Pregled posta

Intervju: Danilo Brozović, autor romana "Bojno polje Istra"

Danilo Brozović, 28-godišnji pisac čiji je prvi roman izazvao niz kontroverzi i prije no što je došao na kioske

»Bojno polje Istra« je antiratni roman

Već sam u svojim ranijim cyberpunk pričama koristio motiv odcjepljenja Istre, ali samo u natuknicama. Na jednoj konvenciji susreo sam Davora Šišovića i on me upitao zašto ne napišem roman o tom ratu Istre za nezavisnost. Pristao sam na taj prijedlog i tako je nastalo »Bojno polje Istra«

Razgovarao Boris VINCEK
Snimio Dejan ŠTIFANIĆ

Danilo Brozović, 28-godišnjak rodom iz Đurđevca, autor je romana Bojno polje Istra koji je već najavnim reklamama uspio izazvati brojne kontroverze i kritike. Brozović je studirao u Zagrebu, a već pet godina živi u Švedskoj, točnije u Stockholmu. Dosad je objavio veći broj priča, a za dvije je dobio nagradu Sfera. Njegov prvi roman Bojno polje Istra četvrta je knjiga u ediciji Warp naklade Zoro te prva SF knjiga s najvećom početnom nakladom od 3.000 primjeraka, koja se prodaje na kioscima Glasa Istre. Brozović je nedavno krenuo na promotivnu turneju, a nakon njegove pulske književne večeri u kafiću P 14 upitali smo ga kako je tekla geneza njegova romana.

- Već sam u svojim ranijim cyberpunk pričama koristio motiv odcjepljenja Istre, ali samo u natuknicama. Kada sam ih pisao, bilo je dosta govora o autonomiji ili pak o nekom posebnom statusu Istre, pa sam to ubacio kao neki sporedni okvir u svoje priče smještene u blisku budućnost. Nekad je to bila samo jedna rečenica, a ponekad i cijeli pasus poput opisa vojnih helikoptera i transportera koji idu put Istre da ju vrate natrag u maticu, a u jednoj sam priči napisao da je Istra već bila skroz nezavisna. Bio sam na predavanjima urednika moje knjige Davora Šišovića u kojima je govorio o temi nezavisnosti Istre u znanstvenofantastičnim romanima. Nedugo potom susreli smo se na jednoj konvenciji i on me upitao zašto ne napišem roman o tom ratu Istre za nezavisnost. Pristao sam na taj prijedlog i tako je nastalo Bojno polje Istra. Pisanje mi nije oduzelo puno vremena jer sam cijeli svijet u kojem se vrte glavni likovi već imao razrađen u glavi. Samo sam u sve to ukomponirao univerzalniju priču o ratu, jer ja na Bojno polje Istra gledam kao na antiratni roman.

Marketinški trikovi

- Jeste li bili svjesni da će Vaša knjiga izazvati kontroverze? Na internetskim forumima netko je već pozivao na spaljivanje knjige prije nego je i izašla iz tiska. Mislite li da bi ljudi jednako reagirali da ste ju naslovili Bojno polje Zagorje?
- Bio sam uvelike svjestan toga, no tu sam priču o ratu Istre za nezavisnost iskoristio samo kao pozadinu. Najviše me zanimala sudbina glavnog junaka Olivera Riemera. Znao sam da će zbog teme o odcjepljenju Istre nekom uzavreti krv te da će izazvati kontroverze, no uvijek je dobro kada se o nekom romanu priča. Bi li ista reakcija bila kada bi radnja romana bila smještena u Zagorje, ne bih znao. O tome bi se dalo diskutirati. Čitam svakakve komentare na internetu, ali ne znam koliko ih je vrijedno komentirati.
- Knjiga je izdana u velikoj nakladi od 3.000 primjeraka. Je li to presedan u hrvatskom SF-u?
- Koliko ja znam, jest. Kako je došlo do te odluke, ne znam. Iz kontakta s urednikom i izdavačem doznao sam da će knjiga izaći u toj nakladi te da će se prodavati u kioscima Glasa Istre. Bila je to fenomenalna vijest. Odličan je to marketinški potez, ali meni je najvažnije da su ljudi u knjigu vjerovali, da su bili spremni riskirati jer je jednako tako mogla i ne postati hit. Naklada je za hrvatski SF, pa i za bilo koju hrvatsku knjigu, fenomenalno velika. Jednako mi je drago jer je to moj prvi roman.
- Bojno polje Istra i Bojno polje Zemlja - koja je poveznica između tih dviju knjiga?
- Za naslov sam se odlučio vrlo svjesno. Znam da u SF krugovima svi znaju za roman Bojno polje Zemlja, ali isto tako su ljudi koji nemaju veze sa znanstvenom fantastikom barem jedanput čuli naziv te knjige. Kada u tračerskim novinama pišu da je Tom Cruise scijentolog, uvijek se pojašnjava da je scijentologija religija koju je utemeljio L. Ron Hubbard, te da je on prije svega autor SF romana Bojno polje Zemlja. Računao sam da će ako spojim ime tog romana s temom svog romana, dakle Istrom, to rezultirati kratkim spojem i privući ljude da kupe knjigu. To bismo također mogli nazvati marketinškim trikom.

