovce stoji:
»(1) Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu ili bez opravdanog razloga ne isplati plaću radniku u propisanom razdoblju, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja ili ne prijavi radnika tijelima zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja, zakonom određeno radno vrijeme i odmor, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom,
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i tko ne izvrši pravomoćnu sudsku odluku kojom je odlučeno o vraćanju radnika na posao.«

Umjesto lupetanja u Saboru, HSLS-u, a i svima drugima posebno SDP-u i HNS-u, bilo bi pametnije da provjere kako se primjenjuje Kazneni zakon i koliko je prekršitelja završilo u zatvoru.

- 21:31 - Komentari (6) - Isprintaj - #

07.07.2006., petak

Globalni gospodari igraju svoju igru

Čim je opasnost socijalističkog diva nestala, kapitalistički je podivljao. Profit je zamijenio Boga, svi mu se klanjaju, a oni koji ga stvaraju sve više pate. Jednog će dana taj div uništiti samoga sebe tjeran vlastitom pohlepom kojoj nema kraja, ali do tada će uništiti većinu strateškog potencijala ovog planeta i prouzročiti hrpe nepotrebnog otpada.
DUŠKO MILIČIĆ Vjesnik

- 16:23 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.07.2006., ponedjeljak

Poslodavci ukradu 90.000 radnih mjesta godišnje

Čak 94 posto zaposlenih u poduzećima odradi puno osmosatno radno vrijeme i još u prosjeku dva dodatna sata prekovremenog neplaćenog rada dnevno. Da se taj višak sati pretvori u plaćeni rad, radilo bi se o broju novozaposlenih od 91.400 osoba

U našem društvu izgleda da neki poslodavci previše gledaju američke filmove u kojima radnici do pola noći sjede u uredima. Ali, zaboravljaju da su Amerikanci za to debelo plaćeni. Možemo mi biti i na razini 19. stoljeća, ali sjetimo se da se tada umiralo u četrdesetima, kaže sindikalac Švigir.

Hrvatski radnici godišnje odrade 3,7 milijuna neplaćenih prekovremenih radnih sati, a da se taj višak sati pretvori u plaćeni rad, radilo bi se o broju novozaposlenih od 91.400 osoba - ovaj skandalozan podatak iznio je na okruglom stolu SDP-a o pravima radnika glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.

Prema podacima iz redova sindikata i nekih stranaka, danas u Hrvatskoj ukupno 62 posto svih zaposlenih koji dobivaju plaću dobiva osobni dohodak manji od državnog prosjeka koji se kreće na oko četiri i pol tisuće kuna. Pritom čak 24 posto ukupno zaposlenih prima između tri i četiri tisuće kuna mjesečno, a poznato je da sindikalna košarica pokazuje da četveročlanoj obitelj potrebno više nego dvostruko za zadovoljavanje minimalnih potreba.

Tradicionalno su najmanje plaće u sektoru tekstilne industrije - 2.300 kuna, a najviše u proizvodnji računala, financijskom posredovanju i zračnom prijevozu, do prosjeka od 7.600 kuna. Zanimljiv je i podatak da je od ukupno pretvorenih 2.860 nekadašnjih društvenih poduzeća koja su prošla postupak privatizacije dosad već u stečaju završilo više od trećine njih - čak 830 tvrtki, što sigurno najbolje govori o sudbini običnih radnika.

Ankete provedene na više desetaka tisuća radnika, koja procjenjuje radno vrijeme za oko milijun i pol zaposlenih u Hrvatskoj, pokazuju da čak 94 posto zaposlenih u poduzećima radi u prosjeku od 40 do 60 sati tjedno, odnosno da odradi puno osmosatno radno vrijeme i još u prosjeku dva dodatna sata prekovremenog dnevno. Ima i onih koji rade od 60 do 90 sati tjedno, a takvih je najviše u privatnim poduzećima - 3,2 posto.

- 21:51 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>