Marketing
OSMA VEČER HOROR KNJIŽEVNOSTI U KRINGI
Što je zajedničko Hesseu i vampiru Grandu
Pukim sam slučajem u knjižari naišao na Hesseovu knjigu, i nakon što je neko vrijeme skupljala prašinu na polici, uzevši je u ruke naišao sam na dio u kojem govori o vampiru iz Kringe Juri Grandu, ispričao je prevoditelj Boris Perić
KRINGA - Kakva je veza između slavnog nobelovca Hermana Hessea i negativca-našijenca Jure Granda, moglo se saznati na dobro posjećenoj osmoj književnoj večeri horor književnost, koje se već dvije godine održavaju u pomalo izoliranoj Kringi s nakanom da se hrvatska horor literatura približi široj publici.
Tema subotnjeg okupljanja u caffe baru Vampire bilo je predstavljanje knjige »Priče o sablastima i vješticama iz Rajnskog antiquariusa«, koja je nedavno prvi put objavljena u Hrvatskoj. Izbor je to pripovjedaka s nadnaravnom tematikom koje je Hesse 1924. godine preuzeo i priredio iz monumentalnog djela objavljenog sredinom 19. stoljeća »Znameniti i korisni Rajnski antiquarius« autora Christiana von Stramberga. U dijalogu prevoditelja, književnika Borisa Perića i urednika Davora Šišovića dani su neki odgovori o vezi Hessea i Granda.
- Pukim sam slučajem u knjižari naišao na Hesseovu knjigu, i nakon što je neko vrijeme skupljala prašinu na polici, uzevši je u ruke naišao sam na dio u kojem govori vampiru iz Kringe Juri Grandu, objašnjava prevoditelj Boris Perić kratku kronologiju nastanka hrvatskog prijevoda koji je izašao u nakladi Zoro.
Priču o Juri Grandu prvi je zapisao Valvazor u knjizi »Slava vojvodine Kranjske« (izdanoj 1689. godine na 3.532 stranice). To značajno djelo na razmeđu renesanse i prosvjetiteljstva postalo je vrlo popularno, a dijelove knjige citirali su mnogi kasniji autori, kaže Perić. Priča o križanskom vampiru došla je tako i do jednog od posljednjih njemačkih polihistora Stramberga, koji nama najzanimljiviju priču o vampiru Grandi uvrštava u poglavlje »O vampirima«.
- Stramberg je svojevrsni Arthur Clarke svoga vremena. Ne mislim pritom na Clarkeov znanstveno-fantastični opus, već na njegove »Misterije svijeta«, serijale u kojima se bavio neobičnim i neobjašnjivim mjestima i događajima svoga vremena, jednako kao i Stramberg stoljeće i pol ranije, pojasnio je usporedbu Šišović. »O utjecaju Strambergove knjige na kasnije Hesseovo stvaralaštvo može se samo nagađati, jer njegova ostavština nije sačuvana«, kaže Perić i dodaje da se u ovim pričama nalaze pučke vradžbine, još postojeći antisemitizam, ostaci nelagoda srednjeg vijeka, što nema poveznice s Hesseovim opusom. Hesse je ostao autorski pasivan, jer izostaje autorski stav ili poruka, naglašava Perić te dodaje da veće književno zanimanje o avetima, duhovima, nadnaravnom počinje s romantizmom, kada posebice polihistori započinju sakupljati usmenu predaju.
- Iznenađujuća je činjenica da je Hesse poznavao legendu o Grandu, što ukazuje na to koliko je ova lokalna legenda oduvijek globalna, zaključio je Šišović.
Jednosatnom razgovoru o knjizi prethodilo je prikazivanje desetominutnog filma o slučaju križanskog vampira koji su pred dvije godine izradili učenici pazinske Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile te performans Damira Lukeža kada je u zamračenu prostoriju ušao glavom i bradom Jure Grando prestrašivši ili nasmijavši okupljenu publiku, a s ponekima je i otplesao vampirski ples.
A. DAGOSTIN
(prenijeto iz Glasa Istre od ponedjeljka, 21. siječnja 2008.)
Post je objavljen 22.01.2008. u 10:45 sati.