Zoroblog
22.01.2008., utorak
OSMA VEČER HOROR KNJIŽEVNOSTI U KRINGI
|
Što je zajedničko Hesseu i vampiru Grandu Pukim sam slučajem u knjižari naišao na Hesseovu knjigu, i nakon što je neko vrijeme skupljala prašinu na polici, uzevši je u ruke naišao sam na dio u kojem govori o vampiru iz Kringe Juri Grandu, ispričao je prevoditelj Boris Perić  KRINGA - Kakva je veza između slavnog nobelovca Hermana Hessea i negativca-našijenca Jure Granda, moglo se saznati na dobro posjećenoj osmoj književnoj večeri horor književnost, koje se već dvije godine održavaju u pomalo izoliranoj Kringi s nakanom da se hrvatska horor literatura približi široj publici. Tema subotnjeg okupljanja u caffe baru Vampire bilo je predstavljanje knjige »Priče o sablastima i vješticama iz Rajnskog antiquariusa«, koja je nedavno prvi put objavljena u Hrvatskoj. Izbor je to pripovjedaka s nadnaravnom tematikom koje je Hesse 1924. godine preuzeo i priredio iz monumentalnog djela objavljenog sredinom 19. stoljeća »Znameniti i korisni Rajnski antiquarius« autora Christiana von Stramberga. U dijalogu prevoditelja, književnika Borisa Perića i urednika Davora Šišovića dani su neki odgovori o vezi Hessea i Granda.  - Pukim sam slučajem u knjižari naišao na Hesseovu knjigu, i nakon što je neko vrijeme skupljala prašinu na polici, uzevši je u ruke naišao sam na dio u kojem govori vampiru iz Kringe Juri Grandu, objašnjava prevoditelj Boris Perić kratku kronologiju nastanka hrvatskog prijevoda koji je izašao u nakladi Zoro. Priču o Juri Grandu prvi je zapisao Valvazor u knjizi »Slava vojvodine Kranjske« (izdanoj 1689. godine na 3.532 stranice). To značajno djelo na razmeđu renesanse i prosvjetiteljstva postalo je vrlo popularno, a dijelove knjige citirali su mnogi kasniji autori, kaže Perić. Priča o križanskom vampiru došla je tako i do jednog od posljednjih njemačkih polihistora Stramberga, koji nama najzanimljiviju priču o vampiru Grandi uvrštava u poglavlje »O vampirima«. - Stramberg je svojevrsni Arthur Clarke svoga vremena. Ne mislim pritom na Clarkeov znanstveno-fantastični opus, već na njegove »Misterije svijeta«, serijale u kojima se bavio neobičnim i neobjašnjivim mjestima i događajima svoga vremena, jednako kao i Stramberg stoljeće i pol ranije, pojasnio je usporedbu Šišović. »O utjecaju Strambergove knjige na kasnije Hesseovo stvaralaštvo može se samo nagađati, jer njegova ostavština nije sačuvana«, kaže Perić i dodaje da se u ovim pričama nalaze pučke vradžbine, još postojeći antisemitizam, ostaci nelagoda srednjeg vijeka, što nema poveznice s Hesseovim opusom. Hesse je ostao autorski pasivan, jer izostaje autorski stav ili poruka, naglašava Perić te dodaje da veće književno zanimanje o avetima, duhovima, nadnaravnom počinje s romantizmom, kada posebice polihistori započinju sakupljati usmenu predaju. - Iznenađujuća je činjenica da je Hesse poznavao legendu o Grandu, što ukazuje na to koliko je ova lokalna legenda oduvijek globalna, zaključio je Šišović. Jednosatnom razgovoru o knjizi prethodilo je prikazivanje desetominutnog filma o slučaju križanskog vampira koji su pred dvije godine izradili učenici pazinske Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile te performans Damira Lukeža kada je u zamračenu prostoriju ušao glavom i bradom Jure Grando prestrašivši ili nasmijavši okupljenu publiku, a s ponekima je i otplesao vampirski ples. A. DAGOSTIN (prenijeto iz Glasa Istre od ponedjeljka, 21. siječnja 2008.) |
14.01.2008., ponedjeljak
