ZAGREB – Predstavnici WWF-a, svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode, i Čuvari rijeka, skupina ljudi koja štiti rijeke „Europske Amazone“, u četvrtak su, na Svjetski dan voda, ministrici Mireli Holy predali peticiju sa 20.160 potpisa za odustajanje od projekta regulacije Dunava na najosjetljivijem prirodnom području. Peticija je gotovo mjesec dana bila dostupna za potpisivanje, s ciljem očuvanja Kopačkog rita, jednog od najljepših prirodnih predjela u cijelom toku Dunava.



20.160 ljudi iz cijelog svijeta dalo je svoj glas i pozvalo ministricu Holy da stane na kraj projektima koji uništavaju Dunav i njegove najvrjednije dijelove kao što je Park prirode Kopački rit. Ministrici su peticiju predali u kanuu, čime su htjeli ukazati na činjenicu da će, ukoliko ovi projekti budu realizirani, rijeka i sav život u njoj umrijeti.

Park prirode Kopački rit, koji nije značajan samo za Hrvatsku, već za cijelu Europu, pod sve većim je pritiskom. „Odobri li ministrica Holy ovaj zastarjeli projekt, to će imati ozbiljne posljedice. Dokazat će da nova Vlada ne poštuje međunarodne standarde i okolišne propise EU, a slijedila bi i regulacija Dunava u Srbiji, što bi bio zadnji udarac prirodi tog područja. 20.160 potpisa dokazuje da planovi hrvatske Vlade ozbiljno zabrinjavaju ljude iz Europe i cijelog svijeta. Vlada bi trebala iskoristiti ovu priliku i stati u obranu Kopačkog rita, srca budućeg UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav,“ ističe Olga Jovanović, suradnica na programu voda WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj.

Zalaganje WWF-a za očuvanjem Kopačkog rita poduprla je i hrvatska paraolimpijka Ana Sršen: „Kao sportašica puno putujem po svijetu i upoznajem mnoge ljude. Ljepota hrvatske prirode jedna je od najprivlačnijih stvari zbog kojih ljudi iz cijelog svijeta posjećuju našu zemlju. Ne privlače ih samo plave vode našeg Jadrana nego i naše netaknute rijeke i prekrasni krajolici koje one stvaraju. Kopački rit je za mene jedno od najljepših područja u Hrvatskoj i njegovo uništenje bi stvarno bio grijeh. Zato sam sretna što sam mogla potpisati peticiju i podržati WWF u njihovom zalaganju za očuvanje Kopačkog rita.“

Nevladine udruge su u kontaktu sa čelnicima Europske komisije, koji će procijeniti je li Studija utjecaja na okoliš spomenutog projekta odrađena u skladu s pravilima EU. „Predstavnici Europske komisije uvjerili su nas da pažljivo prate što se događa s projektom i koje korake provodi Vlada“, dodaje Olga Jovanović iz WWF-a.


ZA DODATNE INFORMACIJE:
Petra Boić Petrač, Regional Communications Officer WWF Mediteran, +385 91 290 5976; ppetrac@wwf.panda.org


O WWF-u
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi propadanje zemljina prirodnog okoliša te da izgradi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: www.panda.org/media. O WWF-u u regiji: croatia.panda.org


O KOPAČKOM RITU
- Najvrjednije močvarno stanište Dunava
- Srce budućeg UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav”
- Jedinstvena biološka raznolikost
- Stanište za gotovo 300 vrsta ptica, uključujući 50 gnijezdećih parova orla štekavca (najviše u Evropi)
- Nakon delte, drugo najvažnije mrijestilište riba u Dunavskom slivu

Uskoro na HTV-u: Podravske šoderice, film Gorana Šafareka

Jučer je u sklopu Koprivničkog klimatskog tjedna predstavljena brošura „Promatranje ptica uz Dravu“. Brošuru je izdala Udruga Baobab u projektu Ptice Podravine i Turizam promatranja ptica Podravine, sufinanciran od strane Grada Koprivnice. Na osam stranica prikazuju se najvažnije vrste ptica koje možemo sresti uz rijeku Dravu.


Naslovnica brošure

Turizam promatranja ptica (birdwatching ili birding) je brzo rastuća grana industrije. U svijetu ptice promatra preko sto milijuna ljudi, a samo u SAD ta industrija donosi 37 milijardi dolara. Taj sektor je u SAD stvorio više od 670.000 radnih mjesta i ima veći ekonomski učinak nego sektor lova i sportskog ribolova zajedno ! Unatoč svemu tome, ovaj vid turizma je gotovo nepostojeći u Hrvatskoj!

Većina promatrača ptica su dobro stojeći građani sjeverne i zapadne Europe. I još je značajnije da su ptice najaktivnije u proljeće, jesen i zimu, dakle za vrijeme turističkog zatišja. Sasvim je logično da je u Hrvatskoj potrebno razvijati turizam promatranja ptica, pogotovo što za razliku od lovnog turizma svaku je jedinku moguće “prodati” neograničen broj puta.

