IDEMO U LJETNI KAMP



Idemo u Ljetni kamp, u srijedu 22.6. U Ljetni kamp ide ukupno 60 osoba, i smještaj nam je potpuno pun! Biti će preprepreludo!






Od danas ćemo imati smao jednu objavu tjedno, petkom. Ovako ćemo pisati postove do kraja praznika, tj. do 1.9.




KRAJ SEZONE I ZADNJI TRENINZI
Treninzi traju do subote 11. lipnja (osim za 1A seniorski sastav koji treninge ima do 7. srpnja i juniorski 1A sastav do 30. lipnja).


POČETAK SEZONE I PRVI TRENINZI
Sezona počinje po početku školske godine u tjednu od ponedjeljka 5. rujna do subote 10. rujna (osim za 1A sastave kojima sezona počinje 16. kolovoza). Tako sastavi počinju sa treninzima prema ustaljenom rasporedu (treninzi će u rujnu biti prema istom rasporedu kao i u lipnju) i to za:
• Sve dječje i juniorske sastave (izuzev 1A juniorskog) u subotu 10. rujna na Maksimirskom stadionu
• 1B seniorski sastav u utorak 6. rujna u 20.00 sati na Maksimirskom stadionu
• 1A juniorski u ponedjeljak 16. kolovoza u 17 sati na Maksimirskom stadionu
• 1A seniorski sastav u ponedjeljak 16. kolovoza u 19:30 sati na Maksimirskom stadionu
Već na drugom treningu jesenske sezone održati ćemo i prebacivanja u više sastave – stoga je izuzetno važno da se sve mažoretkinje pojave na prvom treningu!






- petak 17.6. u 9:00 sati, organizirani prijevoz (Beograd, Srbija, vjenčanje Petre Franović), o/o Šef

- srijeda 22.6. u 8:45 sati, Zapadno parkiralište Zagrebačkog velesajma (odlazak za Ljetni kamp), o/o Šef





IZBACILI SMO JEDNU MAŽORETKINJU IZ S1A

U srijedu je Savjet Zagrebačkih mažoretkinja jednoglasno izbacio iz tima jednu mažoretkinju (nećemo objaviti ime jer je maloljetna). Izbačena je jer nije došla na nastup. Takav prijestup se u Zagrebačkim mažoretkinjama ne tolerira.






POKLONI ZA BOŽIĆ

Svake godine Zagrebačke mažoretkinje obiđu tridesetak sponzora i poslovnih partnera sa poklonima. U poklonima budu uvijek ekskluzivni proizvodi poput žestice, vina, kave, čaja, bobomnjere, keksa, ananasa, te svake godine još nešto specifično. Poklone dajemo u košarama ili simpatičnim kutijama.





KAKO SE PRIPREMA MAŽORET-BAJKA

Priprema mažoret-bajke
Mažoret-bajka se krene pripremati barem dva mjeseca prije. Prvo se na Trenerskom kolegiju dogovori koje grupe će nastupati i u kojim ulogama, te se dogovore tko će glumiti glavne likove. Nakon toga se popišu potrebe za koncert prvenstveno šminka i kostimi, te se krene u nabavku istog. Za koncert potrošimo veliku količinu različite šminke, maski, kostima, profesionalnih kostima za glavne likove, scene, scenskih dodataka i posebnih efekata. Ukupno nabavimo opreme u vrijednosti od nekoliko tisuća kuna. Postojeći kostimi se preprave i poprave, te se nabavi eventualno neki dio koji nedostaje.