NOVO: Hermann Hesse: "Priče o sablastima i vješticama iz Rajnskog antiquariusa"
 POZIVAMO VAS NA OSMU VEČER HOROR KNJIŽEVNOSTI IZ CIKLUSA VAMPIRSKE NOĆI U KRINGI U SUBOTU, 19. siječnja u 21 sat u cafe-baru VAMPIRE u Kringi Knjigu HERMANNA HESSEA Priče o vješticama i sablastima iz Rajnskog antiquariusa predstavljaju Prevoditelj Boris Perić, urednik Davor Šišović i etnolog Tomislav Pletenac VESELIMO SE VAŠEM DOLASKU! Christian von Stramberg (1785.-1868.), novinar i publicist iz njemačkog grada Koblenza, objavio je sredinom 19. stoljeća monumentalno djelo "Znameniti i korisni rajnski antiquarius" (Denkwürdiger und nützlicher rheinischer Antiquarius) u 39 svezaka, nastojeći u maniri baroknih kroničara dati cjelovit prikaz Rajnske oblasti, njene prirode, povijesti i gospodarstva, religije, stanovništva, narodnih običaja i vjerovanja od ranog srednjeg vijeka do njegova doba. Izvatke iz toga djela koji govore o nadnaravnim pojavama, vjerovanjima i praznovjericama, dvadesetih godina dvadesetog stoljeća odabrao je znameniti njemački književnik, nobelovac Hermann Hesse, priredivši od toga materijala knjigu "Priče o sablastima i vješticama iz Rajnskog antiquariusa", koja je u Njemačkoj međutim objavljena tek nakon šezdesetak godina, a ovo je njen prvi hrvatski prijevod. Stramberg je bio svojevrsni Arthur Clarke svoga vremena, za publiku gladnu senzacija i strašnih priča prikupio je mnoštvo ne samo glasina o neobičnim događajima koje bi spadale u društvenu kroniku njegovoga doba, nego i sličnih svjedočanstava iz starije literature, ne ograničavajući se samo na Porajnje, već zahvaćajući u jezovite kronike čitave Evrope. Tako je Strambergovu, a kasnije i Hesseovu pozornost, uz zgode o stravičnim pojavama sablasti vitezova, sluškinja i vojnika, o vještičjim letovima i čarolijama za prizivanje mladoženja, o bezglavim prikazama i kućnim duhovima, čak i o pojavama koje danas nazivamo poltergeist, privukao i slučaj vampira Jure Granda, zabilježen u 17. stoljeću u istarskom mjestu Kringa. |
12.01.2008., subota
Intervju: Danilo Brozović, autor romana "Bojno polje Istra"
 Danilo Brozović, 28-godišnji pisac čiji je prvi roman izazvao niz kontroverzi i prije no što je došao na kioske »Bojno polje Istra« je antiratni roman Već sam u svojim ranijim cyberpunk pričama koristio motiv odcjepljenja Istre, ali samo u natuknicama. Na jednoj konvenciji susreo sam Davora Šišovića i on me upitao zašto ne napišem roman o tom ratu Istre za nezavisnost. Pristao sam na taj prijedlog i tako je nastalo »Bojno polje Istra« Razgovarao Boris VINCEK Snimio Dejan ŠTIFANIĆ Danilo Brozović, 28-godišnjak rodom iz Đurđevca, autor je romana Bojno polje Istra koji je već najavnim reklamama uspio izazvati brojne kontroverze i kritike. Brozović je studirao u Zagrebu, a već pet godina živi u Švedskoj, točnije u Stockholmu. Dosad je objavio veći broj priča, a za dvije je dobio nagradu Sfera. Njegov prvi roman Bojno polje Istra četvrta je knjiga u ediciji Warp naklade Zoro te prva SF knjiga s najvećom početnom nakladom od 3.000 primjeraka, koja se prodaje na kioscima Glasa Istre. Brozović je nedavno krenuo na promotivnu turneju, a nakon njegove pulske književne večeri u kafiću P 14 upitali smo ga kako je tekla geneza njegova romana. - Već sam u svojim ranijim cyberpunk pričama koristio motiv odcjepljenja Istre, ali samo u natuknicama. Kada sam ih pisao, bilo je dosta govora o autonomiji ili pak o nekom posebnom statusu Istre, pa sam to ubacio kao neki sporedni okvir u svoje priče smještene u blisku budućnost. Nekad je to bila samo jedna rečenica, a ponekad i cijeli pasus poput opisa vojnih helikoptera i transportera koji idu put Istre da ju vrate natrag u maticu, a u jednoj sam priči napisao da je Istra već bila skroz nezavisna. Bio sam na predavanjima urednika moje knjige Davora Šišovića u kojima je govorio o temi nezavisnosti Istre u znanstvenofantastičnim romanima. Nedugo potom susreli smo se na jednoj konvenciji i on me upitao zašto ne napišem roman o tom ratu Istre za nezavisnost. Pristao sam na taj prijedlog i tako je nastalo Bojno polje Istra. Pisanje mi nije oduzelo puno vremena jer sam cijeli svijet u kojem se vrte glavni likovi već imao razrađen u glavi. Samo sam u sve to ukomponirao univerzalniju priču o ratu, jer ja na Bojno polje Istra gledam kao na antiratni roman. Marketinški trikovi - Jeste li bili svjesni da će Vaša knjiga izazvati kontroverze? Na internetskim forumima netko je već pozivao na spaljivanje knjige prije nego je i izašla iz tiska. Mislite li da bi ljudi jednako reagirali da ste ju naslovili Bojno polje Zagorje? - Bio sam uvelike svjestan toga, no tu sam priču o ratu Istre za nezavisnost iskoristio samo kao pozadinu. Najviše me zanimala sudbina glavnog junaka Olivera Riemera. Znao sam da će zbog teme o odcjepljenju Istre nekom uzavreti krv te da će izazvati kontroverze, no uvijek je dobro kada se o nekom romanu priča. Bi li ista reakcija bila kada bi radnja romana bila smještena u Zagorje, ne bih znao. O tome bi se dalo diskutirati. Čitam svakakve komentare na internetu, ali ne znam koliko ih je vrijedno komentirati. - Knjiga je izdana u velikoj nakladi od 3.000 primjeraka. Je li to presedan u hrvatskom SF-u? - Koliko ja znam, jest. Kako je došlo do te odluke, ne znam. Iz kontakta s urednikom i izdavačem doznao sam da će knjiga izaći u toj nakladi te da će se prodavati u kioscima Glasa Istre. Bila je to fenomenalna vijest. Odličan je to marketinški potez, ali meni je najvažnije da su ljudi u knjigu vjerovali, da su bili spremni riskirati jer je jednako tako mogla i ne postati hit. Naklada je za hrvatski SF, pa i za bilo koju hrvatsku knjigu, fenomenalno velika. Jednako mi je drago jer je to moj prvi roman. - Bojno polje Istra i Bojno polje Zemlja - koja je poveznica između tih dviju knjiga? - Za naslov sam se odlučio vrlo svjesno. Znam da u SF krugovima svi znaju za roman Bojno polje Zemlja, ali isto tako su ljudi koji nemaju veze sa znanstvenom fantastikom barem jedanput čuli naziv te knjige. Kada u tračerskim novinama pišu da je Tom Cruise scijentolog, uvijek se pojašnjava da je scijentologija religija koju je utemeljio L. Ron Hubbard, te da je on prije svega autor SF romana Bojno polje Zemlja. Računao sam da će ako spojim ime tog romana s temom svog romana, dakle Istrom, to rezultirati kratkim spojem i privući ljude da kupe knjigu. To bismo također mogli nazvati marketinškim trikom. Počeo sam pisati s 14 - Što Vas je privuklo SF-u i kada ste počeli pisati prve priče? - SF me privukao preko starih brojeva Siriusa koje je moj tata čuvao i filma Dina Davida Lyncha. Tada sam imao nekih devet do deset godina, a počeo sam pisati s 14 i slati priče za Sferine zbirke jer je to tada bilo jedino mjesto na koje se takvu vrstu priča moglo slati. Nekoliko mi je priča odbijeno, ali onda je jedna prošla i objavljena je, tako da ih već deset godina objavljujem. Prestao sam brojati, ali u Sferakonovim sam zbirkama objavio nekih šest priča, objavljivao sam i u Istrakonovim zbirkama, a nedavno mi je