U Hrvatskoj se može vidjeti skoro 400 vrsta ptica, a gnijezdi se njih 230. Time je Hrvatska u samom europskom vrhu po raznolikosti ptica. Drava ima vrlo istaknutu ulogu u turizmu promatranja ptica: mala čigra,male prutka, bregunica, vodomar i ostale ptice su biseri ove rijeke. Posebice su važni sprudovi i strme obale kao najvažnija staništa u očuvanju ovih vrsta.

Trenutno se provodi ili sprema nekoliko velikih projekata financiranih od strane EU za razvoj ekološkog turizma na Dravi, a birdwatching tu ima istaknutu ulogu. Izgradnja hidroelektrane na Dravi te štetno iskapanje šljunka i regulacije na ovoj rijeci potpuno bi poništili taj veliki potencijal, zajedno s ostalim koristima od žive i očuvane rijeke Drave! Na žalost, politika i gospodarstvo ovaj potencijal (kao i mnoge druge) uopće ne uzima u obzir pri odlukama o korištenju prostora i resursa.

Brušure možete podići u uredu Ekološkog društva Koprivnica (Dom mladih Koprivnica) ili po dogovoru, a pdf možete skinuti na ovoj poveznici: http://speedy.sh/rZYnQ/ptice-Podravine.pdf
Goran Šafarek, dipl.ing.

Mađarska je u zadnje vrijeme uklonila nekoliko obaloutvrda (lijeva obala Drave na 148., 145., 126. i 98. kilometru). Radi se o projektu revitalizacije rijeke Drave koji provodi mađarski Nacionalni park Dunav-Drava. Konkretno, obnavljaju se dva rukavca rijeke Drave, a projekt financira EU (INTERREG SLO-HU-CRO 2006/1/167/HU).

Prestanak iskapanja šljunka u Mađarskoj i ovo uklanjanje obaloutvrda pokazuju da je na Dravi moguć i drugi pristup gospodarenju vodama – Dajmo rijekama prostora! To je u skladu s Okvirnom direktivom o vodi Europske Unije koja kaže da se rijekama do 2015. mora omogućiti dobar ekološki status.


Fotografija: Darko Grlica, "Čuvari rijeka", WWF

U Hrvatskoj na žalost vlada zastarjelo gospodarenje vodama. Potoci i rijeke se nemilice uništavaju, odnosno brutalno reguliraju, i gdje je potrebno i gdje nije. Nitko se ne protivi razumnom učvršćivanju obale u naseljima, industriji, kod mostova i sličnih objekata, ono što je sporno jesu nepotrebni radovi van tih područja. Gdje god postoji, treba ostaviti zaštitni poplavno-erozivni pojas (poplavne šume, livade, močvare), koji je najbolje i NAJJEFTINIJE rješenje. Osim što taj pojas štiti od poplava i erozije tako što skladišti ogromne količine vode, koja bi inače završila u naseljima, tu se izuzetno učinkovito pročiščuje voda koja potom odlazi u podzemlje i koju crpimo za piće.

Još važnije od poštivanja europskih direktiva su štete koje nastaju regulacijama rijeka. Regulirana rijeka je tempirana bomba koja će se izliti prilikom velikih kiša i to na žalost nekad u naseljima. Dok se u nereguliranih rijeka s očuvanom poplavnom nizinom malo po malo izljeva u prirodna područja, rijeka koja je pretvorena u kanal (i odsječene veze s prirodnim retencijama) nema kapacitet skladištenja suvišne vode. Također, regulirana rijeka ukopava se u korito što dovodi do snižavanja razine podzemnih voda te sušenja šuma i polja. Nestaje sposobnost samopročišćavanja vode, nestaje riba, turizam...

Izuzetno skupi i štetni radovi ogroman su trošak hrvatskoj državi, građanima i posebice gospodarstvu. Ta bi se sredstva mogla investirati u stvarne potrebe, poput zdravstva, školstva, gradnju cesta ili pruga... Napredne zemlje zato uklanjaju regulacije, vraćaju rijeke u život, ne samo zbog vraćanja biološke raznolikosti već i radi održive obrane od poplava. Na žalost, jedan od vodećih inženjera u Hrvatskim vodama za naše područje izjavio je da se ni jedan (regulacijski) kamen neće maknuti dok je on na svojem radnom mjestu. Da li je došlo doba za nove ljude?

Pozivamo zato vodno gospodarstvo da krene putem naprednih zemalja i počne gledati na rijeke kao vrijedan resurs a ne samo prijetnju i izvor zarade na trošak građana Hrvatske!

Goran Šafarek, dipl.ing.

Istraživanje Gorana Šafareka i Udruge Baobab predstavljeno je u emisiji HRT-a o profesiji biolog istraživač. Film prikazuje kartiranje staništa na širem području ušća Mure u Dravu.

Film realizirali: Anđelko Glibo, Jovica Šego, Tomislav Trumbetaš, Domagoj Vranar, Antun Trnka