Blog Glasa Amerike na hrvatskom

četvrtak, 28.07.2011.

U krizi oko dodatnog zaduživanja, Obama 'pozitivniji' od Boehnera

Piše Bojan Klima

Amerikancima se ne sviđa kako njihovi čelni političari – predsjednik Barack Obama i vođe republikanaca i demokrata u Kongresu – rješavaju krizu oko dodatnog zaduživanja savezne vlade, što treba odobriti Kongres.

Međutim, anketa dnevnika USA Today i firme Gallup pokazuje da većina građana smatra da predsjednik Obama ipak zaslužuje bolju ocjenu nego njegov glavni suparnik, republikanski kongresnik John Boehner iz Ohioa, predsjedatelj Zastupničkog doma. Predsjednikov je napor u krizi oko dodatnog zaduživanja pozitivno ocijenilo 40 posto ispitanika, a Boehnerov 31 posto.

Anketa je objavljena neposredno pred glasanje o Boehnerovu planu o novom zaduživanju i državnoj štednji u Zastupničkom domu, u kojem republikanci imaju većinu. Plan kritiziraju demokrati, ali i konzervativniji republikanci, koje podržava Pokret čajanke. Demokratima se ne sviđa što su rezovi u državnoj potrošnji previše radikalni te što se ne predviđa povećavanje poreza za najbogatije. Pristaše konzervativnog Pokreta čajanke smatraju pak da John Boehner nije bio dovoljno smion kada je u pitanju smanjenje državnih rashoda.

Država se može zadužiti samo uz dopuštenje zakonodavnog tijela. Sadašnja granica zaduživanja – od 14 bilijuna i 300 milijardi dolara – 'premašena' a rok za dopuštanje novog duga je sljedeći utorak.

Ako Kongres ne dopusti novo zaduživanje, vlada Sjedinjenih Država – koja mjesečno na ime poreza i iz drugih izvora prihoda ubere nekih 185 milijardi dolara, ali mjesečni joj troškovi premašuju 300 milijardi dolara – možda neće moći više podmirivati neke od svojih financijskih obveza.

Ukoliko se to dogodi, posljedice bi se mogle osjetiti i na domaćem i na svjetskom planu.

Neki analitičari američke političke scene tvrde da je desno krilo Republikanske stranke nepopustljivo jer mu je glavni cilj – poraziti Baracka Obamu na izborima sljedeće godine. No, ako je suditi po anketi lista USA Today i Gallupa, američka će javnost za negativne posljedice ove krize prije kriviti republikance, nego predsjednika Obamu.

petak, 22.07.2011.

161 optužen; 161 uhićen

Piše Bojan Klima

Srbija je danas poslala Gorana Hadžića u den Haag. Time je zaključeno značajno poglavlje u radu Tribunala za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. '161 optužnica; 161 uhićeni' – ovako je uspješnost Tribunala opisala Judith Armatta, američka odvjetnica koja je godinama pratila suđenja za ratne zločine u den Haagu, u ime Koalicije za međunarodnu pravdu, organizacija koja je lobirala za istragu i kažnjavanje ratnih zločina.

Judith Armatta je svjesna niza grešaka koje je Tribunal učinio – prvenstveno u svom odnosu prema žrtvama zločina i medijima, pogotovo u regiji. Tribunal se – prema njoj – nije znao dobro predstaviti u regiji, odnosno nije mu pošlo za rukom da uvjeri širu javnost u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu da je objektivan i pravedan.

Ukratko, nisu s njim bile zadovoljne niti žrtve, a niti oni koji su ih napadali.

Možda se previše očekivalo. Međutim, jedan od razloga za nepopularnost haaškog Tribunala u regiji možda je upravo taj presedan – za razliku od nekoliko prijašnjih međunarodnih ad hoc sudova za ratne zločine (Nurnberg, Tokio), haaški je Tribunal sudio "svima".

'Svijet' (često se zaboravlja da je haaški Tribunal – sud Ujedinjenih naroda) kao da je odlučio da su, u bivšoj Jugoslaviji, sve strane bile pomalo i jedno i drugo. Jedna - malo više žrtva, druga – malo više napadač.

A sudilo se ionako pojedincima, a ne narodima, zar ne?

Problem je u tome što se kategorije 'pojedinac' i 'narod' na jedan način shvaćaju u den Haagu i u New Yorku, a na posve drugi u Vukovaru, Škabrnji ili Srebrenici.

Pitao sam Judith Armattu u jednom prijašnjem intervjuu da li se recimo uz međunarodna suđenja bivšim vlastodršcima Liberije ili Konga sudilo, na istom mjestu, i nekima od njihovih protivnika, vođama pobunjeničkih milicija?

Odgovor je bio negativan – u slučaju Liberije i Konga sudi se samo jednoj strani, bivšim predsjednicima i premijerima.

Tribunal je na Zapadnom Balkanu zaista uspostavio presedan. Test njegove dugoročne uspješnosti bit će i ovo: hoće li u budućnosti, i kada, neki međunarodni sud nalik haaškom Tribunalu suditi pripadnicima svih sukobljenih strana?

srijeda, 13.07.2011.

Jay Rockefeller traži američku istragu Murdochova medijskog carstva

Piše Bojan Klima

Američki senator Jay Rockefeller prognozira da će vjerojatna kongresna istraga navoda da su novinari i kontraktori britanskog tabloida The News of the World neovlašteno prisluškivali telefonske komunikacije britanskih građana pokazati da je sličnog nezakonitog djelovanja od strane 'medijske imperije Ruperta Murdocha' bilo i u Sjedinjenim Državama.

Senator Rockeffeler, predsjedatelj Odbora za trgovinu, znanost i promet pozvao je na pokretanje službene istrage kako bi se utvrdilo jesu li prisluškivani bili i državljani Sjedinjenih Država. Rockefeller je rekao da se 'kladi' da će istraga pronaći 'nešto protuzakonito'. On predviđa da će ovaj, za sada, britanski skandal imati 'produžetak' i u Americi – gdje je medijski magnat Rupert Murdoch vlasnik dnevnika Wall Street Journal, tabloida New York Post kao i televizijske mreže Fox News Channel.

Jay Rockefeller, demokratski senator iz Zapadne Virginije – inače praunuk jednog od prvih američkih mega-tajkuna i filantropa iz 19. stoljeća, Johna D. Rockefellera - posebno je zabrinut mogućnošću da je bilo neovlaštenih upada u mobitel-sekretarice žrtava terorističkih napada od 11. rujna, kao što su u Britaniji navodno, među ostalima, bili neovlašteno snimani telefonski razgovori obitelji žrtava terorističkih napada u Londonu te obitelji vojnika poginulih u Afganistanu i Iraku.

U ovom trenutku, istražuje se 'hacking' u Britaniji koji je izvan američke jurisdikcije. Međutim, Kevin Zeese, odvjetnik organizacije ProtectOurElections.org koja prati objektivnost izbora podsjeća da je Rupert Murdoch – rođenjem Australac – 1985. preselio u Sjedinjene Države kako bi iskoristio pogodnosti koje američko državljanstvo pruža vele-poduzetnicima.

Melanie Sloan iz organizacije Citizens for Responsibility and Ethics in Government sa sjedištem u Washingtonu kaže da je 'teško zamisliti da se slične ilegalne aktivnosti kao u Britaniji nisu događale i ovdje'. 'Republikanci jesu dosta vezani uz Murdocha, ali sumnjam da je ta veza toliko jaka da bi išla na štetu njihovih sugrađana – poput žrtava terorizma ili naših ratnih žrtava' – rekla je Melanie Sloan.

četvrtak, 07.07.2011.

Zaokret u 'Aferi DSK' - je li žrtva zaista žrtva?

Piše Bojan Klima

S objavljivanjem novih dokaza iz istrage navodnog pokušaja silovanja newyorške sobarice od strane Dominique Strauss-Kahna postalo je jasno – pod utjecajem televizije, američka je javnost prerano 'presudila' bivšem direktoru Međunarodnog monetarnog fonda.

U želji da navrat-nanos dođu do krivca, mediji su posljednjih tjedana išli iz jednog ekstrema u drugi. Na početku, kao da nije bilo sumnje da je Strauss-Kahn silovatelj. Nakon što su istražitelji otkrili 'mrlje u biografiji' žrtve, imigrantice iz Gvineje, Dominique Strauss-Kahn je – od strane istih medija – 'proglašen' nevinim.

A istraga još uvijek traje. O kaznenoj odgovornosti odlučit će porota, a kaznu – ako je bude - dodijeliti sudac. Možda je žrtva u prošlosti davala lažne iskaze – prilikom useljavanja u Sjedinjene Države. Možda se i družila s kriminalnim elementima. Međutim, te tvrdnje - same po sebi - neće 'spasiti' Dominique Strauss-Kahna, ako porota utvrdi da je zaista odgovoran za pokušaj silovanja.

Bez obzira na kritike da je 'trčao pred rudo', newyorški glavni tužitelj Cyrus R. Vance Jr. (sin Cyrusa Vancea, bivšeg američkog državnog tajnika te američkog mirovnog izaslanika za bivšu Jugoslaviju) postupio je onako kako je trebao. Nakon što primi dojavu o mogućem kaznenom djelu, američki tužitelj prvo treba utvrditi što se dogodilo i je li prekršen zakon.

U slučaju DSK-a i sobarice iz hotela Sofitel, prijavljen je bio pokušaj silovanja. Na žrtvi je istraga pronašla ostatke napadačeva DNA. Tužitelj je dokaze predočio poroti koja je zaključila da postoji razumna pretpostavka da se pokušaj silovanja zaista dogodio. Istraga je nastavljena. Kada su istražitelji otkrili činjenice koje dovode u pitanje vjerodostojnost žrtve, oni su o njima obavijestili obranu. Dominique Strauss-Khan je nakon toga, uz jamčevinu, pušten da se brani sa slobode.

Stranci u slučaju Dominique Strauss-Kahna s pravom kritiziraju američki pravosudni sustav. On ima elemente medijskog karnevala u kojem glavnu ulogu imaju odvjetnici odnosno, u nešto manjoj mjeri, tužitelji. Obje se strane natječu kako najbolje ugoditi kamerama – jer su svjesne utjecaja medija. Tužitelji omogućavaju tzv. perp-walk, svojevrsno paradiranje uhićenog u lisicama pred foto-reporterima. Branitelji su pak novinarima uvijek na raspolaganju – vjerojatno i previše.

No, s druge strane, u kojoj bi drugoj zemlji, osim Amerike - domovine afera Watergate i Lewinsky - policija i tužiteljstvo bez pogovora krenuli u istragu optužbi jedne sobarice, imigrantice, a na račun jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu? I još k tome – u slučaju navodnog silovanja?

Možda je prošlost žrtve zaista 'sumnjiva'. Ali, u tom je slučaju uhićenje Dominique Strauss-Khana još impresivniji događaj. Čak ako sud na kraju i ustanovi da je sobarica lagala, činjenica jest da su je policija i tužitelj saslušali i postupili po zakonu. Ukoliko se ustanovi da je Dominique Strauss-Kahn žrtva, newyorške pravosudne vlasti duguju mu ispriku.

Međutim, ne trebaju se ispričavati zbog toga što su na jednak način pokušale zaštititi prava i jedne sobarice a i direktora Međunarodnog monetarnog fonda.