priča izašla i u novom časopisu Ubik. Mogli bismo zaključiti da sam objavio nekih 20-ak priča. - Pišete u podžanru znanstvene fantastike koji kritičari nazivaju cyberpunk. Koji su autori utjecali na Vas? - Što se autora tiče, tu je prvenstveno William Gibson, autor trilogije koju sačinjavaju Neuromancer, Count Zero i Mona Lisa Overdrive i koju sam doslovce progutao još u srednjoj školi kada sam napokon mogao malo više čitati na engleskom. Zašto su me od mojih početaka povezali s podžanrom cyberpunka, zanimljivo je i meni. Moje prve priče bile su zaista cyberpunk priče, i po tome sam postao prepoznatljiv i zato se moje ime veže uz to. Zanimljivo mi je što sam dvije nagrade Sfera dobio za priče koje ja nikada ne bih okarakterizirao kao cyberpunk. Jedna je kafkijanska varijacija, a druga klasična tema u SF-u obrađena na nov način, a jedini cyberpunk motiv u njoj jest što je glavni lik robot. Definicija cyberpunka - Koja je Vaša definicija cyberpunka? - Točno ono što me kod tog podžanra najviše privlačilo - bliska, pesimistična budućnost u svijetu u kojem nacionalna država gubi na značenju, a svu moć preuzimaju korporacije. U tom podžanru je internet evoluirao do nama nezamislivih vrhunaca i zavladao svijetom. U cyberpunku svatko od nas doma ima računalo te svatko živi u prividnom svijetu koji je inkorporiran u normalni svijet, te je granica između virtualnog i realnog jako tanka. Vjerujem da je to mogući razvoj društva kakav danas postoji. - Dakle, cyberpunk je realizam budućnosti... - Internet, ljudi koji svoje živote nadograđuju životom u mreži, sve to danas već postoji. Već sada mnogi provode vrijeme u virtualnom svijetu, sjede doma ispred kompjutera, a prije nekih šest ili sedam godina to nam je bilo nezamislivo. Tada smo jednom tjedno išli provjeravati je li nam stiglo neko elektronsko pismo, a sada smo non-stop online. Da ne govorimo koliko je tada internet bio spor. Sada svi imamo brze veze, trajne veze, dakle izgledno mi je da sve ide prema budućnosti kakva je opisana u cyberpunk romanima. - Uspješan prvi roman povlači standardno pitanje što novoga spremate? Je li drugi roman već gotov? - Radim na dva romana. Jedan je pri kraju, a s drugim sam negdje na dvije trećine. Jedan je SF roman koji bih opisao kao mješavinu cyberpunka, Crvenkapice, Malog princa i indijske mitologije. Zvuči malo nespojivo, ali bit će zanimljiv. Drugi je izvan tog žanrovskog koda i recimo da se radi o krimiću smještenom u posljednjih deset godina na Balkanu koji prati životnu sudbinu dva lika. Roman ukratko Nekoliko desetaka godina u budućnosti, Hrvatska još uvijek uzaludno kuca na vrata EU-a. Mafija gotovo legalno gospodari državom, većina stanovništva osiromašena je do krajnjih granica iako je društvo već poprilično tehnologizirano, a virtualna stvarnost kojom je premrežen čitav planet ne služi samo dokolici, nego je i poprište nemilosrdnih obračuna hakera u službi najmoćnijih mafijaških šefova. Jednog od najsposobnijih svjetskih hakera, Olivera Riemera, sudbinske okolnosti bacit će u žarište istarskog rata za osamostaljenje od Hrvatske, države straha i kriminala, kojom gospodari jedan od najmoćnijih europskih mafijaša Martin Korajzl. Prisilno mobilizirani Oliver nakon zarobljavanja mijenja stranu, i svojim hakerskim vještinama pridonosi konačnom ishodu sukoba koji će mnogima, pa i njemu osobno, donijeti samo gubitak. (objavljeno u Glasu Istre, 12. siječnja 2008.) |
08.01.2008., utorak
"Bojno polje Istra" u Puli