Počeo sam pisati s 14

- Što Vas je privuklo SF-u i kada ste počeli pisati prve priče?
- SF me privukao preko starih brojeva Siriusa koje je moj tata čuvao i filma Dina Davida Lyncha. Tada sam imao nekih devet do deset godina, a počeo sam pisati s 14 i slati priče za Sferine zbirke jer je to tada bilo jedino mjesto na koje se takvu vrstu priča moglo slati. Nekoliko mi je priča odbijeno, ali onda je jedna prošla i objavljena je, tako da ih već deset godina objavljujem. Prestao sam brojati, ali u Sferakonovim sam zbirkama objavio nekih šest priča, objavljivao sam i u Istrakonovim zbirkama, a nedavno mi je priča izašla i u novom časopisu Ubik. Mogli bismo zaključiti da sam objavio nekih 20-ak priča.
- Pišete u podžanru znanstvene fantastike koji kritičari nazivaju cyberpunk. Koji su autori utjecali na Vas?
- Što se autora tiče, tu je prvenstveno William Gibson, autor trilogije koju sačinjavaju Neuromancer, Count Zero i Mona Lisa Overdrive i koju sam doslovce progutao još u srednjoj školi kada sam napokon mogao malo više čitati na engleskom. Zašto su me od mojih početaka povezali s podžanrom cyberpunka, zanimljivo je i meni. Moje prve priče bile su zaista cyberpunk priče, i po tome sam postao prepoznatljiv i zato se moje ime veže uz to. Zanimljivo mi je što sam dvije nagrade Sfera dobio za priče koje ja nikada ne bih okarakterizirao kao cyberpunk. Jedna je kafkijanska varijacija, a druga klasična tema u SF-u obrađena na nov način, a jedini cyberpunk motiv u njoj jest što je glavni lik robot.

Definicija cyberpunka

- Koja je Vaša definicija cyberpunka?
- Točno ono što me kod tog podžanra najviše privlačilo - bliska, pesimistična budućnost u svijetu u kojem nacionalna država gubi na značenju, a svu moć preuzimaju korporacije. U tom podžanru je internet evoluirao do nama nezamislivih vrhunaca i zavladao svijetom. U cyberpunku svatko od nas doma ima računalo te svatko živi u prividnom svijetu koji je inkorporiran u normalni svijet, te je granica između virtualnog i realnog jako tanka. Vjerujem da je to mogući razvoj društva kakav danas postoji.
- Dakle, cyberpunk je realizam budućnosti...
- Internet, ljudi koji svoje živote nadograđuju životom u mreži, sve to danas već postoji. Već sada mnogi provode vrijeme u virtualnom svijetu, sjede doma ispred kompjutera, a prije nekih šest ili sedam godina to nam je bilo nezamislivo. Tada smo jednom tjedno išli provjeravati je li nam stiglo neko elektronsko pismo, a sada smo non-stop online. Da ne govorimo koliko je tada internet bio spor. Sada svi imamo brze veze, trajne veze, dakle izgledno mi je da sve ide prema budućnosti kakva je opisana u cyberpunk romanima.
- Uspješan prvi roman povlači standardno pitanje što novoga spremate? Je li drugi roman već gotov?
- Radim na dva romana. Jedan je pri kraju, a s drugim sam negdje na dvije trećine. Jedan je SF roman koji bih opisao kao mješavinu cyberpunka, Crvenkapice, Malog princa i indijske mitologije. Zvuči malo nespojivo, ali bit će zanimljiv. Drugi je izvan tog žanrovskog koda i recimo da se radi o krimiću smještenom u posljednjih deset godina na Balkanu koji prati životnu sudbinu dva lika.