Pisanje bajke
Potom se ili piše nova bajka (kao ove godine) ili se preuređuje postojeća bajka. Bajka se piše u obliku priče i to je vrlo težak posao na koji se potroši nekoliko desetaka sati. Dok se piše bajka u obzir se moraju uzeti slijedeći elementi:
- Pojedine grupe moraju nastupati maksimalno odvojene jedna od druge (npr. D1 od D2 ili dvije formacije istog sastava)
- Treba odvojiti grupe koje imaju istu predvodnicu (npr. juniorska predvodnica vodi J1A, J1B, J2j i J2p) sa maksimalno 3 grupe kako bi se predvodnica mogla našminkati, odjenuti i pripremiti za iduću ulogu
- Početni (3.) sastavi moraju nastupati u uniformama (jer im je to prvi nastup), što je vrlo teško uklopiti u priču
- Priča mora imati doticaja sa Zagrebačkim mažoretkinjama
- Priča mora biti borba dobra i zla, dobro, naravno, pobjeđuje
- I u sve to vrijeme priča mora biti duhovita, te prožeta aktualnim događajima da bude interesantan gledateljima

Nakon što se napiše priča piše se scenarij koji ima navedene elemente same scenske izvedbe kao što su:
- Brojevi sinkroniziranih konferansi
- Glazbeni brojevi i tonski efekti
- Svjetlosni efekti
- Video efekti
- Scenski efekti i položaj glavnog zastora
- Pojedine obvezne radnje glavnih glumaca ili fregmentalnih uloga (poput izlazaka sa stagea, padova, gegova…)
- Ostale scenarijske radnje ili potrebe

Na temelju scenarija radi se i sinkronizacija.

Sinkronizacija
Sinkronizacija je postupak kojim svim glavnim glumcima i fragmentalnim ulogama pridodajemo glasove. Sinkronizaciju obično radi 4 osobe, među kojima je već godinama Šef (Kravica, Miki, Muha, Vojnik, Ludi izumitelj, Vještica), Viki (Nina), Martina Tinana Šćuric (pčelica, dio fragmentalnih likova, poglavito egzotičnih jezika), te još jedna osoba koja sinkronizira fragmentalne likove. Sinkronizacija se radi u profesionalnom studiju u Tugojnici (70 km od Zagreba), a snimanje i montaža obično traje po 10-tak sati. Svi glasovi se posebno modificiraju po posebnim ključevima, te se ubacuju tonski efekti (smijeh, vrisak, pucanj, truba, grom, čarobni štap…) i glazbena podloga.

Priprema koncerta
Par dana prije koncerta kompletira se sva oprema od kostima, preko scene do posebnih dodataka. Opreme za koncert ima za jedan kombi i ista se prevozi ili dan prije ili ujutro koncerta. Istovremeno se podijele zadaci prije i na samom koncertu. Karte se distribuiraju tri tjedna prije koncerta, a netom prije se koncert reklamira putem bloga, interneta, plakata i flajera.

Dva sata prije druge probe u MORH-u priprema se dvorana (gledalište, reklame, back stage, garderobe, ograde, scena, scenski efekti). Prije generalne probe podese se svjetla (da ne smetaju mažoretkinjama), jačina tona, video i scenski efekti.





BRAČNO STANJE

U Zagrebu ima:
- 174.365 (56,3%) oženjenih muškaraca i 177.312 (48,7%) udatih žena
- 12.588 muškaraca (41,%) i 12.584 (3,5%) žena je u izvanbračnoj i istospolnoj zajednici
- neoženjenih ima 110.789 (35,8%) muškaraca i neudatih 103.208 (28,3%) žena
- 10.148 (3,3%) udovaca i 56.657 (15,6%) udovica
- 13.814 (4,4%) muškaraca i 26.144 (7,2%) žena je razvedeno
- 221.875 obitelji sa 656.213 članova obitelji
- 2,96 je prosječan broj članova obitelji

- 110.769 bračnih parova s djecom
- 37.162 majki s djecom
- 6.392 očeva s djecom
- 256.017 djece
- 84.821 obitelji s jednim djetetom
- 57.065 obitelji s dvoje djece
- 13.417 obitelji s troje djece
- 2770 obitelji s četvoro djece
- 1.016 obitelji s petoro i više djece