 Prenijeto s portala Fantasy-Hrvatska Promocija knjige Bojno polje Istra Napisao/la Ayllwyn , 06.01.2008. Arena gori, Opatija je u ruševinama, mafija je zagospodarila Hrvatskom dok se mali ljudi, Istrani bore za svoju nezavisnost. I Danilo Brozović je kriv za sve ovo. To me zainteresiralo i otišla sam u Pulski kafić P-14 na promociju knjige „Bojno polje Istra“. Dočekala me ugodna atmosfera malog, toplog kafića. Prošarala sam pogledom prostoriju da nađem čovjeka koji mi želi razoriti Istru. Sa pola sata zakašnjenja Danilo Brozović i Davor Šištović sjeli su pred okupljenu publiku i pokazali naslovnicu prvog hrvatskog SF romana izdanog u preko 3000 primjeraka, romana koji je u svega nekoliko dana izazvao burne reakcije po web forumima, češće pozitivne i pohvalne, rijeđe negativne, ali oštrije pokude. No autor nije pretjerano pogođen laičkim komentarima, jer svoju knjigu vidi kao antiratni roman. „Neka ljudi slobodno pale moje knjige, samo neka ih prvo kupe.“ Našalio se Brozović na komentare po internetu kako knjigu treba spaliti, te kako je on najobičniji izdajica. Oliver je jedan od najboljih hakera na svijetu, optužen zbog ubojstva, odlazi iz Njemačke, dolazi u Hrvatsku, te se prijavljuje u hrvatsku vojsku kako bi se borio protiv „mrskih neprijatelja“ Istrana. Nakon što odbije pomoći vladi Hrvatske (čitaj: mafiji) oni ga pošalju na prvu crtu bojišnice, u Opatiju gdje ga u jednom trenutku privedu Istrani, nakon čega Oliver mjenja stranu i svojim hakerskim vještinama pomaže Istranima u borbi protiv Hrvatske, kojom gospodari jedan od najmočnijih europskih mafijaša Martin Korajzl. Istra je u vatri, mnogi su gradovi razrušeni, a vodi se i opaka borba oko Krka i Cresa. Kroz roman se provljači Oliverovo premišljanje o tome što treba, a što ne smije učiniti, da li da pomogne Istranima, u čemu je pogriješio onaj jedan jedini put kada su ga ulovili.U međuvremenu se zaljubljuje u poručnicu Marinu i s njom krade sate između borbi... Istra nije bila motiv samo Danilu Brozoviću, već i mnogim autorima prije njega. Davor Šištović se osvrnuo na dijela poput Veloga Jože, Vladimira Nazora, gdje je rijeć je o epizodi o "republici" istarskih divova na Psoglavčevom brdu; zatim “A. D. 2045 - Rebus Istriano” Lina Dussija, u kojemu Istra vodi rat za odcjepljenje od Hrvatske i Slovenije; te fantasy trilogija britanske književnice Judy Fisher, “Lažno zlato” gdje je Istra tj. Istria jedna od dvaju velika zaraćena carstva, a Istrani tj. Istriansi zaraćeni narod. Nakon tog dugog, ali zanimljivog Davorovog osvrta na djela s motivom Istre, mikrofon je opet prešao u Danilove ruke. Istra mu je uvijek bila draga, rekao je Danilo, iako je iz Đurđevca, odlučio je sjedište zbivanja staviti baš u Istru, gdje su, kako je rekao Davor, ljudi nekako normalni. Što se tiće naslova, on je nastao parafraziranjem kultnog filma “Bojno polje Zemlja”. Roman „Bojno polje Istra“ pušten je u prodaju 2. siječnja na 250 prodajnih mjesta diljem Istre i Kvarnera, te se prodaje uz Glas Istre po povoljnoj cijeni od 39 kuna. Knjiga je na mnogim mjestima već rasprodana pa ako imate prilike požurite po svoj primjerak. Knjiga će se na kioscima prodavati još desetak dana, nakon ćega knjiga kreće u distribuciju po cijeloj Hrvatskoj. Knjiga se može nabaviti i u knjižarama po cijeni od 120 kuna. *** (Evo i linka na izvornu lokaciju teksta) |
"Bojno polje Istra" u Rijeci
