Apsolutni prioritet Zagrebačkih mažoretkinja je zaštita okoliša - slobodno možemo reći da je to Šefova opsesija Stoga u dvorištu Zagrebačkih mažoretkinja imamo kante za: - papir od 240 litara (plava) - plastiku i metal od 120 litara (žuta) - organski otpad od 120 litara (smeđa) - mješoviti otpad od 120 litara (crna) - ambalažu koju vraćamo u trgovine od 120 litara (zelena) - staklenu ambalažu koju odnosimo na deponij od 120 litara (crvena) - dva kompostišta Kako maksimlano recikliramo otpad smanjili smo količinu mješovitog otpada sa 550 litara tjedno na samo 10 litara tjedno (umjesto 3 velike kante sada punimo 1/10 male kante), no zato tjedno odvojimo: - 240 litara papira - 100 litara plastike i metala - 60 litara organskog otpada koji odvoze - 140 litara organskog otpada koji kompostiramo (koristimo za dvorište) - 40 litara povratnih boca - 10 litara nepovratnih staklenih boca - 10 litara mješovitog otpada Osim toga provodimo slijedeće mjere: - trošimo bitno više struje nego nafte (kupili smo elektirčne kosilice, električne pile, električne trimere idr.) - kupujemo aparate koji imaju specifikaciju manje potrošnje energije iako su skuplji u nabavi - isključivo koristimo štedne žarulje (LCD) iako su puno skuplje - promijenili smo stolariju u uredu na plastičnu da nema gubitka energije - zimi se grijanje gasi na kraju radnog vremena i uredi se ne griju izvan radnog vremena i vikendom - ljeti su otvoreni prozori i vrata kako bi manje koristili ventilatore i klime - sve grane koje otpilimo sa drva koristimo za roštilj (da ne kupujemo drva koja se moraju rušiti) Iduće godine planiramo postaviti solarne panele na krov kako bi dio električne energije skupljali kroz obnovljivu sunčanu energiju. FRANJEVAČKI SAMOSTAN Franjevački samostan i crkva na Kaptolu od 1900. je sjedište Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Franjevci su u Zagreb stigli u 13. stoljeću, kada su prvi sljedbenici Sv.Franje otišli iz Italije diljem Europe. U Zagrebu je boravio i sam sv. Franjo Asiški. Sv. Franjo je stanovao kod obitelji Galović, koji su imanje poklonili franjevcima, te je na mjestu te kuće i sagrađen franjevački samostan, a unutar njega, na mjestu gdje je bila kuća, postoji i kapelica sv.Franji. 1613. u samostalnu radi Škola moralnog bogoslovlja gdje predaj Bartol Kašić. Unutar samostana braća su imala i lječilište sa vlastitim zdravstvenim radnicima. Danas unutar samostana obavljaju pastoralni rad, imaju sjemenište i bogosloviju, upravnu kuću Provincije, uredništvo časopisa Brat Franjo, izdavačku kuću, te pučku kuhinju. 1936. uz samostan je sagrađena Franjevačka dvorana, danas zgrada kazališta Komedija. Samostan na sjevernoj strani ima crkvu, od koje se protežu dva kraka i treći koji paralelno zatvara četverokutasti oblik samostana. U sredini je park sa spomenikom. Istočno krilo ima prostranu terasu. Središnja prostorija samostana je refektorij (blagovaonica) koja ima funkciju ne samo zajedničkih obroka, nego i okupljanja braće. Crkva sv. Franje podignuta je u 13. stoljeću, obnovljena u 17, te potpuno rekonstruirana nakon potresa 1880. prema nacrtima Hermanna Bollea koji je dodao i novi toranj. Spomenik Gospe nije se pomakao u bombardiranju 1944. kada su dvije savezničke bombe razorile samostan i potpuno uništile zapadno krilo. Gospa se nije pomakla ni i u potresu 2020. Samostan je toliko stradao da su se fratri morali iseliti, no spomenik Gospe nije se pomakao. U Zagrebu postoji još jedan franjevački samostan, u Sigetu. BOŽJI VOLEK božji volek, siromak = siromah windfucker, jebivetar = jadnik, karakterna nula hoštapler = koji se izdaje za nešto što nije luftbrenzer = zgubidan niš koristi = propalica mortus = potpuno pijan negdo, neko = netko „Koji si ti božji volek“ = Kakav si ti siromah „Ful je mortus“ = potpuno je pijan DIVKA Majke ti kaj smo mi pili prije od toplih napitaka. Za doručak se pila Divka, topli napitak od cikorije i ječma koji se kuhao sa mlijekom. Ono, neee! Bianka je pak bila napitak od žitarica koji nije sadržavao kavu pa su ga pila i djeca. To je još na nakaj i ličilo. Dok je bila nestašica kave pila se cikorija. A oni sretnici koji su imali malo kave, reciklirali su je, tj. na socu od prethodne kave dodali bi tek jednu žličicu kave i onda to ponovo skuhali. Ne želite znati kakva je to bila kava. A i kad se kava vratila u dućane bilo je 3-4 vrste, iako su svi više-manje pili Frankovu ciglicu. Ne kao danas kad u trgovinama ima tona brendova iz cijelog svijeta i još posebni dućani sa prženom kavom. Ni čajeva nije bilo ko danas. Imali smo kamilicu, šipak, mentu, borovnicu, šumsko voće, majčinu dušicu uvin čaj (za zdravlje) i Planinski čaj. The end. Da ne bi jabuku sa cimetom, jagoda sa vanilijom isl. Brus! SA MAŽORET BAJKE - 2. dio fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja i Suzana Proroković ...nastavak u idućem postu... |
< | svibanj, 2023 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |