S1A JE U BELOJ CRKVI



S1A je u Beloj Crkvi. Tim je krenuo danas u 9:00 ujutro i došli su u Belu Crkvu u 18:00 sati.






Tim je još uvijek u Ljetnom kampu i vraća se sutra.






- petak 28.6. u ???? Maksimirski stadion (odlazak na turneju Bela Crkva), o/o Šef






NEMA POSTOVA DO 3.9.

Iza kulisa se neće objavljivati dok su praznici, a do 3.9.

I postovi će tijekom praznika biti bitno rijeđi, tj. izlazit će samo petkom.






KOLIKO HUMANITARNIH NASTUPA SMO ODRADILI

Od prosinca 1993. do danas. odradili smo 365 humanitarnih nastupa. Naš prvi humanitarni nastup bio je podjela poklona djeci palih hrvatskih vojnika na Božićnom sajmu Zagrebačkog velesajma, 22.12.1993.






SAVJET

Savjet Zagrebačkih mažoretkinja je tijelo koje savjetuje upravu i trenere oko bitnih odluka Seniorskog 1A. Članovi savjeta su predvodnice, razvodnice i nekoliko djevojaka 1. formacije S1A, trenerice S1A i Šef.

Savjet raspravlja o
- Izboru razvodnica
- Mažoretkinjama koje ulaze u 1. formaciju S1A
- Prvim zamjenama i djevojkama koje ulaze u S1A
- Novim članovima Savjeta
- Kome se daju uniforme
- Pohvalama u timu
- Kaznama za prekršitelje pravila tima
- Strategiji tima
- Dodatnim treninzima, turnejama, team buildinzima i drugim aktivnostima tima
- Raspravlja o predvodnicama tima, te daje mišljenje o budućim predvodnicama
- Ostalim bitnim pitanjima koja utječu na budućnost tima

Savjet o većini svojih odluka glasa, no koji puta se traži i konsenzus Savjeta. Nemalo puta se desilo da Savjet donese potpuno suprotnu odluku stavu Uprave i da Uprava prihvati odluku Savjeta. Gotovo nikada se ne desi da Uprava ne prihvati odluku Savjeta (ukupno u 24-godišnjoj povijesti Savjeta to se desilo tek 3 puta).

Savjet se sastaje po potrebi, a sjednice Savjeta znaju trajati i po nekoliko sati, čak i više dana ako se ne uspije donijeti odluka na jednoj sjednici.







MIMARA

Muzej Ante i Wiltrude Topić Mimare otvoren je 1987. i od tada je glavni zagrebački muzej

- 3.750 vrhunskih umjetnina
- izvanredne umjetnine Raffaella, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Goye, Delacorix...
- muzej je prvo planiran na Jezuitskom trgu, ali se Mimara sa time nije složio


O zgradi
Muzej je u zgradi "donjograske gimnazije", otvorene 1895. godine.
- njemački arhitekti A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada
- u sjevernoj zgradi je V. gimnazija, u južnoj osnovna škola Izidora Kršnjavog (zaslužan za izgradnju zgrade), dok je u središnjoj zgradi do 1987. bila I. i IV. gimnazija, a danas je tamo muzej Mimara







FRIZERAJ

Frizeraj = frizerski salon
Brico = brijač
Zurka, čupa = frizura
Zblajhati, blajhanje = obojati kosu u plavo
Nafrkati = naviti kosu
Naviklati = namotati, staviti viklere
Trajna = dugoročna valovita frizura pod utjecajem kemikalija
Hauba = električno sušilo za kosu u koji se stavlja cijela glava
Kefa = četka (kefa za kosu)
Česalj = češalj
Fen =sušilo za kosu
Bren škare, figaro = naprava za izradu kovrđa i lokni
Vikleri = metalni ili plastični uvijači za kosu, valjkasti predmeti dužine 5-7 cm, koji su se zagrijavali do vrlo visoke temperature (u kipućoj vodi), a potom se na njih uvijala kosa da bi postala valovita. Ovaj postupak žene su radile jednom tjedno, a pošto su vikleri morali duže stajati na kosi, sa njima na glavi su kuhale, radile kućanske poslove, no dobar dio njih i odlazio u kvartovsku trgovinu (obično sa maramom preko viklera). Žene koje su htjela višemjesečnu valovitu kosu, odlazili su na višesatne kemijske tretmene u frizerski salon poznate pod imenom "trajna", gdje je sastavni dio tretmana bio sjedenje sa "haubom" na glavi (električni grijač kosa sa svih stana). Danas se vileri više ne koriste jer je brže i praktičnije koristiti "figaro" (za ravnu kosu je "pegla").

