Dvije zadnje audicije za Zagrebačke mažoretkinje su u četvrtak 5.10. i subotu 7.10. Dobrodošli!!!!
Krenula je sezona i svi treninzi. Svi treninzi su na Maksimirskom stadionu:
S1A: ponedjeljak od 19:30 do 22:30 i srijeda u Filipovićevoj 1 od 19:30 do 22:30
S2: utorak od 20:00 i 22:00 i četvrtak od 20:00 do 22:00
J1A: subota od 9:00 do 12:00
J2: subota od 10:30 do 13:00
J3: subota od 9:00 do 11:00
D1: subota od 9:00 do 10:30
D2: subota od 10:45 do 12:15
drum line: ponedjeljkom od 20:00 do 22:00
- subota 30.9. u 10:00 Jarun (MUP dani otvorenih vrata), o/o Šef
* plesni nastup sa drum lineom
- subota 30.9. u 12:00 Trg bana Jelačića (promocija audicije), o/o Šef
* plesni nastup sa drum lineom
- četvrtak 5.10. u 10:00 Park Stara Trešnjevka (godišnjica 350. Brigade HV), o/o Šef
- četvrtak 5.10. u 18:30 Palmotićeva 30 (audicije), o/o Šef
- subota 7.10. u 9:00 Savska 1 (Dani otvorenih vrata javne vatrogasne postrojbe Zagreb), o/o Šef
* plesni nastup sa drum lineom
- subota 7.10 u 15:00 Palmotićeva 30 (audicije), o/o Šef
- nedjelja 8.10. u ????? službeni ulaz Maksimirsko stadion (Dinamo-Istra), o/o ????
- petak 13.10. do nedjelje 15.10. Ivanec (teambuilding), o/o Šef
- četvtak 26.10. u ???? službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Viktori Plzen), o/o ????
NOVE MAŽORETKINJE U J1A
Juniorski 1A je dobio nove mažoretkinje:
Nikolina Babić
Elena Hrošć
Katarina Pranjić
Lana Celčić
Karin Gombač
Nika Haramina
Eva Komerički Briševac
Lana Horvat
KOLIKO SURADNIKA IMAJU ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE
Uprava: 3 stalno zaposlena
Stalnih trenera: 10 (jedan stalno zaposlen)
Povremenih trenera: 4
Stručni stožer: 7 + 3 trenera
- frizerka
- vizažistica
- organizatorica
- fotograf
- video snimatelj
- zdravstvena služba
- vođa navijačkog plemena
Povjerenika i stručnih suradnika: 12
Osoba u drugim tvrkama koji rade za nas (računovodstvo, autobusni prijevoz, odvjetnički ured, osiguranje, tiskara, audio studijo): 6
Sveukupno: 43 osobe koje redovno rade ili surađuju za Zagrebačke mažoretkinje
STRČNI STOŽER
Stručni stožer tvore stručnjaci koji pripremaju sudjelovanje Zagrebačkih mažoretkinja na prvenstvima i najbitnijim nasupima. Članovi Stručnog stožera su promijenjivi, a veličina Stručnog stožera ovisi o potrebama tima u konkretnom momentu. Trenutni članovi stručnog stožera su:
Viktorija Čeh, prva trenerica
Monika Uđbinac, trenerica 1A juniorskog sastava
Oriana Nikolić, povjerenica Drum linea
Suzana Proroković, organizatorica
dr. Robert Dugorepec, fizioterapeut
Zdenka Mihelj, vizažistica
Valentina Behin, frizerka
Željko Bakšaj Žac, fotograf
Martina Šćuric, predvodnica
Alen Šćuric, direktor tima
Uz članove Stručnog stožera Zagrebačke mažoretkinje imaju još i povjerenike, te savjetnike za pojedine resore svog djelovanja.
PALAĆA HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA
Na području današnjeg parka i zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda bio je kapucinski samostan, crkva, groblje i vrt. Nakon ukinuća kapucinskog reda (1788) objekti propadaju, te se početkom 19. stoljeća prodaju. Objekte je uzeo plemić Ludovik Jelačić koji ruši kapelicu i gradi si palaču. Palača je dovršena 1826. te su je suvremenici smatrali ukrasom grada. Jelačić je u prostorijama koje su bile okrenute prema Strossmayerovom šetalištu htio smjestiti kazino.