 U RIJECI PREDSTAVLJEN ROMANESKNI PRVIJENAC DANILA BROZOVIĆA SF o ratu za odcjepljenje Istre Roman »Bojno polje Istra«, u kratko je vrijeme svoga postojanja, čak i prije no je pročitan, već izazvao brojne komentare pa i javne pozive na spaljivanje RIJEKA - Ne znam što vas je privuklo u ovolikom broju: provokativnost teme ili ljubav prema SF-u, rekao je u uvodnom izlaganju Davor Šišović, urednik jučer predstavljenog SF-romana Danila Brozovića »Bojno polje Istra«, koji je u kratko vrijeme svoga postojanja, čak i prije no je pročitan, već izazvao brojne komentare pa i javne pozive na spaljivanje knjige. Šišović, inače urednik predstavljene knjige u izdanju Naklade »Zoro«, uvjeren je da je to stoga što se dio komentatora uhvatio tek jednoga tematskog sloja, a to je ratno razaranje Istre, što tumače kroz negativne političke konotacije, a da knjigu uopće nisu pročitali. Njih, ali i ostale zainteresirane, Šišović je pozvao da pročitaju prvi SF-roman u Hrvatskoj distribuiran uz dnevne novine (»Glas Istre«) u, za SF, ali i ostale knjižne naslove, ogromnoj početnoj nakladi od 3.000 primjeraka. Slično kao i apostrofirani komentatori, i Ernie Gigante Dešković, jedan od predstavljača romana, potvrdio je slične podijeljene emocije nakon pročitana odlomka u kojem mu se rodna Opatija sravnjuje sa zemljom, no pročitavši knjigu do kraja utvrdio je da je riječ o vrijednome djelu. Dešković je potom nešto više govorio i o stvarnosnim, povijesnim poticajima za temu nezavisnosti Istre, napomenuvši da je Brozovićev roman prva fikcija koja takvo što tematizira na rečeni način, no da nije ujedno i prva knjiga o tome. Autor je knjige, u formi odgovora na Šišovićeva pitanja pojasnio da je na temu došao gotovo slučajno, razgovarajući s kolegama SF-piscima te da mu nije bila nakana propagirati ideju odcjepljenja Istre, već je htio napisati antiratni roman. Takav u kome tzv. mali ljudi uvijek gube, dok dobivaju tek mafija i korporacije. Upravo potonje, pojasnio je Šišović, određuje Brozovića kao cyberpunk-pisca, takvoga kojemu interesi nisu u dalekim svemirskim prostranstvima, već su puno bliže konkretnim problemima gubitka važnosti države, a jačanju multinacionalki i sličnim problemima koje artikulira suvremeno promišljanje privrede i društva. Brozović je inače u SF-krugovima poznat i priznat kao autor kratkih priča, a »Bojno polje Istra« prvi je njegov roman. Davor MANDIĆ Foto: D. ŠKOMRLJ (objavljeno u Novom listu, 5/6. siječnja 2008.) |
07.01.2008., ponedjeljak
"Bojno polje Istra" u Pazinu
 PRVO PREDSTAVLJANJE KNJIGE »BOJNO POLJE ISTRA« DANILA BROZOVIĆA Antiratni cyberpunk roman Atraktivna, ali i provokativna knjiga zagrebačkog autora tematizira futuristički secesijski rat Istre s Hrvatskom u kojoj vlada domaća i kineska mafija, rekao je urednik romana Davor Šišović PAZIN - »Tko ti je platio da nešto ovakvo napišeš?«, upitao je šaleći se urednik romana Davor Šišović autora knjige znanstvene fantastike »Bojno polje Istra« Danila Brozovića, koja je pobudila veliku pozornost javnosti i medija na preksinoćnjem predstavljanju u Maloj dvorani Spomen doma. - Atraktivna, ali i provokativna knjiga zagrebačkog autora tematizira futuristički secesijski rat Istre s Hrvatskom u kojoj vlada domaća i kineska mafija, ali ona je prvenstveno antiratni cyberpunk roman, koji nikako ne zagovara secesiju, rekao je Šišović. Naveo je da se u mnogim književnim djelima već provlačila ideja istarske neovisnosti te stavio naglasak na umjetnički autorski izričaj u kojem se razvijaju misli iz motiva današnjeg svijeta, iako ne korespondira s današnjim realitetom i težnjama. Kulturolog Ernie Gigante Dešković dotakao se povijesne