"Buš me došla naviklat?" = Hoćeš li mi pomoći staviti viklere na kosu?
„Daj se zblajhaj“ = Obojaj si kosu u plavo
„Daj projdi si z kefom po glavi“ = počešljaj se
"Su vikleri dost vruči?" = Jesu li se vikleri dovoljno ugrijali?






DUGE
Duge su bile švercane karte koje su preprodavači redovno prodavali ispred kina, koncertnih dvorana i sportskih objekata, tj. na svim predstavama za koje se tražila „karta više“. Prodavanje duga je bio ozbiljan business u sivoj zoni. Naime, preprodavači su imali dogovor sa šalterskim prodavačima koji su im ostavljali predviđeni broj karata sa strane, te im ih ustupali uz određenu financijsku naknadu. Preprodavači bi tada te karte prodavali netom prije događaja uz bitno višu cijenu. Što su imali manje karata to je cijena bila viša, a one posljednje su dostizale astronomske cijene. Kako se tu radilo o nezakonitom i nemoralnom djelovanju, preprodavači su više pazili na policiju, inspekcije i rukovodstvo institucije (kina, koncertne dvorane, sportskog objekta), nego na kupce. Radi toga su bili poluprimjetni (stapali su se u masi) uvijek kod ulaza, polutihim glasom su vikali „duge, duge“ ili „ajmo karte“, tako da bi ih čulo samo u krugu par metara. No, svi smo znali kako ih naći.

Preprodavači duga su imali i svoj kodeks. Prvo mjesto za preprodaju si morao zaslužiti ili kupiti od bivšeg preprodavača. Ako je novi preprodavač došao na nečiji teren dobio bi ozbiljnih batina ili čak završio u bolnici. Drugo, preprodavači duga su imali zlatno pravilo: „ne prodaj duge po redovnoj cijeni, ili ispod nje makar su ti sve ostale neprodane“. To se nije radilo ni 15 minuta nakon početka predstave jer da su to radili svi bi čekali zadnji čas da uštede novac. Treće pravilo je bilo zaštita kupaca, tj. sami preprodavači duga su pazili da se ne pojave falsificirane duge, jer bi tada cijeli business pao pod rizik. Stoga su oni sami anulirali one koji bi pokušali preprodavati falsifikate.

Preprodavači duga su bili prilično bezobrazni, drski i nekulturni, poglavito ako ste imali nekih zahtjeva ili pokušali skinuti cijenu. No, to je i razumno jer su morali odavati dojam opasnih igrača, što česti i jesu bili. Preprodavači duga na najisplativijim lokacijama (Dinamo, Dom sportova, najbolja kina) su bili i organizirani kao kriminalistička skupina, sa hijerarhijom, vezama u institucijama i policiji, zaštitom iznutra i izvana, te infrastrukturom i logistikom. Te organizacije su na platnom spisku imale relevantne ljude Zagreba.

Preprodavači duga su nestali sa internetskom prodajom karata, bar u onom klasičnom smislu, iako i danas, bez obzira na sve limite prodaja, registracije kupaca i kompjuterski nadzor karata, još uvijek postoje preprodavači, no oni su danas IT stručnjaci i prodaju vrše preko interneta bitno sofisticiranije.




SA UTAKMICE DINAMO-RIJEKA -

foto: Željko Bakšaj Žac (službeni fotograf), Suzana Proroković i Alen Šćuric

dinri93712415
facebook photos upload


dinri93712419

dinri93712422

dinri93712431
image host site


dinri93712435

dinri93712440
upload photo album


dinri93712441

dinri93712444

dinri93712445

dinri93712455

dinri93712457
upload pic


dinri93712458

dinri93712467

dinri93712481

dinri93712490

dinri93712492
(objavljeno: petak, 28.06.2024. u 20:37) komentiraj (0)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.