1857. grad otkupljuje palaču i u nju smješta gradsku realnu gimnaziju. 1864. zgrada dobiva katove na južnom dijelu. U prizemlju južnog dijela bila je kavana. Kasnije u zgradu ulaze sudovi Banskog stola, a između dva rata i Apelacioni sud.
Od 1861. u zgradi su počela meteorološka mjerenja zahvaljujući entuzijazmu dva profesora zagrebačke realke. Iz tog entuzijazma razvio se Geofizički zavod. 27.8.1947. oformljen je Državni hidrometeorološki zavod. Zgrada je u zagrebačkom potresu ozbiljno stradala i nije pogodna za rad, pa se Hidrometeorološki zavod planira preseliti na drugu lokaciju (planira se zgrada na Borongaju), a u zgradu se planira useliti Povijesni muzej Hrvatske.
NAHITAVATI
hititi = baciti
nahitavati = nabacivati
skelil = odnio
vušel, pobegel = pobjegao
„Hitil mi je flašu u bulju“ = bacio mi je bocu u glavu
„Kaj se nahitavlješ“ = zašto bacaš stvari na mene
„Vrag te skelil“ = vrag te odnio
„Kaj si vučel kak stekli“ = što si pobjegao kao da te vragovi tjeraju
KUPALIŠTE NA SAVI
Dok još nije bilo Jaruna i Bundeka zagrepčanci su se kupali na Savi kod današnje Mladosti, iza The Besta. Zagrepčani su se prvo kupali u potoku Medveščaku, pa na Maksimirskim jezerima. Prvo kupalište na Savi je bilo na Trnju, a ovo kod Mladosti je bilo vojničko kupalište (od 1857.). 1893. se uređuje moderno kupalište kod Savskog Mosta (na današnjoj Mladosti). Kupalište kod Cvjetne ceste se krenulo uređivati 1910. i dovršeno je 1921. Kupalište je imalo 300 kabina i 2 košare za plivanje od 600 kvadratnih metara. 1925. velika voda je odnijela splavi i dio kabina, a kupalište nikada nije obnovljeno. 1924. Ivan Vlašić je otvorio drveno kupalište sa 40 kabina i gostionicom u Podsusedu. Ovo kupalište je radilo do 1945. 1926. obitelj Čumbrek je izgradila kupalište zapadno od trnjanske skele sa 30 kabina i malom plivačkom splavi. 1926. Grad je kupio zemlju kod Horvata za izgradnju kupališta.
1926. konačno se otvara Gradsko savsko kupalište, no tek 1928. ono je potpuno sređeno sa čak 900 kabina, 500 ormarića i tri plivačke košare na splavi. Na otvaranju je bio gradonačelnik Heinzel. Kapacitet kupalište je bio 5000 ljudi, no kasnije je ovdje dolazilo i po 10.000 ljudi. Kupalište je odmah postalo najposjećenija lokacija u gradu Zagrebu tijekom ljetnih žega. Ulaz na kupalište se plaćao. 1931. veslački klub „Uskok“ je dobio svoj dom na Savi. Već 70-tih godina kupalište na Savi se zanemaruje i isto počinje propadati iako je kupaća imalo još u 1980-tima. No, otvaranjem Jaruna 1987. kupalište na Savi potpuno umire. 1993. požar je uništio i zadnje ostatke kupališta na Savi.
Kupalište na Savi je imalo kabine za presvlačenje, ormariće, 11 tuševa, kafiće, poglavito one priručne za špricere i pivu, slastičarnicu, restoran, igralište sa ljuljačkama i klackalicama. Na kupalištu se organizirao i izbor za „Miss Save“.
Na Savi je bio i Babinjak, prva nudistička plaža za žene na ovim prostorima. Babinjak je bio smješten iza visoke ograde, a brojni zagrebački fakini su tražili luknje (rupe) da mogu provirivati u njega. Babinjak kao nudističko sunčalište bio je otvoren sve do požara 1993.
SA SUPERKUPA -
pic share
|