mogućnosti nastanka malih neovisnih država na ovom području, spomenuvši ideju riječkih autonomaša o Liburnijskoj konfederaciji te Bakarićevu ideju o stvaranju sedme jugoslavenske republike (Istra i Rijeka), dodavši da su to danas romantične, ali ne i realne ideje. Osim pohvala zainteresiranih pojedinaca u publici koji su dobrim djelom već pročitali roman, imali su prigovore na idealizaciju Istre i neuživljavanje u pravi istarski mentalitet. Danilo Brozović, 28-godišnjak rodom je iz Đurđevca, studirao je u Zagrebu, a trenutno živi u Stockholmu. Dosad je objavio veći broj priča, a za dvije dobio nagradu Sfera. Njegov prvi roman »Bojno polje Istra« četvrta je knjiga u ediciji Warp naklade Zoro, te prva SF knjiga s najvećom početnom nakladom od 3000 primjeraka, koja se prodaje na kioscima Glasa Istre. Izdavanje knjige potpomogli su Istarska županija i Ministarstvo kulture. - Nadam se da će knjiga dizati prašinu te da će SF biti još čitaniji, zaključio je autor Danilo Brozović dodavši da je naziv knjige odabran zbog zvučnosti, odnosno asocijacije na djelo »Bojno polje Zemlja«. A. DAGOSTIN (objavljeno u Glasu Istre, 5/6. siječnja 2008.) |
02.01.2008., srijeda
Novo: Bojno polje Istra
 Nekoliko desetaka godina u budućnosti, Hrvatska još uvijek uzaludno kuca na vrata Europske unije. Mafija gotovo legalno gospodari državom, većina stanovništva osiromašena je do krajnjih granica iako je društvo već poprilično tehnologizirano, a virtualna stvarnost kojom je premrežen čitav planet ne služi samo dokolici, nego je i poprište nemilosrdnih obračuna hakera u službi najmoćnijih mafijaških šefova. Jednog od najsposobnijih svjetskih hakera, Olivera Riemera, sudbinske okolnosti bacit će u žarište istarskog rata za osamostaljenje od Hrvatske, države straha i kriminala, kojom gospodari jedan od najmoćnijih europskih mafijaša Martin Korajzl. Prisilno mobilizirani Oliver nakon zarobljavanja mijenja stranu, i svojim hakerskim vještinama pridonosi konačnom ishodu sukoba koji će mnogima, pa i njemu osobno, donijeti samo gubitak. Danilo Brozović rođen je 1979. godine i odrastao je u Đurđevcu. U Zagrebu je završio Ekonomski fakultet i skandinavistiku na Filozofskom fakultetu. Pripovijetke objavljuje od 1998. godine. Dobitnik je nagrade Sfera 2003. godine za priču Prsti te 2006. godine za priču Anne Droid. Preveo je knjigu Kako čitati strip. Uvršten je u jednu početnicu. Godine 2005. u biblioteci SFera objavljena mu je zbirka priča Zeleno sunce, crna spora. Trenutno živi i radi u Stockholmu. Nekoliko priča objavljeno mu je i u godišnjim zbirkama pazinske SF-konvencije Istrakon čiji je redoviti sudionik. Obožava Istru, kojoj je posvetio i svoj roman Bojno polje Istra. Pozivamo vas na predstavljanja romana Bojno polje Istra: PAZIN - četvrtak, 3. siječnja 2008. u 18 sati u maloj koncertnoj dvorani Spomen doma; sudjeluju: autor Danilo Brozović, urednik Davor Šišović, politolog Emil Soldatić, nakladnik Zoran Filipović RIJEKA - petak, 4. siječnja 2008. u 12 sati u MMC-u Školjić (Centar za tehničku kulturu, adresa Školjić 6); sudjeluju: autor Danilo Brozović, urednik Davor Šišović, kulturolog Ernie Gigante Dešković, nakladnik Zoran Filipović PULA - petak, 4. siječnja 2008. u 21 sat u cafe-baru P-14 (Preradovićeva 14); sudjeluju: autor Danilo Brozović, urednik Davor Šišović. Od 2. siječnja 2008. pa tijekom naredna dva tjedna roman Bojno polje Istra prodaje se na kioscima i drugim prodajnim mjestima novina u Istri i na Kvarneru, uz Glas Istre, po cijeni od 39 kuna. |