U 2020 ima sklopljenih brakova (za nevjeste):
- 3806 ukupno
- 33 za osobe starosti 16-19 godina
- 358 za osobe starosti 20-24 godine
- 1009 za osobe starosti 25-29 godina
- 785 za osobe starosti 30-34 godine
- 331 za osobe starosti 35-39 godina
- 126 za osobe starosti 40-44 godine
- 68 za osobe starosti 45-49 godina
- 50 za osobe starosti 50-54 godina
- 39 za osobe starosti 55-59 todina
- 62 starosti 60 i više godina
- 2569 prvih brakova
- 292 drugih i više brakova
- 32 udovica
- 260 razvedenih brakova
- najviše rastavljenih brakova 343 je dužine 20 i više godina, pa (223) dužine 5 do 9 godina i (203) 1-4 godine
- najviše rastavljenih žena to čini starosti 40-49 godina (400) i muškaraca 40-49 godina (403)





SLJEMENSKI TORANJ

Radiotelevizijski toranj Sljeme nalazi se na Madvednici, na samom vrhu Sljemenu. U rad je pušten 1976. Visina tornja je 169 metara, od čega je sam toranj visok 92 metra uz čeličnu antenu od 77 metara. Toranj je napravljen od armiranog betona i čelika. Na 75 metara visine nalazi se prostora za restoran koji je bio otvoren samo 1983. godine.

Toranj emitira 56 televizijskih i radio programe.







KAK PURGERI ZOVU SVOJE TRGOVE I ULICE

Trgač ili Trg = Trg bana Josipa Jelačića
Pod vurom = javni sat na Trgu bana Jelačića, omiljeno mjesto sastanka poglavito zaljubljenih
Pod repom = još jedno sastajalište purgera i to kod spomenika banu Jelačiću

Kazališni trg = današnji Trg Republike Hrvatske koji je mijenjao naziv čak 8 puta (1878. Sajmišni trg, 1888. Sveučilišni trg, 1919. Wilsonov trg, 1927. Trg kralja Aleksandra I, 1941. Trg I., 1945. Kazališni trg, 1946. Trg Maršala Tita, 2017. Trg Republike Hrvatske), no pravi purgeri su ga uvijek zvali Kazališni trg zbog HNK koji je na centralnom mjestu trga

Štros = Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu

Cvjetni plac = Trg Petra Preradovića

Keglbajs ili Keglić (Keglevićev trg) = kvart koji se danas zove Trg Francuske Republike

Britanac, Ilički Plac ili Mali Plac = Britanski trg

Glavni = onaj tko za Trg kralja Tomislava ne kaže Glavni nije iz Zagreba

Kvatrić = Kvaterikov trg

Đamija = Trg žrtava fašizma (jer je tamo bila đamija tijekom NDH), tako smo ga zvali i za komunizma iako je to nasljeđe NDH, ali ni komunisti to nisu mogli iskorijeniti iz purgera

Pimpekplac = spomenik golog atletičara na uglu Svetica i Maksimirske, mjesto sastanka ljudi koji idu na Maksimirski stadion ili Maksimirski park (ZOO)

Tkalča = Ulica Ivana Tkalčića

Nikoličina ulica = Ulica Nikole Tesle

Prilaz = danas Prilaz Giure Deželića, bio je Prilaz JNA, a purgeri su ga uvijek zvali samo Prilaz

Zeleni val = postoje dvije ulice i to „gornji“ (sjeverni) koji je zapravo Boškovićeva-Hebrangova-Klaićeva, i „doljni“ (južni) koji je zapravo Kršnjavoga-Žerjavića-B.Trenka-P.Hatza, no ove nazive ne zna ni jedan purger, već ih jednostavno zove Zeleni val jer su tako sinkronizirani semofori

Špica = Bogovićeva ulica, subotom prije podne tamo se „treba biti viđen“

Miškecov prolaz = Prolaz Sestara Baković između Masarykove i Varšavske, ime dobio po mladiću koji je živio u kotlovnici tadašnjeg kina Balkan (danas Europa), bio cirkusant i nakon što je sve izgubio u ratu bio prisiljen živjeti u kotlovnici, i svirao je vergl

Neboder prolaz = prolaz ispod Nebodera na Trgu bana Jelačića koji se službeno zove Petrićev prolaz

Stara Vlaška = dio Vlaške ulice koji se proteže između Bakačeve i Palmotićeve

Gluhakova = je danas Gospodska, ali svima je i dalje Gluhakova

Črnkas, Črnek = Črnomerec

Đu'brava = Dubrava

Pešća = Peščenica

Pruđe = Zapruđe

Folka = Folnegovićevo naselja

Rotor = iako Zagreb ima više rotora, pa i većih poput onog kod Zapruđa, jedini „pravi“ je onaj kod Kajzerice

Stari autoput = Zagrebačka i Slavonska avenija zajedno, naziv je dobio jer je to bila prva glavna tranzitna prometnica (tada na periferiji) prije izgradnje Zagrebačke zaobilaznice

Petlja = iako ima puno petlji, samo je jedna „petlja“ na Držićevoj i Slavonskoj

Zaobilaznica = Autoput A3 koji se proteže od Jankomira do Ivanje Reke i preusmjerava tranzitni promet izvan Zagreba

Burza = zgrada Hrvatske narodne banke jer je 1927. napravljena kao Zagrebačka burza

Gumica = Autobusni kolodvor (naziv je dobio jer su se sedamdesetih jedino tamo mogli kupiti kondomi)

Kockica = nekad zgrada CK SKJ, danas je u njoj nekoliko ministarstava, za kvart se kaže „Kod Kockice“ iako je on zapravo Trnje Jug

Vinogradska bolnica= KBC Sestre Milosrdnice

Rebro = KBC Zagreb

Zajčeva bolnica = KB Markur

Klaićeva bolnica = Klinika za dječje bolesti

Ludnica ili Ludara = Psihijatrijska bolnica Vrapče

Interkonti = Hotel Westin

Sava = Studentski dom Stjepan Radić

Remiza = Okretište tramvaja na Trešnjevci iako Zagreb zapravo ima dvije „remize“ tj. spremišta tramvaja, tu na Trešnjevci i drugu na Dubravi, svi Remizom zovu ovu stariju trešnjevačku

Hrelić = najveći zagrebački buvljak i sajam automobila na Jakuševcu

Sljeme (ili Sleme) = zapravo purgeri tako zovu cijelu Medvjednicu iako je to samo njen vrh





SLADOLEDI PRIJE
Sladoledi prije su bili „drugačiji“, ne nužno i bolji. U ona vremena uživali smo u Ledovim sladoledima Snjeguljica (proizvodi se i danas) i Njofra, kao i specifičnom sladoledu „lopta“ (Eurogol) koji se jeo sa priloženom plastičnom žličicom iz plastične nogometne lopte. Kasnije se ta plastična lopta obično nataknula na kuku koju je tatin stojadin imao (a većina auti tada imali su kuku za vući prikolice) i koja je štitila prolaznike od masti kojom je kuka obvezno morala biti namazana radi zaštite. Imao je ledo i Borovnicu, Bubi (okus kaugume) te rum-punč.

Popularna sladoledna poslastica Leda bila je i kremasta tvorevina koja je podsjećala na tortu, a zvala se Ledolina. Krilatica Ledoline je bila „desertna krema kakve nema“. Najpopularnija Ledova sladoledna torta zvala se Bajka, a bila je pakirana u plastičnu kutiju. Ova torta najčešće se nosila u vrtić ili školu za proslavu rođendana.

Pekabela je pak proizvodila voćne i druge sladolede koji su bili stvarno osvježavajući i to Cmok, Lumunćino, Rumenko, Šarenko, Kapri, Čoko Moko, Twinny Tropico… Ljubljanske mljekare su također imale niz sladoleda, a najpopularniji je bio „Zlatorog“.

Na svakom trgu, okretištu tramvaja i na svim važnim lokacijama, pa i u dobrom dijelu slastičarnica bio je onaj ružni ogromni automat za sladoled (sivo-bijeli) u kojem se u tuljac dobivao sladoled koji je izlazio kao zmija i stvarao piramidu. Okusi su bili čokolada i vanilija ili jagoda i vanilija, a mogli ste uzeti i kombinaciju ta dva okusa.





SA UTAKMICE DINAMO-HAJDUK - 2. dio











Dodjela medalja za prvaka Hrvatske u nogometu
























...nastavak u idućem postu...

(objavljeno: četvrtak, 16.06.2022. u 02:39) komentiraj (2)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.